9.00 Bivši direktor Policije Crne Gore Veselin Veljović uhapšen je jutros na Cetinju, saopćili su crnogorski zvaničnici. Kako nezvanično saznajemo, uhapšen je zbog sumnje da je organizirao napad na policiju.
8.30 Na barikadi Belveder zapaljene su gume. Prije toga odjekivala je pucnjava. Većina demonstranata se povukla, dok po okolnim stijenama se mogu vidjeti ljudi s maskama. Nekih 100 metara dalje od barikade nalaze se jake policijske snage iza kojih su parkirani kamioni koji prevoze bagere.
U daljini se vidi dim i sa druge barikade i odjekuju eksplozije. Najmanje jedna osoba je povrijeđena. Jedan od demonstranata pozvao je policijskog ljekara da ukaže medicinsku pomoć povrijeđenoj djevojci.
Policija se povukla nekih deset metara niže. Sa okolnih brda se čuju povici kako Belveder neće pasti. Inače, ovo je glavni put koji povezuje Podgoricu i Cetinje.
23.55 “Sutra ujutro, s Božijom pomoći i molitvom za mir, svi arhijereji kreću u Cetinje da bi ustoličili vladiku Joanikija u tron mitropolita crnogorsko-primorskog”, rekao je u subotu kasno navečer patrijarh Porfirije
Poručio je da SPC nikada neće odustati od ustoličenja u cetinjskom manastiru.
19.10 Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović stigao je večeras u Cetinje. U centru grada i na barikadama za sada je mirno
16.32 Nekoliko stotina građana blokiralo je put u blizini prigradskog naselja Crna Greda. Gumama i kamenjem je blokirana cesta koja vodi prema centru Cetinja.
15.44 Ovako si građani Cetinja probili policijski kordon kako bi blokirali glavni ulazak u Cetinje
Ovako su se prosvjednici protiv ustoličenja mitropolita Joanikija probili kroz policijski kordon, nakon čega su blokirali kružni tok koji vodi u centar grada pic.twitter.com/pKAoG93uqW
15.00 Nakon što se jedan kordon policije pomakao, grupa od oko stotinjak građana se spojila sa drugom grupom koja je blokirala sporednu cestu i svi su krenuli u pravcu Podgorice. Nekoliko automobila je ostavljeno na cesti kako bi bio blokiran saobraćaj
!4.50 Topovski udar bačen je na mjestu barikada. No, građani su ostali okupljeni na istom mjestu. Jake policijske snage ih prate
14.30 Nekoliko stotina građana blokiralo je cestu koja iz pravca Podrgorice vodi u Cetinje. Velikim kamenjem napravljene su barikade koje bi trebale spriječiti prolazak vozila kojim bi na ustoličenje trebao doći vladika Joanikije
Policija blokirala Cetinje. Građani ne mogu da izađu na glavni put kojim bi trebao proći mitropolit Joanikije pic.twitter.com/hRARjZkshI
“Uvjereni smo”, reći krajem marta srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, “da ova posjeta predstavlja još jednu potvrdu čeličnog prijateljstva”.
Pored njega je u tom trenutku sjedio Vei Fenghe, ministar nacionalne odbrane Narodne Republike Kine. Čelično prijateljstvo, objasnit će Vučić, moglo bi se naročito ogledati kroz “vojnoekonomsku,vojnomedicinsku i vojnoobrazovnu saradnju”.
Uslijedila je, potom, parada, nakon koje je gost iz Kine, sa ministar odbrane Srbije Nebojšom Stefanovićem položio vijence na spomen-obilježje ispred nekadašnje zgrade kineske ambasade u Beogradu, pogođene tokom NATO bombardovanja 1999. godine.
Da li se ovim činom srbijanska vojna struktura definitivno opredijelila za stranu protiv NATO-a?
Dragana Mitrović, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i direktorka Instituta za azijske studije, tada je sa Slobodnu Evropu kazala kaže da je posjeta kineskog ministra smislena „ako se gleda održavanje visokog nivoa političke saradnje“.
„Srbija je nabavljala naoružanje iz Kine i bilo je najave da će se to nastaviti. To je donekle slanje poruke da se Srbija oslanja i na druge partnere, a ne samo na zapadne”, kazala je ona.
No, da li to znači da se Srbija dodatno povezuje sa Kinom nauštrb Ruske Federacije? U oktobru prošle godine, naime, rusko Ministarstvo odbrane u Beogradu je otvorilo ured u Srbiji.
“Cilj osnivanja predstavništva Ministarstva obrane Ruske Federacije u Republici Srbiji je pružanje podrške i brže rješavanje pitanja vezanih za vojnotehničku pomoć kao i vojnu i vojnotehničku suradnju u skladu sa sporazumom između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o vojnotehničkoj suradnji koji je potpisan na osnovu dogovora predsjednika i vrhovnih komandanata Aleksandra Vučića i Vladimira Putina“, saopćili su tada iz Ministarstva obrane Srbije.
Dva mjeseca prije formalne obavijesti o podizanju nivoa vojne saradnje Srbije i Ruske Federacije, u Rusiji je organiziran Međunarodni vojnotehnički forum „Armija 2020“.
zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić na Forumu u Moskvi
“Gosti su potom imali mogućnost obići dio izložbe savremenog naoružanja i opreme u kongresno-izložbenom centru „Patriot“. Na kraju dnevnog programa, na obližnjem poligonu Alabino predstavnici su prisustvovali prvoj fazi takmičenja tenkovskih brigada u okviru Međunarodnih vojnih igara, u kojima učestvuju ekipe iz Kine, Bjelorusije, Azerbejdžana i Srbije”, saopćeno je iz Ministarstva odbrane BiH čija je delegacija, sa zamjenikom ministra Mirkom Okolićem (SNSD – Milorad Dodik) na čelu, prisustvovala Forumu.
Dakle, Kina, Bjelorusija, Azerbejdžan i Srbija učestvovali su u “međunarodnim vojnim igrama”. To pokazuje da srbijanske oružane snage, unatoč saradnji sa NATO-om, ojačavaju svoje veze sa Kinom i Rusijom. Većina naoružanja koje je Srbija nabavljala zasnovna je na bivšoj sovjetskog tehnologiji. Srbija je od Rusije nabavljala borbene avione MIG-29, helikoptere, tenkove i oklopna vozila. Vojska Srbije je 10. oktobra izvela veliku vojnu vježbu i demonstrirala upotrebu oružja ruske proizvodnje, uključujući protivzračni sistem Pancir. Osim toga, predstavila je borbene dronove koje je nedavno nabavila iz Kine.
Parlamentarna većina od 30. augusta 2020. se dogovorila i odlučila da mandatar bude lider DEMOS-a Miodrag Lekić, saopćio je nakon današnjeg sastanka jednog od lidera DF-a Andrija Mandić.
DF je i danas pokazao zašto je najveći i najozbiljniji subjekt parlamentarne većine od 30. augusta, poručio je jedan od lidera DF-a Milan Knežević, prenosi politicki.ba.
“Konstruktivnošću i strpljivošću dao je najveći doprinos da dođe do dogovora. Predstavnici svih partija koji su činili većinu 30. augusta podržali su Lekića za mandatara. Šaljemo i poruku predsjedniku države Milu Đukanoviću očekujemo da do kraja dana dobije status mandatara. Imamo 41 potpis”, rekao je Knežević, prenosi CdM.me.
Istakao je da su pregovori bili složeni.
“Bilo je uspona i padova, ali smatram da je zadovoljena izborna volja građana. DF je podnio najveću žrtvu… Čestitam Lekiću i svim kolegama koji su učestvovali na sastanku”, dodao je Knežević.
U Skupštini je oko 15 sati održan sastanak predstavnika parlamentarne većine od 30. augusta 2020. na kome se razgovaralo o formiranju Vlade i sastavu novog skupštinskog rukovodstva. Sastanak, osmi po redu, sazvao je jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić. Iako je današnji sastanak bio zakazan za 10 sati , na zahtjev Građanskog pokreta URA pomjeren je za 11 sati. Nakon sat i po vremenu učesnici sastanka napravili su pauzu. Pauza su prema saznanjima CdM-a tražili predstavnike GP URA i SNP-a. Učesnici sastanka održavaju konsultacije u svojim poslaničkim klubovima. Danas je isticao rok do kada je ime mandatara trebalo biti predato predsjedniku Crne Gore Mili Đukanoviću.
Predstavnici stare parlamentarne većine do sad su sastajali sedam puta kako bi postigli dogovor o izboru mandatara i rukovodstva Skupštine.
Mandić je rekao da će do ponoći Đukanović biti obaviješten da je Lekić mandatar.
Istakao je da “ako nešto nije jasno”, da su spremni Đukanoviću pojasniti.
Rekao je i da će buduća vlada biti uspostavljena na paritetnoj osnovi – da polovina članova bude iz redova GP URA, da drugu čine ostale partije, a da kandidat za mandatara Miodrag Lekić ima “zlatni glas”.
“Ne vjerujed da ćemo raditi kao dva bloka, nego kasnije kao tim”.
O resorima će, kako je kazao, narednih dana kada Lekić dobije mandat.
Milan Knežević je rekao da je DF pokazao “zašto je najozbiljniji subjekt jer je dao najveći doprinos da dođe do dogovora”.
Istakao je da će pismeno nakon presa obavijestiti Đukanovića da je postignut dogovor.
“Čestitam Lekiću i kolegama koje su učestvovale, posebno Mandiću”, rekao je Knežević.
Maksim Vučinić (Radnička partija) je kazao da su svi stali iza Lekića i da ima podršku 41 poslanika.
“Ponavlja se Belveder 36.”, govori kroz megafon srednjovječni muškarac odjeven u crno, s kačketom na glavi i ruksakom na leđima. Na ramenu mu je bila radio stanica koje je povremeno prekidala tišinu. Putem nje je dobijao informacije sa drugih barikada.
“Ovdje neće proći”, odgovarao je svojim sagovornicima.
Kada se potpuno razvidnilo, na okolnim stijenama što čine klanac kroz koji prolazi cesta koja spaja Podgoricu sa Cetinjem, ukazali su se mladići sa kapama i maskama preko lica. Dolje, na cesti, sjedile su djevojke. Ispred njih je bilo kamenje, a iza njih poredane gume.
“One će prve reagirati”, objašnjava nam lokalna novinarka.
A poslije, u slučaju incidenata, reagirat će ovi sa stijena. Kamenje je spremno. I molotovljevi kokteli.
Belvederske demonstracije 1936. godine, objašnjava nam kolegica, bile su reakcija crnogorskog naroda na obespravljeni položaj u Kraljevini Jugoslaviji. Demonstracije su ugušene u krvi. Ubijeno je šest Crnogoraca.
Osamdeset i pet godina kasnije, na istom su mjestu okupljeni Crnogorci. Proveli smo noć s njima. Poneka baklja i skandiranje da “ovo nije Srbija”. Većina demonstranata noć je provela uz vatre. Nekoliko lažnih uzbuna da je uz Podgorice krenula kolona vozila sa mitropolitom Joanikijem unosile su nemir u masu. No, ubrzo se sve smirilo. Ali nemiri su izbili u centru Cetinja. Suzavci i nemiri na trgu ispred Cetinjskog manastira gdje bi ovog subotnjeg jutra trebalo biti održano ustoličenje mitropolita Joanikija.
Već je bilo prošlo sedam sati kada se, po ko zna koji put, pojavila informacija da je u Podgorice krenula kolona prema Cerinju. Onda je došla (dez)informacija da će mitropolit doći helikopterom. I tako ukrug.
Prošlo je 45 minuta od posljednje glasine da je kolona krenula iz Podgorice. Patrijarh Porfirije negdje oko ponoći najavio je da će sveštenstvo u nedjelju ujutro krenuti prema Cetinju.
“Oni (teroristi) su dobili i političku podršku i logističku podršku i naoružanje i ratoborne vježbe od Beograda. I Beograd je nalogodavac”, kazao je u ekskluzivnom intervjuu sa Istragu sedmice Hayat TV-a kosovski premijer Albin Kurti.
Svi oni koji su bili tu, rekao je Kurti, imali su državljanstvo Srbije.
“Možda su neki od njih rođeni na Kosovu, ali oni su prešli sa druge strane granice kada su napali Banjskom manastiru u Zvenačnu”, rekao je Kurti.
Istraga: Da li očekujete da će Srbija te ljude izručiti?
Kurti:“Mi računamo i na pritisak Međunarodne zajednice da ove zločince i ove teroriste da se predaju našim organima sigurnosti i pravde”.
Istraga: Da se predaju, da ih Srbija preda?
Kurti: Srbija, putem međunarodne zajednice, trebala bi da preda druge članove koji nisu poginuli i nisu uhapšeni da služe kaznu poslije predaje i poslije sudskog procesa jer očigledno se radi o teroristima, radi se o ljudima koji su napali teškim naoružanjem i na ovaj način pokušali destabilizirati Kosovo. Oni nisu uspjeli u tome, ali to ne znači da ne treba da se sučeljavaju sa licem pravde.
Istraga: Ali Srbija je zbog tih ljudi koji su poginuli proglasila dan žalosti
Kurti: To znači da Srbija stoji iza njih i iznad njih. Službeni Beograd tu je dao naredbu da se napadne na Kosovu, ali mislim da su sada uvidjeli da takve terorističke organizacije i bande nemaju šanse sa našom policijom. Nemojte da zaboravljate da ovo nisu bande krijumčarenja niti su obični građani koji su preuzeli oružje. To su profesionalne snage paramilitarne snage koje ko zna gdje su ratovale prije, a sada su došli da ratuju na Kosovu. Kosovo je mirna demokratska i suverena država koja ne može dozvoliti takve napade i oni će se morati suočiti sa licem pravde i da dobiju kazne za to što su ubili Afrim Bunjakua i što su ranili alban Rašitija i što prekršili naš zakon i naš ustavni i javni poredak. Postoje dvije organizacije u Srbiji, možda imaju članove i na sjevernom dijelu Kosova, koji se zovu ‘Sjeverna brigada’ i ‘Civilna zaštita’. Mi smo ih proglasili terorističkim organizacijama u sjednici naše vlade 29. juna ove godine.
Istraga: Da li nene drug organizacije ili političke organizacije su povezane sa tim organizacijama?
Kurti: Moguće je, ali mi smatramo da su direktno odgovorne ove dvije organizacije koje podržava službeni Beograd.
Istraga: Službe iz Beograda ili službeni Beograd. Da li ima Moskve u ovom svemu?
Kurti: Vjerovatno ima. jer sutradan kad se desio teroristički napad na našu državu, predsjednik Srbije se sreo sa Aleksandrom Bocan-Harčenkom u Beogradu, ruskim ambasadorom u Beogradu, koji je 26. septembra 2021. godine došao na granični prelaz između Kosova i Srbije i tu da inspektira pregrupisavanje raznih vojnih snaga i opreme vojske Srbije dok im je nad glavama bio MiG-29 koji je bio ili poklon Ruske Federacije ili Bjelorusije Srbiji
Istraga: Da li ste Vi zadovoljni reakcijom KFOR-a i EULEX-a?
Kurti: Tokom cijelog dana smo bili u komunikaciji sa KFOR-om i EULEX-om. Dotakao se i toga da li je neko od međunarodnih zvaničnika tražio da puste teroriste sa sjevera Kosova. Kosovska policija je prvi responder, prva odgovara. Taj koji prvi odgovara, kad je uspješan, nema drugog koji je potreban. Drugi je EULEX, a treći je KFOR.
Istraga: Da li je neko od međunarodnih zvaničnika tražio da pustite te teroriste
Kurti: Niko nije to tražio i niko ne može da to traži. Ja sam demokratski premijer suverene države i ne radimo takve dogovore. Niko to nije tražio od mene niti je moguće jer zna unaprijed moj odgovor. Mislim da ni KFOR ni EULEX nisu umiješani u bilo kakve takve dilove. Pobjegli su teroristi jer teren je veoma brdovit i veoma dugačka granična linija između Kosova i Srbije.
Istraga: Vaše vlasti su objavile snimak Milana Radoičića na dan napada
Kurti: Nije montiran snimak. To je snimak sa drona i on se vidi tu i to nije slučajnost. On je glavni koji sa jedne strane sjedi u Savjetu bezbjednosti Srbije, na sastanicima u Beogradu, a sa druge strane on rukovodi sa terorističkim organizacijama zajedno sa drugim kriminalcima kao što je Zvonko Veselinović i drugi. On je glavni što se tiče zločina koji su se desili na sjevernom dijelu Kosova. Mi smo uništili 16 laboratorija za proizvodnju droge, tokom ovih dvije i po godine, a čak devet od njih je na sjevernom dijelu Kosova. Dosta korupcije i kriminala koji se dešava na sjevernom dijelu Kosova je obavezno povezan sa imenom Radoičića koji je inače na crnoj listi i SAD i Velike Britanije
Istraga: Da li ste zadovoljni reakcijom međunarodne zajednice koja je pozvala “sve strane na suzdržanost”?
Kurti: Mislim da polako, ali sigurno, svi oni imaju jasan jezik time što veoma strogo osude ovaj teroristički zločinački pokušaj Srbije, čin agresije, sa kojim žele da destabilizuju Kosovo. Svi su oni malo više sada jasniji i sigurniji o tome šta se dešavalo. Ovo je mnogo bolje naspram situacije u polovini juna mjeseca kada su kidnapovana tri naša policajca, a još i danas međunarodna zajednica kaže da ne zna gdje se to desilo iako smo mi potvrdili i dali im činjenice da se to desilo u općini Leposavić, Republike Kosovo.
Istraga: Kako komentarišete ovu usaglašenost Edia Rame i Aleksandra Vučića da KFOR treba preuzeti kontrolu na sjeveru Kosova?
Kurti: Nama trebaju zajedničke patrole, naše policije i KFOR-a, na granici između Kosova i Srbije. Što se tiče drugih stvari, to je već utvrđeno. Bilo gdje na Kosovu prvi taj koji odgovara je naša policija, potom EULEX i potom KFOR. Ne mislim da ova formula treba da se mijenja.
Prema prvim preliminarnim rezultatima novi predsjednik Crne Gore će biti Jakov Milatović iz pokreta Evropa sad. Nakon 77,7 posto prebrojanih uzoraka, osvojio je čak 60,2 posto glasova naspram 39,8 Mila Đukanovića.
Iz CeMI-ja su kazali da je ovo sigurna razlika koja ne može biti dostignuta te da su moguće manje razlike, u nekoliko procenata.
Milatović je pobijedio Mila Đukanovića (DPS) koji je na čelu Crne Gore kroz predsjedničku i premijersku poziciju još od 1991. godine. Premijer je bio četiri puta po nekoliko godina, a predsjednik dva puta, što je ukupno 10 godina.
Izbori su prvi put nakon 1997. godine ušli u drugi krug, a izlaznost je bila 70,7 posto birača, odnosno oko 383,300 građana. To je prema podacima CDT-a, 7,7 posto veća izlaznost u odnosu na prvi krug izbora.
Đukanović je u prvom krugu dobio nešto jače od šest posto glasova više od Milatovića, međutim i prije izbora je bilo jasno da će on dobiti podršku prosrpskih glasača Alekse Bečića i Andrije Mandića te Gorana Danilovića. Uz Đukanovića su stala dva kandidata iz prošlog kruga, a to su Draginja Vuksanović Stanković i Jovan Radulović, koji zajedno nisu imali pet posto glasova.
Jakov Milatović je prilikom glasanja danas rekao da je siguran u svoju pobjedu i da je jedino pitanje kolika će biti razlika između njega i kandidata Demokratske partije socijalista. Poručio je i da će njegova pobjeda značiti “poraz prethodnog režima, koji je upravljao Crnom Gorom 30 godina”.
Milatović je inače rođen 1986. godine i nije imao priliku da se bavi politikom. Došao je iz bankarskog sektora, a školovao se i u SAD-u.
Radio je u nekoliko poznatih banaka u regiji, ali i Evropi, a posebno je interesantno da je od 2014. godine radio u Evropskoj banci za obnovu i razvoj i to u timu za ekonomsku i političku analizu. Tokom 2018. godine unaprijeđen je u glavnog ekonomistu sa zadatkom da pokriva zemlje EU, uključujući Rumuniju, Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju iz kancelarije u Bukureštu.
Predsjednik Kosova Hašim Tači podnosi ostavku, nakon što je potvrđena optužnica koju je protiv njega podiglo Specijalizirano tužilaštvo u Hagu, javljaju kosovski mediji. On je za danas zakazao konferenciju za medije na kojoj će saopćiti svoju odluku.
“Prije nekoliko trenutaka obaviješten sam pred nadležnim da je sudija Specijaliziranih vijeća potvrdio optužnicu protiv mene. Ovo su teški trenuci za mene i moju porodicu,” rekao je predsednik Thači.
Dao je do znanja da će se približiti pravdi i od ovog trenutka on će biti u iskustvu pravde.
“Zbog zaštite integriteta predsedavanja, integriteta Kosova i integriteta naroda Kosova, kao i poštovanja partnerstva sa međunarodnim faktorom, danas podnosim ostavku na mesto predsednika Kosova,” rekao je Tači.
Istodobno, optužnica je potvrđena i protiv Kadrija Veseljija, lidera DPK-a. Veselji je naveo da je o tome obavešten juče popodne.
“Juče popodne me je Tužilaštvo specijalizovanih veća obavestilo da je pretpretresni sudija potvrdio optužnicu protiv mene. Ovom izjavom želim da obavestim građane Kosova da sam preduzeo neophodne mere za dobrovoljno putovanje u Hag kako bih odgovorio na ove navode”, rekao je Veselji.
“Svestan sam da na Kosovu ima ljudi koji misle da su Specijalne komore uvreda za našu istorijsku borbu da zaštitimo narod na Kosovu od zločina Miloševićevog režima. Ali ja to ne vidim tako, vidim ga kao priliku da konačno odgovorim na ove lažne sumnje i glasine koje kruže godinama”, dodao je Veselji.
Kadri i Veselji su optuženi da su odgovorni za više od stitinu ubistava.
Kada je danas zatreslo Izmir, Hasan Šehović je bio na ručku u centru tog turskog grada.
“Istrčali smo vani iz restorana. Ovdje su česti zemljotresi, ali ovako nešto nisam doživio. Na sve strane je bila prašina, zgrade su se rušile. Imao sam osjećaj da ulica ispod mene bježi. Ne možete hodati uopće”, priča nam Šehović dok se u pozadini čuje sirena hitne pomoći.
Šehović se trenutno nalazi u parku u blizine svoje zgrade.
Hasan Šehović večeras u Izmiru
“Svi smo vani. Ljudi su u parkovima i svojim automobilima. U ovom dijelu grada gdje se nalazim, nema srušenih zgrada. Većina ih je srušena u centru Izmira, gdje su starije zgrade. Urušilo se i nekoliko novih zgrada, ali to je, vjerovatno, zbog lošije gradnje. Ova u kojoj ja živim je samo napukla, ali se nije urušila”, kazao je Šehović.
Svi njegovi ukućani su dobro. Kaže nam da je nedavno razgovarao sa konzulom BiH, te da nemaju informacija o stradalim bh. državljana.
Izmir danas
“Dobijamo poruke od vlasti sa servisnim informacijama i upozorenjem da ne izlazimo vani. Traže od nas da se raščiste ulice kako bi vozila hitne pomoći mogla prolaziti. Struje, zasad, ima, ali i u zgradama postoje agregati. Zasad nije prekinuto ni vodosnabdijevanje”, ispričao nam je Šehović koji je od 1992. godine živi u Turskoj.
Podsjećamo, najmanje šest osoba je poginulo, a 120 ih je povrijeđeno u snažnom zemljotresu koji je danas pogodio turski Izmir. Zemljotres se dogodio 17 kilometara u moru, zapadno od turske provicije Izmir. U toku je potraga za nestalima u porušenim zgradama. Došlo je i do nekoliko podrhtavanja nakon potresa, konkretno bilo ih je šest u magnitudama od 3,9 do 4,8 po Rihteru. Osim porušenih zgrada, u priobalnim gradovima došlo je i do podizanja nivoa mora, tako da su poplavljene ulice.
Šta znači članstvo u NATO savezu? Da li je zemlja bezbjednija, ili postaje legitimni cilj protivnika NATO alijanse? Je li moralno postati član vojne organizacije čije akcije proizvode i “kolateralne” žrtve? Možda je najbolje biti vojno neutralan, tako će zemlja biti najbezbjednija od svih mogućih prijetnji. Ovo su dileme o kojima se debatiralo decenijama prije konačnog makedonskog članstva u NATO-u 2019 godine, Dileme su, po pravilu, postavljali protivnici NATO-a, protivnici svih ideoloških, političkih, religioznih i etničkih profila. Ali dileme su bile lažne. Protivnici makedonskog članstva u Savezu nisu uvijek bili iskreni. I često su imali skrivene motive, iza kojih je, po pravilu stajao, Beograd ili Moskva, ali ne tako rijetko i Atina i Sofija. Tirana i Priština su posebna, specifična priča. Republika Makedonija je od osamostaljenja imala probleme sa svojim susjedima. I to nisu bili uobičajeni problemi, oko demarkacije granica, već vrlo specifični, rijetko viđeni u međunarodnim odnosima. Južni susjed, Grčka, nije priznavala ime zemlje, a time ni makedonsku naciju i jezik. Istočni susjed Bugarska nije priznavala makedonsku naciju, i još uvijek tvrdi da su Makedonci ustvari Bugari koji su preuzeli regionali identitet i podigli na etničku razinu. Sjeverni susjed Srbija ne priznaje makedonsku crkvu, a Albanija i Kosovo formalnu nemaju identitesko – teritorijalne sporove sa susjedom, ali Makedonci strahuju da oni svoje skrivene aspiracije probaju da ostvare preko Albanaca koji žive u Sjevernoj Makedoniji.
Dio grčkih političara je prije rješenja spora oko imena u 2018 godini, otvoreno poručivao da je grčka strategija jednostavno čekanje da se Makedonija raspadne, usljed etničko – socijalnih tenzija i nemogućnosti da uđe u EU i NATO. Srpski i bugarski političari to nisu nikada otvoreno rekli, ali nema sumnje da su imali sličnu strategiju, propraćenu špijunskim I subverzivnim aktivnostima tokom decenija da bi se proces raspada ubrzao. Bugarska je uvijek sanjala da ako dođe do raspada zemlje, da bi se dio makedonskog naroda koji bi ostao u jednom dijelu zemlje, vratio u zagrljaj Sofije. Dok se Srbija, pod jakim ruskim uticajem grčevito borila protiv proširenja NATO-a do južnih granica Srbije i zaokruživanje južnog krila Alijanse, od Portugala do Turske i definitivno protjerivanje Rusije sa tog djela Sredozemnog mora.
Ono sto je jasno je da je Republika Makedonija sada Republika Sjeverna Makedonija opstala isključivo zbog jake američke zaštite od samog proglašenja nezavisne države 8. septembra, 1991. godine. Samo je jaki američki interes spasio malu i siromašnu balkansku zemlju, oko koje su se otimali svi susjedi, a koja je došla i na radar velikih sila zbog globalnih geopolitičkih dešavanja. “Šarena revolucija”, svrgavanje sa vlasti Nikole Gruevskog u 2016, dolazak Zorana Zaeva je najveća prekretnica u makedonskoj politici. Zaev radi ono za sta hrabrost nije imao niti jedan premijer ili predsjednik u makedonskoj politici. Rješava spor oko imena sa Grčkom i otvara put zemlji u NATO. Budno oko Vasingtona tokom cijelog procesa sprječava nekoliko pokušaja za subverziju konačnog procesa i sa postajanjem tridesete članice NATO alijanse, Sjeverna Makedonija konačno sjeda na zapadnu stranu istorije. Je li zapadna strana pravilna strana, je li SAD svjetlo a Rusija tama? Stvari u životu nisu crno-bijele to je svima jasno, ali jasnije je da je Skoplje riješilo da prihvati najbolje norme i prakse koje čovječanstvo može u momentu da ponudi. Može li bolje, moralnije, pravednije, naravno da može. Ali real politika i pragma su važniji od idealizma kada treba sačuvati tlo pod nogama. Istorija ima mnogo primjera sta se dešava sa zemljama i narodima koji stanu na pogrešnu stranu istorije i to je Zaev veoma dobro shvatio. Primjeri o neutralnoj Švajcarskoj ili Norveškoj koji se serviraju kao kontra-punkt članstvu u NATO su toliko banalne i ne treba gubiti vrijeme i energiju na raspravu o različitim okolnostima, istorijama, okruženjima i politikama.
Članstvo u NATO-u je stabilizovalo Sjevernu Makedoniju. Član 5. povelje Alijanse kaže da je napad na jednu zemlju napad na sve članice, ali je nejasno sta bi se desilo ukoliko se radi o unutrašnjoj destabilizaciji. Može li se NATO onda miješati? Odgovor je jednostavan, članstvo u NATO-u znači da veoma teško može doći do unutrašnje destabilizacije. I u članicama alijanse su moguće etničke tenzije, pa njih vidimo i u Španiji, moguće su nesuglasice i između samih članica, kao sto su one između Turske I Grčke, ali uvijek na kraju bude medijacija, savezništvo, interesi. I te vrijednosti Saveza uspijevaju da sačuvaju mir. Posljednji primjer za to su dešavanja u Crnoj Gori. Sjeverna Makedonija 8. septembra slavi Dan nezavisnosti, 29 godina kao samostalna država, a prvi put se praznik obilježava pod zastavom NATO alijanse. Jasno je da su pokušaji da se država raspadne propali, bar dok postoji i NATO, a uprkos proruskoj propagandi da će to biti brzo, ja se ne bih kladio na tu varijantu. Barem ne sljedećih 50 godina.
(autor teksta je poznati makedonski novinar i urednik Sead Rizvanović)
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
