Facebook Twitter Youtube
    Najpopularniji

    Regija

    Kosovski premijer Albin Kurti saopćio: Jedan kosovski policajac je ubijen, organizovani kriminal uz podršku Beograda napada našu državu”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Jedan kosovski policajac je ubijen, a jedan ranjen u pucnjavi na sjeveru Kosova, objavi je premijer te države Albin Kurti. Napadi na kosovsku policiju još traju.

    “U ovom trenutku napad vatrenim oružjem na nađu policiju još traje. Napadači su profesionalci s maskama i naoružani teškim naoružanjem. Osuđujemo ovaj zločinački i teroristički napad. Organizirani kriminal uz političku, finansijsku podršku zvaničnog Beograda napada našu državu”, saopćio je Kurti.

    Napad na policiju Kosova započeo je oko 3 ujutro u selu Banjska kod Leposavića na sjeveru Kosova. Tom prilikom ubijen je policajac A.B.. Policajac koji je ranjen van životne je opasnosti.

    “Osuđujemo ovaj zločinački i teroristički napad. Organizovani kriminal uz političku, finansijsku i logističku podršku zvaničnog Beograda napada našu zemlju. U ovoj borbi štitimo i sprovodimo zakon, štitimo i čuvamo građane bez razlike i nezavisno Kosovo“, naveo je Kurti.

    Sa druge strane, navodi da će izvršioci zločina i njihovi nalogodavci “biti uhvaćeni, suđeni i kažnjeni”: “Vlada Republike Kosovo i državne institucije su spremne i koordinirane da odgovore na kriminal i kriminalce, teror i teroriste.”

    U međuvremenu, oglasila se i kosovska predsjednica Vjosa Osmani, izrazivši saučešće i navodeći da se hitno vraća iz New Yorka na Kosovo. Kao i Albin Kurti, i ona za ovaj događaj optužuje “srpske kriminalne bande”.

     

    Istraga na Cetinju uoči ustoličenja mitropolita Joanikija: Manji incidenti i poruke da “ovo nije Srbija”

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Rukovanje policajca i djevojčice ogrnute u crnogorsku zastavu stvara utisak da je sve u redu. Ali nije. Trg kralja Nikole polako se puni. Nikšićke komite u Cetinje su došle tačno u podne. S palcem i kažiprstom u zraku otpjevali su crnogorsku himnu. Kasnije će skandirati da “ovo nije Srbija” i da “nikad neće Crna Gora bit’ obala srpskog mora”.

    Nešto ranije svećenik crnogorske pravoslavne crkve pokušao je ući u dvorište Cetinjskog manastira. Policija ga je vratila, a okupljene “patriote” su, potom, ukoline ogradu postavljenu na ulazu.

    Tamo, iza leđa specijalaca postrojenih u dvije vrste, u nedjelju ujutro bi trebao biti ustoličen mitropolit Joanikije. On pripada sprskoj pravoslavnoj crkvi.

    “Izdaja, izdaja”, skandirali su okuplljeni Crnogorci prije nego što su psovkama propratili ime Dritana Abazovića.

    Crnogorske nacionalne organizacije i udruženja, i opozicija okupljena oko Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića  zahtijevaju od SPC da ustoličenje Joanikija premjeste u neki od hramova u drugim gradovima Crne Gore. Svi oni su najavili da će na dan ustoličenja prisustvovati protestu na Cetinju.

    “Gradonačelniče, šta ćemo da poduzmemo”, pita srednjovječni Crnogorac Ivana Vukovića, prvog čovjeka Podgorice.

    “Mirno, samo mirno”, odgovara gradonačelnik Vuković, dok s maskom preko lica sjedi na Trgu u Cetinju.

    Za većinu okupljenih, čin ustoličavanja Joanikija u Cetinjskom manastiru, predstavlja početak „okupacije“ Crne Gore. Ili, jednostavnije rečeno, uvođenje Crne Gore u „srpski svet“.

    Dok pišemo ovaj tekst, negdje oko pola dva popodne, ispred policije koja stoji na ulazu u manastir više neka okupljenih građana. Većina ih je raspoređena u okolnim kafićima koji bi se, kažu nam domaćini, trebali zatvoriti u subotu, oko 15 sati.

    Ustoličenje mitropolita Jaonikija zakazano je za nedjelju, u 8 ujutro. Autobusi iz Srbije i Bosne i Hercegovine (Republika Srpska) dovoze one koji će sutra biti na svečanosti u krugu manastira. Crnogorske patriote bit će s druge strane policijskog kordona. Većih incidenata u subotu do 14 sati nije bilo. Tek je ujutro jedan stariji Crnogorac pokušao probiti policijski kordon. Nije uspio.

    Istraga.ba će na svom Facebooku uživo prenositi sva bitnija dešavanja na Cetinju. Pratite nas.

    Tokom patroliranja u blizini Zvečana: Ranjen kosovski policajac, nepoznate osobe pucale iz automatskog oružja

    Piše:
    Redakcija
    -

    Pripadnik koosovske policije ranjen je protekle noći u blizini Zvečana, objavila je Policija Kosova.

    “U selu Srbovac u opštini Zvečan večeras su pripadnike kosovske policije napala naoružana lica”, saopćila je u petak policija na Kosovu.

    Navode da je do incidenta došlo oko 23.00  sata,u trenutku kada su policijske jedinice patrolirale u Srbovcu. Iz policije poručuju da su naoružane osobe dugim cijevima izvršile napad iz vozila marke Audi sa srbijanskim registarskim oznakama – Kosovska Mitrovica.

    U saopštenju se navodi da je lakše povređen jedan policajac, a da je na policijskom automobilu pričinjena znatna materijalna šteta.

    Policija je u četvrtak pojačala svoje prisustvo u četiri općine u kojima dominiraju etnički Srbi na sjeveru države, gdje će 18. decembra biti održani prijevremeni izbori nakon što su predstavnici etničke srpske manjine napustili kosovske institucije.

    Ranije ove sedmice, javlja AP, oštećena su neka izborna središta i čula se pucnjava u tim općinama na sjeveru Kosova.

    Za sada nije poznato da li će uopće biti održani prijevremeni izbori, jer se njima protivi veći dio Srba koji žive u tim gradovima.

    Podsjećamo, nakon odluke kosovske vlade da zabrani srbijanske registarske tablice, srpski zvaničnici sa sjevera Kosova su početkom novembra napustili kosovske institucije. Nešto kasnije je, uz posredovanje EU-a i izravnu pomoć SAD-a, Kosovo i Srbija postigli su dogovor da će Srbija prestati izdavati registarske pločice s nazivima kosovskih gradova, a Kosovo će prestati s daljnjim akcijama preregistracije vozila.

    EU je upozorila Srbiju i Kosovo da su na rubu provalije i da moraju riješiti svoj spor ili se suočiti s mogućnošću povratka u prošlost.

    Nekoliko sati prije pucnjave, jake policijske snage su raspoređene na sjeveru Kosova. Kosovski mediji javljaju da su, tokom policijskih patrola u općinama sa većinskim srpskim stanovništvomuočene maskirane osobe. U četvrtak navečer,  ministar unutarnjih poslova Kosova Xelal Sveçla najavio je povećanje broja policajaca na sjeveru države.

     

    Povratak u institucije: Srpska ili „Dačićeva lista“ u Skupštini Kosova?

    Piše:
    G.Venhari
    -

    Protekle nedjelje bile su pune napetosti na sjeveru Kosova, gdje su se lokalni Srbi, potaknuti mafijom i obavještajnim službama iz Beograda, odupirali promjeni registarskih tablica na one iz Republike Kosovo.

    U početku su to bili gradonačelnici četiri opštine koji su ponudili ostavke na pozicijama u institucijama Republike Kosovo, a poslije njih policajci sa skidanjem uniformi. Na kraju su došli poslanici Srpske liste koju kontroliše Aleksandar Vučić.

    Počeli su svojim uobičajenim ucjenama, gdje povlačenjem iz institucija žele da pokažu svoju političku moć. Odgovor iz Vlade Kosova je da će oni biti zamenjeni drugim poslanicima koji čekaju na listi CIK-a.

    Zahtjev je upućen Srpskoj listi i ako odbiju, onda poziv upućuju drugim strankama koje su učestvovale na poslednjim parlamentarnim izborima.

    Jedna od njih je bila i stranka Rade Trajković, kao i stranka Nenada Rašića, koji su učestvovali na prošlim izborima, ali oni nisu uspjeli da uđu u Skupštinu Kosova poslije velikog pritiska Srbije i kriminalnih struktura sa sjevera Kosova.

    U strahu da će drugi Srbi ući u Skupštinu Kosova i nakon dogovora u Briselu da se smanje tenzije na sjeveru, ostalih devet poslanika Srpske liste koji su čekali u registru CIK-a pristali su da smijene poslanike u ostavci i blokiraju one koji nisu u njihovom taboru.

    U pozadini se igra velika igra, jer je karakteristika ostalih devet poslanika koji su ušli u Skupštinu Kosova da su većina i članovi SPS-ovog ogranka na Kosovu.

    Predsjednik Srbije Vučić ovim činom pokušava da otkloni pritisak međunarodne zajednice te da krivicu za naredne korake Srpske liste, i u drugim dijelovima Kosova, usmjeri prema Ivici Dačiću, koji je svojom politikom bliži Rusiji. Istovremeno, eventualni pritisak za dešavanja na sjeveru Kosova bi bio usmjeren ka Milanu Radoičiću, koji je na crnoj listi američkog Ministarstva finansija.

    Politika Srpske liste je podijeljena na onu koju na jugu vodi  Milan Joksimović, predsjednik SPS-ovog ogranka na Kosovu, tačnije u Gračanici, dok na sjeveru upravlja Goran Rakić, koji je predsjednik ogranka Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS).

    To će biti još veći izazov za Kosovo i međunarodni faktor, znajući za Dačićev zvanični stav u odnosu na Rusiju i njegove veze sa Putinom.

    Srbija, kao glavna geostrateška tačka Rusije na Balkanu, i dalje izaziva Zapad u strateškom, energetskom i bezbjednosnom smislu.

    Ulazak Kosova i Bosne i Hercegovine u NATO bi Zapadu olakšao da konačno prekine ovu doktrinu koja je dominirala Balkanom posljednjih 100 godina.

    Koliko je Srbija spremna da uvede sankcije Rusiji i okrene se Zapadu? To je karta na koju Aleksandar Vučić igra od 2011. godine

    Kosovski novinar Valon Syla piše o sporazumu Vučića i Hotija: EU je nemoćna, Vašington rješava pitanje Kosova

    Piše:
    Valon Syla
    -

    Predsjednik Donald Tramp ima jednostavnu poruku za Evropljane kada su u pitanju pregovori između Kosova i Srbije. Ona glasi: Srbi i Kosovari mogu se dogovoriti. Mogu se zaustaviti povlačenja priznanja, a nova priznanja mogu se obezbijediti samo pod uticajem Vašingtona. To EU ne može pružiti, a kamoli zaustaviti. Ako Brisel, Pariz i Berlin ovo ne shvate, onda se, poslije „ekonomskog“ sporazuma za autoputeve i željeznice, lako može organizovati još jedan sastanak u Vašingtonu, gdje bi se potpisao „politički“ sporazum.

    Evropska unija i zvanični Brisel nisu mogli zaustaviti kampanje poput stopostotne  carine koju je Kosovo uvelo za proizvode iz Srbije i BiH. Nisu mogli zaustaviti ni kampanju protiv priznavanja koju je protiv Kosova vodila Srbija.  Poziv kosovskim i srbijanskim zvaničnicima u Bijelu kuću još je jedan udar Evropskoj uniji i podsjećanje na njihov odnos prema zemljama Zapadnog Balkana koje su očigledno zanemarili. Evropska unija svojom politikom na Zapadnom Balkanu nije uspjela normalizovati odnose i drugih zemalja bivše Jugoslavije.

    Kampanja protiv priznanja Kosova koju je vodio Ivica Dačić sa svojom diplomatijom očigledno je pogodila Vašington. I to je rezultiralo ovim sporazumom.

    Premijer Kosova i predsjednik Srbije su se usaglasili da će:

    • Obe strane primijeniti sporazum o autoputu Beograd-Priština koji je prethodno potpisan 14. februara 2020.
    • Obe strane primijeniti željeznički sporazum Beograd-Priština koji je prethodno potpisan 14. februara 2020.

    Srbija i Kosovo saglasni su da će napredovati u ekonomskoj normalizaciji pristajući da se obje strane obavežu na zajedničku studiju izvodljivosti o opcijama za povezivanje železničke infrastrukture Beograd-Priština sa lukom na Jadranu.

    Kosovo i Srbija sarađivat će sa Američkom korporacijom za međunarodno finansiranje razvoja  radi operacionalizacije sljedećeg:

    • Autoput Mira
    • Željeznička veza između Prištine i Merdara
    • Željeznička veza između Niša i Prištine
    • Obezbeđivanje finansija za podršku zajmova potrebnih za mala i srednja preduzeća
    • Dodatni bilateralni projekti.
    • Stalno prisustvo Američke razvojne agencije u Beogradu, Srbija.
    • Obe strane će otvoriti i operacionalizovati objekat zajedničkog prelaza Merdare.
    • Obe strane će se pridružiti „mini-šengenskoj zoni“, koju su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija najavile u oktobru 2019. godine, i u potpunosti iskoristiti njene beneficije.
    • Obe strane će međusobno priznati diplome i stručne uvjerenja.
    • Obe strane će se složiti da sarađuju sa Ministarstvom energetike SAD i drugim odgovarajućim pravnim licima američke vlade na studiji izvodljivosti za potrebe dijeljenja jezera Gazivode kao pouzdanog snabdijevanja vodom i energijom.
    • Obe strane će diverzifikovati svoje zalihe energije.
    • Obje strane će zabraniti upotrebu 5G opreme koju isporučuju nepouzdani dobavljači u svojim komunikacionim mrežama. Tamo gdje je takva oprema već́ prisutna, obje strane se obavezuju na blagovremeno uklanjanje i druge napore za posredovanje.
    • Obe strane će povećati avionski pregled putnika, međusobnu razmjenu informacija i u okviru šire američke saradnje na Balkanu i obavezaće se na tehnološke nadogradnje za borbu protiv ilegalnih aktivnosti primjenom i operacionalizacijom sistema za provjeru i informisanje koje obezbeđuju SAD, uključujući RIBE, APIS, ATS-G i SRTP.
    • Obe strane se obavezuju da će štititi i promovisati slobodu vjeroispovesti, uključujući obnavljanje međuvjerske komunikacije, zaštitu vjerskih lokaliteta i sprovođenje sudskih odluka koje se odnose na Srpsku pravoslavnu crkvu, i nastavak restitucije jevrejske imovine bez nasljednika iz vremena Holokausta.
    • Obe strane se obavezuju da će ubrzati napore na pronalaženju i identifikovanju ostataka nestalih osoba. Obje strane se obavezuju da će identifikovati i primijeniti dugoročna, trajna rešenja za izbjeglice i interno raseljena lica. Obje strane se obavezuju da će utvrditi kontakt osobu koja će predvoditi ove aktivnosti u okviru svojih vladinih ministarstava i koordinisati između Beograda i Prištine, i obezbijedit će godišnje ažuriranje broja riješenih i neriješenih slučajeva.
    • Obe strane će sarađivati sa 69 zemalja koje kriminalizuju homoseksualnost kako bi se založile za dekriminalizaciju.
    • Obe strane se obavezuju da će u cjelini odrediti Hezbolah kao terorističku organizaciju i u potpunosti sprovesti mjere za ograničavanje poslovanja i finansijskih aktivnosti Hezbolaha u svojim jurisdikcijama.
    • Kosovo će se složiti da primijeni jednogodišnji moratorijum kojim se traži novo članstvo u međunarodnim organizacijama. Srbija će se usaglasiti sa jednogodišnjim moratorijumom u kampanji za nepriznavanje Kosova i uzdržat će se od formalnog ili neformalnog zahtjeva od bilo koje nacije ili međunarodne organizacije da ne prizna Kosovo kao nezavisnu državu. Oba sporazuma o prestanku stupaju na snagu odmah.
    • Kosovo i Izrael se slažu da se međusobno priznaju.

    Sat za EU počinje da kuca.

    Skup u Podgorici je završen: Prema procjenama crnogorske policije na skupu bilo je više od 50 hiljada ljudi

    Piše:
    Redakcija
    -

    20:35 – Skup u Podgorici je završen


    20:20 – Himna Crne Gore


    20:05 – U Nikšiću pucano iz automobila sa crnogorskim zastavama
    “Ruska novinarska agencija Sputnjik piše kako je u Nikšiću pucano iz automobila sa crnogorskim zastavama. U Podgorici nema incidenata”
    19:55 – “Nije ovo Srbija”, skandiraju okupljeni na Trgu u Podgorici


    19:45 – “Izdaja, izdaja”, skandiraju okupljeni na Trgu u Podgorici


    19:35 – Organizatori traže da se na Trgu napravi prostora kako bi se barem dio građana Crne Gore mogao pridruziti skupu


    19:30 – “Ne damo državu”, odjekuje Trgom Republike


    19:25 – Ruska državna televizija s pažnjom prati skup u Podgorici


    19:15 – Hiljade ljudi se ne može probiti do trga


    18:00 – “Branimo Crnu Goru, a ne Đukanovića”

    “Evo me u Titogradu”, kaže stariji Crnogorac svom prijatelju na telefon i nastavlja objašnjavati: “tu, tu, u centru smo strogiom”.

    Par minuta kasnije objašnjava da je porijeklom iz Nikšića, ali da živi u Herceg Novom.

    “A zašto ste došli”, pitam ga

    “Da branim Crnu Goru”, odgovara.

    “Ili da branite Milu Đukanovića”, nastavljam.

    “Ne, ne. Ovo nije politički skup. Nema DPS ništa sa ovim”, objašnjava.

    “Ko je to napao Crnu Goru, pa je branite? Od koga branite”, zapitkujem dalje.

    Trenutak šutnje, onda kratki osmijeh.

    “Dobro vi u Bosni znate od koga je branimo. Od ovih što hoće da nam uzmu nezavisnost”, ne da se zbuniti.

    Dvojica mladića s crnogorskim kapama pridružuju se nađem sagovorniku. Na majici im piše – da je vječna Crna Gora, a u ruci im zastave.

    “Hajte, braćo moja”, dočekuje ih naš sagovornik zagrljajem.

    Oko njih su već odavno zauzeta mjesta. Zastave i ostali rekviziti su na svakom koraku. Za sada, objašnjava mi kolegica sa vijesti.me, niko nema procjenu koliko će ljudi biti na skupu.

    “Dvadesetak hiljada minimum”, procjenjuje kolegica  Svetlana Đokić.

    Policija u civilu je na svakom koraku. Đukanovićevi opozionari, inače pobjednici na posljednjim izborima upozorili su dan pred skup u Podgorici da bi moglo biti incidenata. Zasad ih nema. Zvanično, skup počinje u 19 sati.

    Ekipa Istrage nalazi se na podgoričkom Trgu Republike i ovdje uživo će izvještavati o svim događajima. Live prenos će biti i na facebook stranici Istrage, a detalje ćete moći pratiti i na našem Twitter nalogu.

    G. Venhari iz Prištine piše za Istragu: Invazija dijaspore uoči nedjeljnih izbora, Kurti favorit

    Piše:
    G.Venhari
    -

    Stotine ljudi večeras je pjevalo na prištinskom aerodromu. Svi su došli kako bi ove ndejelje glasali na parlamentarnim izborima. Posljednja dva dana u Prištinu je sletjelo 56 aviona, punih Kosovara koji žive u dijaspori. Preko 12 hiljada automobila je ušlo na teritoriji Kosova tokom vikenda. Najmanja 120 hiljada ljudi glasalo je poštom. I većina ovih glasova, procjene su, ide Albinu Kurtiju.

    https://twitter.com/apoitaru/status/1360614527134552064?s=09

     

    U posljednje dvije godine na Kosovu su parlamentarni izbori održani dva puta. Promijenjena su tri premijera. Politička nestabilnost traje godinama, što potvrđuje činjenica da nijedna vlada, otkako je Kosovo 2008. godine proglasilo nezavisnost, nije dočekala kraj mandata.
    Tokom posljednjih izbora pobijedio je Pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija, dok je druga najjača stranka bila LDK koju predvodi Isa Mustafa.  Tek na trećem mjestu je bila DKP koji je prvo predvodio Hašim Tači, a kasnije Kadri Veselji. Poslije nekoliko mjeseci pregovora između Samoopredjeljenja Albina Kurtija i stranke Isa Mustafe za premijera Kosova je, prvi put, izabran Aljbin Kurti. Poslije pritiska od strane Richarda Grenella, izaslanika bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, dolazi do izglasavanja nepovjerenja Vladi Albina Kurtija.
    Glasanje o nepovjerenju Kurtijevoj Vladi donijelo politički preokret. Vlada je srušena tokom pandemije koronavirusa što je izazvalo veliko nezadovoljstvo među građanima.

    Albin Kurti

    Predizborna istraživanja četiri agencije za istraživanje javnog mnijenja pokazuju da bi Samoopredjeljenje Albina Kurtija moglo osvojiti preko 51% glasova. Istina, ima i onih koji njegov rezultat procjenjuju na 42 posto. Međutim, karakteristika ovih izbora je dolazak velikog broja građana iz dijaspore i glasanje poštom. Većina njih opredijeljena je za Kurtija. U nedjelju u 19 sati bit će objavljeni prvi izborni rezultati.

    Svakako ko bude formirao Vladu suočit će se sa brojnim izazovima, od ekonomska rehabilitacija od korone, nabavke vakcina, borbe protiv korupcije i dijaloga sa Srbijom.

    1234Stranica 4 of 4

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj