Istaknuto

Istaknute objave

Po naredbi Tužilaštva KS: Specijalci upali u kuće Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića koje je državni tužilac Džermin Pašić nedavno pustio na slobodu. Karišik povezan sa pranjem novca narko kartela Tito i Dino. U Sky aplikaciji govorio o finansiranju NiP-a narko novcem!

Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo upali su jutros u kuće i stanove Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića zbog sumnje da su počinili krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa pranjem novca, saznaje Istraga.ba.

Akcija se provodi po naredbi Tužilaštva Kantona Sarajevo, a Karišik i Hadžibajrić su činili organiziranu kriminalnu grupu zajedno sa pritvorenim bivšim načelnikom Općine Stari Grad Ibrahimom Hadžibajrićem, te sa Sanijem Al Murdom i njegovom sestrom Barbarom Pekić. Al Murda i Pekić su u bjekstvu.

Elmedin Karišik

Podsjetimo, Elmedin Karišik i Seid Hadžibajrić hapšeni su u maju prošle godine u okviru akcije Start koja je realizirana pod nadzorom Tužilaštva BiH i Tužilaštva Kantona Sarajevo, Tada su još uhapšeni Ibrahim Hadžibajrić i njegova saradnica Alma Destanović. Hadžibajrić stariji i Alma Destanović su ostali u nadležnosti Tužilaštva KS, dok su Karišik i Seid Hadžibajrić bili pod istragom Tužilaštva BiH, odnosno državnog tužioca Džermina Pašića. Dok je Tužilčaštvo KS sve vrijeme u pritvoru držalo Ibrahima Hadžibajrića, državni tužilac Pašić je odlučio da se ne protivi puštanju Elmedina Karišika i Hadžibajrića mlađeg. Naime, poduzetnik Karišik pušten je iz pritvora nakon što je Sud BiH prihvatio prijedlog njegove odbrane da položi kauciju u iznosu od 346.000 KM. Karišikov branilac u i tada i sada je bio Mirsad Crnovršanin, bivši saradnik državnog tužioca Dubravka Čampare koji je u međuvremenu otvorio advokatsku kancelariju sa Čamparinom suprugom Maidom.

Mirsad Crnovršanin

Otkako je Crnovršanin “preuzeo” predmet Karišik, državni tužilac Pašić, faktički, nije ni provodio istragu protiv ovog biznismena koji je prao novac za narko kartel Edina Gačanina Tita. Karišik i Seid Hadžibajrić su, formalno, boli pod mjerama zabrane, a tužilac Pašić uopće nije pratio njigove dalje poslove sa slobode. A oni su, kako saznajemo, nastavili sa ranijim poslovima. Dok su bili pod “mjerama zabrane” državnog pravosuđa, Karišik i Hadžibajrić su bili i pod istragom Tuđilaštva KS, koje je utvrdilo da su oni nastavili sa svojim poslovima, djelujući preko firme Plaza Group. U sklopu ove nove istrage  službenici Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom jutros su zaplijenili stan u vrijednosti od 280.000 KM.stan se nalazi u ulici Koturova 5 na poručju sarajevske općine Stari Grad. Istražni organi su došli do stana prilikom istrage nad pravnim licem “Plaza Group” koje je u vlasništvu Elmedina Karišika.

tužilac Džermin Pašić

Eledin Karišik je, rekosmo, hapšen u maju prošle godine. Ali državni tužilac Džermin Pašić nikada nije pokušao istražiti njegove veze sa Sanijem EL Murdom koji je dio međunarodnog narko kartela Tito i Dino. Pašić za El Murdom nikada nije raspisao potjernicu, iako informacije iz Sky aplikacije otkrivaju da je upravo prljav novac pravo preko Karišika. Tužilac Pašić je, kako saznajemo, čak i dokumentiran kada je pokušao spasiti procesuiranja Elmedina Karišika koji je prao novac narko kartela Edina Gačanina Tita koji ima bliske veze sa predsjednikom NiP-a Elmedinom Konakovićem i kadrom NiP-a Aljošom Čamparom.

“Medo je zadužen za sve projekte u BiH”, napisat će putem Sky aplikacije Titov saradnik Sani Al Murda svom poslovnom partneru Nenadu Crnogorcu.

Medo je nadimak Elmedina Karišika. Komunikacije putem Sky aplikacije otkrivaju da je Sani Al Murda preko firmi koje je osnivao Karišik ubacivao prljav novac u legalne tokove.

“Imam ovu jednu građevinsku firmu što svaka 2-3 mjeseca sve što uzimamo u tom periodu i plaćamo preko računa prefakturišem i dodam 30 posto”, pisao je Karišik u Sky aplikaciji.

No, za pranje novca je ključna bila firma Plaza marketing koja je drjelovala u okviru Plaza Gropa. Evo kako je to funkcioniralo.

“Ja kad njima fakturišem, ide ovako. Marketing usluge 30 hiljada KM plus pdv 17 posto je 35 hiljada. Mi njima u kešu dajemo 30 hiljada, a oni nama uplate cijeli iznos sa PDV-om, odbijaju na svojoj PDV prijavi, jer se to njima vodi kao ulazni PDV, a nama izlazni. A njima marketing usluge ulaze u direktni trošak i štede na kraju godine 10 posto dobiti na čitav iznos. Tako da oni na kraju godine sa ovim našim uštede 10 posto. Zato sam ti rekao da neke firme jedva dočekaju da izvlače keš i da čak za te usluge dadnu 5-6 posto. Samo što ja ne mogu da dođem do tih jakih firmi”, napisao je Karišik Saniju Al Murdi.

Sani Al Murda

Karišik je, tako, ubacivao prljav novac u sistem. No, za marketinške poslove bili su mu potrebni bilbordi. Karišik je, potom, postigao dogovor sa Seidom Hadžibajrićem, sinom načelnika Ibrahima Hadžibajrića koji mu je po povoljnim uslovima i uz određeni iznos mita davao dozvole za postavljanje, recimo, “Eco solarnih” prostora za oglašavanje.

Zbog ovih poslova u maju prošle godine Tužilaštvo BiH je uhapsilo Seida Hadžibajrića i Elmedina Karišika zajedno sa Eminom Rogo, koja je ubrzo i puštena. No, u ovaj predmet ubrzo ulazi advokat Mirsad Crnovršanin, bivši stručni saradnik tužioca Dubravka Čampare koji ima kancelariju sa Maidom Čampara. Crnovršanin u oktobru predlaže Čamparionom prijatelju i postupajuće tužiocu Džerminu Pašiću da pusti na slobodu Elmedina Karišika. Pašić pristaje da Karišik uplati 346 hiljada KM i da izađe na slobodu. Krajem oktobra prošle godi ne Medu Karišika puštaju iz pritvora. Nekoliko dana kasnije Pašić predlaže da se na slobodu pusti i Seid Hadžibajrić. To znači da niko od osumnjičenih u dijelu predmeta kojeg je on preuzeo, nije ostao u pritvoru. Kako bi “prikrio” svoje sumnjivo postupanje u ovom slučaju, Pašić je u decembru 2023. poslao dopis MUP-u Kantona Sarajevo u kojem ih optužuje da su bili neaktivni u prikupljanju dokaza, zbog čega su svi osumnjičeni u njegovom dijelu predmeta na slobodi. Ovim je, faktički, počeo Pašićev i Čamparin obračun sa aktualnim policijskim komesarom MUP-a KS Fatmirom Hajdarevićem kojeg ne drže pod kontrolom. Sve je kulminiralo ovosedmičnom prijavom protiv komesara Hajdarevića koju je potpisao glavni inspektor MUP-a KS povezan sa Čamparama – Almir Pašić. U pozadini svega je, naravno, kontrola podataka iz Sky aplikacije zbog čega se svaki policijski službenik i tužilac koji ima dodir sa prepiskama iz Sky aplikacije, a koji nije pod kontrolom dvojca Čampara-Pašić našao na “medijskom” udaru.

Istraga.ba je već objavila dijelove Sky prepiski koje su kadrovi dvojca Čampara-Pašić skrivali od istražnig organa. Te prepiske  kompromituju predsjednika Naroda i Pravde Elmedina Konakovića i dovode kompletnu stranku NIP sa kartelom Tito i Dino kojim rukovodi Edin Gačanin Tito. Istraga.ba je u posjedu i novih prepiski koje potvrđuju veze Edina Gačanina sa porodicom Čampara. No, to ćemo objaviti uskoro. Sada se vratimo na slučaj Karišik.

Recimo, Adis Drnda, Čamparin prijatelj i službenik SIPA-e, trenutno raspoređen u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela,  koristio je privatno vozilo Elmedina Karišika. Isto vozilo koristio je i Adnan Maglić, član narko grupe Admira Arnautovića zvanog Šmrk. U pitanju je automobil Toyota xa5 bijele boje registrirana na uhapšenog Elmedina Karišika kao fizičko lice.

Podsjećamo, inspektor Drnda je jedan od najodanijih prijatelja Aljoše Čampare i njegovog brata, državnog tužioca Dubravka Čampare.

Ovo je izvod iz sistema Granične policije BiH koji pokazuje prelaske preko granice Karišikove Toyote. U crvenom okviru se nalazi ime Adisa Drnde, inspektora SIPA-e koji je prije nekoliko godina ostao bez pristupa tajnim podacima, zbog čega su ga nedavno braća Čampara prekomandovali u Direkciju za koordinaciju policijskih tijela gdje ga pokušavaju instalirati za šefa unutrašnje kontrole. U plavom okviru se nalazi ime Adnana Maglića, presuđivanog narko dilera koji je sredinom aprila ove godine pušten na slobodu nakon što je prethodno uhapšen u okviru istrage po aplikaciji Sky kao član narko grupe Admira Arnautovića zvanog Šmrk.

Dakle, policijski inspektor Adis Drnda je 20. juna 2021. godine, vozio Karišikovu Toyotu kada je u 23 sata i 13 minuta ušao u Bosnu i Hercegovinu iz pravca Crne Gore, preko Graničnog prijelaza Hum-Šćepan Polje.

Adis Drnda I Aljoša Čampara

Nekoliko mjeseci kasnije, u istom vozilu je bio i narko diler Adnan Maglić. On je, naime, u oktobru 2021. godine zajedno sa prijateljem Harisom Čatovićem izlazio u Hrvatsku. Sve se dešavalo između 28. i 30. oktobra na Graničnom prijelazu Gradiška.

Evo dijela Sky prepiske Elmedina Karišika i Sanija El Murde u kojoj se govori o finansiranju NiP-a.

“Jučer, prije nego smo krenuli na džumu sretnem onog Šmrka sa starim njegovim i zvali me, hajde da jedemo. Priča mi za Konakovića, isfinansirao mu čitavu kampanju, sad prošle izbore”, napisao je Karišik.

“Oni mu isfinansirali kampanju”, pita Murda.

“Pa, nije mi baš sve ispričao, ali kako sam skontao sad te neke tužioce stavio Konaković svoje što je on imao te predmete i odbačeni su svi”, pojasnio je Karišik.

“I to tebi samo tako ispriča usput onako”, upitao je El Murda.

“Što se tiče MUP-a u FUP-a”, uzvratio je Karišik.

Ove prepiske tužioci Pašić i Čampara su skrivali. I upravo zbog njih je Pašić, faktički, pokušao preuzeti dio predmeta Start kako bi ove prepiske držao pod kontrolom.

Napominjemo još jednom – iako je formalno bio preuzeo istragu protiv Karišika i El Murde, Džermin Pašić nikada nije predložio raspisivanje potjernice sa odbjeglim Sanijem El Murdom. Ovaj saradnik Edina Gačanina trenutno živi u Turskoj, a prema nezvaničnim informacijama u Istanbulu je imao kontakte sa advokatom Mirsadom Crnovršaninom i tužiocem Dubravkom Čamparom.

Na osnovu prijave Čovićevog HNS-a: Tužilaštvo BiH provodi istražne radnje protiv čelnika CIK-a

Tužilaštvo BiH pokrenulo je istražne radnje protiv čelnika Centralne izborne komisije BiH, saznaje Istraga. Predmet je formiran na osnovu pritužbe Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS) a postupajuća tužiteljica je Vedrana Mijović.

U Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) potvrdili su nam da  po nalogu Tužilaštva BiH već provode određene radnje. Potvrdu smo dobili i u Centralnoj izbornoj komisiji BiH. gdje su nam kazali da istražitelji već saslušavaju službenike te institucije i traže određenu dokumentaciju koja se odnosi na odluke CIK-a u vezi sa glasanjem putem pošte. Istraga.ba saznaje da je trenutno u fokusu Teslić u kojem je HDZ BiH za 70 glasova izgubio mandat u lokalnoj Skupštini. Upravo taj HDZ-ov mandat je bio presudan da SNSD Milorada Dodika u Skupštini opštine Teslić izgubi većinu.

čelnik HNS-a Dragan Čović
“Pravosuđe i međunarodne institucije moraju reagirati na skandalozne odluke SIP-a i izbornu krađu. Službeno okončanje izbornog procesa vezanog za nedavno održane lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, nažalost, u praksi je pokazalo sve ono na što kao krovna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini mjesecima već upozoravamo”, navedeno je u saopćenju Hrvatskog narodnog sabora BiH koje je 6. decembra prošle godine objavljeno i na službenoj web stranici Hrvatske demokratske zajednice BiH.
U tom je saopćenju navedeno da je HDZ smatra da je CIK, poništavajući dio glasova onih koji su se prijavili za glasanje putem pošte, počinio brojne manipulacije u općina Gornji Vakuf, Srebrenik, Kalesija i Teslić.
“Pozivamo nadležne pravosudne institucije da se uključe u ovaj krajnje netransparentan, nedemokratski i nezakonski izborni proces i pokažu pravnu državu na djelu, naveli su tada.
Pozivu HNS-a ubrzo se odazvalo Tužilaštvo BiH kojim rukovodi Gordana Tadić, prva rodica potpredsjednika HDZ-a BiH Mije Krešića. Predmetom je zadužena tužiteljica Vedrana Mijović, kćerka SNSD-ovog kadra Slavka Jovičića Slavuja. I istražne radnje su započete.
postupajuća tužiteljica Vedrana Mijović
Podsjetimo, u septembru prošle godine, SDS-ov načelnik i kandidat Milan Miličević upozorio je da vladajuće partije predvođene SNSD-om spremaju veliku izbornu krađu za lokalne koji su trebali biti održani dva mjeseca kasnije.
“Vladajuće stranke pripremaju veliku izbornu krađu zloupotrebom glasanja putem pošte, a samo u Tesliću je zabilježeno više stotina slučajeva krađe ličnih podataka i fiktivnog prijavljivanja”, ustvrdio je tada načelnik Teslića Milan Miličević.

Prvobitno je za glasanje putem pošte sa područja općine Teslić bilo prijavljeno 3298 birača, što je duplo više nego što je bilo prijavljeno za Opće izbore 2018. godine. U odnosu na Lokalne izbore 2016. godine, broj je učetvorostručen. Nakon provedene analize, Centralna izborna komisija BiH je neposredno pred izbore u novembru 2020. godine uklonila znatan dio glasača putem pošte, jer je utvrđeno da su prijavljeni na fiktivnim adresama i da je došlo do krađe identiteta brojnih stanovnika te općine. Na kraju je od 3298 prvobitno prijavljenih glasača putem pošte, u Tesliću priznato 1557 glasova. Najviše su ih imali SNSD (430) i HDZ BiH (342). Zahvaljujući glasovima iz dijaspore, HDZ je osvojio ukupno 621 glas, što je bilo nedovoljno za mandat u Skupštini opštine Teslić. Nedostajalo im je, već smo naveli, 70 glasova. Ukratko, da CIK nije poništio fiktivne glasove putem pošte, HDZ BiH bi danas bio skupštinske većine sa SNSD-om u tom gradu.

Otkako je u martu prošle godine izabran trenutni saziv CIK-a, HDZ i SNSD nastoje stušiti tu instituciju, tvrdeći da su članovi Komisije nezakonito izabrani. Kadrovi HDZ-a BiH pokrenuli su sudski postupak zbog izbora članova CIK-a, a istovremeno ne dopuštaju da predstavnici ove Komisije budu dio Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH. Na kraju je u sve uključeno Tužilaštvo BiH kojim rukovodi Gordana Tadić, glavna tužiteljica bliska SNSD-u i HDZ-u BiH.

UDT podnio tužbu protiv člana VSTV-a Mahmuta Švrake: Omogućio Željki Radović da u VSTV-u naslijedi Željku Radović

Ured disciplinskog tužioca podnio je tužbu protiv člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i glavnog republičkog tužioca Republike Srpske Mahmuta Švrake, saznaje Istraga.ba.

Tužba je podnesena zbog “propusta” prilikom izbora Željke Radović za glavnu tužiteljicu Okružnot tužilaštva u Doboju. I Željka Radović je članica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

Željka Radović, glavna tužiteljica u Doboju i članica VSTV-a

Podsjećamo, Željka Radović je prvi put izabrana za glavnu okružnu tužiteljicu u Doboju 2014. godine. Tokom svog mandata izabrana je i za članocu VSTV-a u ime okružnih tužilaca Republike Srpske. Kako joj je 2018. istekao mandat glavne tužiteljice, a zbog pravila, Radovićeva, kao članica VSTV-a, nije mogla biti izabrana za na tu poziciju, odlučila je podnijeti ostavku u Vijeću. Potom se prijavila na konkurs za glavnu okružnu tužiteljicu i dobila je novi mandat. Istovremeno, konkurs za popunjavanje mjesto u VSTV-u upražnjenog nakon njene ostavke nije raspisivan sve dok procedura izbora glavnog tužioca u Doboju nije okončana.  Proceduru za izbor člana VSTV-a u ime okružnih tužilaca trebalo je provesti Republičko tužilaštvo Republike Srpske kojim je i tada rukovodio Mahmut Švraka, također član VSTV-a. Odugovlačeći proceduru, Švraka je omogućio Željki Radović da istovremeno obnovi mandate glavna tužiteljica u Doboju i članice VSTV-a.

Nakon toga, Željka Radović je postala jedan od najvećih zagovornika politike VSTV-a koju je provodio bivši predsjednik Vijeća Milan Tegeltija. Tokom svog mandata u VSTV-u Radovićeva je, preko Gordane Tadić, uspjela zaposliti i kćerku Marinu u Tužilaštvu BiH.

Kolumna Senada Avdića: Bitka Fate Orlović, povratak u Kozluk, Kozarac, Janju, Kotorsko, ali i Drvar, Stolac…herojski su poduhvati protiv zlokobnog terora “faktičkog stanja”

Bilo je to, davno, krajem prošlog i početkom ovog milenijuma, toliko davno da se više niko i ne sjeća. Bilo je to vrijeme kada su parlamentarnu većinu u Skupštini Republike Srpske Miloradu Dodiku osiguravali bošnjački zatupnici, i jedan Hrvat, Tomislav Tomljenović. Bilo ih je u NS RS “deset na jednoga”, Bošnjaka, svih stranačkih boja, bilo je dvadesetak, na drugoj su, SNSD-ovoj, strani bili Dodik i pokojni Nenad Bašitnac sami. I SDP BiH je imao isti broj glasova zastupnika kao SNSD. Tamo gdje nisu bili dostatni poslanički glasovi da se smijeni žilava SDS-ovska vlast sa paljanskim ratnim kapitalom i legitimitetom, ulijetale su oklopno-mehanizovane jedinice SFOR-a dosljedno i surovo krčeći put “svježim vjetrovima sa Balkana”, Dodiku i Biljani Plavšić. Strane ambasade, bošnjački glasovi u Skupštini RS, plus pristrasni tenkovi SFOR-a, iz te je “sinergije” krajem 90-ih godina prošlog vijeka izrastao fenomen Vožda od Laktaša. Jače su snage SFOR-a tih godina osiguravale mirnu konverziju vlasti u RS, iz militantno ratnozločinačke u demokratsko-mirnodopsku, nego što je bilo brojno stanje u ljudstvu i MTS-u na nedavnoj vježbi na Manjači.

Ostajte tamo

Iz ruke je, što bi se reklo, Dodik jeo bošnjačkim liderima i poslanicima, podjednako halapljivo i ponizno kao i stranim diplomatama. Nije postojao ustupak, ili kako se to tad zvalo “kompromis”, kojeg, sa evidentnim i krotkim entuzijazmom, nije prihvatao. Jedan u nizu takvih sitnih, odnosno vrlo krupnih oblika pažnje ticao se imovinske “problematike” bošnjačkih zastupnika u entitetskom parlamentu. Dodikova Vlada je tada, kada se povratak u RS odvijao tek uz suicidalne povratničke ekspedicije Fadila Banjanovića Bracike i njegovih Zvorničana, ponudila bošnjačkim poslanicima da sami izaberu: žele li da im se promptno, uz nešto malo dosadne papirologije i mučne procedure vrate kuće, stanovi, imovina u tom entitetu, ili da im se dadne na ruke izdašna živa lova kojom će riješiti stambene probleme u Federaciji BiH, uglavnom u Sarajevu. Koliko se mogu sjetiti, najmanji, a ujedno i najveći iznos koje je Dodik nudio kao obeštećenje kretao se oko stotinu hiljada (tada njemačkih) maraka.Također, koliko se sa ove vremenske razdaljine, mogu sjetiti, poslanička grupa Bošnjaka bila je podijeljena glede ove ponude, jedan dio je tražio nazad svoja “predratnja ognjišta”, druga grupa je posegnula za brzim kešom, odričući se tog prava, koje će tek kasnije postati i zakonska obaveza vlasti u Republici Srpskoj. Oni su uglavnom već bili riješili svoje stambeno probleme, rekoh, uglavnom u Sarajevu, gdje su se tokom ratnih izbjegličkih godina snašli, pozapošljavali, orodili, skućili. Onih 100 hiljada Dodikove sadake uzeli su “da imaju”.

alt
Fadil Banjanović Bracika

Viđao sam se i u kafani družio tih godina sa Nedžadom Šašivarevićem, predratnim najpoznatijim banjalučkim ugostitetljom, nakon rata poslanikom Silajdžićeve Stranke za BiH u Narodnoj Skupštini BiH kojem je, uz nešto malo odugovlačenja, ali ipak relativno brzo,  vraćena imovina desetostruko veća od one “premije” koju je nudio Dodik. Od njega sam saznao za precizan spisak poslanika koji su se odrekli svoje imovine u RS  uz nadoknadu od 100 hiljada maraka, i onih koji na to, poput njega nisu “ukabulili”. U ove druge je spadao Sulejman Tihić, predsjednik Kluba poslanika SDA u Narodnoj Skupštini RS kojem je vraćena imovina, stan, kuća i ostalo u rodnom Bosanskom Šamcu gdje je proveo posljednje mjesece i dane života. Za stan u Sarajevu mu nisu trebale Dodikove pare, imao je on “svojih”, one koje su, prema svjedočenju Kemala Čauševića, od njega “izreketarili” Tihićeve stranačke haračlije Asim Sarajlić i Amir Zukić. Luksuzni stan bivšeg predsjednika SDA  u “Importane centru” koštao je preko pola miliona maraka.

Na ove brojke i slova iz relativno daleke prošlosti bitno je evocirati uspomene u ovom trenutku, dan nakon rušenja pravoslavne crkve u dvorištu Fate Orlović u Konjević polju. Želim li time reći da bespogovorno vjerujem kako je Ramiz Salkić, potpredsjednik Republike Srpske i karikutaralni povjerenik SDA za Bošnjake u ovom entitetu, zaista, kako je to Fata nedavno otkrila, predlagao da uzme milion maraka koliko joj je Dodikova vlast nudila da odustane od bitke za progon ilegalnog objekta u njenoj avliji. Ne vjerujem svim elementima te amoralne ponude: rahmetli Fahrija Karkin, advokat koji je deceniju i pol vodio iscrpljujuću sudsku bitku u ovom epskom predmetu, da bi ga nakon smrti naslijedio sin Rusmir, svojevremeno mi je govorio da je posljednja, najveća Dodikova ponuda, prije nego što je cijela stvar iz korumpiranih lokalnih sudova premještena na Sud za ljudska prava u Strasbourgu iznosila dva milijuna maraka. Karkin je u ime svoje klijentice iz Konjević polja taj aranžman sa prezirom odbio. Poznato mi je i to da je u svojoj pravnoj epopeji Fata Orlović i njen advokat imali podršku, financijsku i logističku, određenih političkih, vjerskih i drugih institucija u Sarajevu. To samo donekle, može relativizirati, ali ne bitno promijeniti zaključnu ocjenu da je riječ o jedinstvenom, individualnom, izoliranim slučaju, nepojmljivoj žrtvi i nepokolebljivosti jedne hrabre žene koja je izgubila sve što se imalo za izgubiti, osim lične časti i ponosa i njenog nepristajanja na logiku sile, poniženja i ropstva. Nije, dakle, moguće govoriti o bilo kakvom sistemskom, institucionalnom pristupu povratku (Bošnjaka) u Republiku Srpsku.

Kuća na osami

Kao što je Fata Orlović u svom intimnom, osamljeničkom mikro-svijetu, u svojoj tužno prazanoj kući i napokon ispražnjenoj avliji opstala kao samorodna i jedinstvena pojava, u istoj se mjere i svi drugi, individualni i kolektivni primjeri povratka u Republiku Srpsku također svjedočenja o hrabrosti, ustrajnosti, “antejskoj borbi” (Ivan Lovrenović) manje ili više stihijski, a ne institucionalno smišljenog i planski vođenog procesa. Od pionirskog probijanja nevidljivih gvozdenih entitetskih prepreka, Fadila Banjanovića i njegovih Podrinjaca u pusta, popaljena zvornička sela tokom kojih su mrtve glave letjele preko povratka u njegov Kozluk, od Janje, do Kozarca, Kotorskog, svaki povratnički poduhvat, ma koliko god bio masovan, odlučan i beskompromisan, bio je neka vrsta ekscesa, skoro elementarne nepogode, koji j  svjedočio o snazi ljudske volje. Naravno da u istu nišu čuda, neželjenih i neočekivanih, koja su išla protiv inercije ratom i zločinima determiniranog faktičkog stanja, podjednako spadaju srpski povratnici u Drvar, kasnije Bosanski Petrovac i Bosansko Grahovo, ili dolinu Neretve, kao i bošnjačka zajednica u Stocu, Dubravama…Svi su oni platitli visoku cijenu svog povratka i plaćaju je i dalje u doduše blažim formama kulturne i političke marginalizacije.

Dvedeset i pet godina je trebalo Fati Orlović da crkvu iz svog dvorišta sudski i fizički premjesti na “rezervne položaje”. Bacimo letimičan pogled na tadašnju, poslijeratnu demografsku i političku sliku Republike Srpske. Na prvi poslijeratnim izborima (1996.) politički blok koji se posljednjih mjesecima tretira kao “probosanske stranke” (SDA, SBIH, SDP BiH)  osvojio je 170 hiljada glasova, odnosno preko 15 posto mjesta u entitetskom Parlamentu. Dvije godine kasnije, kada Skupština RS izabire Milorada Dodika za premijera, stranke sa sjedištem u Sarajevu opet osvajaju 16 mjesta u NS Republike Srpske, samo nešto manje od Koalicije “Sloga” okupljene oko Biljane Plavšić i Milorada Dodika.

Dvadeset godina kasnije, na prošlim izborima 2018. godine “probosanski blok” osvaja na jedvite jade 4 poslanička mjesta. Svi bošnjački kandidati za potpredsjednika RS zajedno su dobili jedva 40 hiljada glasova, a izabrani Ramiz Salkić trijumfovao je sa 20-ak hiljada. To je za 30-40 posto manje nego što su bošnjački kandidati dobili četiri godine ranije, ali četiri puta manje nego što su dobili na prvim poslijeratnim izborima. Jedan je bošnjački (SDA) zastupnik iz RS kroz iglene uši ušao u Predstavnički dom Parlemanta BiH, ali, pogađate, on ne živi u “manjem entitetu” nego u velikom sarajevskom stanu.

Daleko bi nas odvelo, a pitanje je bi li nas igdje dovelo, detaljno analiziranje uzroka koji su doveli do svega toga. Ako bi se samo koristili općim nacionalističkim odgovorima i pojašnjenjima, da povratnici trpe pritiske, opstrukcije, diskriminaciju, segregaciju od vlasti RS, zbog čega se ne vraćaju, ili odlaze, valjalo bi odgovoriti i na drugo, dijalektički čvrsto povezano pitanje: od čega i pred kakvim zulumom bježe glavnom bez obzira ljudi iz Federacije BiH, kakva golema nevolja tjera godišnje njih 20-30 hiljada da bježe “sa svoje zemlje i iz svoje vjere” u bijeli, tuđinski dunjaluk?

Sarajevska bošnjačka politika, koja se nikada nije emnacipirala od etnoteritorijalne prekompozicije Bosne i Hercegovine, niti se odrekla vlastite eksluzivne Bosanske Republike, nikada nije imala, nema, niti može imati ikakav smislen, sistematičan, ozbiljan i odgovoran odnos prema bošnjačkim povratnicima u Republiku Srpsku. Sve što je u tom smislu poduzimano u zadnjih čevtrt stoljeća bilo je stihijski, voluntaristički vođeno i sa snažnim elementima kriminala i korupcije realizirano. Prije 15-ak godina prvi put sam nakon rata svratio u Kozluk, odmah u oči ulijeće krasna, uredna, čista čaršija, komunalci temeljito čiste i glancaju ulice a na njima uniforme “Bečkog aeredroma”. Misleći da je neki vic, ili performans pitao sam Braciku Banjanovića o čemu se radi, kaže pomogli im Austrijanci, rashodovanom odjećom i opremom “Molio sam i naše u Sarajevu, ali kažu nema stare HTZ opreme, a milioni se na tom vrte na tenderima za komunalne firme”.

Samo budite dovoljno daleko

Sjeća li se iko kontigenta krava koje su odnekud iz inostranstva ni žive ni mrtve dovezene i poklonjene povratnicima u Srebrenicu? Krave su ubrzo preminule, a federalni ministar koji je za taj skandal angažirao provjerenog stranačkog dilera stoke i dan-danas obilazi povratnike i obećava pomoć. Šta je bilo sa doniranim traktorima koja su završila u bespućima kriminala sa federalne razine. Istovremeno, na drugom kraju Bosne i Hercegovine, u Kozarcu, bivši logoraš povratnik i farmer Jusuf Arifagić, snagom i odlučnošću Fate Orlović podiže i gradi stočarsko-prehrambeni kompleks, sa desetinama, a uskoro i stotinama zaposlenih stočara i ratara, uz pomoć brojnih evropskih vlada, sa izuzetkom onih u Sarajevu. Imaju svi ti Novalići, Dedići, Izetbegovići i Radončići, ranije Nikšići i Lijanovići i druge prioritete, oni tove svoje hotelijere, špekulante, ugledne vjersko-prosvjetne radnike budžetskim haram-parama!

Jusuf Arifagić na svojoj farmi u Kozarcu (Foto: New York Times)

Povratak u Republiku Srpsku bio je, moglo bi se jednostavno zaključiti, obrnuto proporcionalan naporima i energiji koje je u taj proces ulagale vladajuća bošnjačka klasa: što su se manje petljali, to su uspjesi bili vidljiviji i održiviji. Milioni maraka su kroz ruke SDA-ovih povjerenika prosuti posljednjih dvije-tri decenije za “održiv povratak” u Srebrenicu, a kada su prije koju godinu pokušali održati stranački sastanak u tom gradu koristili su prostorije džamije, jer nisu uspjeli osigurati grijenje u stranačkim kancelarijama! Uostalom, zar nam i ratno iskustvo ne govori da su se najuspješnije branili oni dijelovi Bosne i Hercegovine koji su najviše bili udaljeni i najduže izolirani od sarajevskog političko-vojnog provizorija.

Nedavno je Bakir Izetbegović teško zamjerio ovdašnjim  filmskim režiserima i scenaristima što ne posvećuju stvaralačku pažnju i ne prave filmove o ratnim herojima, pa pomenuo Nasera Orića i Hamdiju Abdića-Tigra. Nana Fata Orlović je jedini neupitan heroj ovog podneblja, a ona je film svog života već snimila, montirala i prikazala, a jučer u cijeli svijet emitirala odjavnu špicu…

(slobodna-bosna.ba)

U tajnosti usvojena odluku o raspolaganju šumama: Vlada FBiH omogućava krčenje državnih šuma, sve urađeno da se pokrije britanska firma Adriatic Metals koja će u Varešu eksploatisati olovo i cink!

Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom će, suprotno Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, omogućiti britanskoj kompaniji Adriatic Metals promjenu namjene šumskog zemljišta na području Vareša, saznaje Istraga.ba.

Ovim je, faktički, Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu omogućila privatnoj kompaniji da krči šume na području Vareša koje bi trebale biti državna imovina. To zemljište će se koristiti za eksploataciju olova, cinka i barita za koje je Adriatic Metals dobio koncesije.

Prema informacijama Istrage, kompanija Adriatic Metals čiji je menadžer za BiH Alem Logo, kadar Naroda i Pravde, već je, bez ikakvih dozvola, isjekla određeni državne šume zbog čega je protiv odgovornih Tužilaštvu ZDK podnesena krivična prijava. Kako bi zaštitili ovu britansku kompaniju, čelnici Vlade FBiH su na posljednjoj sjednici donijeli Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene. Odluka je opći akt, ali je donesena na osnovu Informacije u kojoj je navedeno da je inicijativu pokrenula kompanija Adriatic Metals.

“Ovom odlukom regulira se način promjene namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene”, navedeno je u Odluci Vlade FBiH koju možete pročitati ako kliknete ovdje.

Šumsko zemljište, piše u odluci, može se, osim za gospodarenje šumama, privremeno koristiti za druge planirane namjene, i to:u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, u periodu trajanja koncesionog ugovora.

“Koncesor, koncesionar ili investitor može podnijeti zahtjev kantonalnom ministarstvu za korištenje šumskog zemljišta za druge namjene ukoliko je to predviđeno planom prostornog uređenja”, navedeno je u Odluci.

Dalje piše da “dozvola za korištenje šumskog zemljišta za svrhe iz stava (1) ove tačke izdaje se u formi rješenja, koje donosi federalni ministar uz prethodno mišljenje Federalne uprave za šumarstvo i saglasnosti Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”.

Ono što je sporno, nadležnost nad šumama kao državnom imovinom imat će kantoni, odnosno entitet FBiH.

“Nakon što je dostavljena kompletna dokumentacija, kantonalno ministarstvo formira komisiju iz tačke V ove odluke radi obračuna naknade za promjenu namjene zemljišta te svu dokumentaciju, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva”, navedeno je u Odluci Vlade FBiH.

No, prije nego što je Vlada FBiH donijela odluku, stiglo je i mišljenje OHR-a.

“Najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je donesen Odlukom visokog predstavnika od 12. travnja 2022. godine, Člankom 2. stavkom 1. izričito je propisano da: “Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati samo Država Bosna i Hercegovina, kao titular, u skladu s odredbama ovog zakona.” U vezi s Vašim zahtjevom za pojašnjenjem, molimo Vas da imate na umu da promjena namjene šumskog zemljišta očito ima za posljedicu znatne pravne posljedice za predmetnu nekretninu te bi stoga bila čin raspolaganja koji zahtijeva aktivno sudjelovanje i suglasnost vlasnika. S druge strane, dodjela prava na privremeno korištenje ne predstavlja čin izravnog ili neizravnog prijenosa vlasništva te se stoga ne treba smatrati raspolaganjem u smislu Zabrane raspolaganja državnom imovinom.u skladu s načelima sadržanim u relevantnim odlukama Ustavnog suda, kako bi se na odgovarajući način potvrdila puna imovinska prava države kao vlasnika državne imovine, uključujući prihode koji proizlaze iz tih prava u bilo kojem trenutku”, navedeno je u aktu OHR-a.

Dakle, OHR je, faktički, upozorio Vladu FBiH da bi “promjena namjene šumskog zemljišta mogla imati znatne pravne posljedice”.

No, Vlada FBiH je, bez obzira na to, donijela odluku. I to na osnovu Informacije Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na svojoj 10. sjednici, održanoj dana 2.8.2023. godine, nakon raspravljanja o Informaciji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, o realizaciji Odluke o načinu pretvaranja šumskog zemljišta u gradevinsko za privredno društvo „Adriatic metals BH” doo Vareš,donijela Zaključak broj: V 1039-1/2023 kojim se ovom organu daje zaduženje da pripremi preporuku/uputstvo/instrukciju lokalnim zajednicama kojim bi se, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, unificiralo postupanje u vezi promjene namjene zemljišta – ne i titulara, a u skladu sa vodenom raspravom. Poljoprivredno zemljište je prirodno bogatstvo i dobro od općeg interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Poljoprivredno zemljište kao osnovno sredstvo poljoprivredne proizvodnje ima prvenstvo korištenja za poljoprivrednu proizvodnju u odnosu na sve druge funkcije i namjene. Interesi očuvanja i zaštite poljoprivrednog zemljišta moraju se uzeti u obzir pri utvrdivanju strateških opredjeljenja, dokumenata prostornog uredenja, razvojnih programa, akcionih planova, donošenja propisa i poduzimanje mjera od strane nadležnih organa”, navedeno je u Informaciji koja se odnosi na Adriatic Metal.

Analiza Seada Numanovića: Je li Schmidt u stanju biti visoki predstavnik?

Christian Schmidt obilježio je današnji dan. A i više od toga.

Jutro je počelo njegovim velikim i prilično razložnim intervjuom za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista. Dok su zainteresirani čitali šta ima reći, visoki predstavnik jezdio je prema Goraždu.

Tamo se susreo s cijelim nizom zvaničnika ovog grada-heroja. A onda je uslijedila press konferencija.

I pitanje koleginice Adise Imamović s TV N1.

Ona je pitala ono što svakog istinskog novinara zanima – šta će uraditi po pitanju Izbornog zakona – hoće li nametnuti izmjene tog bitnog pravnog akta, obzirom da se bh. političari ne mogu dogovoriti. Uslijedilo je ono što su prvo iskusili neki od predstavnika federalnih političkih stranaka, piše politicki.ba. 

Kada sam krajem prošlog mjeseca uradio intervju s visokim predstavnikom imao sam priliku gledati donekle ono što je N1 urbi et orbi obznanio. Schmidt je predamnom pao u vatru. Galamio je, pritisak mu je skočio.

Dobro sam upoznao svakog visokog predstavnika. Do Shmidta predamnom nikada niko od njih nije podigao ton.Bilo je svakakvih situacija s brojnim visokim predstavnicima koji su prodefilirali Bosnom i Hercegovinom.

Schmidt je prvi koji je pobjesnio. I to pred kamerama!On je drugi Nijemac na mjetu visokog predstavnika.

Sjećam se da je jednom prilikom, u svojoj rezidenciji i nakon što je odstupio sa dužnosti Christian Schwarz-Schilling malo podigao ton kada mi je objašnjavao probleme s kojima se nosio za vrijeme kratkog obitavanja na čelu OHR-a. Iz tog vremena i on i ja znamo da su naši odnosi bili najčešće tenzični. Ja nisam mogao “svariti” njegovo insistiranje na “ownershipu” u vrijeme kada je Milorad Dodik započinjao svoj pohod na institucije BiH i prijetio otcjepljenjem.

On nije mogao pojmiti da ga neki (tamo) novinar ruži. Da zlo bude gore, Schwarz-Schilling je jednom – dok je još bio visoki predstavnik – došao u Vašington i imao službene razgovore s predstavnicima tadašnje američke administracije.

Sasvim slučajno tada sam bio u Vašingtonu i naravno da sam pohitio prema State Departmentu kako bih dobio izjavu. Kada me je vidio, nije mu bilo drago.

“Tebi ne dam izjavu”, odbrusio je. Rosemary di Carlo bila je u čudu…

Tek, kada je odstupio, nazvao me je i zamolio da popijemo kahvu. Mislim da je to “ispijanje kahve” trajalo tri sata.

I tokom tog druženja, dakle, u jednom momentu, kratko, povisio je ton. Današnji ispad visokog predstavnika Christiana Schmidta izazvat će niz pitanja.

Zašto urla?

Kada je predamnom galamio, shvatio sam to kao mješavinu frustracije i rastuće brige. I da mu je izuzetno stalo i do svog posla i do institucije koju predstavlja, ali iznad svega, do Bosne i Hercegovine i njenih građana (ali i Njemačke koju predstavlja!).I danas je govorio da mu je cilj da deblokira Federaciju BiH.

Danas je čak rekao i da će je deblokirati! Vrlo nervozan je bio kada je to izjavio.No, današnji ispad mu je naštetio.

Ne očekuje se od visokog predstavnika da galami pred kamerama. Prije se očekuje da isuče Bonsku sablju i iskoristi ovlasti koje ima. Pa neka urlaju i pred kamerama oni koje je pokosio.

Ne treba zabijati glavu u pijesak – današnji snimak otvarit će pitanje da li je Schmidt u stanju biti visoki predstavnik?

Njegova reakcija je ljudska. Sjetimo se samo postova na društvenim mrežama i ponekim medijima. Pisano je svašta. Većina od toga neistinita je! O uvredama je suvišno i pisati. I nema riječi da se one osude.

Ipak, sve je to ostavilo traga.

Schmidt, skoro mjesec dana nakon što je još jednom posegao za Bonskim ovlastima, danas je izgledao kao ranjena zvijer. Jedva se kontrolirao. A N1 je sve uredno snimio.

Nakon intervjua za Politicki.ba, napisao sam i svojevrsni osvrt.

“Ko će naslijediti Schmidta?” bio je naslov.

U podnaslovu sam napisao “Niko”.U tekstu sam naveo da ima zainteresiranih.

Nakon današnjeg snimka, vjerujem da će se i po zapadnim glavnim gradovima otvoriti pitanje budućnosti Schmidta i Ureda visokog predstavnika.

Helezovi glineni golubovi i Konakovićev paintball: Dodikovo normaliziranje rušenja ustavnog poretka BiH!

Predsjednik Republike srpske Milorad Dodik jednostavno je, nesmetano djelujući godinama, bukvalno normalizirao rušenje ustavnog poretka BiH!

Posljednjih dana divljanje lidera SNSD-a najave ujedinjenja sa Srbijom, otimanje državne imovine, napuštanje institucija Bosne i Hercegovine i niz drugih aktivnosti za Tužilaštvo BiH je sasvim uobičajena pojava, a kakva će drugačija biti kada je prvi čovjek ove institucije BiH Milanko Kajganić.

No, to što pojedinci misle da se Dodik ‘šali’, da skreće temu s finansijske krize manjeg bh. entiteta ne umanjuje opasnosti po državu Bih, njenu stabilnost i ekonomski prosperitet!

Još kada Dodikovi partneri poput Elmedina Konakovića i Zukana Heleza krenu s odgovorima na secesionističku politiku Milorada, ostane nam samo da kažemo – ne branite nas više molimo vas!

Jer u ozbiljnim zemljama svijeta ovakva situacija je nezabilježena. Helez kao ministar odbrane, kontra svih pravila odbrane jedne zemlje otkriva odbrambenu moć zemlje!?

“Ako se dogodi da Dodik izvede policiju, to bi bili „glineni golubovi“ i RS bi nestala!!, riječi su Heleza. Djeluje više da je u predizbornoj kampanji nego da obnaša funkciju ministra odbrane BiH! Jer od kako svijet postoji odbrana društva – države je najviši stepen tajnosti, a Helez tako govori i o granici koja ne postoji. To bi valjda trebao znati. Nema entitetske granice!

A, u relativiziranju onog što Dodik radi pridružio se i Elmedin Konaković koji, pak, poziva na paintball duel!?

I dok Helez i Konaković obeshrabruju sve oko sebe Dodik, ali i Aleksandar Vučić imaju novu inspiraciju za nastavak agresije na BiH, što smo imali priliku vidjeti jučer kada je izvršena smotra vojske Srbije. Ne znam je li Helez i njih računao u glinene golubove!?

Poziv Denisa Bećirovića na reakciju i prestanak šutnje je zasigurno dobronamjerno, ali da ga makar nisu čuli Helez i Konaković.

Neshvatljiv odnos onih koji obnašaju najviše državne funkcije na kojim još realno, osim medijskih preuveličavanja, nisu pokazali ništa, predstavlja ogroman teret za bh. društvo.

Uz bizarno kalkuliranje s izmjenama Ustava i Izbornog zakona dok vlast u drugom entitetu ruši ustavni poredak, alarm je da institucije BiH ipak ne rade kako bi trebale. Prvenstveno Tužilaštvo BiH, kojem u indolentnosti pomažu i ‘trojkaši’ koji ismijavaju Dodikove poteze, dok mu po vertikali i horizontali daju sigurnosne institucije u državi.

Dodik ima sve zaokruženo, i to nakon dugo vremena, jer se uspio dohvatiti i OSA-e, ali i Agencije za strance BiH. U SIPA-i već odavno vodi glavnu riječ, zajedno s kadrovima HDZ-a, a sada je dobio i kontakt tačku EUROPOL-a.

I zato je priča šestorke o kompromisima potpuno pogrešna, jer probosanska opcija u Vijeću ministara u tim kompromisima nije dobila ništa.

I zato bez pritiska i zahtjeve prema Tužilaštvu BiH da konačno reagira i zaustavi udar na institucije, i dok svi probosanski predstavnici u institucijama ne uspiju institucionalno odgovoriti na separatističke aktivnosti, i ostat će nam samo paintball!

Da nije tragično bilo bi smiješno!

(NAP)

Kolumna Seada Numanovića: Bosna i Hercegovina kao Gaza

Grupa zvaničnika Bosne i Hercegovine ovih dana trebala je na neki put. Automobilima. Put je vodio kroz Srbiju. Nekoliko njih učestvovalo je u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije Srbije. Borili su se na strani Armije Republike Bosne i Hercegovine i Ministrastva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine protiv “dobrovoljaca” iz Srbije na Jevrejskom groblju, Nišićima, bihaćkoj krajini…

Nakon što je uhapšen Edin Vranj, te upozorenja Ministarstva vanjskih poslova BiH da učesnici odbrane ne putuju u Srbiju, ekipa s početka teksta odlučila je da promijeni plan. Na destinaciju će – avionom. Koliko je Bošnjaka (i Hrvata) koji danas i sutra ne kane u Srbiju i kroz Srbiju?

Na spisku Dokumentacionog centra entiteta RS je nekih 3.500 imena branitelja BiH koji su se našli pod lupom i potencijalni su predmeti tužilaštava u Srbiji, piše politicki.ba.

Iz tog su centra prije nekoliko dana “lakonski” objavili da “postoji i tajni spisak”.

Edin Vranj nije bio na “javnom” spisku Dokumentacionog centra. Ko zna je li i na tom “tajnom”. Tek, njegovim hapšenjem reaktuelizirano je i dodatno pojačano stanje permanentne nevojne agresije Srbije na Bosnu i Hercegovinu.

Ona je svakodnevna i Beograd je taj koji odlučuje koliko će jak biti stisak u kojem je BiH. Vranju, sigurno, nije prvi put da nakon sloma vojne agresije, putuje u Srbiju. Sigurno je granicu između dviju država prolazio ne jednom. Bez ikakvih problema.

A onda je u Beogradu odlučeno da ovog puta njegova destinacija bude zatvor u Beogradu. I da mu se priredi višegodišnja lična drama na kraju koje će, čak i po srbijanskim zakonima, biti oslobođen, ali trajno narušenog zdravlja…

Bosna i Hercegovina je sve više evropska Gaza. Srbija je ta koja odlučuje koliko će to stanje biti akutno.

Iz Sarajeva, Tuzle, pa i Mostara, može se avionom. Ali i to se da prekinuti. Plus, koliko je onih koji sebi avion mogu priuštiti kao sredstvo prevoza?

Hapšenje Vranja samo je kamenčić u mozaiku koji se prema BiH slaže u Beogradu i pratećim režimima u entitetu RS, Crnoj Gori… Rastuću psihozu samo pojačava frapantna neodgovornost političkog establišmenta u Bošnjaka.

Niko od njih nije našao za shodno da sjednu za zajednički sto i dogovore se. Pa ne moraju se ni dogovoriti (odmah), ali bi slika bošnjačkih političkih lidera za jednim stolom već poslala poruku makar brojnim i još uvijek na slobodi, Bošnjacima, da neke smislene reakcije ima. Umjesto toga, svi soliraju, politiziraju i na tome nastoje ubilježiti sebi neki poen. Sramotno!

Otvoreno pismo Azre Zornić međunarodnim medijatorima u pregovorima o Izbornom zakonu: “Vaše djelovanje proizvodi nestabilnost i ugrožava mir u Bosni I Hercegovini”

Gospodo Borel, Ajnorst, Satler, Marfi i svi drugi međunarodni “medijatori” s jedne strane i predstavnici HDZ-a i SDA koji sebi daju za pravo da predstavljaju i pregovaraju u ime građana o vitalnim, odnosno pitanjima opstojnosti građana Bosne I Hercegovine poručujem da to što radite NO PASARAN. Branićemo svoja građanska prava svim raspoloživim sredstvima.

Gospodo medijatori ukoliko ste došli sa poštenim i iskrenim namjerama da pomognete u izgradnji građanskog BH društva ovom prilikom vas podsjećam na međunarodne pravne norme koje se primjenjuju i u vašm zemljama potpisnicama Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Napominjem da je ustavno političko pravo svakog građanina da svojim glasom učestvuje u konstituiranju organa vlasti putem izbora. Izbornost daje legitimitet zakonodavnom tijelu kao najširem neposredno izabranom predstavništvu građana.

Prema Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima preciznije u skladu sa

čl. 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pola, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti…,

te sa čl. 21. Svako ima pravo da učestvuje u upravljanju svojom zemljom, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. Svako ima pravo na jednak pristup javnoj službi u svojoj zemlji.  Volja naroda je osnova državne vlasti: ova volja treba da se izražava na povremenim i slobodnim izborima, koji će se sprovoditi opštim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajućim postupkom kojim se obezbjeđuje sloboda glasanja.

U skladu sa Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj Konvenciji obezbijeđuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status.

Prema članu 3. Protokola broj 1 uz Konvenciju  Visoke strane ugovornice se obavezuju da u primjerenim vremenskim razmacima održavaju slobodne izbore s tajnim glasanjem, pod uslovom koji obezbjeđuje slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.

Sukladno članu 1 Protokola broj 12 OPĆA ZABRANA DISKRIMINACIJE 1. Uživanje svih prava određenih zakonom osigurat će se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je pol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. 2. Niko ne smije biti diskriminiran od strane javnih tijela na bilo kojoj osnovi kako je navedeno u stavu 1.

Sve navedene norme su već prekršene Dejtonskim ustavom, kako je to i utvrdio Evropski sud za ljudska prava u Strazburu svojom presudom od 15. jula 2014. u predmetu br. 3681/06 Zornić v. Bosna i Hercegovina.  Dakle, za očekivati je bilo da međunarodni medijatori podržavaju implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prva, a ne da, kako je sada slučaj, zastupaju interese etničkih grupa u Bosni i Hercegovini na način da zagovaraju “legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda” odnosno etničkih grupa pa čak i onih koje po svojoj brojnosti nemaju kapacitet da sudjeluju u vlasti u omjeru 1:3, a sve to na štetu građana koji su de jure ustavotvorci u svakoj demokratskoj državi. Nedopustivo je i krajnje nedemokratski da u zemlji sa oko 3 miliona stanovnika predlažete elektorski način izbora prema kojem bi moj glas vrijedio 20 puta manje u npr. Širokom Brijegu odnosno 20 puta vise u npr. Tuzli. Vi, gospodo, zapravo dijelite ovu zemlju po etničkom principu tako praveći etničke feude u kojima bi gospodari rata i mira i života bili Čović, Izetbegović i Dodik. Dakle, vaše djelovanje proizvodi nestabilnost i ugrožava mir u Bosni I Hercegovini što se dalje prenosi na cijeli region pa i na samu EU. Dijeleći Bosnu i Hercegovinu vi direktno učestvujete u podjeli cijelog regiona i kompletne Europske Unije. Jeste li gospodo spremni da taj teret ponesete na svojim leđima?

Građani Bosne I Hercegovine od vas očekuju da usmjerite pregovore na usvajanje građanskog ustava i u skladu s tim i Izbornog zakona. Ukoliko niste u mogućnosti da to učinite građani vas pozivaju da se kao časni ljudi povučete iz ovih pregovora i da prepustite nama samima da uredimo svoju državu u skladu sa demokratskim principima kakvi se primjenjuju u zemljama iz kojih i sami dolazite. Nemojte dozvoliti da svojim djelovanjem potvrdite špekulacije da ste plaćeni lobisti HDZ-a Republike Hrvatske koja ima vjekovnu aspiraciju na dijelove teritorija Bosne I Hercegvine, o čemu svjedoči i dogovor Tuđman-Milošević iz Karađorđeva. Dake, gospodo, izbor je vaš! Ili ste časni i pošteni medijatori koji zagovaraju istinsku demokratiju kao princip na kojem počiva i sama EU ili ste plaćeni lobisti koji čine sve da udovolje etnokratskoj nacionalfašističkoj politici koja dijeli zemlju, produbljuje segregaciju i umjesto u demokratsku i prosperitetnu budućnost Bosnu i Hercegovinu vodi u propast i oružane sukobe.

Draganu Čoviću I Bakiru Izetbegoviću poručujem da u svojstvu stranačkih lidera  nemaju mandat da predstavljaju građane Bosne I Hercegovine, pa čak nemaju mandate da predstavljaju ni sve Hrvate i sve Bošnjake u Bosni I Hercegovini. U svojstvu predsjedavajućeg i dopredsjedavajućeg Doma naroda nisu ovlašteni da učestvuju u pregovorima. Parlament Bosne i Hercegovine kao zakonodavni organ je jedini pozvan da donosi i ustav i zakone. Građani Bosne i Hercegovine vam neće dozvoliti da im podijelite domovinu po cijenu svojih života. “Uzalud vam trud svirači, za drugog su…..”

(Azra Zornić je apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, koja je dobila spor protiv Bosne i Hercegovine) 

Spašavanje bjegunca Čakovana: Priču o navodnoj likvidaciji tužioca Čampare izmislio srbijanski kriminalac kojem prijeti izručenje Francuskoj. U spašavanje “svjedoka” Čakovana uključila se i BIA!

Od marta ove godine srbijanske vlasti pokušavaju spriječiti izručenje Todora Čakovana Francuskoj čije ga pravosuđe tereti za ubistvo, otmicu i nezakonito lišenje slobode. Upravo je Čakovan, saznaje Istraga.ba, “tvorac” priče da se u zatvoru u Istočnom Sarajevu priprema likvidacija državnog tužioca Dubravka Čampare. Tako je ovaj kriminalac kojem prijeti 20 godina robije u Francuskoj postao svjedok bh. pravosuđa, zbog čega će biti usporen proces njegovog izručenja. Istovremeno, Srbija nastoji isposlovati kod Tužilaštva BiH da Čakovan bude izručen njima, gdje se tereti za krivično djelo za koje mu prijeti kasna do pet godina robije. U nastavku donosimo detalje.

U utorak, 27. septembra ove godine na teritoriji Bosne i Hercegovine je uhapšen srbijanski državljanin Todor Čakovan. Uhapšen je na osnovu dvije crvene Interpolove potjernice. Prvu je raspisala Francuska, a drugu Srbija. Na stranici Suda BiH dostupan je izvještaj koji potvrđuje naša saznanja.

“Sud Bosne i Hercegovine je 28.9.2022. u predmetu Todor Čakovan (S1 3 K 043977 22 Eks), u postupku izručenja potraživanog Todora Čakovana po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Beograd, Srbija, odnosno ekvivalentnoj potjernici NCB Interpola Sarajevo i međunarodnoj potjernici NCB Interpola Pariz, Francuska, odnosno ekvivalentnoj potjernici NCB Interpola Sarajevo, odlučujući o određivanju mjere privremenog pritvora prema potraživanom, donio rješenje kojim je potraživanom Todoru Čakovanu određen ekstradicioni pritvor, koji po ovom rješenju može trajati do izvršenja odluke o izručenju ili do nove odluke ovog Suda, a najduže šest mjeseci računajući od dana lišenja slobode, odnosno od 27.9.2022. do 27.3.2023. godine”, objavljeno je na web stranici Suda BiH.

Čakovan je, nakon određivanja ekstradicijskog pritvora prebačen u Državni zatvor u Istočnom Sarajevu. I, dok se čekala dokumentacija koju bi trebale dostaviti države koje ga potražuju, Todor Čakovan se obraća zatvorskim čuvarima tvrdeći da je čuo kako Admir Arnautović Šmrk i drugi kriminalci govore kako treba ubiti državnog tužioca Dubravka Čamparu, iako on “ne radi sky”. O svemu je odmah obaviještena SIPA,a vijest o ugroženosti tužioca Čampare prva objavljuje banjalučka Alternativna televizija. Ubrzo je došla i informacija da je MUP Republike Srpske na Sokocu pronašao oružje kojim je trebao biti ubijen državni tužilac. No, glavni državni tužilac Milanko Kajganić je dao puno realniju sliku ovog slučaja.

“Komentarisalo se po pritvoru, nije povezano za bilo koju ličnost, niti predmet. Znamo da su komentarisali osumnjičeni iz takozvanog Sky predmeta i to se sada provjerava”, rekao je Kajganić dva dana nakon što je ATV objavio ekskluzivna saznanja.

Kajganić je još dodao da “u ovom trenutku ne može reći za šta su zaplijenjene pušle bile namijenjene, odnosno da li su ostale iz proteklog rata ili je u pitanju nešto drugo”.

Dakle, prvobitno objavljene vijesti nisu baš bile utemeljene na istini. No, šta je pozadina slučaja?

Todor Čakovan je srbijanski kriminalac čije se ime mjesecima nalazimo u bazama Interpola. U novembru prošle godine Čakovan je u Francuskoj kidnapovao jednu osobu i živu je zakopao. Nakon što je tijelo pronađeno, za Čakovanom je Francuska raspisala potjernicu. Prema službenim dokumentima, Interpol Pariz je 17. januara ove godine raspisao crvenu potjernicu za Čakovanom zbog sumnje da je počinio krivično djelo – ubistvo. Zaprijećena kazna mu je 20 godina. Ubistvo je, rekosmo, počinio u novembru 2021. godine. Nakon što je u bazama Interpola objavljena potjernica za Čakovanom, reagira u Srbijansko pravosuđe. Oni, pak, 25. marta ove godine, raspisuju crvenu potjernicu za svojim državljaninom tereteći ga za krivično djelo – krivotvorenje navodno počinjeno u januaru 2014. godine. Dakle, srbijanske vlasti osam godina nisu raspisivale potjernicu za Čakovanom, a onda su, nepuna dva mjeseca nakon francuske potjernice, odlučili da i oni raspišu potjernicu za svojim državljaninom. Srbijanske vlasti, kako saznajemo, insistitraju da Čakovan bude izručen njima, pozivajući se na činjenicu da ima njihovo državljanstvo. Kako bi dobili na vremenu, Čakovanu, prema informacijama Istrage, sugerirano da prijavi navodno krivično djelo u zatvoru, te da tako postane svjedok od bitnosti za bh. pravosuđe. On je to vrlo brzo i učinio, tvrdeći da je “čuo” kako kriminalci u zatvoru pričaju da treba ubiti državnog tužioca Dubravka Čamparu. Upravo je tužioca Čamparu bivši srbijanski ministar Aleksandar Vulin označio kao bitnog saradnika srbijanskih vlasti na slučajevima organiziranog kriminala.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...