Facebook Twitter Youtube
    Najpopularniji

    Regija

    Objavljujemo nacrt Deklaracije koja će biti razmatrana na Samitu zemalja EU i Balkana: Vučićev “Open Balkan” se ne pominje, nema određenog datuma pristupanja zemalja regiona EU

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Otvoreni Balkan”, kojeg zagovara srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ne pominje se u nacrtu Deklaracije koja će danas biti razmatrana na Samitu EU-Zapadni Balkan u Sloveniji. Istraga je u posjedu nacrta Deklaracije i možete je u cjelosti pročitati  klikom ovdje.

    Umjesto “Otvorenog Balkana” pominje se isključivo zajedničko regionalno tržište, što je u suprotnosti i sa stavovima visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta koji je ove sedmice podržao Vučićevu inicijativu.

    Evo šta piše u nacrtu Deklaracije u vezi sa regionalnom saradnjom.

    “Potrebni su daljnji i odlučni napori čelnika Zapadnog Balkana kako bi ispunili svoju obvezu uspostave zajedničkog regionalnog tržišta, kako je dogovoreno na samitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020. To će pomoći napredovanju regije na njezinom europskom putu i donijeti opipljive koristi za građane i poduzeća. Iskorištavanje potencijala inkluzivne regionalne gospodarske integracije ključno je za poticanje društveno-ekonomskog oporavka regije i za povećanje koristi od ulaganja proizašlih iz EIP-a. Potrebna je snažna predanost cijele regije kako bi se relevantni regionalni pregovori brzo okončali”, navedeno je u nacrtu Deklaracije.

    EU i Zapadni Balkan, navodi se dalje u Nacrtu, “slažu se da će pojačati napore za poboljšanje tržišne integracije Zapadnog Balkana s jedinstvenim tržištem EU -a. U tom smislu, EIP pruža čvrstu osnovu za operacionalizaciju tržišne integracije regije u okviru jedinstvenog tržišta EU-a, osobito u područjima kao što su prekogranična plaćanja (SEPA), industrijska i roba široke potrošnje, e-trgovina i carina”.

    Na samom početku Deklaracije se navodi i opredjeljenje EU za proširenje, ali se nigdje ne navodi vremenska odrednica za proširenje.

    “EU ponovno potvrđuje svoju nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi Zapadnog Balkana i pozdravlja predanost partnera Zapadnog Balkana europskoj perspektivi, što je u našem zajedničkom strateškom interesu i ostaje naš zajednički strateški izbor. EU ponovno potvrđuje svoju predanost procesu proširenja i svoje odluke donesene na temelju vjerodostojnih reformi partnera, poštenih i rigoroznih uvjetovanosti i načela vlastitih zasluga. Dodatno ćemo intenzivirati naš zajednički angažman u cilju napretka političke, ekonomske i društvene transformacije regije, istovremeno priznajući napredak koji je postigao Zapadni Balkan. Podsjećamo i na važnost da EU može održati i produbiti vlastiti razvoj, osiguravajući svoju sposobnost za integraciju novih članica”, navedeno je u nacrtu Deklaracije.

    U nastavku teksta možete pročitati neke od tačaka nacrta Deklaracije.

    “Mi, čelnici Europske unije (EU) i njezinih država članica, u dogovoru s čelnicima Zapadnog Balkana, te u prisutnosti regionalnih i međunarodnih sudionika, danas smo zaključili sljedeće:
    1. EU ponovno potvrđuje svoju nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi Zapadnog Balkana i pozdravlja predanost partnera Zapadnog Balkana europskoj perspektivi, što je u našem zajedničkom strateškom interesu i ostaje naš zajednički strateški izbor. EU ponovno potvrđuje svoju predanost procesu proširenja i svoje odluke donesene na temelju vjerodostojnih reformi partnera, poštenih i rigoroznih uvjetovanosti i načela vlastitih zasluga. Dodatno ćemo intenzivirati naš zajednički angažman u cilju napretka političke, ekonomske i društvene transformacije regije, istovremeno priznajući napredak koji je postigao Zapadni Balkan. Podsjećamo i na važnost da EU može održati i produbiti vlastiti razvoj, osiguravajući svoju sposobnost za integraciju novih članica.
    2. Partneri na Zapadnom Balkanu ponavljaju svoju predanost europskim vrijednostima i načelima te provođenju neophodnih reformi u interesu svog naroda. EU pozdravlja ponovnu predanost partnera s Zapadnog Balkana primarnosti demokracije, temeljnih prava i vrijednosti i vladavine prava te održavanju napora u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, podršci dobrom upravljanju, ljudskim pravima, ravnopravnosti spolova i prava pripadnika manjina. Vjerodostojnost ovih obveza ovisi o smislenoj provedbi neophodnih reformi i izgradnji dobrih rezultata potkrijepljenih jasnom i dosljednom javnom komunikacijom. Ojačano civilno društvo i neovisni i pluralistički mediji ključne su komponente svakog demokratskog sustava i pozdravljamo i podržavamo njihovu ulogu na Zapadnom Balkanu.

    3. EU je daleko najbliži partner u regiji, glavni ulagač i glavni donator. Neviđeni razmjeri i rasponi ove podrške moraju biti u potpunosti prepoznati i preneseni od strane partnera u njihovoj javnoj raspravi i komunikaciji.

    4. Potpora EU-a i dalje će biti povezana s opipljivim napretkom u vladavini prava i društveno-ekonomskim reformama, kao i s poštivanjem partnera europskih vrijednosti, pravila i standarda.

    5. EU u potpunosti podržava potvrđenu predanost partnera Zapadnog Balkana uključivoj regionalnoj suradnji i jačanju dobrosusjedskih odnosa, uključujući s državama članicama EU. Provedba bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i s opipljivim rezultatima, uključujući Prespanski sporazum s Grčkom i Ugovor o dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom, i dalje je važna. Nadalje, potrebni su odlučni napori za poticanje pomirenja i regionalne stabilnosti, kao i za pronalaženje i provedbu konačnih, uključivih i obvezujućih rješenja za bilateralne sporove i pitanja partnera ukorijenjena u naslijeđu prošlosti, u skladu s međunarodnim pravom i utvrđenim načelima, uključujući Sporazum o pitanjima sukcesije i preostale slučajeve nestalih osoba i pitanja ratnih zločina.

    6. Potpuno podržavamo napore posebnog predstavnika EU-a za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana te očekujemo konkretan napredak dviju stranaka u potpunoj normalizaciji odnosa među njima, što je ključno za stabilnost i razvoj cijelu regiju i osigurati da mogu nastaviti svojim europskim putovima.

    COVID-19

    7. Kriza COVID-19 i dalje ima ozbiljan utjecaj na naša društva i gospodarstva. Ističe nužnost i prednosti našeg bliskog i učinkovitog partnerstva. EU je, zajedno sa svojim državama članicama, cijelu pandemiju stajao uz Zapadni Balkan, uz zdravstvenu i društveno-ekonomsku potporu regiji u ukupnom iznosu od dosad neviđenih 3,3 milijarde eura. Partneri zapadnog Balkana blisko su uključeni u inicijative EU -a, osobito Odbor za zdravstvenu sigurnost, Sustav ranog upozoravanja, Zelene koridore i Sporazum o zajedničkoj nabavi medicinskih protumjera. EU je spremna dodatno poboljšati pristup cjepivima, dijagnostici i terapiji te osigurati bolju predvidljivost i otpornost na buduće krize.
    8. EU također priznaje vrijednu podršku koju je Zapadni Balkan pružio tijekom pandemije jedni drugima i prema EU. To odražava solidarnost i uzajamnu potporu na kojoj se temelji EU. Ta bi se suradnja i koordinacija trebala nastaviti u budućnosti, uključujući tijekom cijele faze oporavka.
    9. EU će odlučno nastaviti podržavati Zapadni Balkan, posebno u pogledu opskrbe cjepivima. EU i njene države članice dostavile su 2,9 milijuna doza cjepiva kroz različite kanale Zapadnom Balkanu, a još ih slijedi. EU će podržati planove cijepljenja svih partnera kako bi se do kraja 2021. godine postigle slične stope cijepljenja kao u prosjeku EU -a.

    Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan

    10. Nakon poziva čelnika na summitu u Zagrebu, EU je iznijela Ekonomski i investicijski plan (EIP) i smjernice za provedbu Zelene agende za zapadni Balkan. Planom je utvrđen značajan investicijski paket koji će u sljedećih sedam godina mobilizirati oko 30 milijardi eura za regiju, koji se sastoji od 9 milijardi eura bespovratnih sredstava i 20 milijardi eura ulaganja, uz pomoć novog Jamstvenog fonda za Zapadni Balkan. Maksimiziranje potencijalnog utjecaja EIP -a zahtijeva od partnera zapadnog Balkana da odlučno poduzmu ekonomske i socijalne reforme, kao i da ojačaju vladavinu prava. Plan može potaknuti dugoročni, zeleni društveno-gospodarski oporavak i konkurentnost regije, podržati njezinu zelenu i digitalnu tranziciju, potaknuti održivu povezanost, regionalnu integraciju, trgovinu, čime se također jača suradnja i konvergencija s EU-om, uključujući s klimatskim- povezane ciljeve.
    11. Pozdravljamo nedavno usvajanje pravnog okvira za provedbu IPA III, koji će i dalje biti ključni izvor financijske pomoći za regiju, uključujući i EIP. Komisija namjerava predložiti investicijski paket od 600 milijuna eura u okviru IPA 2021. za provedbu EIP -a za Zapadni Balkan, podložan procedurama u skladu s programskim okvirom IPA III i provedbenim pravilima. Zajedno s prijedlogom od 500 milijuna eura objavljenim u srpnju, to bi osiguralo ukupno 1,1 milijardu eura za provedbu EIP -a do kraja 2021. godine.

    2. Potvrđujući predanost čelnika Zapadnog Balkana da u potpunosti provedu Zelenu agendu, pozdravljamo sporazum o srodnom Akcijskom planu. U skladu sa Zelenim dogovorom, Agenda je ključni pokretač za prijelaz u moderna, ugljično neutralna, klimatski otporna i resursno učinkovita gospodarstva, za otključavanje potencijala kružnog gospodarstva, borbu protiv zagađenja i poboljšanje gospodarenja otpadom. Za njegovu uspješnu provedbu bit će potrebna snažna predanost regije. Bitno je usredotočiti napore kako bi se osigurao pravodoban i učinkovit prijelaz s ugljena korištenjem obnovljivih goriva ili goriva s manjim udjelom ugljika. Energetska sigurnost također bi trebala biti prioritet, uključujući diverzifikaciju izvora i ruta. EU će nastaviti podržavati regiju u provedbi Zelene agende i razvoju politike određivanja cijena ugljika u kontekstu Mehanizma EU -a za prilagođavanje granica ugljika (CBAM), uključujući kroz tehničku i financijsku pomoć.

    13. EIP omogućuje novi zamah za poboljšanje povezivanja u svim njegovim dimenzijama, kako unutar Zapadnog Balkana, tako i s EU. EU će nastaviti podržavati uključivu regionalnu suradnju. Potrebni su daljnji i odlučni napori čelnika zapadnog Balkana kako bi ispunili svoju obvezu uspostave zajedničkog regionalnog tržišta, kako je dogovoreno na summitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020. To će pomoći napredovanju regije na njezinom europskom putu i donijeti opipljive koristi za građane i poduzeća. Iskorištavanje potencijala inkluzivne regionalne gospodarske integracije ključno je za poticanje društveno-ekonomskog oporavka regije i za povećanje koristi od ulaganja proizašlih iz EIP-a. Potrebna je snažna predanost cijele regije kako bi se relevantni regionalni pregovori brzo okončali.

    14. EU i Zapadni Balkan slažu se da će pojačati napore za poboljšanje tržišne integracije Zapadnog Balkana s jedinstvenim tržištem EU -a. U tom smislu, EIP pruža čvrstu osnovu za operacionalizaciju tržišne integracije regije u okviru jedinstvenog tržišta EU-a, osobito u područjima kao što su prekogranična plaćanja (SEPA), industrijska i roba široke potrošnje, e-trgovina i carina.

    15. Održivi promet kamen je temeljac ekonomske i socijalne integracije EU -a i Zapadnog Balkana. Prioritet je daljnji razvoj prometne povezanosti – unutar regije i s EU -om, poboljšanje učinkovitosti i sigurnosti prometnih usluga te postizanje ciljeva zelene i održive mobilnosti, osobito s obzirom na povezanost željeznicom i unutarnjim plovnim putovima.
    U kontekstu održive povezanosti, pozdravljamo nedavno odobrene akcijske planove Transportne zajednice za željeznicu, cestovni promet, sigurnost cestovnog prometa, olakšavanje prijevoza i vodni promet.

    16. Nadovezujući se na uspješnu provedbu Sporazuma o regionalnom romingu i početak režima besplatnog roaminga na Zapadnom Balkanu od 1. srpnja 2021. godine, pozdravljamo mapu puta za roaming, koja će stvoriti uvjete i postaviti jasne ciljeve za smanjenje troškova roaminga između EU i Zapadnog Balkana.
    17. Pozdravljamo koncept zelenih traka EU-a i zapadnog Balkana i podržavamo njegovu praktičnu primjenu na svim relevantnim granicama uz puno poštivanje potrebne pravne stečevine i procedura EU-a.

    18. Danas je pokrenuta namjenska agenda za Zapadni Balkan o inovacijama, istraživanju, obrazovanju, kulturi, mladima i sportu – “Agenda inovacija za Zapadni Balkan”. Promicat će znanstvenu izvrsnost, kao i reformu obrazovnih sustava u regiji, stvoriti daljnje mogućnosti za mlade i spriječiti odljev mozgova. Veselimo se brzoj provedbi Akcijskog plana.

    Politička i sigurnosna suradnja

    19. Zajednički rad s EU -om jasan je znak strateške orijentacije naših partnera. Stoga ponovno potvrđujemo naše očekivanje da će partneri dodatno produbiti suradnju na području Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i postići opipljiv i održiv napredak prema potpunom usklađivanju sa vanjskopolitičkim stavovima EU-a i djelovati u skladu s tim, uključujući i pozicije na međunarodnim forumima kao važan dio njihova europskog puta. Pozdravljamo činjenicu da su neki partneri već u potpunosti usklađeni sa svim odlukama i deklaracijama ZVSP -a i potičemo ih da to nastave činiti. EU je spremna za daljnje jačanje političkog dijaloga o pitanjima koja se odnose na ZVSP.

    20. EU i Zapadni Balkan dijele brojne sigurnosne izazove koji zahtijevaju koordinirano djelovanje. Slažemo se da ćemo ojačati našu suradnju u ključnim sigurnosnim pitanjima, uključujući na operativnoj razini, nadovezujući se na posao koji je obavljen u okviru Sofijske prioritetne agende. Naši se partneri obavezuju pokazati svoju predanost zajedničkoj sigurnosti i nastaviti razvijati učinkovite instrumente za suradnju unutar Zapadnog Balkana. Dokazali su svoju predanost ZSOP -u, doprinoseći misijama i operacijama EU -a, a mi ćemo zajedno raditi na daljnjem razvoju njihovih sposobnosti i kapacitete, osobito putem Europskog mirovnog instrumenta. EU će pojačati svoj angažman i na područjima poput svemirske i vojne mobilnosti kako bi se olakšao pristup civilno-vojne pomoći regiji u slučaju pandemije i prirodnih katastrofa.

    21. Ojačat ćemo našu suradnju u rješavanju dezinformacija i drugih hibridnih prijetnji, koje potječu osobito od aktera iz trećih država koji žele potkopati europsku perspektivu regije. EU i Zapadni Balkan ojačat će suradnju na izgradnji otpornosti, na jačanju naše kolektivne kibernetičke sigurnosti i cyber diplomacije te na povećanju utjecaja naše strateške komunikacije.
    22. Pohvaljujemo naše partnere na kontinuiranim naporima i konstruktivnoj suradnji na području migracija, koji su dali jasne rezultate. Upravljanje migracijama zajednički je izazov s kojim se EU i Zapadni Balkan moraju zajedno pozabaviti, u bliskom partnerstvu.

    23. Naša suradnja u rješavanju migracijskih izazova pokazala je svoju vrijednost i dalje će se razvijati. EU je spremna nastaviti svoj angažman i ojačati svoju potporu prilagođenim i sveobuhvatnim pristupom. Fokusna područja trebala bi uključivati ​​poboljšanje sustava azila, borbu protiv krijumčarenja migranata i ilegalne migracije, procese povratka, upravljanje granicom, razmjenu informacija i kapacitete za prihvat. Partneri bi također trebali dalje raditi na poboljšanju sustava povratka, uključujući zaključivanje sporazuma o readmisiji s ključnim zemljama podrijetla. Međusobna suradnja pri povratku bit će produbljena, maksimizirajući korištenje postojećih okvira i dostupnih kanala. Također bi trebalo intenzivirati suradnju s Frontexom, Europskim uredom za podršku azilu i Europolom. Preostali ugovori o statusu Frontexa trebali bi se zaključiti bez odlaganja.

    24. S obzirom na ozbiljnost situacije u Afganistanu, EU će blisko surađivati ​​sa svim svojim partnerima, uključujući Zapadni Balkan kako bi se uhvatili u koštac s evolucijskim izazovima i, prema potrebi, koordinirao zajedničke odgovore.
    25. Terorizam, radikalizacija i organizirani kriminal i dalje predstavljaju ozbiljnu sigurnosnu prijetnju EU -u i cijeloj regiji. Pozivamo na daljnje jačanje suradnje u borbi protiv terorizma i suzbijanju nasilnog ekstremizma, uključujući sprječavanje financiranja terorizma i radikalizacije. Ponavljamo važnost poduzimanja odlučnih mjera za rješavanje ozbiljnog i organiziranog kriminala, posebno trgovine i krijumčarenja ljudi, pranja novca, uzgoja droga i trgovine ljudima.

    26. EU je u potpunosti posvećen sprječavanju nezakonite trgovine i trgovine malokalibarskim i lakim naoružanjem i streljivom te će nastaviti podržavati Zapadni Balkan na ovom polju, uključujući u kontekstu zacrtane mape puta za Zapadni Balkan protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem.

    27. Radi daljnjeg promicanja naših zajedničkih interesa, izražavamo spremnost za ponovno osnaživanje i poboljšanje redovitog političkog dijaloga s regijom. U tom kontekstu pozdravljamo održavanje summita EU-a i Zapadnog Balkana kao redovite događaje. Veselimo se sljedećem summitu koji će se održati 2022.

    28. EU i Zapadni Balkan moraju surađivati ​​kako bi se suočili sa zadacima definiranja generacije. Pozdravljamo inicijative Zapadnog Balkana da doprinesu razmišljanjima o budućnosti našeg kontinenta. Ostajemo predani tome da saslušamo sve Europljane o pitanjima koja su svima nama važna – zaštita građana i sloboda, razvoj snažne i živahne gospodarske baze, napredovanje u zelenoj i digitalnoj tranziciji, vladavina prava, poštena i socijalna Europa, jačanje otpornosti Europe , kao i vodeću globalnu ulogu Europe.
    [29. Pozdravljamo da se naši partneri sa Zapadnog Balkana usklade s gornjim tačkama.]

    Istraga između Ibra i Sitnice: Mitrovička kamion revolucija!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    „Jo nuk ndahet Mitrovica“, odzvanjalo je u autu dok smo se kolega Samir iz Slobodne Bosne i ja, sa našim kosovskim domaćinom, iz Prištine preko Vučitrna, vozili ka sjeveru Kosova.

    „Ne, nema podjele Mitrovice“, glasio bi, u slobodnoj izvedbi, prevod ove pjesme.

    Od Prištine do Mitrovice vas dijeli nekih četrdesetak minuta vožnje. Čim izađete iz glavnog grada i krenete na sjever, desno ćete vidjeti Gazimestan. Tu je, reći će oni što izučavaju medernu historiju, sve počelo govorom Slobodana Miloševića.

    „Ono tamo lijevo je“, objasnit će mi Dajdža Gynen, „turbe sultana Murata“.

    Možda je, ipak, sve tu počelo, prije nekih šest i po vijekova, tokom bitke na Kosovu polju.

    Za Vučitrn sam prvi put čuo gledajući neke audicije što su se vrtile po srbijanskim kanalima. Nakon Vučitrna na redu je Trepča.

    „Trepča radi, Beograd se gradi“, pisalo je, dobro se sjećam, na jednom transparentu kojeg su Kosovari nosili na jednom od protesta krajem osamdesetih, kasnije televizijski obrađenih u dokumentarnom filmu Smrt Jugoslavije.

    Par kilometara dalje ukazala se tabla na kojoj je pisalo Mitrovica. Oni sa sjevera je zovu Kosovska. Oni sa juga je zovu Severna. Kroz nju protiču dvije rijeke – Sitnice i Ibar.

    Za rijeku Ibar sam prvi put čuo nekad sredinom osamdesetih. To je bio nadimak jednog komšije koji je pušio istoimene cigarete. Roditelji su mi objasnili da se tako zove jedna rijeka na Kosovu. I sa sam, evo, na njenoj obali.

    „Ondje je bila džamija“, podučava nas Gynen.

    Tri imena je imala ova džamija. Za jedne je bila Haxhi Gerxha, za druge Ibarska džamija, a za treće Bošnjačka. Srušena je onih godina kada je Slobodan Milošević započeo etničko čišćenje Kosova. Sad je na tom mjestu, tik uz obalu Ibra, neka betonska instalacija.

    Mostar na Ibru u Mitrovici

    Veliki betonski čunjevi postavljeni su na mostu koji spaja dvije obale. Pravo ispred nas je bio dio grada okićen stotinama srpskih trobojki. Iza leđa su nam bile albanske i kosovske zastave. A između EULEX i Carabinieri. I poneka vrana. Jedino one, bez straha, mogu prelaziti sa lijeve na desnu obalu Ibra. Prelazimo preko mosta i dolazimo na takozvanu „srpsku stranu“. Na automobilima su KM tablice. Nove smo face i lako smo uočljivi. Gynen primjećuje da se već okupljaju neki nepoznati mladići u našoj blizini.

    „Sigurnije ne kosovskoj strani“, reći će prije nego smo se preko mosta, iz Kosovske zaputili u Severnu Mitrovicu.

    U jednom tržnom centru se nalazimo sa kosovskim „organima reda“. Upozoravaju nas da i nije baš pametno da sami šetamo po gradu. Naročito nije pametno da samo budemo u „srpskom dijelu“.

    “Srpski” dio Mitrovice

    „Često kamenuju nepoznate ljude“, reći će nam.

    U to su se, dva dana kasnije, uvjerile kolege sa prištinske televizije Klan Kosova.

    Sa pratnjom idemo ka Zubinom Potoku. Tu su na cesti koja spaja Mitrovicu sa sjevernim dijelom Kosova parkirani kamioni. Dvadesetak metara južnije od kamiona, sa kosovske strane, postavljena je traka. Iza kamiona, na sjevernoj strani, su lokalni Srbi.

    ureednik Istrage na jednoj od barikada na sjeveru Kosova

    „I Bošnjaci“, dodat će Nedžad Ugljanin, privremeni predsjednik Skupštine Opštine Severna Mitrovica koji je funkciju dobio nakon što su lokalni Srbi napustili kosovske institucije.

    Skoro svi Bošnjaci koji su radili na sjeveru Kosova napustili su institucije zajedno sa Srbima. Ostao je samo Nedžad Ugljanin.

    Nedžad Ugljanin

    „Neke od tih Bošnjaka, pod radnom obavezom, primoravaju da idu na barikade“, objašnjava Ugljanin.

    U Mitrovici postoji naselje Bošnjačka mahala. Ona je, zapravo, u sendviču. Vozila KFOR-a i EULEX-a često patroliraju centralnom ulicom u Bošnjačkoj mahali.

    patrole KFOR-a u Mitrovici

    „Imali ovdje Bošnjaka“, pitam na bosanskom jeziku jednog starijeg gospodina.

    On je Albanac. Taksista. Kaže da je prije živio u sjevernom dijelu grada, ali je zbog pritisaka lokalnih Srba morao napustiti kuću i prodati je. Sada živi u albanskom dijelu, a radi u Bošnjačkoj mahali.

    Na drugoj strani ulice bila je policijska patrola. A pored nje je prolazio jedan biciklista.

    „Jeste li Vi Bošnjak“, pitam ga.

    „Da. Ja sam Bošnjak iz jedinice Zulfikar iz Sarajeva. Nihad Bojadžić mi je dajdža“, odgovara.

    Situacija, kaže, trenutno nije dobra. On zalazi u sve dijelove grada. Nije imao većih problema do sada.

    Bošnjačka mahala u Mitrovici

    Dva dana poslije našeg odlaska, na ulazu u Bošnjačku mahalu Srbi su postavili još jednu barikadu. Na onoj u Zubinom Potoku sa kosovske strane smo zatekli dva parkirana vozila KFOR-a. Onda se pojavilo jedno vozilo sa KM tablicama.

    „Ovdje živim. Nisam išao sa one strane barikade“, kaže nam vozač na tečnom srpskom.

    Istim jezikom, srpskim, govorila je i Snežana Milosavljević. Ona je iz Gračanice (na Kosovu). Radi u Prištini kao novinarka javnog servisa RTK. Ne zna albanski, ali je njena najbolja drugarica Albanka Linda Dinosha. Zajedno rade na televiziji i zajedno idu u kafanu.

    „Je… zemlju koja Bosne nema“, u mikrofon će, u pauzi između dvije pjesme, izgovoriti Šefćet Hodža.

    Šefćet Hodža

    Nekad je svirao u Vatrenom poljupcu sa Milićem Vukašinovićem. Danas u svira u jednom lokalu u centru Prištine. Uglavnom muziku sa engleskog govornog područja.

    Naši domaćini se hvale da je Kosovo dalo velike muzičke svjetske zvijezde. Dua Lipa je najveća.  Ali još uvijek nema njenog spomenika u Prištini.

    No, Faik Rexhepi je dobio spomenik za života.

    Faik Rexhepi

    Kada su, 30 avgusta 1990. godine Albanci izašli na ulice Prištine, tadašnja policija, pod kontrolom Slobodana Miloševića, primijenila je silu. Ljudi su počeli da bježe, a Faik Rexhepi je sjeo na sred ulice. Fotograf Hazir Reka ga je uspio fotografisati. Faik je postao simbol otpora kosovskih Albanaca. I u njegovu čast, na mjestu gdje je sjeo, postavljena je njegova statua. Da podsjeća na devedesete. I da bude opomena u godinama koje dolaze. A veća kriza od devedesetih na Kosovu nije bila.

    Stotine Srbijanaca podržalo rusku agresiju na Ukrajinu: “Srbi, Rusi, Bjelorusi” odjekivalo ulicama Beograda

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nekoliko stotina Srbijanaca večeras je u Beogradu podržalo rusku agresiju na Ukrajinu. Skup je nazvan “Podrška Rusiji”, a organizirala ga je dresničarska organizacija “Narodna Patrola”.

    Skup u Beogradu je počeo intoniranjem himne Ruske Federacije.

    Organizatori protesta uzvikivali su ime ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u drugim gradovima Bosne i Hercegovine.

    Šetajući ulicama Beograda, između ambasada Rusije i Bjelorusije,  stotine Srbijanaca je uzvikivalo – “Srbi, Rusi, Bjelorusi”.

    Na beogradskim ulicama, okupljeni desničari ispisivali su znak “Z”, koji je ispisan i na vojnim vozilima ruske vojske koja je prošle sedmice započela veliku ofanzivu na teritoriji Ukrajine.

    Rusija je agresiju na Ukrajinu pokrenula 2014. godine, okupirajući ukrajinski poluotok Krim, i podržavajući dvije paradržave – Luhanjska narodna republika i Donjecka narodna republika uspostavljene u regiji Donbas.

    Ruska ofanziva na Ukrajinu ujedinila je zapadni svijet. Sve članice EU su izrekle sankcije Ukrajini, dok Rusiju u Ujedinjenim nacinama podržavaju svega tri države. Rusku invaciju na Ukrajinu osudila je u Srbija, glasajući na Generalnoj skupštini UN-a za dokument kojim je osuđena agresija na Ukrajinu. No, srbijanski predsjednik je rekao da ne želi podržati sankcije prema Rusiji.

    Dani ustoličenja mitropolita Joanikija: Čije su svetinje u gradu Cetinje?

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Rat u BiH već je bio ušao u drugu godinu kada je grupa cetinjskih liberala pjevala vladiki Amfilohiju Radoviću da „nije ovo Srbija“, da „nikad neće Crna Gora bit’ obala srpskog mora“ i da je „Kralj Nikola na umoru, blagosilj'o Crnu Goru“ da ga „nose na Cetinje, đe su naše sve svetinje“. Risto Sotona, tako su zvali vladiku Amfilohija, bježao je ispred nenasilnih i nenaoružanih Crnogoraca.

    Dvadeset i osam godina kasnije, naoružani crnogorski specijalci suzavcima su rastjerali Cetinjane i Crnogorce da bi u manastir doveli vladiku Joanikija, da ga ustoliče u mitropolita Srpske pravoslavne crkve.

    „Ovdje neće proći“, ubjeđivao me jedan Crnogorac dok smo imali noćno bdijenje na barikadi postavljenoj na mjestu koje se zove Belveder.

    Tuda prolazi put koji iz Podgorice vodi ka Cetinju. Na Belvederu je, ispričat će mi kasnije kolegica sa Cetinja, u ljeto 1936. godine ubijeno šest Crnogoraca koji su se pobunili protiv obespravljenog položaja u Kraljevini Jugoslaviji.

    barikade na Belvederu

    „Ponavlja se Belveder 36.“, govori srednjovječni Crnogorac dok se kroz megafon obraća masi okupljenoj na stijenama između kojih prolazi cesta koja spaja Cetinje sa Podgoricom.

    Na samoj cesti su sjedile djevojke. Ispred njih je bilo poredano ogromno kamenje, a iza njih gume napunjene benzinom. Na stijenama su bili mladići sa maskama preko lica, a u grmlju u tri flaše napunjene benzinom, poznate kao Molotovljev koktel.

    Srbijanski mediji prvo su, u subotu navečer, sat prije ponoći, saopćili da će ustoličenje biti otkazano. Onda je sat kasnije patrijarh Porfirije rekao da će sa sveštenstvom u nedjelju ujutro krenuti za Cetinje, na ustoličenje mitropolita Joanikija.

    Nekoliko lažnih uzbuna u noći između subote i nedjelje izazvalo je oko hiljadu ljudi na Belvederu da otpjevaju himnu Crne Gore i skandiraju da ovo nije Srbija. Specijalci su se ukazali sa Suncem. Iza njih su bili kamioni koji su vozili bagere za raščišćavanje puta. Dva sata niko nije odstupao sa svojih pozicija. Onda se, s druge strane brda ukazao gusti crni dim. Na barikadama postavljenim na putu koji iz pravca Budve vodi za Cetinje izbili su sukobi. Iz pravca grada dopirale su detonacije i zvuci sirena. Onda se kratko čuo helikopter i ubrzo  došla je vijest da je vladika Joanikije „sišao s neba“ u Cetinjski manastir.

    „Pali gume“, odjeknula je naredba klancem na Belvederu.

    Belveder nakon paljenja guma

    Onda su odjeknuli pucnji. Desetak metaka ispaljeno je u zrak sa okolnih stijena i policija se povukla desetak metara nazad. Gume su planule, crni dim se nadvio nad Belvederom, malo topovskih udara i poziv u pomoć. Jedna djevojka je povrijeđena i policijski joj je ljekar pružio pomoć.

    Uspio sam proći pored zapaljenih guma i pješke krenuti prema 3-4 kilometra udaljenom gradu. Ogrnuti zastavama i sa suzama u očima Crnogorci su napuštali Cetinje.

    „Nećete moći ući. Suzavac uguši“, upozorava me jedan od njih.

    suzavci u centru Cetinja

    Ali nema se baš izbora. Bez gas maske, s majicom preko lica uspio sam tek proći dvije ulice. Dalje se, realno, nije moglo. Specijalci su bili nekih stotinjak metara daleko kada su im dvojica mladića opsovala „majku izdajničku“. Onda se opet začula detonacija i ukazao se dim. Suze su ponovo počele da teku i apartman je postao jedino moguće rješenje. Na televiziji su emitirali snimak iz Cetinjskog hrama gdje se ceremonija ustoličavanja Joanikija privodila kraju. Onda su išle vijesti reakcije zvaničnika.

    „Nisam došao da mi služe, nego da služim“, rekao je ustoličeni mitropolit i dodao da su „podjele na Cetinju vještački izazvane“.

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je kazao da bi „samo čovjek bez dostojanstva sebi dozvolio da „helikopterskim desantom na crnogorsku prijestolnicu i pod zaštitom pancirskih ćebadi bude uveden u Cetinjski manastir i da na taj način i da na taj način osramoti tron Svetog Petra Cetinjskog.

    „Danas smo na Cetinju svjedočili velikoj sramoti Srpske pravoslavne crkve i Vlade Crne Gore, sramoti nezapamćenoj u dugoj istoriji crnogorske države“, kazao je Đukanović.

    dolazak mitropolita Joanikija

    Njegov savjetnik i bivši direktor Policije Crne Gore Veselin Veljović uhapšen je u nedjelju ujutro. Vijest je naciji saopćio crnogorski premijer Zdravko Krivokapić.

    „Obavještavam javnost da su brzom akcijom policije koju sam naložio upravo stavljene lisice na ruke Veselina Veljovića“, napisao je na Twitteru premijer Krivokapić.

    U prilog tome, Krivokapić je twittao i fotografiju na kojoj se vidi kako uživo prati slijetanje vladike Joanikija u Cetinjski manastir. Istog dana, popodne, Krivokapić će se mitropolitu Joanikiju zahvaliti „na divnim riječima“, ustvrdivši da odlaganje nije bila opcija i da je „država odbranjena“. Blokade saobraćajnica je nazvao „pokušajem terorističkih akcija“.

    „Kako si me fotografisao, izgledam kao terorista“, kaže mi kroz smijeh mlađa Crnogorka koja je s fantomkom na licu, da se zaštiti od suzavca, bila u prvom redu na barikadi na Belvederu.

    Nije bacala kamenje na policiju i povukla se onog trenutka kada su zapaljene gume i kada je postalo jasno da je Joanikije preletio njihove barikade, kako bi ga promovisali u nasljednika vladike Amfilohija Radovića, koji je preminuo 30. oktobra prošle godine od korone. No, koalicija koju je formirao vladika – funkcionira. Dritan Abazović je u nedjelju ujutro na Twitteru objavio snimak kojim je želio dokazati da iza „napada na policiju“ stoji DPS Mila Đukanovića. Na snimku se vidi Veselin Veljović čije će hapšenje kasnije „narediti“ lično Abazovićev premijer Krivokapić.

    Dritana Abazovića, uglavnom, najčešče su pominjali ljudi okupljeni na barikadama. Za njih je on krivac  što Crna Gora postaje „obala srpskog mora“ i što su „na Cetinju oskrnavili crnogorsku svetinju“.

    Nakon izbora srbijanski specijalac mijenja iskaz o “državnom udaru”: Dikić optužio crnogorske tužioce da su iznuđivali iskaz protiv DF-a

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Sedmicu nakon posljednjih crnogorskih izbora, na kojima je opozicija, predvođena proruskim Demokratkim frontom, porazila Milu Đukanovića, Bratislav Dikić je promijenio iskaz. Bivši komandant srpske Žandarmerije, nepravosnažno osuđen na osam godina zatvora na osnovu optužbi da je sa ruskim obavještajcima, srbijanskim kriminalcima i čelnicima prosrpske partije Demokratski front 2016. godine planirao ubiti Milu Đukanovića i izvršiti državni udar u Crnoj Gori, sada tvrdi da su mu crnogorski tužioci nudili novac da svjedoči protiv čelnika DF-a.

    Dikić je u ponedjeljak svom iskazu pred Apelacionim sudom u Podgorici  optužio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Sašu Čađenovića da su ga 23 puta tajno iz zatvora Spuž vodili na saslušanje da daje izjave. Još je kazao da je nad njim vršena tortura, te da su mu nuđene pare da za organizaciju državnog udara optuži Milana Kneževića, Andriju Mandića i njihov Demokratski front. Tvrdi i da je dobio papir da ga potpiše “da je znao za državni udar, da je znao za oružje, da je znao da su ruski državljani umiješani, kao i da je uzeo od Aleksandra Sinđelića 15.000 eura”. Dikić je kazao da je sve to odbio. Još se, u danima kada DF pokušava napraviti vladajuću koaliciju u Crnoj Gori, sjetio i da mu je nuđena nagodba. Petnaest mjeseci zatvora, a da prizna krivnju i svjedoči.

    U maju prošle godine, Viši sud u Podgorici osudio je Bratislava Dikića na jedinstvenu kaznu zatvora u trajnu od osam godina zbog krivičnog djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije

    Pripadnik ruske vojne obavještajne službe GRU Eduar Šišmakov osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 15 godina zatvora, ali je on nedostupan crnogorskom pravosuđu i za njim je raspisana potjernica.

    On je označen kao glavni organizator akcije u okviru koje je, neposredno pred parlamentarne izbore u Crnoj Gori, rusko-srpska naoružana skupina sa vlasti trebala  svrgnuti Mila Đukanovića. Šišmakov se, zajedno sa svojim kolegom iz ruske službe Vladimirom Popovom nekoliko puta susretao sa Aleksandrom Sinđelićem, srbijanskim državljaninom i pripadnikom četničkog ravnogorskog pokreta koji je kasnije postao svjedok pokajnik. Sinđelić je svjedočio da je Šišmakov imao skice crnogorske Skupštine u kojoj je trebala biti izvedena ova operacija. Sinđelić je imao ratno iskustvo iz Hrvatske i sa Krima, gdje se borio zajedno sa proruskim dobrovoljcima.

    Akcija u Podgorici trebala je rezultirati dovođenjem proruskog Demokratskog fronta na vlast u Crnoj Gori.

    U maju prošle godine, prvostepenom presudom po godine su osuđeni i funkcioneri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević. Oni su dobili po pet godina zatvora. U ovom predmetu ukupno je osuđeno trinaest osoba, Aleksandar Saša Sinđelić je tokom svjedočenja promijenio svoj iskaz. te optužio crnogorske vlasti da su ga mučili kako bi ga natjerali da im svjedoči ono što im odgovara. No, uprkos tome, grupa je osuđena.

    Bivši šef srbijanske Žandarmerije, Bratislav Dikić u završnoj riječi prošle godine je svjedočio.

    “Osjećam se moralno krivim, ali ne mogu prihvati nešto što svjesno i voljno nikad ne bih uradio. Prevaren sam i uvučen u nečije igre, a da toga nisam bio svjestan. Rekao sam da se osjećam moralno krivim, jer sam bio nesmotren prema svjedoku saradniku Saši Sinđeliću i nisam pročitao njegove nečiste namjere”, kazao je Dikić 25. marta prošle godine iznoseći završne riječi.

    Godinu i po kasnije, u Crnoj Gori su održani novi parlamentarni izbori. Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića izgubila je parlamentarnu većinu. Proruski Demokratski front bit će kičma nove koalicije. Sedam dana nakon tih izbora, Bratislav Dikić se sjetio da je nad njim vršena tortura, te da su mu nuđene pare da prizna krivicu. Ono što je posebno interesantno, na jutrošnjem ročištu u Podrgorici Bratislava Dikića ponovo su počeli zastupati beogradski advokati Milan Petrović i Goran Petronijević. Upravo je njima dvojici u januaru 2018. godine Dikić otkazao punomoći Petronijeviću i Ptreoviću, da bi im punomoć nakon crnogorskih izbora bila obnovljena. Advokat Goran Petronijević je na čelu Upravnog odbora Udruženja “Ruska humanitarna misija” koje djeluje u BiH i Srbiji

    Kosovski premijer Albin Kurti za The Gepost: Putin je opsjednut Kosovom, Srbija pokreće hibridni rat

    Piše:
    G.Venhari
    -

    TheGeopost: Gospodine premijeru, hvala vam puno na ovom intervjuu za Geopost. Ruska agresija u Ukrajini počela je pre godinu dana, koliko se balkanski mozaik promijenio od početka ove agresije i odraza ovog rata na Balkanu?

    KURTI: Hvala vam na prilici da se obratim vašim gledaocima i dobrodošli u Vladu.Šest zemalja Zapadnog Balkana još uvijek nisu integrisane u Evropsku uniju, a sve su stavljene pred najvažniji ispit, upravo 24. februara prošle godine kada je došlo do ruske agresije i neopravdane invazije Ukrajine. U ovom testu se jasno videlo da su 4 zemlje jasno protiv Ruske Federacije i za oslobodilački rat Ukrajine, čija je pobjeda drugo ime za mir tamo, Albanija, Severna Makedonija, Kosovo i Crna Gora, dok Srbija nije uvela sankcije, odnosno ne osuđuje agresiju, a to je bilo uslovljeno i Bosni i Hercegovini, jer sa Republikom Srpskom ima pravo veta i praktično kontroliše vanjsku politiku, iako Bošnjaci i Hrvati žele da uvedu sankcije Ruskoj Federaciji, upravo Srpska republika, koja je genocidna kreatura, je tako nešto onemogućila.

    Nije iznenađujuće, jer dok Kremlj ima za cilj da ostvari ruski svet ili „Ruski mir“, Srbija, Beograd ima za cilj da ostvari srpski svet, što je drugi naziv, eufemizam za veliku Srbiju.

    U 20. vijeku Jugoslavija je stvorena kao platforma Velike Srbije, a krajem 20. vijeka Jugoslavija je uništena kao platforma Velike Srbije. Uništenje Jugoslavije i SSSR-a, iako nisu bili slični po karakteru, jer ono SSSR-a je uglavnom urađeno mirno, za razliku od Jugoslavije, posljedice i rezultati su veoma slični, tu imamo Rusku Federaciju sa satelitskim državama oko odnosno pseudo-države, postoji Bjelorusija, postoji Krim i Donbas, postoji Transn-Dnjestar u Moldaviji, tu su Južna Osetija i Abhazija i tako dalje. Slično i ovdje u našem regionu, uništenje Jugoslavije dovelo je Srbiju u centar sa svojim pipcima, Republiku Srpsku u Bosni, prosrpske stranke u Crnoj Gori, posebno Demokratski front, nelegalne paralelne strukture na sjeveru Kosova i svuda Srpsku pravoslavnu crkvu sa značajnim uticajem u Sjevernoj Makedoniji. Tako je raspad Sovjetskog Saveza proizveo veliku hobotnicu sa centrom na Rusku Federaciju, dok je uništenje Jugoslavije proizvelo malu hobotnicu, pošto ima polovinu pipaka i manja je od matične hobotnice. I ta istina, koja je historijska i kulturna, došla je do izražaja kao nikada do sada, upravo poslije ruske invazije i vojne agresije na Ukrajinu, tako da nije da smo nešto novo shvatili ili naučili, već́ ono što je bilo postalo je poznato svima.

    TheGeopost: Gospodine premijeru, svi su mislili da će Srbija poslije ruske agresije u Ukrajini i ovog rata koji traje, svi misliti da će se pozicionirati u korist Zapada, odnosno okrenuti leđa Rusiji. Gdje je Srbija danas, da li će se to desiti?

    KURTI: Dobro se sjećam mjeseca marta prošle godine kada je nama na Kosovu rečeno, molim vas, poštedite Srbiju, Beograd, predsjednika od retorike oštrih kritika, jer poslije 3. aprila, kada će biti izbori u Srbiji, oni promijeniće svoju orijentaciju i potpuno će se usmjeriti ka zapadu. Nije se desilo to, pa moramo da izvučemo pouke, nisu se ostvarila očekivanja koja su postojala za aktuelnog predsjednika sa zapada, ko bi pomislio kada je vojna invazija Rusije na Ukrajinu počela da će nakon godinu i četiri mjeseca Srbija i dalje ostati jedina zemlja u Evropi koja ne uvodi sankcije Rusiji, naprotiv, prošle godine, u septembru na marginama samita Ujedinjenih nacija, tadašnji ministar vanjskih poslova Srbije Selaković i ruski Lavrov potpisali su sporazum o koordinaciji u vanjskoj politici.

    Dakle, kada je kao i svake godine krajem septembra održana Generalna skupština Ujedinjenih nacija, iskoristili su američku teritoriju za dogovor o koordinaciji Beograda i Moskve. Ne samo da je nisu sankcionisali, već́ su naprotiv uradili ovo. I da ne zaboravimo da je iz Srbije postojao još jedan veoma negativan element, a to je krajem prošle godine imenovanje Aleksandra Vulina, naviše orjenitanog proruskog čovjeka na političkoj sceni Srbije, za šefa srpske obavještajne službe i tajne službe BiA.

    Dakle, on koji je nekada bio potpredsjednik stranke „JUL“, koju je vodila Miloševićeva supruga Mira Marković, danas vodi tajnu službu i hvaljen je da je izumitelj pojma „Srpski svet“, tj. , sporazum sa Kremljom o politici vanjskih poslova u Njujorku u septembru i potom u decembru, imenovanje i rukovodstvo srpske BIA od strane Aleksandra Vulina, su jasno pokazali da Srbija ne samo da ne mijenja pravac, već́ naprotiv intenzivira svoju aktivnost i funkcioniše u starom pravcu gdje Rusku Federaciju smatraju svojim saveznikom i glavnim partnerom.

    Thegeopost: Sa ovom proruskom Srbijom, gdje je Kosovo sa hibridnim ratom koji se dešava, da li postoji regionalna koordinacija i kolika bi trebalo da bude regionalna koordinacija da bi se suprotstavili ovom hibridnom ratu?

    KURTI: Posljednjih godina, kako u medijima, tako i u politici, ali i u akademskom svetu, bilo je dosta diskusija o hibridnom ratu, misleći da je hibridni rat zamjena za rat, ali je ruska invazija na Ukrajinu pokazala da hibridni rat nije zamjena za rat, to je pripremna faza za rat i od nas zavisi koliko ćemo uspješno da se suočimo sa hibridnim ratom da rata ne bude.

    Danas, u regionu Balkana, sjedište Sputnjika je u Beogradu. Od aprila 2012. godine u Nišu postoji takozvani „Ruski humanitarni centar“ sa desetinama agenata i špijuna koji su upravo nosioci ovog hibridnog rata.

    Dakle, hibridni rat na Zapadnom Balkanu ima svoj centar, a to je Srbija, a to su Beograd i Niš. Sada se taj ruski humanitarni centar u Nišu ne zatvara, i usprkos pozivima sa Zapada, nastavlja da bude sve aktivniji, s druge strane, ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko organizuje nedjeljne prijeme za studente u Beogradu, za intelektualce, za novinare i na taj način ih ispunjava ruskim narativom o geopolitici, o istoriji i tako dalje, jer hibridni rat nije samo o lažnim vijestima, nego o lažnoj istoriji, pa žele da ga učine revizija istorije u kom slučaju oni tumače prošlost na poseban način, jer lažne vesti prolaze, ali su lažni narativi o narodnim istorijama ratova i mira veoma problematični jer su poput istorijskih knjiga koje uče nove generacije i na ovaj način ih pripremiti za nove ratove.

    Mi na Kosovu smo u bliskoj komunikaciji i suradnji sa našim zapadnim partnerima, sa Sjedinjenim Američkim Državama, sa Evropskom unijom, Velikom Britanijom, posebno sa NATO-om, NATO je platforma sa kojom uglavnom sarađujemo, saglasni smo da se bavimo hibridnim ratovanjem. Ali hibridni rat pokreće Srbija jer je Srbija sa Rusijom, pa hibridni rat nije slučajno što ga pokreće država koja je GASPROM-u dala 56% svoje naftne industrije, 51% akcija u gasnom bazenu Banatski Dvor u Vojvodini, koji je najveći u Jugoistočnoj Evropi, dao je takođe GASPROM-u, trasirao mu put i ima svoje reprezentativne centrale Lukoil, Rosatom, Roskosmos, VTB banka, Sberbanka i tako dalje, a da ne zaboravimo zajedničke vojne vježbe. 2012. između Srbije i Rusije bilo je samo 2, dok ih je 2021. bilo 104. Od 2 do 104 za manje od jedne decenije. Reći ću vam, ovo što se danas dogodilo, pripremalo se godinama i sada moramo biti veoma oprezni, veoma oprezni, u isto vrijeme veoma ujedinjeni i jaki. Moramo da govorimo jasno i odlučno, moramo djelovati da budemo aktivni jer svaku toleranciju, bilo kakvu velikodušnost sa naše strane vidjet će sjeveroistočne autokrate, sjeveroistok naše zemlje je Srbija, naša susedna država koja nas ne priznaje, sjeveroistok evropskog kontinenta, Evropske unije je Rusija, koja se takođe bori protiv Evropske unije, pa postoji sličnost između odnosa Kosova i Srbije i Evropske unije i Ruske Federacije. Dakle, to su razlozi zašto hibridni rat vodi poreklo u Srbiji, a ja bih ovom prilikom istakao i istorijski aspekt, pošto je 1999. godine, kada smo oslobođeni, 9. juna, potpisan Kumanovski sporazum, gdje je Srpski general Svetozar Marjanović potpisao kapitulaciju pred britanskim generalom Majklom Džeksonom, a 10. juna je Rezolucija 1244, 12. juna NATO trupe su morale da dođu na Kosovo, 20. juna trebao je da ode posljednji srpski vojnik. Ali 11. juna uveče, mladi ruski oficir Junuz Bekijevkurev, koji je došao iz Severne Osetije i učestvovao u ratovima u Južnoj Osetiji ili Aziji, kasnije će učestvovati u Čečeniji, to je on koji dovodi 206 ruskih vojnika iz Bosne i Hercegovina, sa 30 oklopnih vozila, preko trga „Majka Tereza“ ovdje u Prištini i idu na prištinski aerodrom da stignu pre nego što NATO uđe i odatle je skoro došlo do sukoba između britanskih NATO trupa na jednoj strani i ruskih trupa pod vođstvom Januza Bekijevkureva sa druge strane gde je postignut kompromis da Rusija neće imati operativno područje na Kosovu kao što je recimo imala Nemačka sa sjedištem u Prizrenu, Italija sa sjedištem u Peći, Sjedinjene Države u Uroševcu i Gnjilanu, u Prištini Velika Britanija i u Mitrovici Francuska, pa kako su ove zemlje imale operativna područja koja su ih pokrivala, Rusija se povukla, nije imala svoj, ali broj njenih vojnika se povećao na 650. 2003. god. tokom albanskih protesta protjerani su i posljednji ruski vojnici. Zašto sam pomenuo ovaj slučaj, pomenuo sam ovaj slučaj jer dva mjeseca kasnije Putin dolazi na vlast u Moskvi, avgusta 1999. 17. juna 2001. bio sam u zatvoru, na Ćupriji, u Srbiji, kada sam video da je Putin posjetio Međunarodni Aerodrom Prištine i dočekao ruske vojnike i nedavno, 8. decembra 2021. godine, što je dva i po mjeseca pre ruske invazije na Ukrajinu, Junuz Bekijevkurev je postavljen za broja dva u ruskoj vojsci. Sergej Šojgu, ministar odbrane, odgovoran za strategiju, dok je Junuz Bekijevkurev drugi za operaciju. Dakle, Putin je opsjednut Kosovom, a ima mnogo veze sa 1999. i NATO intervencijom. Izuzetno je ogorčen što je Kosovo primer uspjeha NATO intervencije, izgradnje demokratske države i ekonomskog razvoja, dok je veoma srećan što zapadna intervencija u Afganistanu i Iraku nije bila tako uspješna. I ovdje Kosovo pravi veliki kontrast, pa bi volio da Kosovo propadne kao Irak i Afganistan. Međutim, Kosovo je nezavisna država, suverena, sve moćnija koja se ne povlači i ne podčinjava Srbiji kao klijentskom režimu Moskve i Kremlja.

    Gospodine premijeru, vratimo se svakodnevnim dešavanjima na sjeveru, ekipa Geoposta je identifikovala natpise, simbole Z u policijskim i automobilima KFOR-a, juče smo imali priliku da novinari Russia Today Balkans budu prisutni i na sever, da neki mediji su predstavili i neke članove Vagnerove grupe. S druge strane, Kfor, komandant Kfora negira prisustvo Vagnera na sjeveru Kosova. Šta je zvanični deo svega ovoga?

    KURTI: Jasno mi je da je Rusija zainteresirana za destabilizaciju Balkana i za to koristi Srbiju. Ali, s druge strane, Srbija je spremna i da stalno maltretira svoje susjede, nekad Bosnu i Hercegovinu, nekad Crnu Goru, a nekad Kosovo, jer samo tako može da izbjegne pažnju unutrašnje krize koju ima, jer nijedan narod ne može dugo da ostane bez slobode. Građani u Srbiji nisu slobodni jer Srbija nije demokratska zemlja, čak i Freedom House kaže da je hibridni režim. Po mom mišljenju, to je čista autokratija, dakle kriza u kojoj se autokratija nalazi, jer narodi i građani žele da budu slobodni, naravno da će to moći da se ublaži stvaranjem problema u komšiluku. Sada, činjenica da kaže da će da izazove probleme, ne bi trebalo da puštamo pes samo da ne izazivaju probleme. Ako žele da prave probleme, moramo se oduprijeti njihovoj tendenciji, ali ne i pod uslovom da se pokorimo. U tom pogledu, nema sumnje da su i Noćni vukovi i Vagneri bili u regionu Balkana, oni su u Srbiji i imamo podatke da su bili na sjeveru Kosova tokom decembra mjeseca i sada takođe prikupljamo podatke o njihovom eventualnom utjecaju u napadima 26. i 29. maja na našu policiju, NATO vojnike i novinare. Uglavnom se radi o ljudima koji, ne samo da su zločinci koji su počinili zločine, već otvoreno kažu da bi ponovo počinili zločine. Naime, jedan od slogana koji je skandiran 26. maja bio je „Ubij, ubij“. To nisu mirni protesti, paljenje policijskih automobila, povici “Ubij, ubij” sa bandama dirigovanim iz Beograda koje odatle plaćaju i dobivaju direktive, to su sve drugo samo ne mirni protesti. Dakle, ti ljudi, ovi ekstremisti, njih 5 je u zatvoru, dok smo i njih 13 sa sigurnošću identifikovali da su to ljudi u kojima Kremlj vidi svoju šansu. Pošto je riječ o ideologiji srpske nacionalšovinističkom ekstremne desnice, koja se klanja i Miloševiću i Putinu. Dakle, ovo obožavanje Miloševića i Putina kao ideologije, kao ličnosti njihove ideologije, je naravno veoma primamljivo za genocidne terorističke paravojne žene poput Vagnerovog dela. Ono što smo vidjeli u Zvečanu, to je neka vrsta fašističke milicije u kojoj su bili i Srbi, koji su policajci u Srbiji i došli su da prave nered na Kosovu. U ovim nasilnim neredima postoje tri kategorije građana, prva kategorija je civilna odbrana, u kojoj su i policajci iz Srbije, elementi ruske žandarmerije, koji su navijači Rusije i tako dalje. Druga kategorija su radnici javne uprave koji su prinuđeni da idu na takozvane proteste jer u suprotnom ostaju bez posla. Treća kategorija su radnici u privatnim firmama nekih od švercera, glavnih kriminalaca poput Milana Radojčića i Zvonka Veselinovića, koji prinuđeni su da izađu na trg ispred opštine i budu nasilni, dok im je na radnom mjestu u privatnoj firmi ovih multimilionerskih kriminalaca rečeno da su uzeli slobodne dane. Ovo su tri glavne kategorije. Može de desiti i da neki građanin dođe kao pojedinac, ali to je zanemarljiva manjina. Ove tri kategorije prave te nerede i prave te nerede jer vide da je Kosovo država, da Kosovo ima profesionalnu policiju, da smo mi demokratska zemlja koja se razvija, a oni hoće podjelu Kosova, oni žele cijepanje Kosova, to im je jasna namjera, teritorijalna razmjena je naziv za podjelu Kosova, što bi takođe privuklo neke Albance da se pridruže. Oni od ovog propalog projekta nisu odustali u formi ideje. Ali ova ideja, da dođe do izražaja, može se ostvariti samo nasiljem. Nekada je mogla da se izrazi kroz razgovore, za teritorijalnu razmjenu i podjelu Kosova. Danas se ova ideja može izraziti samo nasiljem i mi to vidimo i moramo to odbiti i za to nam je potrebna pomoć́ naših međunarodnih partnera i prijatelja Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije, NATO-a, Kraljevine Ujedinjenih nacija itd. Znamo kako to da uradimo, bit ćemo uspješni i veoma sam optimista po tom pitanju, ali moramo biti zajedno, jaki, nepokolebivi jer situacija nikada nije bila jasnija, jer ništa više nije potrebno samo vladavina prava i ustavnost na oko 1/6 teritorije Kosova koja je iznad rijeke Ibar.

    Geopost: Premijeru, za kraj da se zaustavimo na Evropskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama ovdje. Vjerojatno su građani Kosova ovih dana vidjeli neslaganje sa njima. Kosovo je proevropska i proamerička država. Da li premijer Kosova garantuje građanima da će se ti odnosi razvijati na najbolji način?

    KURTI: U stalnoj sam komunikaciji sa ambasadorima Kvint-e na Kosovu i naravno od kada je priznat izborni proces koji smo odlagali za četiri mjeseca u četiri opštine na severu, od kada je priznat rezultat, kada se priznala zakletva, mi nismo imali drugog izbora osim da gradonačelnici počnu da rade u svojim mjestima. Ako bi gradonačelnici počeli da rade u privatnim kućama, to bi bilo pojačanje nelegalnih paralelnih struktura. Ne možemo praviti paralelne strukture paralelnim strukturama. Tako da smo bili u teškoj situaciji, u kojoj nismo imali idealno rješenje, ali ipak mislim da smo dobro prošli i veoma smo zahvalni za svu pomoć i podršku koju su nam dali i daju. Nekada može postojati neka razlika u pristupu, ponekad može postojati neka razlika u taktičkim elementima, recimo, operacija koje sprovodimo, ali u smislu vrijednosti, ciljeva, interesa, uvjerenja, vizija, nemamo apsolutno nikakve razlike sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom.

    Objavljene izlazne ankete: Janez Janša doživio debakl, Gibanje Svoboda relativni pobjednik, Robert Golob će biti novi premijer

    Piše:
    Redakcija
    -

    Slovenska demokratska stranka Janeza Janše doživjela je težak poraz na izborima u Sloveniji, pokazuju izlazne ankete. Relativni pobjednik izbora je stanka Gibanje Svoboda koja je, prema izlasnim anketama, osvojila 35,8 posto, tako da bi stranka Roberta Goloba u slovenačkom parlamentu, od 90 mjesta mogla imati čak 42 zastupnika. Na drugom mjestu je, pokazuju do sada pouzdana istraživanja, Slovenska demokratska stranka aktualnog slovenačkog premijera Janeza Janše. Njima bi, budu li ova istraživanja potvrđena, trebalo pripasti 26 mjesta u Državnom zboru Republike Slovenije (Parlament). Na trećem mjestu je Nova Slovenija – Kršćanski demokrati. Oni su, prema izlaznim anketama, osvojili 6,8 posto i pripada im osam zastupničkih mjesta. Socijalni demokrati su, prema istraživanjima, osvojili 6,6 posto, čemu je ekvivalent sedam zastupničkih mjesta. Levica je osvojila 4,4 posto glasova i pripast će im pet mjesta.

    To znači da bi, prema ovim istraživanjima,  novi slovenački premijer trebao Robert Golob, predsjednik Gibanje Svobode koja sa Socijaldemokratama i Levicom ima 57 zastupničkih mjesta, što je daleko iznad potrebne natpolovične većine.

    Janšu je dan uoči izbora podržao Milorad Dodik.

    Raport iz Ljubljane: Da li će pasti Janez Janša, Orbanov prijatelj čiji su saradnici prali novac u BiH?

    Piše:
    Kristina Božić
    -

    Bili smo malo ispred slovensko-hrvatske granice i razgovarali sa onima koji za svoj život zarađuju u Sloveniji.

    “Ma, ni Slovenija nije više, šta je bila,” govorili su radnici iz autobusa koji je, par godina, vozio iz Sarajeva za Ljubljanu,”ni tamo zakon više ne vredi, dogodi se, da ne dobiješ ni plate.” Migracija ljudi nikada nije bila problem. Oni su imali iskustva i razumjeli su procese. Štetna je migracija mafijskih praksi.

    Nakon jedanast mjeseci o legitimitetu slovenačke Vlade opet će glasati zastupnici u Parlamentu. Premijer Janeza Janša u međuvremenu je, pored ostalog, uspio  za genocid u Srebrenici okriviti JNA i počinitelje zločina nakon Drugog svetskog rata.

    A već u prvoj sedmici, kad je Janšina vlada preuzela vlast, ministar odbrane iz koalicijske Stranke krščanskih demokrata Matej Tonin pojasnio je, da je bio žrtva – tri miliona maski, koje je obećao i da je sve bilo samo zavjera. Za glavne krivce označio je posrednike iz BiH, Emira Begovića i Seada Žilu.

    Premijer Janez Janša za glavnoga strateškoga savjetnika za debirokratizaciju države izbarao je saradnika već iz prethodnih mandata – Ivana Simiča. Bivši direktor poreske uprave i Slovenije i Srbije pojasnio je da Sloveniji treba savremen uzor poreskog režima i radničkih plata.

    “Uzor nam treba biti Srbija”, rekao je Ivan Simič, koji je prije toga bio savjetnik Aleksandra Vučića.

    A izbjegavanje poreznom sistemu je bizinis plan Roka Snežiča, kojemu je zabranjen ulazak na teritoriju BiH. Svome stvarnome prijatelju iz zatvora Janezu Janši ponudio je u 2018. godini pomoć, SDS je dobio – i onda vratio – nezakoniti zajam 450.000 evra preko Banjalučanke Dijane Đuđić. Janez Janša je u međuvremenu objasnio, da su Snežičeve tvrdnje, da mu je i osobni porezni savjetnik, izmišljotina.

    Ali zajam SDS-u od Dijane Đuđić bio je istinit i realizovan je uz pomoć propagandnog imperija u vlasti Janšinog SDS-a i njihovih mađarskih suradnika, bliskih Viktoru Orbanu. Dio ovog medijskog kruga su i poduzeće Novatv24.si, gdje je među dioničarima i nadzornicima supruga Roka Snežiča, Klavdija Snežič, i Nova hiša, gdje je među vlasnicima poduzeće Bartolomea. Bartolomeo je 2007. godine osnovao Nastja Sušinski, na kaznu zatvora osuđeni suradnik brata Kristijana Sušinskega i Igora Bavčara, jednog od osamosvojitelja iz kruga Janeza Janše. Trojka je 2015. godine bila osuđena na kaznu zatvora zbog pranja novaca tokom privatizacije Istrabenza. A u poduzeće Bartolomea se, kao vlasnik sa 97.500 evra, već 2010. godine upisao i Stanislav Petek, dugogodišnji prijatelj Janeza Janše i predsednik lokalnog odbora SDS u Miklavžu na Dravskom polju. Stanislav Petek onda je postao jedini vlasnik Bartolomeje, a novac je već sljedeće godine povučen iz poduzeća, a kao direktorica je u javni registar upisana Jerneja Sušinski. Ona je, nakon osude Nastje, promjenila ime u Jerneja Sotto. A 15. januarja 2021, ni pola mjeseca nakon što su u medijima objavljeni dokumenti bosanskog tužilaštva o pranju novaca u vezi sa Rokom Snežičom – gdje je među osobama koje su primale oprani novac u Sloveniji navedena i Jerneja Sotto, Stanislav Petek je istupio iz Bartolomeje. Svoje vlastništvo prenio je na Jerneju Sotto aka Sušinski.

    Sa Rokom Snežičem i poduzećima u Banja Luci za “poreznu optimizaciju ala Snežič” pominje se i Klemen Nicoletti, suvlasnik Majbert Pharm, poduzeća koje je vladi Janeza Janša, krajem 2020. godine, nabavilo brze testove za koronavirus. Sa ovim testovima, zadnjih sedmica, ima više problema nego uspjeha. Klemen Nicoletti je suvlastnik Majbert Pharm postao lani, u petom mjesecu, zajedno sa Amadejem Alanom Eferlom, koji ima prebivalište u Dubaiju, a i u međunarodnim krugovima ovi momci su poznati kao prevaranti. Sa milionskim poslom Majbert Pharma sa Vladom Janseza Janše hvalio se i Luka Lah, jedan od članova podmladka SDS, koji su ranije snimljeni kako konzumiraju drogu. Majbert Pharm ima obaveze da zajam i kamate, u vrijednosti skoro 900.000 eura, u roku dva i po mjeseca vratiti preduzeću PCX invest u vlasti Janka i Karoline Jenko, sa zastupnikom Janom Jenkom.

    Vlada SDS sa korona-zakonskim paketima promijenila je zakone i pravila prema kojima bi se poslovi vodili sa što manje birokracije. Oduzete su mogućnosti civilnom društvu da surađuje kod odluka, sa prijateljima su, uz hranu i piće, ugovarani pooslovci, ne poštuju se osude o nezakonitim kadrovskim promijenama u vrhu policije.

    Optužbe zbog policijske represije uz sve izkaze neslaganja sa Vladom dobile su novu dimenziju, kad je policija štitila privatno poduzeće za bezbjednost koje je izvršivalo samovolju gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića prilikom nasilnog istjerivanja ljudi iz Autonomne tovarne Rog. Repriza terora vlasti iz godine 2016, kad se slično događalo i u beogradskoj Savamali, sada je uspjela i u Ljubljani.

    I tako su momci u žutim prslucima, koji još uvijek upotrebljavaju iste znakove i tipografiju kao kad su se ponašali kao članovi rasističke grupe Generacija Identiteta, prije nego im je Europol kao desnim krajnim ekstremistima blokirao profile na socijalnim mrežama, zakoračili na Metelkovu, autonomni prostor od 1993. godine i pozivali da se sve ruši i tamo. Članovi SDS-a i njihove poruke su potvrdili i širili. A onda je policija sa specijalnim jedinicama – oko 30 njih – na praznik kulture stigla na Metelkovu, da provjeri tvrdnje osoba u žutim prslucima – da na Metelkovoj ima otvorenih lokala. Mladi neofašisti tada su se počeli zabavljati na Internetu sa idejom da su ljudi na Metelkovoj sami zvali policiju. Generalna uprava policije naredni dan promjenila je prva objašnjenja ljubljanske Policijske uprave. Objasnili su da je policija došla na Metkovo jer je još uvijek štitila red i mir zbog kulturnog protesta koji se je mirno odvijao. Progon krajnjih desničara dobiva nova shvatanja.

    A među slovenačkim parlamentarcima koji će odlučivati o budučnosti ove Vlade ima onih koji znaju da poslije ovog mandata nemajo više šansi da se vrate u parlament. Onda su i drugi, koji su dovoljno umišljeni da vjeruju da njihovo prisustvo u Vladi štiti ono malo što je još ostalo od demokracije. A veliki dio društva zna, da nam u doba globalnih promjena i ekonomske krize treba nova politika. Svi i pamte, da oni koji su na vlasti, ako im ne uspije prije toga demokraciju promjeniti u izbornu autokraciju, najčešće nisu pobjednici novih izbora.

    Zbog ilegalnog ulaska iz Srbije: Kosovska policija privela četiri ruska državljanina

    Piše:
    Redakcija
    -
    Policija Kosova u ponedjeljak  je, preko nadležnih jedinica za efikasno upravljanje i kontrolu državne granice, oko 11.45 časova u selu Jelakče kod Leposavića, zaustavila osumnjičeno vozilo marke Opel Astra stranih registarskih tablica „BG ///-nn“, javio je kosovski portal thegeopost.com.
    Kako je saopšteno, u ovom automobilu nalazile su se četiri osobe, ruski državljani, koji su alternativnim putevima ilegalno ušli na teritoriju Republike Kosovo.
    U automobilima su bile četiri osobe, dvojica muškaraca i dvije žene. Svi državljani Rusije, sprovedeni su u policijsku stanicu i protiv njih je pokrenut postupak zbog „neovlašćenog prelaska granice, odnosno granične linije”.
    O slučaju su obavešteni nadležni organi a osumnjičenima je određeno zadržavanje od 48 sati.

    Nova akcija proruskih medija i Srpske liste na Kosovu: Svađu zbog nelegalne sječe šume prikazali kao “etnički napad” na Srbe

    Piše:
    Redakcija
    -

    Na dan referenduma o ustavnim promjenama u Srbiji, Srpska Lista zajedno sa pro-ruskim portalom Kosovo Online izmislila je da se na Kosovu dogodio međuetnički incident, objavio je thegeopost.

    Suprotno ovoj tvrdnji, Policija Kosova saopćila je da je došlo do napada u mestu Runik, opština Srbica u kojem se siječe šuma za privatne upotrebe.

    „U podne, 16. januara 2022. godine, Policijskoj stanici Srbica je prijavljen i slučaj sa elementima krivičnog dela “napad”. Iz početne istrage i izjave oštećene M.K., saznaje se da kad je žrtva bila u selu Runik u Srbici, srela je osumnjičenog kojeg je od ranije poznavala, gde je tokom razgovora došlo do svađe između njih, a kao razlog je navedeno da je žrtva sumnjala da je osumnjičeni  sjekao šumu u privatnom vlasništvu“, navodi se u saopštenju kosovske policije.

    Takođe se navodi da je kontaktiran postupajući tužilac te da je osumnjičeni pušten na slobodu u redovnoj proceduri.

    „Povodom slučaja su preduzete intenzivne istražne mjere, identifikovan je i uhapšen  osumnjičeni B.S., a saslušan je i svjedok ovog slučaja”.

    Za sve preduzete mjere kontaktiran je postupajući tužilac, koji je predložio da se slučaj inicira i istražuje za krivično delo „napad“.

    Nakon obavljenog razgovora, osumnjičeni je, po nalogu tužioca, pušten na slobodu u redovnoj proceduri, navedeno je dalje u saopštenju.

    Međutim, takozvana Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije izjavila je da je „Milan Kovačević iz Srbice napadnut jer ima srpsko ime, prezime i kapu”.

    Reagovala je i Srpska lista rekavši da je „ovaj napad direktna posljedica antisrpske politike Prištine”.

    Iste reakcije objavio je i srpski medij sa proruski medij  Kosovo Online.

    Kako navodi ovaj portal, “napad mladića u Srbici je akcija protiv Srba koji služi kao gorivo za albanske ekstremiste”.

    Policija Kosova demantovala je na tvrdnje koje navodi Srpska lista, a koje je objavio portal Kosovo Online. Iz Policije Kosova su saopštili da su gore navedene tvrdnje, laž.

    “Policija Kosova sa ciljem tačnog informisanja javnosti o nekim člancima objavljenim danas (17.01.2022) na nekoliko različitih portala, koji se pozivaju na izjave Srpske liste da je u selu Runik u Srbici napadnuto lice M.K,  i prema njihovim riječima,  ovaj napad je antisrpski, reaguje na ove neistinite vijesti“, objašnjava policija.

    Do sada je takve strategije koristila Srbija, sa svojim saveznicima poput Srpske liste i Kosovo Online, s ciljem da se ovakvi slučajevi prikazuju lažno pred međunarodnom zajednicom i posebno na sjednicama Savjeta bezbjednosti UN-a, kao slučajevi etničkih napada na Srbe.

    U Srbiji je održan referendum o ustavnim promenama.

    Skupština Kosova usvojila je rezoluciju kojom se izrazilo protivljenje da se u zemlji održi referendum o državi Srbiji.

    1234Stranica 2 of 4

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj