Facebook Twitter Youtube
    Slučajan

    Istaknuto

    Istaknute objave

    Srbijanska invazija: Grujičićevi punktovi na ulazu u BiH, stotine auta na mostu u Skelanima

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Kad iz poravca Srbije pređete Ljubovijski most na Drini i krenete prema Brartuncu i Srebrenici, dočekat će vas grupa mladića koji mašu srpskim zastavama.

    “Info pult Srebrenica”, piše na plakatu postavljenom s desne strane puta u pravcu Bratunca.

    Na lijevoj strani postavljen je kontejner i tu aktivisti daju upute za glasanje onima koji iz pravca Srbije dolaze da biraju načelnika Opštine Srebrenica. Ispod je fotografija Mladena Grujičića, načelnika Opštine Srebrenica kojeg podržavaju sve srpske stranke.

    “Teraj, teraj, teraj”, kaže nam sredovječni muškarac dok pokušavamo da se raspitamo šta, zapravo, znači ovaj punkt na ulazu u BiH.

    Dok krećemo dalje automobilom prema Srebrenici, muškarac koji nas je tjerao za nama prosipa vodu. Iz suprotnog pravca dolaze automobili koji srbijanskih registarskih oznaka.

    “To su Srbijanci koji su jutros došli da glasaju”, objašnjava jedan Srebreničanin koji nas je odvezao na most Ljubovijski most.

    Šabac, Čačak, Ljubovija, Beograd, Bajina Bašta piše na tablicama automobila parkiranim u centru Srebrenice. Od jutros je stotine birača iz Srebrenice došlo u ovaj grad da podrški srpskog kandidata za načelnika.

    Srbijanski automobili ispred Opštine Srebrenica

    “Bilo je i onih koji su došli da glasaju sa srbijanskim dokumentima”, kažu nam službenici Opštine Srebrenica.

    No, odlukom Centralne izborne komisije BiH za glasanje je nužno imati važeće bh. dokumente. Pod uslovom da u Matičnu knjigu državljana BiH niste upisani poslije 1.10. 2020. godine.

    “Na biračkom mjestu 3A u Osnovnoj školu u Srebrenici bilo je birača koji su glasali sa isteklim dokumentima. Sve je navedeno u zapisniku”, kaže za Istragu član Biračkog odbora u tom mjestu.

    U popodnevnim satima sve veći broj je ljudi dolazi iz Srbije. Ova fotografija je nastala oko 14 sati na mostu u Skelanima. Desetine automobila iz pravca Bajine Bašte ulazi u Srebrenicu. Prema informacijama sa Graničnog prijelaza Skelani, oko 1050 osoba je od jutros ušlo u BiH iz Srbije preko GP Skelani kod Srebrenice.

    Most u Skelanima: Kolone vozila iz Srbije ulazi u BiH

    U momentu pisanja ovog teksta, od 2100 registrovanih Bošnjaka u Srebrenici, glasalo ih je 1600. Oko 3000 birača je srpske nacionalnosti glasalo je do 14 sati. No, te brojke nisu presudne, jer je oko 1775 birača iz Srebrenice prijavljeno u Federaciji i oni će glasati u odsustvu na nepotvrđenim listićima. Za glasanje putem pošte prijavljeno je oko 1500 birača bošnjačke i 900 srpske nacionalnosti.

    Šta skrivaju Konaković, Forto i Helez: Vijeće ministara tražilo dodatno vrijeme da “usaglasi zapisnik” sa historijske sjednice održane 11. maja!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vijeće ministara BiH ne može da usaglasi zapisnik sa 11. redovne sjednice koja je održana 11. maja ove godine, a koju je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković nazvao “historijskom”.

    “Vijeće ministara nije razmatralo zapisnike 11. redovite i 5. izvanredne (telefonske) sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine jer su povučeni s dnevnog reda na zahtjev Kolegija Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, radi dodatnih usuglašavanja”, navedeno je na u zapisniku sa 12. sjednice održane 18. maja ove godine.

    “Ovo je najproduktivnija sjednica u historiji Vijeća ministara. Donijeli smo odluke koje su godinama stajale u ladicama. Niko nije izgubio niti pobijedio, spreman sam za sve naredne kompromise i projekte i u RS i u FBiH jer je to jedini način da zadržimo ljude u BiH”, izjavio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković nakon završetka 11. sjednice Vijeća ministara BiH.

    Ministar komunikacija i prometa Edin Forto se tada pohvalio da je Vijeće ministar “danas usvojilo odluku o početku pregovora sa Hrvatskom i Srbijom o južnoj i istočnoj interkonekciji za plinsku infrastrukturu”.

    No, saopćenje koje je nakon sjednice izdalo Vijeće ministara dokazalo je da su Forto i Konaković obmanuli u vezi sa plinskim interkonekcijama. Naime, Vijeće ministara BiH nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu plinsku interkonekciju koja bi smanjila ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu. Vijeće ministara je, zapravo, samo donijelo odluku o pokretanju procedure za zaključivanje međudržavnog ugovora između BiH i Srbije koja se odnosi na Novu istočnu interkonekciju Republike Srpske. Ispod ovog pasusa je saopćenje Vijeća ministara BiH izdato nakon sjednice održane 11. maja ove godine.

    Osim ovog saopćenja koje otkriva Konakovićevu i Fortinu obmanu, dodatni dokaz je objavila i Novinska agencija Patria koja je dobila nacrt zapisnika kojeg Vijeće ministara BiH ne želi objaviti.

    Ukratko, Južna interkonekcija nije prošla na Vijeću ministara BiH, a iz zapisnika je jasno vidljiva velika razlika u onome što je usvojeno za Istočnu i ono što je usvojeno za Južnu interkonekciju.

    Naime, prema zaključku vidljivo je da, kada je riječ o Južnoj interkonekciji Vijeće ministara BiH je isključivo dalo podršku u ovom projektu(!?), te je pozvana Vlada FBiH da hitno predloži Parlamentu FBiH zakonsko rješenje, a u cilju ubrzavanja aktivnosti za realizaciju projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatske.

     

    Ali, prema informacijama Istrage, nisu plinske interkonekcije jedini razlog zbog kojeg Vijeće ministara ne može da usaglasi zapisnik sa 11. redovne sjednice. Na toj je sjednici, naime, Vijeće ministara donijelo odluku koja se odnosi na nabavku američkih helikoptera.

    “Vijeće ministara BiH donijelo je dvije odluke, i to o izmjenama i dopuni Odluke o višegodišnjem projektu nabavke helikoptera za Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine te о finansiranju višegodišnjeg projekta školovanja oficira vojno-evidencijske specijalnosti zrakoplovstvo”, saopćeno je 11. maja ove godine.

    Drugi detalji nisu saopćeni. Međutim, Vijeće ministara, kako saznaje Istraga, uopće nije osiguralo novac za nabavku američkih helikoptera. U donesenoj odluci piše da će “novac za nabavku helikoptera” biti naknadno osiguran na prijedlog ministra finansija BiH koji će biti iz SNSD-a. Ovo je suprotno dogovorima sa američkim partnerima. Prvobitni plan je, naime, bio da Vijeće ministara BiH sredstva namijenjena za popravku ruskih helikoptera preusmjeri za nabavku američkih helikoptera. No, novac na budžetskoj poziciji koja se odnosi na popravku ruskih helikoptera su ostala, dok će novac za nabavku američkih helikoptera biti “naknadno osiguran”.

    Hoće li SDP isporučiti Čoviću Ustavni sud BiH: NiP i HDZ na komisiji podržali Marina Vukoju za ustavnog sudiju BiH, Sanela Butigan-Gorušanović drugorangirana

    Piše:
    Redakcija
    -

    Dugogodišnji sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i kadar HDZ-a BiH Marin Vukoja prvorangirani je kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH, saznaje Istraga. Njega je na prvo mjesto rangirala Komisija za provođenje konkursne procedure koju čine po jedan federalni zastupnik HDZ-a, Naroda i Pravde, NES-a i dvoje eksperata iz reda sudija. Vukoja je, prema informacijama Istrage, najviše bodova dobio od Mladena Boškovića (HDZ BiH), Rasima Smajlovića (NiP) i Božane Banduke, članice udruženja sudija Federacije BiH. Drugorangirana na ovoj listi je aktualna potpredsjednica VSTV-a Sanela Butigan-Gorušanović. Ona je, prema informacijama Istrage, najviše bodova dobila od NES-ovog Irfana Durića i sudije Hakije Zaimovića.

    Ova lista bit će upućena na glasanje u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH koji, na kraju, neovisno o rang listi, donosi odluku o tome ko će postati sudija Ustavnog suda BiH. Dakle, stranke sa sjedištem u Sarajevu odlučuju hoće li u Ustavni sud BiH biti imenovan kadar HDZ-a BiH, ili će, pak,poziciju dobiti Sanela Butigan-Gorušanović, Hrvatica iz Sarajeva koja nema bliske veze sa bilo kojom političkom partijom. Ključnu ulogu mogli bi imati federalni zastupnici SDP-a BiH. Ukoliko bi, naime, na jednoj strani bili SDP, SDA, NES i DF, to bi značilo da HDZ-ov kandidat Marin Vukoja ne bi mogao biti imenovan, a da bi Sanela Butigan-Gorušanović mogla dobiti potrebnu podršku.

    Podsjećamo, Ustavni sud BiH čini devet sudija. Četvero sudija (nije bitna nacionalnost) bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije (nema Doma naroda FBiH). Dvoje sudija bira Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura. U avgustu prošle godine je sudija Mato Tadić (kadar HDZ-a BiH koji dolazi iz Federacije), napunio 70 godina zbog čega je morao u penziju. Od tada njegovo mjesto nije popunjeno. U novembru prošle godine je penzionisan i sudija Miodrag Simović  (sudija iz RS), pa sada Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje domaćih sudija. Bez dvoje domaćih sudija, nije moguće konstituisati Veliko vijeće Ustavnog suda BiH, jer petero sudija čini kvorum (sada ih ima samo četvero). Stoga se sve odluke moraju donositi na plenarnim sjednicama Ustavnog suda BiH kojima prisustvuju i međunarodne sudije.

    Da bi na plenaroj sjednici bila donesena odluka, nužno je da za nju glasa petero sudija. S obzirom na to da Ustavnom sudu BiH nedostaju dvojica sudija, dolazi se u situaciju da neke odluke ne mogu biti donesene. Jedna od njih je i ona koja se odnosi na zahtjeve Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je zatražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona koje je 2. oktobra prošle godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Na dvije plenarne sjednice, prva u decembru, a druga u januaru, nije postojala većina od pet sudija da bi se donijela bilo kakva odluka poi ovim zahtjevima.

    U Ustavnom sudu BiH trenutno sjede – predsjednica Valerija Galić,  te sudije Mirsad Ćeman, Seada Palavrić, Zlatko Knežević, Helen Keller, Angelika Nussberger i Ledi Bianku. Četvero njih je bilo za prijedlog da se prihvati zahtjev Željka Komšića i Šefika Džaferovića, te da se Schmidtove odredbe proglase neustavnim. Međutim, treba naglasiti da je jedan od sudija koji je bio za prijedlog da se prihvati Komšićev zahtjev glasao i za prijedlog da se taj zahtjev odbije. No, kako god, izbor sudije iz Federacije BiH mogao bi biti ključan za donošenje odluke u ovom predmetu. Ukoliko HDZ-v kadar Marin Vukoja bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, izvjesno je da će on pratiti glasanje Valerije Galić koja je glasala za odbijanje Komšićevog zahtjeva. Ukoliko, pak, Sanela Butigan-Gorušanović bude imenovana, moguć je i drugačiji ishod.

    Podsjećamo, samo Predstavnički dom Parlamenta Federacije odlučuje o imenovanju ustavnih sudija koji dolaze iz tog entiteta. HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a imaju ukupno 20 zastupnika. Za imenovanje je potrebno 50 ruku. S obzirom na to da je NiP-ov kadar u komisiji pratio glasanje HDZ-a BiH, bloku HNS-a treba dodati i glasove sedam zastupnika Naroda i Pravde. Čak i ako bi Naša stranka sa šest zastupnika, te PDA i SBiH pratili HDZ BiH,  Marin Vukoja ne bi imao potrebnu potršku. Stoga će ključnu ulogu u svemu imati SDP BiH. Ukoliko oni odluče da Ustavni sud BiH isporuče HDZ-u BiH, to će značiti da će Schmidtove odredbe ostati na snazi.

    Turković predložila odluku: Hoće li HDZ i treći put blokirati novac za izbore?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković dostavila je Vijeću ministara BiH prijedlog posebne odluke o odobravanju novca Centralnoj izbornoj komisiji za provedbu Općih izbora 2022. Kolegij Vijeća ministara BiH o tome će se izjasniti u ponedjeljak ujutro prije sjednice Vijeća ministara BiH.

    Na sjednici koja je održana i u četvrtak i u petak predsjednik CIK-a Suad Arnautović pozvao je Vijeće ministara BiH da na dnevni red sjednice VM BiH koja će biti održana u ponedjeljak stave i odluku koja je već dva puta odbijena glasovima ministara iz HDZ BiH.

    Glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano 3. juna je kazao da su ministri vanjskih poslova jasno pozvali sve političke lidere i aktere u BiH da ulože sve napore, ne samo da se nastavi sa reformama i dijalogom, nego i da se organizuju Opći izbori u oktobru kako je i planirano.

    “Krucijalno je važno da se ovi izbori održe, da građani BiH mogu glasati na slobodnim, poštenim i adekvatno finansiranim izborima. U tom smislu pozivamo Vijeće ministara, posebno ministra finansija da iskoristi predstojeću sjednicu u ponedjeljak i usvoje nacrt budžeta za ovu godinu. Također pozivamo da donesu što prije odluku o finansiranju Centralne izborne komisije BIH. Trenutna blokada hitno se mora okončati. Ono što EU radi ili bi mogla uraditi, uključeni smo i dalje ćemo biti, i spremni pomoći u rješenjima za BiH i u BiH”, kazao je Stano.

    Podsjećamo, Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument okvirnog budžeta nakon čega je ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda (HDZ) u petak 27. maja uputio Vijeću ministara BiH i Nacrt budžeta za 2022. godinu. Cijela sedmica je prošla bez sjednice iako je novac hitno potreban CIK-u.

    Ukoliko Nacrt budžeta i bude usvojen on prolazi dalju proceduru upućuje se u Predsjedništvo BiH koje može tražiti da se doradi budžet.

    Ukoliko i sutra bude odbijen prijedlog za donošenje posebne odluke o izdvajanju sredstava za CIK što će biti treći put onda je jasno da HDZ-u odgovara ovakva situacija i da idu na opciju prolongiranja Općih izbora. To bi bilo pogubno za demokratiju s obzirom da je ista Vlada FBiH već skoro puna dva mandata. Igranje s demokratijom ne bi trebalo biti dozvoljeno nikome ko pretenduje da bude u sastavu EU, kao ni onima koji se zaklinju u EU put domovine Bosne i Hercegovine.

    (NAP)

    Dok se priziva reakcija OHR-a: Hoće li Schmidt odlučiti da trinaest Bošnjaka ne vrijedi koliko i trinaest Hrvata?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nema drugog kruga ako je u prvom krugu jedanaest delegata predložilo kandidata za (pot)predsjednika Federacije. I još jednom – nema drugog kruga ako je u prvom krugu jedanaest delegata predložilo kandidata za potpredsjednika. Jer nije isto – nije predložen i nije izabran. Ako nije izabran – prvi krug se ponavlja. Ako nije predložen, broj potrebnih potpisa delegata se, u roku od trideset dana,  spušta se sa jedanaest na sedam. Dakle, nema drugog kruga (spuštanja na sedam) za onaj klub konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH koji je u prvom krugu sa jedanaest potpisa predložio kandidata za (pot)predsjednika Federacije.

    A znate li zbog čega je to tako napisano u Ustavu Federacije BiH? Pa, napisano je zbog toga što je Christian Schmidt namjeravao osigurati HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a koje zagarantovano imaju 13 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. A kada one imaju trinaest, niko drugi nema jedanaest. Što znači da samo one mogu predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda. Tim odredbama Christian Schmidt je osigurao HDZ. No, Marfijev zakon će reći da ako nešto može poći naopako, poći će naopako. I pošlo je. Učvršćujući HDZ BiH u vlasti, Schmidt je, nesvjesno, učvrstio i SDA. Stranka demokratske akcije je suvišna u koalicijskim projekcijama međunarodne zajednice. Međutim, favorizirana osmorka nema dovoljno ruku. Onih deset u Klubu Bošnjaka je nedovoljno za izbor (pot)predsjednika, a bez potpredsjednika nema ni imenovanja Vlade Federacije. Zato sada lideri osmorke prizivaju reakciju OHR-a. Visoki predstavnik je u realnim problemima. Evo šta može uraditi u i koje su posljedice tog nametanja.

    Prvo, da bi promijenio postojeće odredbe, Christian Schmidt mora donijeti novu odluku i izmjenama Ustava Federacije BiH. Mora, dakle, nametnuti nove odredbe Ustava FBiH. Ako želi da se riješi “blokade” SDA, Christian Schmidt bi morao promijeniti vlastiti Amandman CXX,odnosno tačku dva i tri u kojoj se drugi krug, smanjenjem broja potrebnih potpisa, aktivira samo u slučaju ako u prvom krugu kandidat NIJE PREDLOŽEN sa jedanaest potpisa. Visoki predstavnik bi, tako, morao navesti da se drugi krug aktivira u slučaju da u prvom krugu Predstavnički dom ili Dom naroda FBiH nisu izabrali kandidata koji ima jedanaest potpisa. Nametne li ove izmjene, OHR će se kratkoročno riješiti SDA, ali će dugoročno HDZ BiH nestati sa političke scene. U slučaju takvih izmjena, recimo, bilo bi dovoljno da prosta većina u oba doma Parlameta Federacije BiH obara HDZ-ovog kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH sve dok broj potrebnih potpisa ne bude spušten na četiri. A stranke sa sjedištem u Sarajevu uvijek će imati četiri Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. I to bi bilo sve što je potrebno. Jer HDZ BiH, s obzirom na izborne jedinice i “bošnjački demografski oportunizam”, u Predstavničkom domu FBiH, u najboljem slučaju može imati 20 od ukupno 98 zastupnika. Prosta većina je 50. HDZ BiH i stranke HNS-a više nikada ne bi bile nezaobilazne i uloga Doma naroda FBiH bi, prilikom formiranja Vlade FBiH, bila svedena na minimum. Dakle, ako OHR odluči da se drugi krug aktivira ako u prvom krugu ne izabere kandidat za (pot)predsjednika, onda je to potpuno razvlašćivanje Doma naroda FBiH, što bi, u konačnici, donijelo građanski uređenu Federaciju.

    Druga varijanta za djelovanje Christiana Schmidta bi bilo to da ostavi na snazi odredbe Ustava FBiH koje se odnose na kandidiranje i izbor (pot)predsjednika FBiH, ali da nametne odluku prema kojoj je su imenovanje Vlade FBiH dovoljni potpisi predsjednika FBiH i jednog potpredsjednika. I to bi, kratkoročno, riješilo “blokadu” SDA, ali bi dugoročno najviše moglo koštati HDZ  BiH. Evo i kako. Prvo svaki klub konstitutivnih naroda predlaže kandidata za (pot)predsnika. O toj trojici kandidata, potom, odlučuju oba doma Parlamenta Federacije, s tim da je dovoljno da dobiju podršku samo u Domu naroda FBiH. Kada se završi taj proces, formira se takozvano Predsjedništvo FBiH, kojeg čine po jedan Srbin, Bošnjak i Hrvat koji su prethodno izabrani za (pot)predsjednike. Njih trojica međusobno odlučuju ko će biti predsjednik Federacije BiH. Tako se, recimo, Bošnjak i Srbin iz građanskih partija mogu  dogovoriti da predsjednik Federacije bude – Srbin. U tom slučaju Hrvat ostaje potpredsjednik. Ako bi Schmidt nametnuo odredbe prema kojem bi bio dovoljan potpis predsjednika i jednog potpredsjednika, Vlada FBiH bi mogla biti imenovana bez potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda.

    Postoji, realno, i treća mogućnost. Ona bi podrazumijevala da Christian Schmidt donese “ad hoc” odluku kojom bi on, umjesto mogućeg SDA-ovog (pot)predsjednika imenovao Vladu Federacije BiH bez SDA. No, to bi, u konačnici bila poruka da trinaest Bošnjaka u Domu naroda FBiH ne vrijedi onoliko koliko vrijedi trinaest Hrvata.

    Kako bh. košarkaši mogu do drugog kruga: Dvije pobjede (ni)su dovoljne, a sa četiri BiH bi najviše mogla biti drugoplasirana

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nakon pobjede protiv Slovenije, Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi na drugom mjestu grupe B Evropskog prvenstva u košarci. Ali prolazak u drugi krug nije siguran. Naprotiv. Samo u jednom slučaju Bosna i Hercegovina se može plasirati u drugi krug takmičenja sa dvije pobjede, dok su Francuzi i Slovenci sa dvije pobjede već osigurale prolazak u narednu rundu takmičenja. Prolazak je sa tri pobjede osigurala i Njemačka. Evo kalkulacija.

    Prolazak sa dvije pobjede

    Bosna i Hercegovina trenutno ima dvije pobjede i to protiv Mađarske (deset razlike) i Slovenije (četiri razlike). Ukoliko bismo izgubili naredne dvije utakmice, od Francuske i Litvanije, ostali bismo na dvije pobjede. Francuzi bi imali najmanje tri pobjede i plasirali bi se, dok bi Litvanci, ako pobijede Mađarsku i BiH, imali dvije pobjede. U tom slučaju, Litvanci bi imali bolji međusobni duel od BiH i prošli bi u drugi krug kao četvrta reprezentacija. No, ako bi, recimo, Slovenija izgubila od Njemačke i Francuske, a BiH od Francuske i Litvanije, tri reprezentacije bi imale po dvije pobjedenu grupi B. U tom slučaju bi se krug zatvorio. Slovenija je pobijedila Litvaniju (sedam razlike), a Bosna i Hercegovina Sloveniju (četiri razlike). U tom slučaju, Bosni i Hercegovini bi za prolazak “trebao” poraz od Litvanije sa razlikom manje od šest poena. Slovenija bi u svakom slučaju išla u drugi krug, jer su pobijedli Litvance sa sedam razlike, a od BiH izgubili sa četiri poena zaostatka. Postoji opcija i da Litvanija izgubi od Mađarske. U tom slučaju BiH bi prošla u drugi krug, bez obzira na dva poraza u naredna dva meča.

    Prolazak sa tri i više pobjeda

    Ukoliko Bosna i Hercegovina u utorak pobijedi Francusku i Litvaniju prolazak u drugi krug je osiguran. U tom slučaju bi BiH bila najmanje trećeplasirana ekipa. Sa dvije pobjede, protiv Francuske i Litvanije, BiH bi mogla čak i do prvog mjesta, ali bi to značilo da Njemačka mora izgubiti od Mađarske koja do sada, poput Litvanije, ima tri poraza. Ako bi, recimo, Nijemci pobijedili Mađare, Slovenci Nijemce, a BiH Francuze i Litvance, sve tri ekipe bi imale omjer četiri pobjede i jedan poraz. U tom slučaju bi se gledala koš razlika u međusobnim duelima. BiH je od Njemačke izgubila deset razlike, a pobijedila Sloveniju četiri razlike, što znači da BiH nikako ne bi mogla biti prvoplasirana, ako bi Nijemci i Slovenci bili, kao i BiH, na omjeru 4:1. No, ako bi, Slovenija i BiH imali omjer 4:1, za šta je preduslov da Njemačka izgubi od Mađara i Slovenaca, BiH bi bila prvoplasirana. Ali to je, ipak, nerealan ishod.

    Pobjedom protiv Francuske BiH bi osigurala prolazak i vrlo vjerovatno treću poziciju.  No, postoji opcija da i u tom slučaju budemo četvrtoplasirani. Recimo, Francuzi pobijede Slovence sa više od četiri razlike, a BiH pobijedi Francuze sa razlikom manjom od četiri, i Bosna i Hercegovina bi, unatoč tome što ima tri pobjede, ostala na četvrtom mjestu.

    Kada su u pitanju druge ekipe, situacija izgleda ovako. Litvanci više ne ovise o sebi, već o drugim rezultatima. Čak i ako pobijede Mađarsku i BiH, Litvanci bi ispali u slučaju da BiH pobijedi Francusku. Ako bi, recimo, Litvanci imali omjer 2-3, kao i Francuzi i Slovenci, opet bi ispali, jer su izgubili i od Francuske i od Slovenije. Nijemci, Francuzi i Slovenci su, kako smo već naveli, obezbijedili prolazak u drugi krug, a Bosna i Hercegovina za prolazak ima dvije meč lopte.

    Zloupotreba položaja ili zloupotreba pravosuđa: Hapšenjem i suspenzijom Ranka Debeveca, Dragan Čović preuzima Sud BiH pred kojim se sudi Miloradu Dodiku!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Dva sata nakon što je Sud BiH odbio prijedlog odbrane Milorada Dodika za odgodu suđenja predsjedniku Republike Srpske, državna tužiteljica Bojana Jolović naredila je pripadnicima SIPA-e da liše slobode predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca. Pola sata kasnije uhapšen je i bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić.

    Predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca uhapsili su u restoranu Luka. Bio je na ručku sa aktualnim direktorom OSA-e Almirom Džuvom dekanom Stomatološkog fakulteta u Sarajevu Muhamedom Ajanovićem. Osman Mehmedagić je uhapšen ispred kuće. Pretresi njihovih objekata nisu izvršeni jer Tužilaštvo BiH, do sada, nije tražilo izdavanje naredbe od nadležnog suda.

    Obojica su, potom, odvedeni u SIPA-u. Neće biti ispitani do utorka ujutro. Što znači da će Debevec i Mehmedagić prenoćiti u prostorijama za zadržavanje Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA.

    Glavni državni tužilac Milanko Kajganić je, nešto kasnije, saopćiti da su Debevec i Mehmedagić uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična djela zloupotreba položaja i vlasti u vezi sa drugim krivičnim djelima. Mediji bliski Tužilaštvu BiH navode da je akcija provedena zbog “nezakonitog prisluškivanja”. Evo kako je to regulisano članom 77 Zakona o OSA-i.

    “Tajno prikupljanje podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje

    Praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu, može se vršiti samo u slučajevima za koje je dobiveno prethodno ovlaštenje od predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili sudije Suda Bosne i Hercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Bosne i Hercegovine. Ukoliko generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji kako bi mogla provesti istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sudiji za dobivanje odobrenja za takva praćenja i pretrese”, navedeno je u Zakonu.

    Dakle, ako je OSA prisluškivala sa nalogom kojeg je potpisao predsjednik Suda BiH, onda je to legalna radnja. Ukoliko je to rađeno bez naredbe predsjednika Suda BiH, onda je prisluškivanje bilo nezakonito. Dakle, ako je Debevec potpisivao naloge koje je podnosio Osman Mehmedagić, onda je sve legalno. Ako je Mehmedagić to radio bez potpisa Debeveca, onda je krivica isključivo na Mehmedagiću. Prema informacijama Istrage, sporne su tri naredbe za prisluškivanje. Stoga bi Tužilaštvo BiH trebalo utvrditi da li ih je potpisao Sud BiH ili ne. Ovo je, inače, treće hapšenje  bivšeg direktora OSA-e. U prethodnim predmetima njegova odgovornost nije utvrđena.

    No, lišavanje slobode predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca dolazi u situaciji kada se pred Sudom BiH vodi krivični postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Napominjemo, Milorad Dodik nije lišavan slobode ni prije niti poslije podizanja optužnice u slučaju Ukaz. Ranko Debevec je uhapšen tokom istrage u slučaju čije detalje Tužilaštvo BiH nije saopćilo. Ali da ukratko sagledamo posljedice.

    Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, Debevec i Mehmedagić mogu biti zadržani u SIPA-i najviše 24 sata. Nakon toga moraju biti prebačeni u nadležnost Tužilaštva BIH. S obzirom na to da su uhapšeni u ponedjeljak popodne, oni najkasnije u utorak popodne moraju biti predati u nadležnost postupajuće tužiteljice Bojane Jolović. Tužilaštvo BiH ima pravo da ih zadrži 24 sata nakon čega ih može pustiti ili, uz prijedlog za određivanje pritvora, predati Sudu BiH. Rok za zadržavanje u Tužilaštvu ističe u srijedu, što znači da bi se Debevec i Mehmedagić mogli pojaviti pred Sudom BiH istog dana kada bude nastavljeno suđenje Miloradu Dodiku.

    Čak i ako Tužilaštvo BiH ne bude predložilo pritvor ili određivanje mjera zabrane, predsjednik Suda BiH Ranko Debevec bi mogao biti “eliminiran”. Evo šta propisuje Zakon o VSTV-u.

    “Sudija ili tužilac koji se nalazi u pritvoru privremeno se udaljuje od vršenja dužnosti sudije ili tužioca. Takvo udaljenje traje dok se lice nalazi u pritvoru Savjet (VSTV) može produžiti udaljenje od vršenja dužnosti iz člana 77. ovog zakona ako je sudija ili tužilac pušten iz pritvora.Diskreciono privremeno udaljenje od vršenja dužnosti Sudija ili tužilac mogu biti privremeno udaljeni od vršenja dužnosti:(a) ako je protiv sudije ili tužioca pokrenuta istraga u krivičnom postupku; (b) ako je protiv njega nadležni tužilac podigao optužnicu za krivično djelo; (c) ako je protiv njega pokrenut postupak razrješenja;(d) ako je pokrenut disciplinski postupak za disciplinski prekršaj, a Savjet utvrdi da se disciplinska odgovornost ne može na pravi način utvrditi, a da se sudija ili tužilac privremeno ne udalji od vršenja dužnosti tokom postupka; ili (e) ako je vršenje službenih dužnosti otežano zbog njegovog mentalnog, emocionalnog ili fizičkog stanja”, navedeno je u Zakonu o VSTV-u.

    Dakle, čak i ako mu ne budu određene mjere zabrane ili pritvor, Ranko Debevec može biti suspendovan do okončanja postupka. U tom slučaju VSTV imenuje vršioca dužnosti. Kako je na čelu VSTV-a Bošnjak (Halil Lagumdžija), a na čelu Tužilaštva BiH Srbin (Milanko Kajganić), Debeveca bi mogao naslijediti Hrvat. Najizgledniji kandidat za vd-a je Davorin Jukić koji je u ovom trenutku zamjenik predsjednika Ranka Debeveca. Davorin Jukić je poznat po tome što je Sud BiH proglasio nenadležnim za suđenje Draganu Čoviću u slučaju “Lijanović”. Nakon propasti predmeta Lijanović i oslobađanja Čovića, Jukićeva supruga Nives Jukić je kao kandidat HDZ-a imenovana za ombudsmenku BiH.

    Ukoliko Jukić preuzme funkciju vd. predsjednika Suda BIH, Milorad Dodik i Dragan Čović bi u potpunosti konotrolisali Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Državnu agenciju za istrage i zaštitu – SIPA-u.

    Zna li Forto šta radi Čović: Zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske obična farsa, u Neumu je sve dogovoreno!

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH  Dragan Čović u Neumu je razgovarao s delegacijom Vlade Republike Hrvatske, koje je predvodio potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović i ministar finansija Marko Primorac.

    A, razgovarano je o graničnim prijelazima u Neumu, odnosno Kleku i Bistrini te kako unaprijediti postojeće stanje, unaprijediti cestovnu infrastrukturu!? I nije Dragan Čović ministar prometa i komunikacija BiH, to vam je Edin Forto, ministar koji dalje od Facebooka nije odmakao, niti je, što je bilo za očekivati, reagirao na skandalozan sastanak stranačkog predsjednika sa vrhom Republike Hrvatske.

    Po nadležnostima nije Čović imao šta tražiti u Neumu jučer, već upravo Forto, kojeg više zanima koliko ima popularnost na društvenim mrežama, nego kako to da predsjednik HDZ-a razgovara o temama kojima se bavi njegovo ministarstvo.

    Poruka je jasna, zaokruživanje hrvatske teritorije uz nevidljive granice, jer Hrvatska je svugdje gdje žive Hrvati. Uvažavajući dugogodišnje aspiracije Hrvatske u BiH, koje imaju i hašku presudu UZP-a, ne treba iznenaditi da ovako vrh Vlade Hrvatske otvoreno razgovara samo sa HDZ-om, o pitanjima koja im realno ne može riješiti Čović, ali iznenađuje i zastrašuje odsutnost resornih ministara koji još pripadaju tzv. ‘probosanskoj kvoti’ ili rečeno Dodikovim rječnikom ‘bošnjačkoj reprezentaciji’, koji sve mirnije prihvataju nevidljivu podjelu Bosne.

    Nevidljivu u smislu da je BiH teritorijalno netaknuta, ali suverena je sve manje!

    Saopćenje i medijski nastupi s jučerašnjeg sastanka govore i da je zajednička sjednica vlada BiH i Hrvatske kozmetičke prirode, gdje će ‘forte’, ‘konakovići’ dizati ruke za već unaprijed dogovorene stvari na relaciji Čović vrh Hrvatske.

    Ekonomski uspjeh bilo kojeg dijela BiH, a pogotovo uspješna sezona u Neumu u interesu je ne samo građana BiH i Hrvata koji žive ovdje, nego i u interesu Republike Hrvatske, istaknuo je u ponedjeljak u Neumu potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

    A, iz Sarajeva muk. Niko da prozbori da brigu o Neumu vodi Bosna i Hercegovina!

    Još da je i Konakovićev Grlić-Radman bio u Neumu, pa da dogovore i lobiranja za BiH po Briselu i svijetu, sastanak bi bio potpun, a suverenitet BiH do kraja srušen.

    Jer dva nacionalizma, velikosrpski i velikohrvatski (dok se izmišlja bošnjački radikalizam) protiv jedne Bosne i Hercegovine i njenih građana ne prestaju djelovati. Cilj političkog vrha dvije susjedne zemlje je raskomadati i međusobno razdijeliti teritoriju Bosne i Hercegovine, a pošto crtanje novih granica više ne dolazi u obzir pristupili su novim metodama – kroz institucije BiH srušiti suverenitet BiH, i ovladati onim teritorijem gdje živi ‘njihov’ narod. I sve to uz aplauze iz političkog Sarajeva.

    (NAP)

    Šta se dešavalo u Briselu: Njemačka pozvala na sankcije Dodiku, podržale je zemlje Beneluxa i Češka, Mađari protiv

    Piše:
    Redakcija
    -

    Njemačka, Nizozemska, Luksemburg, Belgija i Češka. To je pet članica Evropske unije koje su jasno zagovarale uvođenje sankcija Miloradu Dodiku. Glavni oponent, tvrde izvori Istrage iz Brisela, bila je Mađarska. Ostale države nisu imale jasan stav u vezi sa ovim pitanjem.

    “Evropska unije mora nešto uraditi do kraja ove godine”, kazao je tokom rasprave na Vijeću za vanjske poslove EU njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji je već ranije, u intervjuu za politicki.ba najavljivao sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

    Međutim, ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto kazao je da “treba razgovarati s Dodikom te da on  sve radi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”. Nakon toga je ponovo reagirao njemački ministar Maas koji je prekinuo izlaganje mađarskog zvaničnika.

    U ime zemalja Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg) govorio je predstavnik Belgije i na osnovu tog izlaganja moglo se zaključiti da ove tri članice EU podržavaju prijedog Njemačke za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.

    Na sastanku je govorio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”, što je najbiže formulacijama koje nerijetko koriste ruske diplomate.  Varhelyi je izvijestio ministre vanjskih poslova zemalja članica EU da će uskoro u putovati u BiH kako bi se još jednom uvjerio u pravo stanje “na terenu”. Komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje, prema informacijama Istrage, u BiH bi trebao doputovati 24. novembra.

    Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell je kazao da “EU zahtijeva da se politički lideri vrate dijalogu, da državne institucije počnu raditi i da se posvete reformama”.

    “Rasprava o BiH bila je visoko na našoj agendi i o tome smo detaljno razgovarali. Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je Borrell.

    Međutim, ni on, kao i većina zvaničnika EU nije govorio o sankcijama Miloradu Dodiku na čije je usvajanje pozvao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. On je, naime, i tokom sjednice FAC-a, ali i prije početka samog sastanka poručio je da “u Evropskoj uniji treba razgovarati o tome da li su sankcije mogućnost da se zaustave negativni politički tokovi u Bosni i Hercegovini”.

    Na konferenciji u Budimpešti: Schmidt uvrijedio žrtve genocida

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je da je trebao da se desi “situacija u stilu genocida” da bi se okončao rat u Bosni i Hercegovini.

    Govoreći na konferenciji u Budimpešti on je govorio o BiH. Kada je pomenuo “situaciju u stilu genocida u Srebrenici” burno je i vrlo glasno reagirala Senada Selo Šabić.

    Ona je glasno protestirala, a potom je na svom Twitter nalogu prenijela spornu izjavu visokog predstavnika.

    “Situacija u stilu genocida. Šta to znači? Neki privid genocida? Genocid u nekom određenom stilu? Tako uvrijedljivo za žrtve i međunarodnu pravdu”, napisala je ona na svom Twitter nalogu.

    Odmah je reagirao i Adi Ćerimagić, koji prisustvuje Balkan forumu u Budimpešti i podržao je.

    Izjavu Schmidta osudila je i Arminka Helić, poslanica u Domu lordova britanskog parlamenta.

    “Genocid ne pada s neba. To je akt istrebljenja koji je pripreman, organiziran i planiran.

    Imenovanje djela i njegovih počinitelja i insistiranje na odgovornosti jedini je put do pomirenja i ozdravljenja”, poručila je Helić.

    Burno je reagirao i Vedran Džihić, univerzitetski profesor u Austriji: “Omalovažavanje genocida u Srebrenici na ovaj način vrijeđa žrtve i podriva međunarodne standarde”.

    (politicki.ba)

    1...495051...196Stranica 50 of 196

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj