Regija

Uživo iz Crne Gore: Patrijarh Porfirije potvrdio da će sveštenstvo ujutro krenuti za Cetinje

23.55 “Sutra ujutro, s Božijom pomoći i molitvom za mir, svi arhijereji kreću u Cetinje da bi ustoličili vladiku Joanikija u tron mitropolita crnogorsko-primorskog”, rekao je u subotu kasno navečer patrijarh Porfirije

Poručio je da SPC nikada neće odustati od ustoličenja u cetinjskom manastiru.

19.10 Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović stigao je večeras u Cetinje. U centru grada i na barikadama za sada je mirno

19.00 Teretnim kamionom bokrirana je cesta koja iz Podrgorice vodi prema Cetinju

16.40 Lokalni mediji su objavili snimke koji svjedoče kako policajci prelaze na stranu građana.

16.32 Nekoliko stotina građana blokiralo je put u blizini prigradskog naselja Crna Greda. Gumama i kamenjem je blokirana cesta koja vodi prema centru Cetinja.

“Izdaja, izdaja”, skandiraju okupljeni prosvjednici

15.44 Ovako si građani Cetinja probili policijski kordon kako bi blokirali glavni ulazak u Cetinje

15.20 Barikade su postavljene na ulaz u Cetinje. Stotine građana je blokrialo kružni tok koji vodi u grad

15.00 Nakon što se jedan kordon policije pomakao, grupa od oko stotinjak građana se spojila sa drugom grupom koja je blokirala sporednu cestu i svi su krenuli u pravcu Podgorice. Nekoliko automobila je ostavljeno na cesti kako bi bio blokiran saobraćaj

!4.50 Topovski udar bačen je na mjestu barikada. No, građani su ostali okupljeni na istom mjestu. Jake policijske snage ih prate

14.30 Nekoliko stotina građana blokiralo je cestu koja iz pravca Podrgorice vodi u Cetinje. Velikim kamenjem napravljene su barikade koje bi trebale spriječiti prolazak vozila kojim bi na ustoličenje trebao doći vladika Joanikije

Uživo partite i na FB stranici Istraga.ba

Teretni saobraćaj po odluci Vlade Republike Hrvatske: Bošnjacima jedan, Hrvatima četiri, Srbima pet graničnih prelaza

Ako pažljivo pogledate kartu objavljenu prošle sedmice u Narodnim novinama Republike Hrvatske, vidjet ćete da je cestovni saobraćaj za teretna vozila zabranjen samo iz onih dijelova BiH u kojima većinski žive Bošnjaci. Unsko-sanski kanton je najpogođeniji odlukom Vlade Hrvatske zbog zabrane teretnog saobraćaja cestom koja od Graničnog prelaza Maljevac kod Velike Kladuše vodi dalje u unutrašnjost te države. Takvom odlukom cijeli USK, kao jedini kanton sa bošnjačkom većinom koji izlazi na vanjske granice države, sveden je na jedan granični prijelaz – Izačić kod Bihaća.  Tako sada od Graničnog prelaza Kamensko kod Livna pa sve Dvora na Uni (teritorija Republike Srpske) prevoznicima iz BiH je na raspolaganju samo jedan granični prelaz, onaj kod Bihaća. Istovremeno, od Dvora na Uni do Gradiške (RS), duž granice sa Hrvatskom, prevoznicima su na raspolaganju tri graniča prelaza i to – Dvor na Uni, Donja Gradina i Gradiška.

karta objavljena u Narodnim novinama RH

Ova karta iznad najbolje dokazuje stratešku operaciju Republike Hrvatske. Zelenom bojom zaokružen je Granični prelaz Izačić preko kojeg je dozvoljen tereti saobraćaj. Crnom bojom su zaokruženi prelazi koji se nalaze na teritoriji Republike Srpske preko kojih se može odvijati teretni saobraćaj, dok su plavom bojom zaokruženi prelazi koji se nalaze u kantonima sa hrvatskom većinom preko kojih iz BiH mogu prelaziti teretna vozila na teritoriju Republike Hrvatske. Ono što baca dodatnu sjenu na ovu odluku hrvatskih vlasti je zabrana teretnog saobraćaja preko graničnog prelaza Brčko koji se nalazi u distriktu. Evo šta to znači u praksi.

Prema izračunu poduzetnika iz, recimo, Velike Kladuše troškovi transporta po jednoj turi poskupjet će za oko 500 maraka, jer dolazi do povećanja broja pređenih kilometara, odnosno produženja rute sa dosadašnjih 40 kilometara na 200 kilometara.

“Navedeno ima za posljedicu povećanje troškova goriva (trošak 150 eura), duplih terminala, dnevnica, potrebe za drugim vozačima, gubitka vremena, vožnji, stvaranja gužvi, kašnjenja isporuka, jer općepoznato je da GP Ličko Petrovo Selo (Izačić), nema tolike kapacitete, a u otežanim uslovima u zimskom periodu i zatvaranju te dionice da i ne govorimo”, navedeno je u pismu koje je Udruženje privrednika iz Velike Kladuše uputilo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.

Ali osim ekonomskih posljedica, ova odluka Vlade RH sigurno će izazvati i one političke. Jer, gledajući dostupne karte, nemoguće je ne primijetiti su kantoni sa većinskim hrvatskim stanovništvom, ne uključujući Neum, dobili četiri granična prijelaza za transportni saobraćaj, od čega i jedan u Posavskom kantonu (Orašje). Na teritoriji RS-a se nalazi pet takvih prijelaza između BIH i Hrvatske, dok je na području USK-a registriran samo jedan takav prijelaz. I to onaj koji je tokom zimskog perioda uglavnom zatvoren.

Noć na barikadama na Belvederu kod Cetinja: “Ovdje neće proći”

“Ponavlja se Belveder 36.”, govori kroz megafon srednjovječni muškarac odjeven u crno, s kačketom na glavi i ruksakom na leđima. Na ramenu mu je bila radio stanica koje je povremeno prekidala tišinu. Putem nje je dobijao informacije sa drugih barikada.

“Ovdje neće proći”, odgovarao je svojim sagovornicima.

Kada se potpuno razvidnilo, na okolnim stijenama što čine klanac kroz koji prolazi cesta koja spaja Podgoricu sa Cetinjem, ukazali su se mladići sa kapama i maskama preko lica. Dolje, na cesti, sjedile su djevojke. Ispred njih je bilo kamenje, a iza njih poredane gume.

“One će prve reagirati”, objašnjava nam lokalna novinarka.

A poslije, u slučaju incidenata, reagirat će ovi sa stijena. Kamenje je spremno. I molotovljevi kokteli.

Belvederske demonstracije 1936. godine, objašnjava nam kolegica, bile su reakcija crnogorskog naroda na obespravljeni položaj u Kraljevini Jugoslaviji. Demonstracije su ugušene u krvi. Ubijeno je šest Crnogoraca.

Osamdeset i pet godina kasnije, na istom su mjestu okupljeni Crnogorci. Proveli smo noć s njima. Poneka baklja i skandiranje da “ovo nije Srbija”. Većina demonstranata noć je provela uz vatre. Nekoliko lažnih uzbuna da je uz Podgorice krenula kolona vozila sa mitropolitom Joanikijem unosile su nemir u masu. No, ubrzo se sve smirilo. Ali nemiri su izbili u centru Cetinja. Suzavci i nemiri na trgu ispred Cetinjskog manastira gdje bi ovog subotnjeg jutra trebalo biti održano ustoličenje mitropolita Joanikija.

Već je bilo prošlo sedam sati kada se, po ko zna koji put, pojavila informacija da je u Podgorice krenula kolona prema Cerinju. Onda je došla (dez)informacija da će mitropolit doći helikopterom. I tako ukrug.

Prošlo je 45 minuta od posljednje glasine da je kolona krenula iz Podgorice. Patrijarh Porfirije negdje oko ponoći najavio je da će sveštenstvo u nedjelju ujutro krenuti prema Cetinju.

Hrvatski tjednik Nacional tvrdi: Zdravko Mamić je izvršio upad u institucije BiH, pomažu mu biznismen Ljiljanko Palac i tužitelj Oleg Čavka, u pozadini Dragan Čović

Zagrebački tjednik “Nacional” u novom broju objavljuje intrigantan tekst koji je u naslovu tvrdi da “Odbjeglom Mamiću u blokiranju izručenja pomažu ljudi vođe HDZ-a BiH Dragana Čovića koji tako prkosi Plenkoviću”. Na početku članka novinar Nacionala prognozira da će i “treći pokušaj izručenja osuđenog i odbjeglog Zdravka Mamića iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku izvjesno biti neuspješan nakon što su se na ročištu održanom u Sarajevu tom potezu sinkronizirano i suglasno usprotivili i njegova odbrana, ali i Tužiteljstvo BiH”. Prema autoru to nije uopće slučajno, budući da “postoje ozbiljne indicije da je Mamić tokom proteklih godina izvršio neku vrstu upada u institucije Bosne i Hercegovine, povezao se sa nekim od glavnih aktera i neke od njih moguće i korumpirao, odnosno uveo u svoju sferu utjecaja”.

PROZVANI LJILJANKO PALAC I OLEG ČAVKA

List kao jednu od važnih osoba u Mamićevoj “mreži” koju je formirao u BiH izdvaja Ljiljanka Palca, hercegovačkog podiuzetnika “iz miljea pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića”. Za Palca se tvrdi da “se u proteklom razdoblju vrlo intenzivno družio sa Zdravkom Mamićem te je čak i snimljen u opuštanju u njegovom društvu”. No, “Nacional” otkriva da je Ljiljanko Palac ” u više navrata viđen sa tužiteljem Olegom Čavkom, direktno zaduženim u predmetu u kojem se odlučuje o Mamićevom izručenju Hrvatskoj”.

alt

“Na prošlotjednom ročištu upravo se Čavka protivio izručenju Hrvatskoj koristeći neobične pravne argumente”, piše “Nacional”.

Jedan od sugovornika, kojeg ovaj list naziva “neposrednim svjedokom događanja u Hercegovini za taj je list kazao:“Palac i Čavka bliski su prijatelji. Osobno sam svjedočio jednom od njihovih brojnih susreta u restoranu “Bezdanzi” u Grudama kada su sami sjedili za stolom i dugo povjerljivo razgovarali. A to svakako nije bio njihov jedini sastanak.”

Navodno je, kako piše “Nacional”, njihov sugovornik “spreman ekplicitno potvrditi vezu na relaciji Mamić-Palac-Čavka, odnosno potkrijepiti tezu da je poduzetnik (Palac) upravo spona osuđenog odbjeglog gazde zagrebačkog “Dinama” s visokim pravosudnim dužnosnicima, ako se za to pokaže potreba”.

No, autor u “Nacionalu” ide korak dalje pa ovaj slučaj proširuje tako što, pozivajući se na svoje izvore, tvrde kako “trag vodi od visokih pravosudnih dužnosnika koji odlučuju o ovom predmetu, a među njima će u konačnici biti i ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša, vodi direktno u sjedište HDZ-a BiH i njhovog predsjednika Dragana Čovića. Nacionalovi izvori iz Bosne i Hercegovine upozorili su da je Grubešu, kao i nedavno smijenjenu glavnu tužiteljicuz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Gordanu Tadić koja je potpisala zahtjev upućen Vladi Republike Hrvatske da preuzme postupak protiv 14 hrvatskih ratnih zapovjednika i generala…postavio upravo HDZ BiH na čelu sa Draganom Čovićem. I da će isti kadrovi, koji su pod izravnim utjecajem Dragana Čovića, odlučivati o slučaju Mamić”.

MAMIĆEVO POSLJEDNJE ISKUŠENJE

“Nacional” podsjeća da je Čovića hrvatski premijer Andrej Plenković “prigrlio kao svog svoga“, pa ga je, pored ostalog, pozvao na otvorenje Pelješkog mosta na kojem nije bilo mjesta čak ni za predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Jedan od izvora “Nacionala” koji živi u Hercegovini kaže: “Sada treba sačekati odluku o izručenju Mamića. Akteri su Čović i Grubeša i određena suma eura. Vidjet ćemo hoće li Grubeša i Čović isporučiti Mamiće, ili će ih ostaviti da im Gospa u Međugorje šalje poruke…”     

List, dakle, smatra da će odluka o (ne)izručenju braće Mamić Hrvatskoj biti politička, a ne pravosudna. “Malo je vjerojatno da tužitelj Oleg Čavka u ovom slučaju djeluje potpuno samostalno i da solira bez konsultacija sa glavnom tužiteljicom Gordanom Tadić-što svakako ne umanjuje važnost njegovih neprimjerenih kontakata sa poduzetnikom Palcem, odnosno njegove neizravne komunikacije sa Mamićem”, citira list jednog od svojih sugovornika.

Zagerbački tjednik za Ljiljanka Palca piše da je građevinski poduzetnik koji se “obogatio mahom na unosnim poslovima na području Sarajeva, a tamošnji mediji ga spominjali u kontekstu istrage tajnih službi zbog sumnjive prodaje u svom 18-katnom sarajevskom neboderu državnim tvrtkama”. Autor misli na neboder koji je prije nekoliko godina sagrađen na ruševinama sarajevskog kina “Kumrovec” u naselju Otoka koji je u vlasništvu Ljiljanka Palca, bisnismena iz Ljubuškog kojeg se povezuje sa najmoćnijom tamošnjom familijom Lučić.

altdobro drugari: Ljiljanko Palac, Oleg Čavka i Muhamed Ajanović

Snimak druženja Čavke i Palca i Muhameda Ajanovića “SB” objavila prije godinu dana.

Podsjetimo, portal “Slobodna Bosna” je u junu prošle godine objavio video-snimak i fotografiju iz jednog ugostiteljskog objekta u Sarajevu u kojem su sjedili i razgovarali dravni tužitelj Oleg Čavka i Muhamed Ajanović, sveprisutni stomatolog, dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, bliski prijatelj Milana Tegeltije, bivšeg predsjednika VSTV-a i aktuelnog savjetnika Milorada Dodika.

U kratkom snimku čuje se Ajanović koji upozorava Čavku da mu “slušaju ženu”. Pored njih dvojice za stolom je sjedio još jedan muškarac. Riječ je o Ljiljanku Palcu, bizismenu iz Hercegovine za kojeg se u tjedniku “Nacional” tvrdi da je posrednik između Zdravka Mamića bjegunca iz Hrvatske koja od BiH traži njegovo izručenje, i Olega Čavke, koji se u ovom predmetu pred Sudom BiH pojavio kao postupajući tužitelj. “Nacionalovi” izvori otkrili su da su se Palac i Čavka viđali u jednom kafiću u Grudama, a fotografija koju ponovo objavljujemo otkriva da se druže i u sarajevskim restoranima.

(Slobodan Bosna)

 

Nakon izbora srbijanski specijalac mijenja iskaz o “državnom udaru”: Dikić optužio crnogorske tužioce da su iznuđivali iskaz protiv DF-a

Sedmicu nakon posljednjih crnogorskih izbora, na kojima je opozicija, predvođena proruskim Demokratkim frontom, porazila Milu Đukanovića, Bratislav Dikić je promijenio iskaz. Bivši komandant srpske Žandarmerije, nepravosnažno osuđen na osam godina zatvora na osnovu optužbi da je sa ruskim obavještajcima, srbijanskim kriminalcima i čelnicima prosrpske partije Demokratski front 2016. godine planirao ubiti Milu Đukanovića i izvršiti državni udar u Crnoj Gori, sada tvrdi da su mu crnogorski tužioci nudili novac da svjedoči protiv čelnika DF-a.

Dikić je u ponedjeljak svom iskazu pred Apelacionim sudom u Podgorici  optužio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Sašu Čađenovića da su ga 23 puta tajno iz zatvora Spuž vodili na saslušanje da daje izjave. Još je kazao da je nad njim vršena tortura, te da su mu nuđene pare da za organizaciju državnog udara optuži Milana Kneževića, Andriju Mandića i njihov Demokratski front. Tvrdi i da je dobio papir da ga potpiše “da je znao za državni udar, da je znao za oružje, da je znao da su ruski državljani umiješani, kao i da je uzeo od Aleksandra Sinđelića 15.000 eura”. Dikić je kazao da je sve to odbio. Još se, u danima kada DF pokušava napraviti vladajuću koaliciju u Crnoj Gori, sjetio i da mu je nuđena nagodba. Petnaest mjeseci zatvora, a da prizna krivnju i svjedoči.

U maju prošle godine, Viši sud u Podgorici osudio je Bratislava Dikića na jedinstvenu kaznu zatvora u trajnu od osam godina zbog krivičnog djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije

Pripadnik ruske vojne obavještajne službe GRU Eduar Šišmakov osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 15 godina zatvora, ali je on nedostupan crnogorskom pravosuđu i za njim je raspisana potjernica.

On je označen kao glavni organizator akcije u okviru koje je, neposredno pred parlamentarne izbore u Crnoj Gori, rusko-srpska naoružana skupina sa vlasti trebala  svrgnuti Mila Đukanovića. Šišmakov se, zajedno sa svojim kolegom iz ruske službe Vladimirom Popovom nekoliko puta susretao sa Aleksandrom Sinđelićem, srbijanskim državljaninom i pripadnikom četničkog ravnogorskog pokreta koji je kasnije postao svjedok pokajnik. Sinđelić je svjedočio da je Šišmakov imao skice crnogorske Skupštine u kojoj je trebala biti izvedena ova operacija. Sinđelić je imao ratno iskustvo iz Hrvatske i sa Krima, gdje se borio zajedno sa proruskim dobrovoljcima.

Akcija u Podgorici trebala je rezultirati dovođenjem proruskog Demokratskog fronta na vlast u Crnoj Gori.

U maju prošle godine, prvostepenom presudom po godine su osuđeni i funkcioneri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević. Oni su dobili po pet godina zatvora. U ovom predmetu ukupno je osuđeno trinaest osoba, Aleksandar Saša Sinđelić je tokom svjedočenja promijenio svoj iskaz. te optužio crnogorske vlasti da su ga mučili kako bi ga natjerali da im svjedoči ono što im odgovara. No, uprkos tome, grupa je osuđena.

Bivši šef srbijanske Žandarmerije, Bratislav Dikić u završnoj riječi prošle godine je svjedočio.

“Osjećam se moralno krivim, ali ne mogu prihvati nešto što svjesno i voljno nikad ne bih uradio. Prevaren sam i uvučen u nečije igre, a da toga nisam bio svjestan. Rekao sam da se osjećam moralno krivim, jer sam bio nesmotren prema svjedoku saradniku Saši Sinđeliću i nisam pročitao njegove nečiste namjere”, kazao je Dikić 25. marta prošle godine iznoseći završne riječi.

Godinu i po kasnije, u Crnoj Gori su održani novi parlamentarni izbori. Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića izgubila je parlamentarnu većinu. Proruski Demokratski front bit će kičma nove koalicije. Sedam dana nakon tih izbora, Bratislav Dikić se sjetio da je nad njim vršena tortura, te da su mu nuđene pare da prizna krivicu. Ono što je posebno interesantno, na jutrošnjem ročištu u Podrgorici Bratislava Dikića ponovo su počeli zastupati beogradski advokati Milan Petrović i Goran Petronijević. Upravo je njima dvojici u januaru 2018. godine Dikić otkazao punomoći Petronijeviću i Ptreoviću, da bi im punomoć nakon crnogorskih izbora bila obnovljena. Advokat Goran Petronijević je na čelu Upravnog odbora Udruženja “Ruska humanitarna misija” koje djeluje u BiH i Srbiji

Dani ustoličenja mitropolita Joanikija: Čije su svetinje u gradu Cetinje?

Rat u BiH već je bio ušao u drugu godinu kada je grupa cetinjskih liberala pjevala vladiki Amfilohiju Radoviću da „nije ovo Srbija“, da „nikad neće Crna Gora bit’ obala srpskog mora“ i da je „Kralj Nikola na umoru, blagosilj’o Crnu Goru“ da ga „nose na Cetinje, đe su naše sve svetinje“. Risto Sotona, tako su zvali vladiku Amfilohija, bježao je ispred nenasilnih i nenaoružanih Crnogoraca.

Dvadeset i osam godina kasnije, naoružani crnogorski specijalci suzavcima su rastjerali Cetinjane i Crnogorce da bi u manastir doveli vladiku Joanikija, da ga ustoliče u mitropolita Srpske pravoslavne crkve.

„Ovdje neće proći“, ubjeđivao me jedan Crnogorac dok smo imali noćno bdijenje na barikadi postavljenoj na mjestu koje se zove Belveder.

Tuda prolazi put koji iz Podgorice vodi ka Cetinju. Na Belvederu je, ispričat će mi kasnije kolegica sa Cetinja, u ljeto 1936. godine ubijeno šest Crnogoraca koji su se pobunili protiv obespravljenog položaja u Kraljevini Jugoslaviji.

barikade na Belvederu

„Ponavlja se Belveder 36.“, govori srednjovječni Crnogorac dok se kroz megafon obraća masi okupljenoj na stijenama između kojih prolazi cesta koja spaja Cetinje sa Podgoricom.

Na samoj cesti su sjedile djevojke. Ispred njih je bilo poredano ogromno kamenje, a iza njih gume napunjene benzinom. Na stijenama su bili mladići sa maskama preko lica, a u grmlju u tri flaše napunjene benzinom, poznate kao Molotovljev koktel.

Srbijanski mediji prvo su, u subotu navečer, sat prije ponoći, saopćili da će ustoličenje biti otkazano. Onda je sat kasnije patrijarh Porfirije rekao da će sa sveštenstvom u nedjelju ujutro krenuti za Cetinje, na ustoličenje mitropolita Joanikija.

Nekoliko lažnih uzbuna u noći između subote i nedjelje izazvalo je oko hiljadu ljudi na Belvederu da otpjevaju himnu Crne Gore i skandiraju da ovo nije Srbija. Specijalci su se ukazali sa Suncem. Iza njih su bili kamioni koji su vozili bagere za raščišćavanje puta. Dva sata niko nije odstupao sa svojih pozicija. Onda se, s druge strane brda ukazao gusti crni dim. Na barikadama postavljenim na putu koji iz pravca Budve vodi za Cetinje izbili su sukobi. Iz pravca grada dopirale su detonacije i zvuci sirena. Onda se kratko čuo helikopter i ubrzo  došla je vijest da je vladika Joanikije „sišao s neba“ u Cetinjski manastir.

„Pali gume“, odjeknula je naredba klancem na Belvederu.

Belveder nakon paljenja guma

Onda su odjeknuli pucnji. Desetak metaka ispaljeno je u zrak sa okolnih stijena i policija se povukla desetak metara nazad. Gume su planule, crni dim se nadvio nad Belvederom, malo topovskih udara i poziv u pomoć. Jedna djevojka je povrijeđena i policijski joj je ljekar pružio pomoć.

Uspio sam proći pored zapaljenih guma i pješke krenuti prema 3-4 kilometra udaljenom gradu. Ogrnuti zastavama i sa suzama u očima Crnogorci su napuštali Cetinje.

„Nećete moći ući. Suzavac uguši“, upozorava me jedan od njih.

suzavci u centru Cetinja

Ali nema se baš izbora. Bez gas maske, s majicom preko lica uspio sam tek proći dvije ulice. Dalje se, realno, nije moglo. Specijalci su bili nekih stotinjak metara daleko kada su im dvojica mladića opsovala „majku izdajničku“. Onda se opet začula detonacija i ukazao se dim. Suze su ponovo počele da teku i apartman je postao jedino moguće rješenje. Na televiziji su emitirali snimak iz Cetinjskog hrama gdje se ceremonija ustoličavanja Joanikija privodila kraju. Onda su išle vijesti reakcije zvaničnika.

„Nisam došao da mi služe, nego da služim“, rekao je ustoličeni mitropolit i dodao da su „podjele na Cetinju vještački izazvane“.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je kazao da bi „samo čovjek bez dostojanstva sebi dozvolio da „helikopterskim desantom na crnogorsku prijestolnicu i pod zaštitom pancirskih ćebadi bude uveden u Cetinjski manastir i da na taj način i da na taj način osramoti tron Svetog Petra Cetinjskog.

„Danas smo na Cetinju svjedočili velikoj sramoti Srpske pravoslavne crkve i Vlade Crne Gore, sramoti nezapamćenoj u dugoj istoriji crnogorske države“, kazao je Đukanović.

dolazak mitropolita Joanikija

Njegov savjetnik i bivši direktor Policije Crne Gore Veselin Veljović uhapšen je u nedjelju ujutro. Vijest je naciji saopćio crnogorski premijer Zdravko Krivokapić.

„Obavještavam javnost da su brzom akcijom policije koju sam naložio upravo stavljene lisice na ruke Veselina Veljovića“, napisao je na Twitteru premijer Krivokapić.

U prilog tome, Krivokapić je twittao i fotografiju na kojoj se vidi kako uživo prati slijetanje vladike Joanikija u Cetinjski manastir. Istog dana, popodne, Krivokapić će se mitropolitu Joanikiju zahvaliti „na divnim riječima“, ustvrdivši da odlaganje nije bila opcija i da je „država odbranjena“. Blokade saobraćajnica je nazvao „pokušajem terorističkih akcija“.

„Kako si me fotografisao, izgledam kao terorista“, kaže mi kroz smijeh mlađa Crnogorka koja je s fantomkom na licu, da se zaštiti od suzavca, bila u prvom redu na barikadi na Belvederu.

Nije bacala kamenje na policiju i povukla se onog trenutka kada su zapaljene gume i kada je postalo jasno da je Joanikije preletio njihove barikade, kako bi ga promovisali u nasljednika vladike Amfilohija Radovića, koji je preminuo 30. oktobra prošle godine od korone. No, koalicija koju je formirao vladika – funkcionira. Dritan Abazović je u nedjelju ujutro na Twitteru objavio snimak kojim je želio dokazati da iza „napada na policiju“ stoji DPS Mila Đukanovića. Na snimku se vidi Veselin Veljović čije će hapšenje kasnije „narediti“ lično Abazovićev premijer Krivokapić.

Dritana Abazovića, uglavnom, najčešče su pominjali ljudi okupljeni na barikadama. Za njih je on krivac  što Crna Gora postaje „obala srpskog mora“ i što su „na Cetinju oskrnavili crnogorsku svetinju“.

Kosovski novinar Valon Syla piše o sporazumu Vučića i Hotija: EU je nemoćna, Vašington rješava pitanje Kosova

Predsjednik Donald Tramp ima jednostavnu poruku za Evropljane kada su u pitanju pregovori između Kosova i Srbije. Ona glasi: Srbi i Kosovari mogu se dogovoriti. Mogu se zaustaviti povlačenja priznanja, a nova priznanja mogu se obezbijediti samo pod uticajem Vašingtona. To EU ne može pružiti, a kamoli zaustaviti. Ako Brisel, Pariz i Berlin ovo ne shvate, onda se, poslije „ekonomskog“ sporazuma za autoputeve i željeznice, lako može organizovati još jedan sastanak u Vašingtonu, gdje bi se potpisao „politički“ sporazum.

Evropska unija i zvanični Brisel nisu mogli zaustaviti kampanje poput stopostotne  carine koju je Kosovo uvelo za proizvode iz Srbije i BiH. Nisu mogli zaustaviti ni kampanju protiv priznavanja koju je protiv Kosova vodila Srbija.  Poziv kosovskim i srbijanskim zvaničnicima u Bijelu kuću još je jedan udar Evropskoj uniji i podsjećanje na njihov odnos prema zemljama Zapadnog Balkana koje su očigledno zanemarili. Evropska unija svojom politikom na Zapadnom Balkanu nije uspjela normalizovati odnose i drugih zemalja bivše Jugoslavije.

Kampanja protiv priznanja Kosova koju je vodio Ivica Dačić sa svojom diplomatijom očigledno je pogodila Vašington. I to je rezultiralo ovim sporazumom.

Premijer Kosova i predsjednik Srbije su se usaglasili da će:

  • Obe strane primijeniti sporazum o autoputu Beograd-Priština koji je prethodno potpisan 14. februara 2020.
  • Obe strane primijeniti željeznički sporazum Beograd-Priština koji je prethodno potpisan 14. februara 2020.

Srbija i Kosovo saglasni su da će napredovati u ekonomskoj normalizaciji pristajući da se obje strane obavežu na zajedničku studiju izvodljivosti o opcijama za povezivanje železničke infrastrukture Beograd-Priština sa lukom na Jadranu.

Kosovo i Srbija sarađivat će sa Američkom korporacijom za međunarodno finansiranje razvoja  radi operacionalizacije sljedećeg:

  • Autoput Mira
  • Željeznička veza između Prištine i Merdara
  • Željeznička veza između Niša i Prištine
  • Obezbeđivanje finansija za podršku zajmova potrebnih za mala i srednja preduzeća
  • Dodatni bilateralni projekti.
  • Stalno prisustvo Američke razvojne agencije u Beogradu, Srbija.
  • Obe strane će otvoriti i operacionalizovati objekat zajedničkog prelaza Merdare.
  • Obe strane će se pridružiti „mini-šengenskoj zoni“, koju su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija najavile u oktobru 2019. godine, i u potpunosti iskoristiti njene beneficije.
  • Obe strane će međusobno priznati diplome i stručne uvjerenja.
  • Obe strane će se složiti da sarađuju sa Ministarstvom energetike SAD i drugim odgovarajućim pravnim licima američke vlade na studiji izvodljivosti za potrebe dijeljenja jezera Gazivode kao pouzdanog snabdijevanja vodom i energijom.
  • Obe strane će diverzifikovati svoje zalihe energije.
  • Obje strane će zabraniti upotrebu 5G opreme koju isporučuju nepouzdani dobavljači u svojim komunikacionim mrežama. Tamo gdje je takva oprema već́ prisutna, obje strane se obavezuju na blagovremeno uklanjanje i druge napore za posredovanje.
  • Obe strane će povećati avionski pregled putnika, međusobnu razmjenu informacija i u okviru šire američke saradnje na Balkanu i obavezaće se na tehnološke nadogradnje za borbu protiv ilegalnih aktivnosti primjenom i operacionalizacijom sistema za provjeru i informisanje koje obezbeđuju SAD, uključujući RIBE, APIS, ATS-G i SRTP.
  • Obe strane se obavezuju da će štititi i promovisati slobodu vjeroispovesti, uključujući obnavljanje međuvjerske komunikacije, zaštitu vjerskih lokaliteta i sprovođenje sudskih odluka koje se odnose na Srpsku pravoslavnu crkvu, i nastavak restitucije jevrejske imovine bez nasljednika iz vremena Holokausta.
  • Obe strane se obavezuju da će ubrzati napore na pronalaženju i identifikovanju ostataka nestalih osoba. Obje strane se obavezuju da će identifikovati i primijeniti dugoročna, trajna rešenja za izbjeglice i interno raseljena lica. Obje strane se obavezuju da će utvrditi kontakt osobu koja će predvoditi ove aktivnosti u okviru svojih vladinih ministarstava i koordinisati između Beograda i Prištine, i obezbijedit će godišnje ažuriranje broja riješenih i neriješenih slučajeva.
  • Obe strane će sarađivati sa 69 zemalja koje kriminalizuju homoseksualnost kako bi se založile za dekriminalizaciju.
  • Obe strane se obavezuju da će u cjelini odrediti Hezbolah kao terorističku organizaciju i u potpunosti sprovesti mjere za ograničavanje poslovanja i finansijskih aktivnosti Hezbolaha u svojim jurisdikcijama.
  • Kosovo će se složiti da primijeni jednogodišnji moratorijum kojim se traži novo članstvo u međunarodnim organizacijama. Srbija će se usaglasiti sa jednogodišnjim moratorijumom u kampanji za nepriznavanje Kosova i uzdržat će se od formalnog ili neformalnog zahtjeva od bilo koje nacije ili međunarodne organizacije da ne prizna Kosovo kao nezavisnu državu. Oba sporazuma o prestanku stupaju na snagu odmah.
  • Kosovo i Izrael se slažu da se međusobno priznaju.

Sat za EU počinje da kuca.

Sead Rizvanović iz Skoplja piše za Istragu: Kako Rusija preko Bugarske i Makedonije uništava južno krilo NATO-a

Kada je bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva rekla da se, uz postojeće bugarske zahtjeve vezane za identitet, Sjeverna Makedonija mora odreći i “proslave Tita” ako želi ući u Europsku uniju, bugarska uvredljiva ucjena za svog susjeda naizgled je dobila i apsurdnu dimenziju.  Aktuelni bugarski premijer bivši je tjelohranitelj Todora Živkova, bugarska opozicija redovito polaže cvijeće na spomenik bugarskom komunističkom vođi, tako da je nejazno zašto Bugarska drugima spočitava komunističku prošlost. Na stranu činjenice da su Titova Jugoslavija i živkovistička Bugarska bili različiti kao današnja Sjeverna i Južna Koreja.

Međutim, bugarsko spominjanje Tita nije samo trivijalno pitanje ili još jedan hir osokoljenih balkanskih političkih reketaša.  Paket identitetskih zahtjeva prema Makedoncima, zajedno sa spominjanjem Titove zaostavštine, promišljena je strategija koju provodi Bugarska, a koja bi trebala biti jabuka razdora na cijelom zapadnom Balkanu, s posebnim naglaskom na zemlje bivše Jugoslavije.  Planeri ove strategije, čiji korijeni leže daleko istočno od bugarske prijestolnice, vrlo dobro znaju da isti ili vrlo sličan spor oko identiteta postoji u gotovo svim zemljama zapadnog Balkana, a zahtjevi Bugarske sa Makedonijom samo označavaju početak nove nacionalističke oluje koja bi trebala izazvati destabilizaciju, nesigurnost,  osnovu za sukob “od Vardara do Triglava”.  Isto pitanje identiteta trenutno postoji sa crnogorskim narodom jer dio srpske javnosti osporava postojanje crnogorske nacije, jezika i crkve, sa istom konstrukcijom koju Bugarska koristi kao vještački projekat za stvaranje crnogorskog naroda.  Identičan je spor sa bošnjačkom nacijom i jezikom, a ako jednog dana Srbija dođe na vrata Europske unije, gotovo sigurno će se suočiti sa zahtjevima za reviziju povijesti od strane evropske članice Hrvatske, a među zahtjevima može biti identična formulacija kao i trenutni bugarski zahtjev.  Srbija da prepozna da srpski jezik potiče iz hrvatskog.  Gotovo isti princip odnosi se na zahtjeve makedonske manjine u Bugarskoj, pa će se sve buduće članice EU na Balkanu suočiti s manjinskim zahtjevima sličnog tipa od svojih susjeda.  Tvorac ovog plana tačno zna da je ovo “savršena nacionalistička oluja” koja tek započinje s Makedonijom, a zatim bi trebala opustošiti čitav Balkan. Iz zemalja bivše Jugoslavije danas su četiri članice NATO-a, Slovenija, Hrvatska, Crna Gora i Makedonija, plus Albanija, tako da će bugarska strategija sigurno izazvati snažan razdor na južnom krilu NATO-a.

Gotovo je nemoguće vjerovati da Bugarska provodi ovu strategiju sama, bez obzira na to koliko se bugarska jeftina nacionalistička retorika dešava uoči parlamentarnih izbora u Sofiji, bugarsko državno rukovodstvo nije toliko kratkovidno ili politički slijepo.

Uprkos pridruživanju NATO-u i EU, bugarska politička elita s desne i lijeve strane ne može se tako lako odvojiti od snažnih povijesno-političkih veza s Moskvom.  Bugarsku su nekad zvali “šesnaesta sovjetska republika”, a danas je ta zemlja još uvijek ovisna od ruskog gasa. Vladajuća stranka “Ujedinjeni patrioti”, čiji je glasnogovornik Krasimir Karakačanov, često je izvor proruske propagande i sovjetske nostalgije.  2006 godine stalni ruski izaslanik u EU Vladimir Čižov rekao je da je “Bugarska u dobroj poziciji da postane naš specijalni partner, nešto poput trojanskog konja u EU”.  Sada je očito da Rusija aktivira svoju akviziciju u slucaju sa Makedonijom, za koju se Moskva oštro protivila ulasku u NATO.  Bugarska opoziciona Socijalistička partija, u kojoj je i aktuelni predsjednik Bugarske Rumen Radev, ne krije simpatije prema Rusiji, a Radev se više puta hvalio da je inicijator deklaracije o Makedoniji koju je usvojio bugarski parlament.  Europsko vijeće za vanjske odnose primjećuje da u Bugarskoj postoji stranka s najjačom retorikom protiv EU u cijeloj uniji, “Ataka”, koja neprestano širi protiv zapadnu propagandu i otvoreno kaže da je “majka Rusija koja nas je sve oslobodila”.

Bugarska je mogla istaknuti iste prigovore koje je dala sada u vezi sa Sjevernom Makedonijom kada je potpisan Prespanski sporazum i kad je Makedonija ušla u NATO, ali tada je bio vrlo snažan pritisak Sjedinjenih Država da okončaju spor.  Sada se Sofija suočava sa znatno mekšom evropskom diplomatijom, a premijer Borisov vjeruje da će činjenica da je Bugarska članica Unije doprinijeti ublažavanju pritiska Berlina u vezi sa pregovorima o članstvu Makedonije.  Međutim, Bugarska je na meti oštrih kritika evropskih političara, intelektualaca iz cijele Evrope i regije, jer su bugarski zahtjevi apsurdniji od grčkog spora oko imena.  U slučaju Grčke, spor se vodio oko suverenih državnih simbola, koji su, iako neopravdani, ipak našli mjesto i stvorili presedan u međunarodnom pravu.  Ali trenutni bugarski zahtjevi odnose se na identitet nekih stanovnika Makedonije, koji uopće nije predmet pregovora između država, i Bugarska je toga dobro svjesna.  Bugarski političari sada dobro slušaju njihove suflere iz Rusije, isporučujući zahtjeve koji se ne mogu ispuniti, zaustavljajući proces proširenja unije, blokirajući proces de-balkanizacije u regiji i stvarajući krizu među savjeznicima u NATO-u.  Bugarska također vješto koristi američke izbore i igra na kartu trenutnog vakuuma u fokusu Vasingtona, ali ta će situacija završiti za nekoliko mjeseci i tada ćemo vidjeti koliko drzi riječ Krasimira Karakačanova da nijedna zemlja ne može vršiti pritisak na Bugarsku zbog njejzinih uvjeta da Makedonija započne pregovore sa EU.

Bh. državljanin Hasan Šehović iz Izmira za Istragu: “Svi smo u parku, situacija se smiruje”

Kada je danas zatreslo Izmir, Hasan Šehović je bio na ručku u centru tog turskog grada.

“Istrčali smo vani iz restorana. Ovdje su česti zemljotresi, ali ovako nešto nisam doživio. Na sve strane je bila prašina, zgrade su se rušile. Imao sam osjećaj da ulica ispod mene bježi. Ne možete hodati uopće”, priča nam Šehović dok se u pozadini čuje sirena hitne pomoći.

Šehović se trenutno nalazi u parku u blizine svoje zgrade.

Hasan Šehović večeras u Izmiru

“Svi smo vani. Ljudi su u parkovima i svojim automobilima. U ovom dijelu grada gdje se nalazim, nema srušenih zgrada. Većina  ih je srušena u centru Izmira, gdje su starije zgrade. Urušilo se i nekoliko novih zgrada, ali to je, vjerovatno, zbog lošije gradnje. Ova u kojoj ja živim je samo napukla, ali se nije urušila”, kazao je Šehović.

Svi njegovi ukućani su dobro. Kaže nam da je nedavno razgovarao sa konzulom BiH, te da nemaju informacija o stradalim bh. državljana.

Izmir danas

“Dobijamo poruke od vlasti sa servisnim informacijama i upozorenjem da ne izlazimo vani. Traže od nas da se raščiste ulice kako bi vozila hitne pomoći mogla prolaziti. Struje, zasad, ima, ali i u zgradama postoje agregati. Zasad nije prekinuto ni vodosnabdijevanje”, ispričao nam je Šehović koji je od 1992. godine živi u Turskoj.

Podsjećamo, najmanje šest osoba je poginulo, a 120 ih je povrijeđeno u snažnom zemljotresu koji je danas pogodio turski Izmir. Zemljotres se dogodio 17 kilometara u moru, zapadno od turske provicije Izmir.  U toku je potraga za nestalima u porušenim zgradama. Došlo je i do nekoliko podrhtavanja nakon potresa, konkretno bilo ih je šest u magnitudama od 3,9 do 4,8 po Rihteru. Osim porušenih zgrada, u priobalnim gradovima došlo je i do podizanja nivoa mora, tako da su poplavljene ulice.

Potvrđene optužnice za ratne zločine: Hašim Tači podnio ostavku na mjesto predsjednika Kosova

Predsjednik Kosova Hašim Tači podnosi ostavku, nakon što je potvrđena optužnica koju je protiv njega podiglo Specijalizirano tužilaštvo u Hagu, javljaju kosovski mediji. On je za danas zakazao konferenciju za medije na kojoj će saopćiti svoju odluku.

“Prije nekoliko trenutaka obaviješten sam pred nadležnim da je sudija Specijaliziranih vijeća potvrdio optužnicu protiv mene. Ovo su teški trenuci za mene i moju porodicu,” rekao je predsednik Thači.

Dao je do znanja da će se približiti pravdi i od ovog trenutka on će biti u iskustvu pravde.

“Zbog zaštite integriteta predsedavanja, integriteta Kosova i integriteta naroda Kosova, kao i poštovanja partnerstva sa međunarodnim faktorom, danas podnosim ostavku na mesto predsednika Kosova,” rekao je Tači.

Istodobno, optužnica je potvrđena i protiv Kadrija Veseljija, lidera DPK-a. Veselji je naveo da je o tome obavešten juče popodne.

“Juče popodne me je Tužilaštvo specijalizovanih veća obavestilo da je pretpretresni sudija potvrdio optužnicu protiv mene. Ovom izjavom želim da obavestim građane Kosova da sam preduzeo neophodne mere za dobrovoljno putovanje u Hag kako bih odgovorio na ove navode”, rekao je Veselji.

“Svestan sam da na Kosovu ima ljudi koji misle da su Specijalne komore uvreda za našu istorijsku borbu da zaštitimo narod na Kosovu od zločina Miloševićevog režima. Ali ja to ne vidim tako, vidim ga kao priliku da konačno odgovorim na ove lažne sumnje i glasine koje kruže godinama”, dodao je Veselji.

Kadri i Veselji su optuženi da su odgovorni za više od stitinu ubistava.

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...