Najmanje dva sporna sastanka zbog kojih je uhapšeni predsjednik Suda BiH Ranko Debevec pod istragom organizirao je dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu Muhamed Ajanović, saznaje Istraga.
Međutim, Tužilaštvo BiH još uvijek nije otvorilo istragu protiv dekana Ajanovića koji godinama posreduje između pravosudnih i kriminalnih krugova.
Dekan Ajanović je, tako, organizirao susret Ranka Debeveca i kriminalca iz Istočnog Sarajeva Đorđa Ždrale. Sve je to uredno snimio i dostavio istražnim o obavještajnim organima BiH. No, prikrio je činjenicu da je upravo on vozio Ranka Debeveca do kuće Đorđa Ždrale kako bi vidjeli kerove. Prema informacijama Istrage, Ždrale je priznao da je Ajanović dovezao Debeveca te da je on organizirao susret.
Inače, Ajanović se posljednjih mjeseci intenzivno družio sa Đorđem Ždralom, koji je u februaru 2022. godine pušten iz zatvora, gdje je odslužio 12 od ukupno 20 godina zatvora, na koliko je osuđen zbog ubistva tadašnjeg načelnika Uprave policije Republike Srpske Ljubiše Savića Mauzera u Bijeljini. Bliskost dekana Ajanovića i Đorđa Ždrale potvrđuje i fotografija u prilogu.
Muhamed Ajanović i Đorđe Ždrale
Muhamed Ajanović je, prema informacijama Istrage, nekoliko puta angažirao Đorđa Ždralu da indirektno prijeti ljudima koji su govorili loše o dekanu Ajanoviću. Istraga.ba je u posjedu jednog takvog telefonskog razgovora tokom kojeg Ždrale upozorava jednu osobu iz Sarajeva da ne ogovara “Zubara”.
Osim što je organizovao susret sa Ždralom, dekan Muhamed Ajanović je povezao Ranka Debeveca sa Mladenom Lučićem, kadrom DNS-a Nenada Nešića i vlasnikom firme Legend. Tužilaštvo BiH istražuje pozadinu druženja Debevec-Lučić. No, ono što je je interesantno, ovim provjerama nije obuhvaćen dekan Muhamed Ajanović koji je, prema priznanju Mladena Lučića, ugovorio prvi susret uhapšenog predsjednika Suda BiH i ovog biznismena iz Istočnog Sarajeva.
Dekan sarajevske Stomatologije je, prema informacijama Istrage, povezao Debeveca i sa hercegovačkim biznismenom Ljiljankom Palcem koji je priznao da je iz Gruda u Sarajevo donio skupocjeni sat koji je Zdravko Mamić poslao uhapšenom predsjedniku Suda BiH.
Ajanović se godinama intenzivno družio sa Palcem i državnim tužiocem Olegom Čavkom, što potvrđuju i fotografije koje smo objavljivali.
Ljiljanko Palac, Oleg Čavka i Muhamed Ajanović
“Čim sam saznao da ti slušaju ženu, ja sam tebi rekao”, govorio je na jednom od sastanaka dekan Muhamed Ajanović, obraćajući se tužiocu Olegu Čavki.
Godinama je stomatolog Muhamed Ajanović siva eminencija bh. pravosuđa. Prije dvije godine objavljivali smo i fotografije sa njegovih druženja sa bivšim predsjednikom VSTV-a Milanom Tegeltijom.
Milan Tegeltija I Muhamed Ajanović
Istraga.ba je pisala nekoliko puta o njegovom utjecaju na proces imenovanja sudija i tužilaca. Muhamed Ajanović nas je tužio, ali je Sud presudio u korist Istrage.
Fotografija papirića na kojem su ispisani brojevi pasoša Elmedina Konakovića, njegove supruge Dalije i malodobne kćerke pronađena je prilikom raspakivanja kriptovanog telefona kojeg je koristio Dženis Kadrić, prvi pratilac narko bosa Edina Gačanina Tita.
Osim brojeva tri pasoša članova obitelji Konaković, na istom komadiću papira su bili ispisani i brojevi pasoša Mahira i Nijaze Hodžić iz Sarajeva.
Upravo je u shemi EUROPOL-a, koju je objavila Istraga, navedeno da je Konaković, zajedno sa svojim stranačkim kolegom Mahirom Hodžićem, obiteljski putovao u Dubai gdje se sastao sa Edinom Gačaninom Titom, vođom moćnog narko kartela Tito i Dino.
Ova papirić Dženis Kadrić je, koristeći kriptovani telefona, putem aplikacije Sky, (broj koda 3I5389) poslao 14. februara 2021. godine na drugi kripto telefon.
Nešto ranije Kadrić je putem istog telefona dogovarao dolazak “predsjednika” u Dubai.
Ovi navodi se, u potpunosti, poklapaju sa izjavom lidera NiP-a Elmedina Konakovića izgovorenom na konferenciji za medije organiziranoj povodom objave EUROPOL-ove sheme.
“Znam kako se ova stvar desila. Početkom 2021. godine u centralu Naroda i Pravde,preko ljudi koji jesu bliski NiP-u, javila se je jedna grupa građana koji žive u UAE sa idejom da pozove rukovodstvo NiP-a, sa mnom na čelu, u zvaničnu posjetu s institucijom Emirata. Ta priča je došla preko ljudi čija ćete imena dobiti u nekom procesu, da ih danas ne izlažem novom pritisku, i rekli su mi šta misliš o toj ideji, ja sam rekao – odlično. Oni kažu – pozivaju vas s porodicama. Ja kažem – super. Nikada nam nisu poslali službeni poziv i tada nisam išao u Dubai”, izjavio je ministar vanjskih poslova BiH.
Iako je, kako kaže, odbio ići u Dubai bez zvaničnog poziva, ostaje nejasno zbog čega je Konaković “grupi građana iz Dubaija” dao svoje i lične podatke članova najuže porodice.
“Moja Centrala (NiP-a), mi imamo godišnje više putovanja, da bi poslali nama poziv, jesu poslali ljudima. Nemam blage veze”, kazao je Konaković nakon što ga je novinarka NAP-a upitala da li je ikad slao brojeve pasoša “grupi iz Dubaija”.
Dakle, Konaković priznaje da je početkom 2021. godine u centralu NiP-a dolazila grupa iz Dubaija. Priznaje da je članovima te grupe “bliskim NiP-u”, stranačka centrala poslala brojeve pasoše i imena i prezimena. Priznaje da su članovi te grupe u nekim “procesima”. Brojevi pasoša koje je centrala NiP-a poslala “grupi iz Dubaija”, bliskim NiP-u, pronađeni su u telefonu Dženisa Kadrića, prvog pratioca Edina Gačanina Tita. Kadrić je trenutno “u procesu”, odnosno u pritvoru, nakon što je uhapšen zbog pranja novca stečenog međunarodnom trgovinom droge.
Pojednostavljeno, brojevi pasoša koje je Centrala NiP-a poslala u Dubai istog dana su se našli u telefonu Dženisa Kadrića, Titovog pratioca koji je činio bh. grupu u Dubaiju.
No, ovo je samo dio iz Kadrićevog Skya koji dokazuje direktne veze NiP-a sa kartelom Edina Gačanina Tita, kojem je, prilikom posjete Bosni i Hercegovini, domaćin, po vlastitom priznanju, bio Konakovićev kum Gordan Memija. Tita su tada čuvali i pripadnici FUP-a, među kojima su i trojica specijalaca u čiju je zaštitu Konaković stao obraćajući se na konferenciji za medije. Ali o drugim detaljima uskoro …
Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković u martu 2021. godine sastajao se u Dubaiju sa Edinom Gačaninom Titom, vođom narko kartela Tito i Dino.
Ovo je navedeno u “neklasificiranoj” shemi koju je sačinio EUROPOL, a koja je dostavljena bh. sigurnosnim agencijama. Shema je sačinjena na osnovu prepiski iz aplikacije Sky, odnosno raspakivanja kripto telefona koje su koristili Edin Gačanin Tito i njegov tjelohranitelj Dženis Kadrić koji je nedavno uhapšen u Sarajevu. Zajedno sa Konakovićem i njegovom suprugom Dalijom u martu 2021. godine je putovao i Mahir Hodžić, također kadar NiP-a iz Novog Grada. I Hodžićevo ime nalazi se u shemi EUROPOL-a, gdje je precizno navedeno da je u Dubai “putovao zajedno” za Konakovićem.
Istraga.ba je u posjedu i prepiski iz Skya na osnovu kojih je shema sačinjena, koje dokazuju na koji je način i preko koga ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković tog marta 2021. godine putovao u Dubai. No, te prepiske ćemo objaviti uskoro.
Osim Konakovića i Hodžića u ovom dokumentu EUROPOL-a navedeno je kako je kum predsjednika NiP-a, sarajevski biznismen Gordan Memija “saradnik” Edina Gačanina Tita.
Podsjetimo, biznismen Gordan Memija je, po vlastitom priznanju, u septembru 2016.godine dočekao Edina Gačanina u Sarajevu, za njegove potrebe iznajmio automobile i hotelske sobe u hotelu Bristol, te angažovao pripadnike FUP-a da čuvaju Tita. Među federalnim policajcima koji su čuvali Edina Gačanina Tita u Sarajevu bili su Dženis Kadrić, Senad Kadić, Aldin Ćatić, Emir Druškić, Dženis Kadrić, Ibrahim Miladin i Dražen Čobović. Čobović je prijatelj Elmedina Konakovića i Gordana Memije koji je s njima putovao i na hadž.
Dražen Čobović je kasnije napustio FUP i otišao u Dubai gdje je bio čuvar Edina Gačanina Tita, ali se nakon izvjesnog vremena vratio u Sarajevo.
Jedan od saradnika Edina Gačanina Tita u BiH bio je i Mostarac Haris Behram koji je preko kompanije Gold Product i udruženja građana Brankovac prao prljavi novac. Ove firme su se, pored ostalog, bavile kartingom. Behram se, kao saradnik, direktno pominje u aplikaciji Sky, a imao je direktne kontakte sa Anelom Kljakom (NES), a bio je blizak i sa mostarskim ogrankom SDA (Salem Marić, Adil Šuta, Jasmin Pandur).
U svojim komunikacijama Behram je pominjao lidera SDA Bakira Izetbegovića, te bivšeg federalnog ministra unutrašnjih poslova i aktualnog (NiP-ovog) delegata u Domu naroda FBiH Aljošu Čamparu.
Prema informacijama Istrage, Edin Gačanin Tito i njegov saradnik Dženis Kadrić su u Sky komunikaciji govorili kako je nužno da osnuju stranku jer “ne mogu ozbiljno sarađivati” sa SDA i Izetbegovićem. Kasnije se u komunikaciji pominje Elmedin Konaković do kojeg su Tito i drugi došli preko biznismena Gordana Memije. Nakon toga, EUROPOL je registrovao odlazak Elmedina Konakovića u Dubai. Odlazak su organizirali najbliži saradnici Edina Gačanina Tita, što je dokumentovano u Sky prepiskama.
No, o tome ćemo uskoro, s obzirom na to da je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković poručio novinarima da će se “ćerati još”.
Pripadnici SIPA-e večeras su ponovo pretresli kuću pritvorenog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca, saznaje Istraga. Pretres je obavljen nakon što je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o proširenju istrage protiv Debeveca koji je uhapšen prije skoro dva mjeseca zajedno sa bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem.
Prema informacijama Istrage, protiv Debeveca je proširena istraga zbog sumnje da je počinio krivična djela primanje dara i drugih oblika koristi, a u vezi sa slučajevima koji su vođeni na Sudu BiH.
U pitanju su, kako saznajemo, dva predmeta. Prvi se odnosi na slučaj Zdravka Mamića, bivšeg potpredsjednika zagrebačkog Dinama koji je, bježeći od hrvatskog pravosuđa, utočište našao u BiH. Drugi slučaj se odnosi na postupak vođen pred Upravnim odjeljenjem Suda BiH i u pitanju je kompanija Kramar iz Ljubuškog.
Tužilaštvo BiH sumnja da je Debevec pogodovao porodici Mamić glede odluka Suda BiH koje su se odnosile na postupke izručenja Zdravka Mamića u Hrvatsku, kao i deblokada računa na kojima se nalazilo nekoliko miliona KM, a čiji je vlasnik bio Mamićev sin. Sve je, sumnja Tužilaštvo, dogovoreno na sastanku u Grudama gdje su se sreli Debevec i Mamić, a glavni posrednik je bio hercegovački biznismen Ljiljanko Palac, koji se intenzivno družio sa dekanom Stomatološkog fakulteta u Sarajevu Muhamedom Ajanovićem i suspendovanim predsjednikom Suda BiH Rankom Debevecom. Mamić je, sumnja dalje Tužilaštvo, odlučio pokloniti sat Ranku Debevecu (vrijednost 15 hiljada eura), posrednik prilikom predaje sata bio je biznismen Ljiljanko Palac. Upravo su ovaj sat pripadnici SIPA-e večeras tražili u stanu Ranka Debeveca, ali ga, prema informacijama Istrage, nisu pronašli.
biznismen Ljiljanko Palac, tužilac Oleg Čavka i dekan Muhamed Ajanović
Drugi dio proširenja istrage odnosi se na odluke Suda BiH u vezi sa kompanijom Kramar iz Ljubuškog koja se bavi uvozom automobila. Tužilaštvo BiH sumnja da je kompanija Kramar, također preko biznismena Ljiljanka Palca, uspjela isposlovati presudu kojom joj je omogućen povoljniji uvoz automobila u BiH. Zauzvrat je, kao mito, treća osoba, povezana sa predsjednikom Suda BiH, dobila automobil POLO.
Podsjetimo, suspendirani predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić uhapšeni su 18. decembra prošle godine zbog sumnje da su nezakonito izdavali naredbe za prisluškivanje telefona. Od tada se obojica nalaze u pritvoru. Prilikom hapšenja, Debevec se nalazio u društvu dekana Stomatologije Muhameda Ajanovića koji je, također, bio u odličnim privatnim vezama sa bizmismenom Palcem. Već smo objavljivali fotografije na kojima se vide biznismen Palac, državni tužilac Oleg Čavka i dekan Stomatologije Muhamed Ajanović.
Promatran od strane javnog tužitelja, Mirza G. reže rukom po vratu dok predsjednik suda u Bredi objašnjava o čemu se radi na raspravi: o zahtjevu za njegovo izručenje Bosni. “Glava će mi biti odsječena ako se to dogodi”, rekao je 45-godišnji Bosanac svom advokatu Louisu de Leonu, što su čuli svi u sudnici, objavio je nizozemski NRC, a prenosi Slobodna Bosna.
“Bojiš li se za svoj život?” pita predsjednik suda. “Onda ću biti ubijen u zatvoru”, emotivno odgovara Mirza o svom mogućem izručenju. Oči su mu uprte u smjeru dvojice tužitelja koji vode postupak po zahtjevu federalnih vlasti Bosne i Hercegovine za izručenje iz 2022. godine.
BiH traži njegovo izručenje zbog trgovine oružjem. Jedina prepreka za izručenje, smrtna kazna, u Bosni ne postoji, Tužitelji dalje zaključuju da je BiH, kao i Nizozemska, potpisala Evropski ugovor o izručenju. Dakle, prema riječima službenika, Nizozemska bi trebala pretpostaviti da će Mirza G. dobiti pošteno suđenje u BiH.
Za izručenje formalno mora postojati osnovana sumnja o krivici i sumnja mora biti vremenski i po mjestu specifično formulirana. A policajci smatraju da je to slučaj i u slučaju Mirze G.
Pitanje izručenja Mirze Gačanina
Mirza G. je amidža Edina G. Ovaj tri godine mlađi rođak je veliko ime u kriminalnom okruženju. Edin G., zvani Tito, smatra se vođom krijumčarske organizacije koja se naziva i Kartel Dino i Tito. On je od marta prošle godine na američkom popisu sankcija i jedan je od pedeset najutjecajnijih krijumčara droge u svijetu, prema američkoj Upravi za suzbijanje droga (DEA).
Svako ko bude poslovao s njim suočit će se s ekonomskim sankcijama Sjedinjenih Država. Ipak, nizozemsko javno tužiteljstvo prošle je godine sklopilo posao s Edinom G. Sud u Rotterdamu je nakon nagodbi osudio Edina G. na sedam godina zatvora zbog krijumčarenja droge u velikim razmjerima. Transakcija koja je dovela do rasprave u parlamentu.
Nakon izbijanja balkanskog rata početkom devedesetih, Mirza i njegov bratić Edin su kao tinejdžeri s roditeljima pobjegli iz rodnog Sarajeva u Nizozemsku. Završavaju u centrima za tražitelje azila u Bredi i okolici. Ljubav na kraju dovodi Mirzu u kamp gdje godinama živi s porodicom svoje sadašnje supruge.
U porodici G. dolazi do raskola kada Mirzin brat, Edinov otac, koji je u međuvremenu umro, podnese zahtjev za razvod. “To je dovelo do svađa u porodici”, kaže Mirza, koji navodi da svog rođaka nije vidio gotovo 20 godina. “Mi smo kao voda i vatra.”
I prije očeve smrti 2007. godine, Edin G. je u svojim ranim dvadesetima otišao u Peru, gdje je izgradio dobre kontakte s proizvođačima kokaina. Prema presudi nizozemskog suda dva puta je 2006. osuđen zbog umiješanosti u krijumčarenje droge. To ga ne sprječava u razvoju vlastite organizacije za krijumčarenje kokaina velikih razmjera u zapadnu Evropu.
Prema američkoj DEA, Edin G. Je 2017. u Dubaiju prisustvovao vjenčanju Daniela Kinahana, člana zloglasne irske organizacije za krijumčarenje droge zvane Kinahan klan. Od tada su Edin G. i njegov kartel Dino i Tito također na radaru nizozemskih vlasti. Nakon što je 2017. godine pokrenuta međunarodna istraga, amidža Mirza G. također je identificiran kao član ove organizacije za krijumčarenje droge.
U sklopu ove istrage policija je u ljeto 2019. izvršila niz racija, uključujući i kuću Mirze G. i njegove supruge u Bredi. Mirza i njegova supruga, koji u to vrijeme borave u inozemstvu, sumnjiče se za pranje novca od kriminala koji je, prema tvrdnjama pravosuđa, stečen trgovinom drogom.
Nakon pokretanja ove istrage Mirza G. se, preko svog advokata, obratio istražnim organima. Saslušan je i na zahtjev daje određene dokumente. Ali u proljeće 2020. ta je istraga krenula drugim smjerom, nedugo nakon što se Mirza sam javio policiji.
U petak, 15. maja 2020. javlja se u policijsku stanicu u Bredi da prijavi svog bratića Edina. Čitanja se razlikuju o tome što se tamo dogodilo. Mirza želi reći da je od tjelohranitelja Edina G. čuo da je njegov rođak stavio na raspolaganje pola miliona eura da ga se ubije.
Tri dana kasnije, 18. maja 2020. godine, policija je ponovo upala u Mirzin dom i, uprkos dosadašnjoj saradnji u istrazi, on i njegova supruga su uhapšeni zbog pranja novca i odvedeni u lisicama na rukama pred jednim od njihove djece. Tajming je frapantan, njegov tadašnji advokat bijesan je zbog toka događaja. Od policije želi doznati je li hapšenje njegovog klijenta povezano s njegovom željom da prijavi zločin.
Na to pitanje nema odgovora. Mirza G. još uvijek dopisom Državnom tužilaštvu prijavljuje svog rođaka Edina G. Na taj način, prema službenom izvještaju, Mirza se nada osujetiti plan ubistva svog rođaka. Zatvor u kojem Mirza boravi ozbiljno se bavi problemom i Mirzi G. dodjeljuje tzv. GVM status, što znači da zbog vlastite sigurnosti završava u posebnom zatvorskom režimu.
Početkom 2021. godine Mirza G. je dobio poziv od policajca iz zatvora s pitanjem želi li povući svoju prijavu. On to odbija: “Ta izjava je najbolja stvar koju sam učinio.” Pitanje vidi kao potvrdu svoje sumnje da njegovog bratića Edina G. štiti policija. Mirza G. kasnije se ponovno osjeća ugroženim i u januaru 2022. podnosi zahtjev za politički azil u Nizozemskoj jer mu je potrebna zaštita. “Moj bratić Edin G. sarađuje s vlastima i želi me ubiti”, stoji u obrazloženju zahtjeva za azil koji je još u obradi.
Šta su ispričali Gačanin i njegov advokat
U toku je žalbeni postupak protiv Mirze G. za pranje novca. Iako ga je sud u Bredi krajem 2022. osudio na četiri godine zatvora, sud mu je dopustio da izricanje presude dočeka na slobodi. Ipak, opet je zapeo. Ovaj put za izručenje BiH, zahtjev upućen u maju 2022. godine. Prema Mirzinim riječima, ovaj zahtjev je dio zavjere njegovog rođaka Edina G. i niza korumpiranih državnih zvaničnika. “U Bosni je sve na prodaju i organizirani kriminal je vrlo utjecajan”, kaže Mirza G. pred sudom u Bredi koji želi znati zašto njegov rođak želi Mirzu mrtvog.“Edin misli da sam bio doušnik američke DEA-e”, rekao je Mirza.
Prema Mirzinim riječima, on to nije učinio, ali je to razlog što je Edin G. ljut na njega i čini sve da Mirzu dovede u Bosnu. “U bosanskohercegovačkim medijima redovno se objavljuju priče o administratorima i istražiteljima koji navodno surađuju s Edinom G. ili ih on plaća”, kaže advokat Louis de Leon u ime svog klijenta. Jedna od spomenutih osoba je i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.
To je karakteristični detalj jer je premijer u odlasku Mark Rutte nedavno razgovarao s Konakovićem tokom radnog posjeta Bosni i Hercegovini u kontekstu pristupanja EU. Raširena korupcija u zemlji je važna prepreka, kao što je prikazano u izvještaju EU o napretku iz jeseni 2021. “Bosna i Hercegovina je na početku borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i malo je napredovala u tom području“, rečeno je.
Mirza G. i njegov advokat ukazuju na objave u bosanskohercegovačkim medijima u kojima se navodi da je ministar Konaković o svom trošku bio na vjenčanju Edina G. u Dubaiju s porodicom 2021. godine. To je izjavljivao i Milorad Dodik.
Kako navode iz Državnog tužilaštva, Mirza G. ne može potkrijepiti sve ove navode kada je u pitanju njegova sigurnost. Prema Državnom tužiteljstvu, stoga nema razloga da se Mirza G. ne izruči Bosni i Hercegovini. Kao pripadnik zločinačke organizacije, prema tvrdnjama vlasti BiH, Mirza G. je osumnjičen za krijumčarenje vatrenog oružja i droge. Prema Državnom tužilaštvu, to je vidljivo iz poruka poslanih u Sky aplikaciji pod nadimkom Savedcup. Riječ je o 25 komada oružja koje je navodno plaćeno jednim kilogramom kokaina. S obzirom na to da Mirza G. još uvijek ima bosanskohercegovačko državljanstvo, a ova djela su kažnjiva i u Nizozemskoj, on zbog toga može biti izručen.
Advokat Mirze G. to osporava. De Leon prvo navodi kako njegov klijent negira da je korisnik nadimka Savedcup koji je slao poruke telefonom Sky na kojem se temelji slučaj. “Nema dokaza za ovo.” Prema De Leonovim riječima, to je važno jer ima više stvari koje su netačne u dokumentima koje su Bosanci dostavili.
On, između ostalog, ističe datume kada su se djela navodno dogodila: decembar 2020. i maj 2021. Na crvenoj potjernici koju su Bosanci raspisali za Mirzom G., stoji da su se djela dogodila, između ostalog, u decembru 2020. “No, kada se pokazalo da je moj klijent u tom razdoblju bio pritvoren u nizozemskoj ćeliji, ti su datumi prilagođeni”, rekao je De Leon. Nešto slično dogodilo se i s kokainom kojim je navodno plaćeno oružje. “Prvobitno je rečeno da je kokain isporučen u hrvatski grad Split. Ali kasnije je Split zamijenila Bosna.”
Nedžad Kahrimanović, brat ubijene Amre Kheimanović, koji se u medijima predstavlja kao borac protiv femicida i najavljuje rušenje sistema, dva puta je pravosnažno osuđivan zbog nasilja u porodici, a trenutno mu se sudi zbog zlostavljanja dvije bivše supruge i malodobne kćerke.
Istraga.ba u posjedu je optužnice Kantonalnog tužilaštva Tuzla koja je podignuta 14. decembra prošle godine i u kojoj je navedeno da je Nedžad Kahrimanović do sada već dva puta pravosnažno osuđivan zbog nasilničkog ponašanja u porodici.
Prvi put Kahrimanović je osuđivan u septembru 2013. godine ka krivično djelo laka tjelesna povreda, kada je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 2000 KM. Drugi put Nedžad Kahrimanović je osuđen u avgustu 2018. godine zbog krivičnog djela nasilje u porodici. Tada je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jednog mjeseca.
Kahrimanović je nasilje u porodici počinio i u julu 2020. godine, ali je njegova supruga zbog straha za život povukla prijavu i istraga je obustavljena. Evo kako je nasilje opisano u prvobitnoj naredbi o provođenju istrage.
“Dana 22.7. 2020. godine, oko 20.30 sati u Tuzli, iako svjestan da nasiljem, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrožava građanski mir, tjelesnu cjelovitost i psihičko zdravlje člana svoje porodice sa kojim živi u zajedničkom domaćinstvu, što je i htio, u porodičnoj kući, svoju nevjenčanu suprugu M.N., verbalno vrijeđao, a kada je ista počela plakati rekao joj je da izađe na terasu, a kada je izašla na terasu, nije prestala plakati, pa je izašao na terasu i rukama uhvatio s leđa N. oko struka i bacio na pod, a zatim je uhvatio za noge i vukao po podu, te je tako unio u kuću dok mu je ista bila okrenuta leđima zadao joj udarac u predjelu potiljka te je nastavio vući po podu kuće, kojom prilikom je M. N. zadobila tjelesne ozljede u vidu površinske ozljede glave”, navedeno je u naredbi o provođenju istrage.
No, kako je supruga povukla iskaz, postupajući tužilac je obustavio istragu.
Tri godine kasnije, Nedžad Kahrimanović je ponovo počinio krivično djelo nasilje u porodici zbog čega je protiv njega Kantonalno tužilaštvo Tuzla podiglo optužnicu, a suđenje je u toku. U ovom slučaju Nedžad Kahrimanović je zlostavljao drugu bivšu suprugu i malodobnu kćerku. Evo navoda iz optužnice.
“Dana 8. marta 2023. godine, oko 22.15, i dana 9. marta, oko 10.45, u Tuzli, iako svjestan da nasiljem, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrožava mir, tjelesnu cjelovitost i psihičko zdravlje svoje maloljetne kćerke K.A., (17 godina), i bivše supruge K.A.m a što je i htio, nakon što je u ranijem periodu u više navrata malodobna K.A. koja nakon razvoda roditelja živi sa majkom, nazivao pogrdnim imenima, pa je dana 8. 3. oko 22.15 malodobnu K.A. nazvao sa svog telefona dok se nalazila u porodičnom stanu sa majkom A., te je tom prilikom povišenim tonom malodobnoj K.A. upućivao pogrdne i uvrjedljive riječi govoreći joj da je lažov, lopov, svinja debela,, glupača, kurva, te joj prijetio da će je osramotiti u školi, da joj je bolje da se ubije, te rekao da će ubiti nju i njenu majku A., govoreći – “ubit ću vas, majku vam j….”, da bi narednog dana došao do Gimnazije u vrijeme velikog odmora gdje je u dvorištu prišao svojoj malodobnoj kćerki, koja je bila u društvu drugarica iz razreda, te joj ponovo uputio pogrdne riječi, a zatim je dva puta pljunuo u lice, ugrozivši na taj način ir i psihičko zdravlje svoje kćerke i bivše supruge”, navedeno je u optužnici Kantonalnog tužilaštva Tuzla.
Ovo je, dakle, kraća verzija pravosudne biografije Nedžada Kahrimanovića koji je, nakon što je pripadnik MUP-a TK, brutalno ubio njegovu sestru Amru, postao predvodnik “borbe protiv Femicida” u Tuzlanskom kantonu, najavljujući u medijima rušenje sistema.
Ministar vanjskih poslova i predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković pominje se u prepiskama Dženisa Kadrića, tjelohranitelja Edina Gačanina Tita, koji je u srijedu ujutro uhapšen u Sarajevu, saznaje Istraga.ba.
Uhapšeni Kadrić je koristio Sky aplikaciju, kod 315389, pod šiframa Wolverine, Elite Comando i u komunikaciji u koju je bio uključen i sam vođa narko kartela Edin Gačanin Tito, direktno se pominje lider NiP-a Elmedin Konaković. Prepiske koje se odnose na Konakovića sigurnosnim agencijama BiH dostavljene su iz EUROPOL-a i one nesumnjivo dokazuju vezu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića sa pripadnicima kartela Tito i Dino. Kao prva veza se pominje “Meme”, odnosno biznismen i Konakovićev kum Gordan Memija.
No, ove prepiske, za sada, nisu u fokusu Tužilaštva BiH po čijoj naredbi su uhapšeni Dženis Kadrić i biznismen Alem Hodović kojeg je SIPA, prije nekoliko godina, zajedno sa Gordanom Memijom prijavljivala zbog pranja novca.
Dženis Kadrić je, rekosmo, u srijedu uhapšen u Sarajevu po naredbi Tužilaštva BiH. U okviru iste akcije uhapšen je i Alem Hodović. Godinama smo na portalu Istraga.ba pisali o njihovim vezama sa narko kartelom Tito i Dino.
Dženis Kadrić je bio pripadnik Specijalne jedinice FUP-a.Vođu narko kartela Edina Gačanina Tita pratio je zajedno sa Ibrom Miladinom, također bivšim pripadnikom Specijalne jedinice FUP-a kojom i danas rukovodi Mustafa Selmanović, kućni prijatelj državnog tužioca Dubravka Čampare.
Prema informacijama Istrage, Miladin i Kadrić posljednjih su se mjeseci našli u nemilosti Edina Gačanina, odnosno, prekomandovani su na poslove u Sarajevu. Tito je, kako saznajemo, posebno bio nezadovoljan ponašanjem supruge Dženisa Kadrića, Anje Gligorić iz Zenice, koja se na Instagramu hvalila raskošnim životom u Dubaiju. Nakon što je Kadrić “prebačen” u Sarajevo, Anja Gligorić je izbrisala svoj profil na Instagramu gdje je imala oko 100 hiljada pratilaca.
S druge strane, Alem Hodović je prvo poslovao sa Mirzom Gačaninom, amidžom Edina Gačanina Tita, a onda je, kasnije, održavao stalne veze sa Stefanom Papićem, također članom narko kartela Tito i Dino koji se od belgijskog pravosuđa skriva u Dubaiju.
Skoro dvije godine Tužilaštvo BiH je imalo dokaze o Hodoviću i Kadriću, ali tužilac Mirza Hukeljić, inače blizak prijatelj tužioca Džermina Pašića i Dubravka Čampare, odbijao da uhapsi Dženisa Kadrića u čijem Sky-u se direktno pominje lider NiP-a Elmedin Konaković. Tek kada je Hukeljić napustio Tužilaštvo BiH, a njegov predmet preuzeo tužilac Sanjin Kulenović, Dženis Kadrić je uhapšen. Evo i zbog čega.
Dženis Kadrić – pranje 400 hiljada KM
Dženis Kadrić je, prema prepiskama iz Skya sarajevskog advokata Zlatka Ibrišimovića (hapšen 2022.) planirao pranje oko 400 hiljada KM.
Dženis Kadrić je, naime, tražio od Zlatka Ibrišimovića uputu kako da za novac od 400 hiljada KM koji je stekao izvršenjem krivičnih djela u inostranstvu kupi nekretninu u Sarajevu, a da ne mora dokazivati porijeklo novca.
Zlatko Ibrišimović, otkrivaju Sky prepiske, predložio je Kadriću više načina pranja novca, a jedan od njih je podrazumijevao da advokat sa svog vlastitog računa isplati kupoprodajnu cijenu za stan, a da Dženis Kadrić, prije kupovine stana, isplati Zlatku Ibrišimoviću novac u tom iznosu, uvećan za iznos PDV-a i poreza na dobit koji Ibrišimović mora platit.
Komunikacija između Ibrišimovića i korisnika Dženisa Kadrića započinje 05.01.2021. godine kada Ibrišimović iskazuje da se raduje budućem poslovanju i druženju, te konstatuje da je za Kadrićeve potrebe našao najveći mogući stan. Nešto kasnije Ibrišimović javlja da mu treba par dana da provjeri situaciju.
U audio porukama Kadrić govori Ibrišimoviću da želi da kupi stan, da ima određeno pokriće za novac ali da ne želi da ugrožava svoju situaciju zbog ljudi sa kojima radi te ga dalje pita za najbolji mogući način kupovine stana, odnosno pokrića novca kojim će kupiti taj stan. Ibrišimović kasnije sugeriše Kadriću da ni u kom slučaju ne otvara račune u bankama na svoje ime niti na ime članova porodice jer se svi računi vode po njegovom matičnom broju i da se tome vrlo lahko može ući u trag. Dalje mu Ibrišimović predlaže opciju da posredstvom svojih poznanika ili članova svoje porodice kupi nekoliko manjih stanova, vrijednosti 100.000 – 120.000 KM, zatim te iste stanove preprodaju te na kraju polože novac u ukupnom iznosu od oko 400.000 KM. Drugi način kupovine stana, odnosno pranja novca za kupovinu stana koji mu predlaže Ibrišimović jeste da Kadrić posredstvom neke firme ili člana porodice uzme kredit te zatim lično vraća dospjele rate kredita umjesto te firme ili lica koje će podići kredit. Osim navedenog, na kraju Ibrišimović govori da na svom ličnom računu ima 300.000KM i da dodatnih 100.000KM može vrlo lahko „ubaciti“ i za koje može imati pokriće. Zbog toga Ibrišimović predlaže Kadriću da kupi stan na svoje ime, a da mu Kadrić novac za to da unaprijed nakon čega bi za određeno vrijeme taj isti stan prebacio na neku osobu koju odredi Dženis Kadrić
Sredinom januara 2021. godine godine Ibrišimović ponovo korisniku Dženisu Kadriću govori da je najbolja opcija da se kupovina stana izvrši preko njega ali dodaje da će to koštati dosta više od 410.000KM jer on, na 100.000KM koje legalno ubaci, mora platiti 27.000KM, od toga 17.000KM PDV-a i 10.000KM poreza na dobit i da će sračunati sve i pokušati naći najbolju „kombinaciju“. Kadrić pristaje na ovu opciju.
Sve ove dokaze, rekosmo, Tužilaštvo BiH je imalo od 2022. godine, ali tužioci Mirza Hukeljić i Džermin Pašić nisu željeli uhapsiti Kadrića, jer bi raspakivanje njegovog Skya direktno ugrozilo lidera NiP-a Elmedina Konakovića.
Alem Hodović – pranje novca
Da bi se lakše razumjela priča, ukratko ćemo pojasniti nekoliko činjenica. Alem Hodović je sarajevski biznismen sa dugogodišnjim iskustvom u otvaranju fiktivnih kompanija preko kojih je izvlačen novac ili je vršeno pranje novca preko fiktivnih marketinških usluga. Hodović je određene fiktivne poslove poslove radio i za Gordana Memiju, a u Nizozemskoj je imao dobre veze sa Mirzom Gačaninom i Stefanom Papićem kojeg belgijsko pravosuđe traži krijumčarenja kokaina. Papić se, rekosmo, sada skriva u Dubaiju i pod zaštitom je Edina Gačanina Tita.
Tužilaštvo BiH je imalo dokaze o sumnjivim poslovima Alema Hodovića i Gordana Memije prije skoro šest godina, ali predmet nikada nije okončan. Osim toga, Hodovićeve veze sa Stefanom Papićem su dokumentovane kroz Sky prije dvije godine, ali tužilac Hukeljić je odlučio da ih ne hapsi u okviru iste akcije kada je uhapšen advokat Zlatko Ibrišimović. Evo dokaza iz Sky aplikacije.
Dana 21.01.2020. godine Stefan Papić govori advokatu Zlatku Ibrišimoviću da mu je Alem Hodović sredio kupovinu dva stana, bosanski pasoš i platu zbog čega je mislio da mu je Hodović pomogao. Međutim, tvrdi Papić, Hodović ga je prevario, te moli advokata Ibrišimovića da mu provjeri da li je Hodović platio hipoteku za stan.
“Mislim da me laže. Dužan mi je 50 000 KM”, napisao je Papić.
Tri dana kasnije Stefan Papić šalje audio poruku Zlatku Ibrišimoviću u kojoj navodi na koji način je došao do vozila, pa tako kaže da je „Porsche leasing“ dao auto na lizing „Auto radu“, „Auto rad“ je dao „Asa rentu“, „Asa rent“ je dao „E.S.T.“.
U martu 2020. godine, Stefan Papić obavještava advokata Ibrišimovića da će ga nazvati osoba i koja će mu dati 5500 eura, a zatim da te pare Zlatko Ibrišimović preda Alemu Hodoviću kako bi platio dug u banci i hipoteke.
Nešto kasnije Papić napominje Ibrišimovića da nazove Alema Hodovića i kaže mu da dođe do njega, ali da ništa više ne govori telefonom.
“Kada Alem dođe pravi se kao da ništa ne znaš. Samo predaj kovertu i ne govori od koga si je dobio, ja sam javio Alemu da su pare kod tebe”, poručio je putem Sky aplikacije Stefan Papić advokatu Zlatku Ibrišimoviću.
Dana 14.03.2020. godine, Stefan Papić govori Ibrišimoviću da mu javi koliko da počaste „nju“ (za sada nepoznata osoba), a zatim kaže da je kupio stan u Španiji, kao i firmu na nečije ime.
Mjesec kasnije Stefan Papić pita Ibrišimovića da li je tačno 31 hiljada eura, od toga plaća njemu 5 hiljada eura kako bi unaprijed napunio kredit kod njega i ostaje mu 26 hiljada eura.
“Ovih dana će opet doći para, biće između 90 – 100 hiljada eura”, navodi Papić u poruci Ibrišimoviću.
U nastavku razgovora Stefan Papić govori da nikada ništa nije legalno radio.
Tokom razgovora, Papić Alema Hodovića naziva budalom.
“Samo da budala ne počne lajati o meni. Ali kad se sve ovo završi dobiće on batine i neće znati odakle dolazi, Rolex će mu oteti, a sve na finjaka”, poručuje Papić advokatu Ibrišimoviću.
Sredinom maja 2020. godine, Stefan Papić obavještava Ibrišimovića da mu je Alem Hodović javio da je dug u banci 24000 KM, on je platio 15000 KM, znači još 9000 KM da se plati bez kreditne kartice, kreditna kartica je 5000 KM, znači još 14000 KM ima otvoreno.
„Nakon toga ću da da ubacim par milja da plaćamo normalno hipoteku mjesečno i dadžbine. Ali ne dam mu (Hodoviću) ja pare, hoću da vidim svojim očima, da zajedno poplaćamo pa sam na nuli u banci“, zaključio je Papić u prepiskama sa advokatom Ibrišimovićem koji je koristio aplikaciju pod kodnim imenom “Consigliere”.
Upravo na osnovu Ibrišimovićeve šifre u Sky-u nazvana je akcija tokom koje su uhapšeni Alem Hodović i Dženis Kadrić. Svi dokazi su, rekosmo, godinama bili u Tužilaštvu BiH, ali tužioci Džermin Pašić, Mirza Hukeljić i Dubravko Čampara nisu željeli uhapsiti Kadrića koji je bio povezan i sa putovanjima Elmedina Konakovića u Dubai.
Predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku od danas neće suditi sudija Mirsad Strika, saznaje Istraga.ba. Ovim predmetom je, kako saznajemo, zadužena sutkinja Suda BiH Sena Uzunović.
Sudija Mirsad Strika je početkom ove godine zatražio presignaciju predmeta jer je već ranije ispunio uslove za penzionisanje. Stoga je krajem prošle sedmice CMS sistemom određeno da postupajuća sutkinja bude Sena Uzunović koja bi već danas, u ponedjeljak, trebala biti u sudnici Suda BiH.
Suđenje Miloradu Dodiku, faktički, još uvijek nije ni počelo, jer je glavni pretres do sada odgađan tri puta.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), i Miloš Lukić, vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika tog entiteta, odbili su se izjasniti o krivici po optužnici u kojoj se terete da su počinili krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH”.
“Ne znam zbog čega je podignuta optužnica protiv mene. Ne razumijem optužnicu”, kazao je Dodik na ročištu održanom 16. oktobra prošle godine.
Sutkinja za prethodno saslušanje Jasmina Dedović Ćosić tada je konstatirala da se radi o “nepoštivanju suda” i , po službenoj dužnosti, donijela odluku prema kojoj su se Dodik i Lukić izjasnili da nisu krivi.
Nakon toga predmet je dodijeljen sudiji Mirsadu Striki koji je trebao suditi u ovom predmetu. Prvi glavni pretres je bio zakazan za 22. novembar ali je odgođeno zbog “Dodikovih službenih obaveza”, odnosno sastanka s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom. Sljedeće ročište trebalo je biti održano 6. decembra, ali ročište nije održano jer je Dodikova odbrana tražila odgodu zbog žalbe koju su namjeravali uložiti na prethodnu odbijenicu Suda da se suđenje premjesti u Banja Luku. Potom je glavni pretres zakazan za 20. decembar prošle godine, ali je odgođen jer postupajući tužioci Tužilaštva BiH nisu bili spremni za uvodne riječi dok je Dodikova odbrana je tražila izuzeće svih tužioca. Nakon toga, Dodik se pred Sudom Bosne i Hercegovine trebao pojaviti 17. januara, ali je glavni pretres po treći put. Ročište je odgođeno jer je Dodikova odbrana zatražila izuzeće sudije Mirsada Strike i još sedam sudija Suda BiH. Nekoliko dana kasnije iz Suda BiH su saopćili da su odbacili zahtjev za izuzeće sudija Zorana Božića, Vesne Jesenković, Šabana Maksumića, Darka Samardžića, Hilme Vučinića, Redžiba Begića i Minke Kreho.
„U odnosu na ovih sedam sudija, Sud je donio odluku kojom se zahtjev odbrane odbacuje kao nedopušten. Suđenje koje je sudija Mirsad Strika najavio za 30. januar odgođeno je i novi termin je zakazan za 5. februar“, naveli su iz Suda BiH.
Ročište zakazano za 30. januar je pomjereno za 5. februar. U međuvremenu je sudija Mirsad Strika zatražio izuzeće, a predmet je zadužila sutkinja Sena Uzunović.
Sud BiH optužnicu protiv Dodika i Lukića potvrdio je početkom septembra. Terete ih za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Milorad Dodik i Miloš Lukić optuženi su za krivično djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice, za što im u slučaju osuđujuće presude prijeti kazna u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora. Osuđujuća presuda znači i automatsku zabranu obnašanja dužnosti na kojima se nalaze.
Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po kojima će se suditi Dodiku i Lukiću nametnuo je aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt 1. jula prošle godine, istovremeno kada je stavio van snage zakone kojima je entitetski parlament, Narodna skupština Republike Srpske pokušala blokirati provedbe njegovih odluka, kao i presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Iako je Schmidt temeljem svojih ovlasti poništio sporne zakone, Dodik je ipak potpisao ukaz o njihovom stupanju na snagu, a Lukić ih je objavio u Službenom glasniku entiteta, pa su tako obojica prekršili zakon.
“Prethodnom sazivu Nadzornog odbora je istekao mandat i očekuje se imenovanje novog Nadzornog odbora”, piše od maja prošle godine na web stranici Privrednog društva za proizvodnju i transport gasa BH–Gas d.o.o.
Ali od maja 2023. godine, do danas, februara 2024. godine, tabela u kojoj bi trebala pisati imena članova NO je prazna.
Prema Zakonu o privrednim društvima i Statutu BH Gasa, Nadzorni odbor ima velika ovlaštenja, među kojima su davanje saglasnosti na opće akte društva (npr. plan poslovanja), daj preporuke o raspodjeli dobiti ili pokrivanju gubitaka, utvrđuje cijene gasa, te, pored ostalog, odobrava poslovanje, kupovinu, kreditiranje, prodaju u BH Gasu čija vrijednost prelazi 15 posto ukupnog kapitala društva. Nadzorni odbor daje saglasnost i na Plan javnih nabavki BH Gasa.
Dakle, Nadzorni odbor kojeg nema jedan je od ključnih organa poslovanja BH Gasa. Stoga je poslovanje ovog privrednog društva u 2024. godine ugroženo. I sve ovo dolazi u situaciji kada se bh. javnosti i međunarodnim krugovima vodi rasprava o tome ko će upravljati južnom plinskom interkonekcijom.
Prema informacijama Istrage, čelnici HDZ-a BiH žele obezglaviti BH gas i dovesti ga na rub propasti kako bi bilo nužno formiranje novog plinskog preduzeća sa sjedištem u Mostaru koje bi upravljalo južnom interkonekcijom. Nakon što je krajem aprila prošle godine odlukom OHR-a nametnuta Vlada FBiH, premijer Nermin Nikšić i drugi ministri iz Trojke, iako imaju većinu, nisu željeli bez saglasnosti HDZ-a imenovati članove Nadzornog odbora BH Gasa. Tako sada ovo privredno društvo već devet mjeseci posluje bez Nadzornog odbora. Prošle godine bila je znatno povoljnija situacija jer je bivši saziv NO na početku kalendarske 2023. godine uspio usvojiti ključne akte koji se odnose na poslovanje Društva. Međutim, poslovanje tokom 2024. godina sada je u potpunosti ugroženo.
Podsjetimo, 11. januara ove godine američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da izvrši pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića kako bi se hitno usvojio zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. U pismu je direktno pomenut i BH Gas.
“Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.
Lider HDZ-a, podsjećamo, insistira da bude osnovano novo preduzeće u Hercegovini koje bi upravljalo južnom plinskom interkonekcijom koja bi smanjila ovisnosti BiH o ruskom plinu. Preko južne plinske interkonekcije u BiH bilo bi moguće dopremati gas iz Azerbejdžana i iz Hrvatske u kojem bi se nalazio američki ukapljeni plin.
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori”, saznaje Istraga.ba iz više izvora. To znači da su bivši premijer FBiH Fadil Novalić, bivši direktor Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudin Solak i osnivač kompanije “Srebrna malina” pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne.
Podsjetimo, u maju prošle godine prvostepeno sudsko vijeće osudilo je Novalića na četiri godine zatvora, Fikreta Hodžića na pet i Fahrudina Solaka na šest godina zatvora. Ove kazne su, kako saznaje Istraga.ba, u cjelosti potvrđene.
Svi oni su proglađeni krivim zbog nezakonitog postupanja prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa.
U presudi je navedeno da su optuženi Fadil Novalić, Fahrudin Solak, Fikret Hodžić oglašeni su krivim, a pravna osoba „F.H. Srebrena malina” d.o.o. Sućeska, Srebrenica, zastupana po odgovornom licu trećeoptuženom Fikretu Hodžiću, oglašena odgovornom da su radnjama opisanim u osuđujućem dijelu izreke presude počinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. Krivičnog zakona Federacije BiH (KZFBiH), a optuženi Fahrudin Solak i krivično djelo krivotvorenje službene isprave iz člana 389. istog Zakona.
Sud je optuženima za navedena krivična djela izrekao sljedeće kazne:
Fadilu Novaliću kaznu zatvora u trajanju od četiri (4) godine. Optuženom se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme tokom kojeg je bio lišen slobode od 29.5.2020. do 31.5.2020. godine;
Fahrudinu Solaku za počinjeno produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. KZFBiH, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od pet (5) godina, a za krivično djelo krivotvorenje službene isprave iz člana 389. KZFBiH, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine i šest (6) mjeseci, nakon čega je optuženom Fahrudinu Solaku izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od šest (6) godina. Optuženom se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme tokom kojeg je bio lišen slobode od 28.5.2020. do 31.5.2020. godine;
Fikretu Hodžiću kaznu zatvora u trajanju od pet (5) godina. Optuženom se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme tokom kojeg je bio lišen slobode od 28.5.2020. do 31.5.2020. godine;
Pravnom licu „F.H. Srebrena malina” o.o. Sućeska, Srebrenica novčanu kaznu u iznosu od 200.000,00 KM.
Od optuženog Fikreta Hodžića i pravnog lica “F.H. Srebrena malina“ d.o.o., Sućeska, Srebrenica se oduzima imovinska korist pribavljena izvršenjem krivičnog djela u iznosu od 694.747,78 KM, od kojeg iznosa je dio u iznosu od 87.000,00 KM privremeno oduzet po potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
Sud je optuženom Fadilu Novaliću i Fikretu Hodžiću izrekao mjeru sigurnosti oduzimanja predmeta upotrijebljenih za izvršenje krivičnog djela kao u izreci presude.
Bivša HDZ-ova ministrica finansija u Vladi FBIH Jelka Miličević pravosnažno je oslobođena svih optužbi.
Tokom izrucanja prvostepene presude, član sudskog vijeća sudija Branko Perić je izuzeo mišljenje, tvrdeći da optuženi nisu krivi. Nakon toga protiv njega je pokrenut disciplinski postupak koji je obustavljen zbog toga što je sudija Perić penzionisan.
Nakon što je okončao premijerski mandat, Fadil Novalić je ostao u klupama Predstavničkog doma FBiH gdje je izabran na izborima 2022. godine. Na Kongresu SDA izabran je za potpredsjednika te stranke. Sada, nakon što je mu je izrečena pravosnažna zatvorska kazna Novalić će ostati bez mandata u Parlamentu FBiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
