Politika

Zbog zakona o Ustavnom sudu BiH: SAD uvele sankcije Željki Cvijanović, Nenadu Stevandiću, premijeru RS Radovanu Viškoviću i ministru pravde Milošu Bukejloviću

Ministarstvo finansija SAD uvodi sankcije protiv četiri zvaničnika u Bosni i Hercegovini zbog podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Sankcije su uvedene članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, premijeru RS Radovanu Viškoviću, ministru pravde RS Milošu Bukejloviću i predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću. Sankcije su uvedene zbog Zakona o Ustavnom sudu BiH koji je usvojima Narodna skupština RS.

“U skladu sa Izvršnom uredbom 14033, danas je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD na listu sankcionaih lica uvrstio jednog zvaničnika sa državnog nivoa u Bosni i Hercegovini i tri zvaničnika u vlasti Republike Srpske, jednom od dva entiteta u sastavu BiH. Ovi lideri direktno su odgovorni za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se obstruiše i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma.

Podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove, Brian E. Nelson izjavio je: “Ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teško postignuti mir podržan Daytonskim mirovnim sporazumom. Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u evroatlantske institucije. Nastavićemo pružati podršku građanima Bosne i Hercegovine i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta.”

Predsjednik RS, Milorad Dodik, bio je predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS, te glavni zagovornik njegovog usvajanja. SAD su protiv Dodika uvele sankcije 5. januara 2022.godine u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili umiješanosti, te zbog direktne ili indirektne uključenosti u kršenje ili postupak koji predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i u koruptivne radnje. Prethodno su SAD, u skladu sa Izvršnom uredbom 13304, uvele sankcije protiv Dodika 17. jula 2017. godine zbog opstruisanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Nakon što je NSRS usvojila ovaj zakon u junu 2023. godine, visoki predstavnik u BiH primijenio je svoja ovlaštenja 1. jula kako bi poništio ovaj propis, javno osuđujući zakon kao čin podrivanja regionalnog ustavnog poretka, vladavine prava i raspodjele vlasti. Uprkos postupanju visokog predstavnika, s ciljem poništavanja ovog zakona, Dodik je potpisao Ukaz o stupanju zakona na snagu 7. jula 2023. godine.

Današnja objava o sankcionisanju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem podsticanja na pozivanje na odgovornost lica koja podrivaju demokratske procese ili institucije. Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana.

POJEDINCI UKLJUČENI U POSTUPKE USMJERENE KA RAZBIJANJU DRŽAVE BIH

Postupak donošenja zakona i internet stranica NSRS jasno ukazuju na to da pojedinci obuhvaćeni današnjom objavom sankcija i navedeni u daljem tekstu snose odgovornost za sazivanje posebne sjednice NSRS, 27. juna 2023. godine, kako bi se glasalo o ovom provokativnom propisu. Posebna sjednica NSRS sazvana je 27. juna 2023. godine na zahtjev Radovana Viškovića, Nenada Stevandića i Željke Cvijanović, a Miloš Bukejlović je u ime Vlade RS zakon predstavio NSRS. Posljedično, ova četiri lica snose odgovornost za podsticanje usvajanja ovog propisa koji predstavlja prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.

Predsjedavajući NSRS, Nenad Stevandić (Stevandić), takođe je javno pozvao na donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BIH, te sazvao sjednicu na kojoj je svojim glasom podržao ovaj zakon. Njegov potpis i pečat predsjedavajućeg nalaze se ispod teksta Odluke.

Premijer Radovan Višković (Višković) takođe je promovirao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH nazivajući ga legitimnim odgovorom Ustavnom sudu BiH. Kao službena osoba, Višković je javno osuđivao Ustavni sud BiH za nedavno donesene odluke koje je smatrao nepovoljnim za RS.

Srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović (Cvijanović) takođe se, prije usvajanja zakona, sastala sa Dodikom i potvrdila svoje apsolutno slaganje s njim u vezi sa budućim odlukama. Cvijanovićeva je javno branila djelovanje nakon donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Ona je 11. aprila 2022. godine uvrštena na listu sankcionisanih lica od strane Ujedinjenog Kraljevstva zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH.

Kao ministar pravde RS, Miloš Bukejlović (Bukejlović) takođe snosi odgovornost za izradu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Bukejlović je podržao zakon u svom izlaganju pred Narodnom skupštinom RS pozivajući istu da zakon usvoji zarad pokazivanja “jedinstva” RS.

Današnje aktivnosti OFAC usmjerene su isključivo na ova četiri pojedinca, a ne na institucije niti pozicije u vlasti koje predstavljaju i obnašaju.

OFAC je na listu sankcionisanih lica uvrstio Stevandića, Viškovića, Cvijanovićevu i Bukejlovića  u skladu sa Izvršnom uredom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u kršenju ili djelovanju s ciljem opstrukcije i ugrožavanja provedbe bilo kojeg regionalnog sporazuma u oblasti sigurnosti, mira, saradnje ili međusobnih sporazuma o priznavanju ili okvira ili mehanizama odgovornosti koji se odnose na Zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018, Ohridski okvirni sporazum iz 2001, Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN, Daytonski sporazum ili Zaključke konferencije Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora, ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, ili u vezi sa bivšom Jugoslavijiom, Međunarodnog rezidualnog mehanizma krivičnih sudova.

IMPLIKACIJE SANKCIJA

Posljedično današnjoj mjeri, sva imovina i pravo na imovinu gore navedenih sankcionisanih lica, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Pored toga, sva imovina u vlasništvu, direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u udjelu 50 odsto ili više jednog ili više lica koja su na listi, također mora biti blokirana.  Zabranjene su sve transakcije državljana SAD u Sjedinjenim Državama (ili u tranzitu kroz SAD) koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu lica uvrštenih na listu ili blokiranih lica, izuzev ukoliko nisu odobrene opštom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC, ili izuzete.  Zabrane uključuju davanje doprinosa ili obezbjeđenje bilo kakvih finansijskih sredstava, roba ili usluga od strane, prema ili u korist blokiranih lica, te primanje bilo kakvog doprinosa ili obezbjeđenje finansijskih sredstava, roba ili usluga od takvih lica.

Pored toga, finansijske institucije i druga lica koja se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim licima mogu i sami biti sankcionisani ili se protiv njih mogu poduzeti odgovarajuće aktivnosti”, saopćeno je iz Ambasade SAD-a.

Trojka između Mandića, Ademovića i Konakovića: NiP-ov Centar jači od Centrale!

Naredne sedmice trebala bi biti održana nova sjednica Općinskog vijeća Centar na kojoj će biti razmatran zahtjev načelnika Srđana Mandića o preispitivanju odluke o njegovom opozivu koju je 18 vijećnika izglasalo na sjednici OV Centar u četvrtak. Iako je Mandić, kako kaže, šokiran ovom inicijativom, vrlo brzo se sabrao pa čak i konsultirao sa predsjednikom NIP-a Elmedinom Konakovićem čijih je devet vijećnika potpisalo inicijativu za opoziv sa još sedam vijećnika te uputio zahtjev za ‘ponovnim odlučivanjem’.

Vijećnik NIP-a u OV Centar Jasmin Ademović kojeg je Mandić optužio da je glavni inicijator opoziva i da želi preuzeti načelničku poziciju, odbacio je navode načelnika i poručio da je Mandić neradnik i da neće odustati. Tokom protekla dva dana uslijedile su brojne reakcije. Mandića su podržali predsjednici Naše stranke i SDP-a Edin Forto i Nermin Nikšić, a Mandić tvrdi da je to učinio i njegov saborac Konaković. No, javnog osvrta šefa NIP-a nije bilo o ovoj temi. Stranački organi jesu raspravljali, ali odustajanja od opoziva nema. To bi bio kratki epilog dugog sastanka.

Ademović je u gostovanju na Face tv kazao da se vijećnici suočavaju sa pritiscima, a on sa medijskom diskreditacijom. Tvrdi da je ovaj opoziv kulminacija nerada Mandića, te da su građani nezadovoljni.

Ističe da je upravo NIP najviše zaslužan za Mandićevu pobjedu, ali da moraju braniti principe trojke i da je dogovor da će o problemima razgovarati. Iako je i prošle godine postojala ideja o opozivu Mandića, tada je ugušio Konaković kako ne bi bilo posljedica na rezultat trojke na Općim izborima.

„Mi smo sada vlast i treba da kritikujemo kadrove koje smo mi protežirali. Ne trebamo se vraćati u prošlost i kriviti SDA, DF. Ako neko od naših direktora ne radi dobro, treba ga smijeniti. Koga je trojka smijenila od direktora, koliko ja znam nikoga. To nije dobar proces, trebamo da mijenjamo ljude koji ne rade dobro svoj posao. Rekli smo da ćemo biti dosljedni i da ćemo iz temelja promijeniti stvari. Šta smo mi promijenili u općini Centar, apsolutno ništa. Da bismo se popravili potrebna je i kritika“, precizirao je Ademović.

Govoreći o sastanku koji su imali u stranci sa predsjednikom Konakovićem, Ademović je kazao da on odgovara građanima koji su ga birali i da predsjednik NIP-a ne može promijeniti odluku te da to jasno precizira i Statut Naroda i pravde.

„Siguran sam da će Mandić na referendumu biti opozvan. On je jedan od najgorih načelnika u KS. Samo uporedite kapitalne projekte načelnika Ilidže i Centra“, kazao je Ademović koji je svjestan pritisaka koje imaju vijećnici koji su stavili svoj potpis na inicijativu o opozivu.

„Neću ja sad reći da se Mandić i lideri drugih stranaka neće uključiti i obeshrabriti druge vijećnike i ići u kupovinu ruku. Ja ću istrajati da se taj referendum desi i sve je urađeno u skladu sa procedurama“, kazao je Ademović.

Primjera radi, u Općinskom vijeću Novi Grad tijesna je trenutna većina ali zbog rada i aktivnosti načelnika Semira Efendića opoziv niko i ne spominje iako NIP u Novom Gradu ima čak devet vijećnika.

Opoziv načelnika Starog Grada Ibrahima Hadžibajrića desio se usljed njegovog hapšenja i određenog pritvora, a što je vijećnicima bio motiv da razriješe Hadžibajrića.

Problemi od skoro samog početka mandata traju i u Novom Sarajevu, no opoziv Hasana Tanovića nije izgledan jer u ovom trenutku ne postoji 16 vijećnika koji bi mogli staviti potpis na tu inicijativu. Ali, da postoji veliki broj problema u samom funkcionisanju OV i saradnji sa načelnikom to je jasno vidljivo i na samim sjednicama koje traju cijeli dan, pa i duboko u noć.

Otvaranje sezone opoziva načelnika u Kantonu Sarajevo, te sukobi unutar stranaka trojke samo godinu prije lokalnih izbora moglo bi najveću štetu donijeti upravo strankama trojke. Dok se na višim nivoima trude ‘lažno’ prikazati jedinstvo, lokalni nivoi pucaju po šavovima.

Forto, Nikšić i Konaković obavljaju isuviše važne pozicije da bi se bavili lokalnim požarima. Oni bitke biju sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom. No, ni to im ne ide od ruke. Evidentno je nezadovoljstvo i njihovog članstva i glasača i ono će biti samo veće.

Rekonstrukcija Vlade KS još je jedan vruć krompir u rukama trojke. Politička trgovina na koju su pristali sa zastupnicima Damirom Marjanovićem, Redžom Lemezanom i Admelom Hodžić kako bi izbacili Stranku za BiH, već izlazi na površinu. O trgovini pozicijama, namještenim konkursima sa već unaprijed poznatim kandidatima, nezakonitim odlukama Vlade kada je riječ o imenovanjima, govore tek rijetki.

Umjesto promjena koje su obećali i borbe protiv korupcije, stranke trojke ušle su u začarani krug za koji su godinama optuživali SDA. Nije ni čudo što sve glasnije i glasači trojke poručuju ‘vratite nam SDA’ gledajući kadrovsku politiku stranaka, direktore javnih preduzeća, a posebno onih od kojih zavise i općine kao što je riječ o javnoj čistoći, odvozu otpada, uređenju parkova i zelenih površina, vodosnabdijevanju.

(NAP)

Reformski zakoni “na čekanju”, prioritet bila kupovina zgrade za UIO u Banjoj Luci: Vijeće ministara BiH povuklo zakone o sukobu interesa i sudovima BiH sa dnevnog reda, sve ide na Dodikovu, Nikšićevu i Čovićevu “radnu grupu”

Prema objavljenom dnevnom redu, na 19. sjednici Vijeća ministara BiH trebalo se raspravljati o Nacrtu zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, Nacrtu zakona o sudovima Bosne i Hercegovine i Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Međutim, kolegij Vijeća ministara BiH kojeg su u utorak činili Borjana Krišto (HDZ), Staša Košarac (SNSD) i Elmedin Konaković (NiP) skinuo je sa dnevnog reda ove zakone.

“U skladu sa dogovorom lidera Trojke, HDZ-a i SNSD-a, ovi zakoni su povučeni i bit će formirane radne grupe koje će ponovo usaglašavati ovaj tekst”, kazao je sagovornik Istrage iz Vijeća ministara BiH.

“Danas ćemo”, napisao je u ponedjeljak predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, “sjesti i dogovarati ono što naši prethodnici nisu uspjeli, a nisu ni probali riješiti za sve ove godine. Mi se ne bojimo razgovora jer znamo da nećemo pristati ni na što što će ugroziti bilo čija prava, ni građana, ni naroda, a posebno nećemo pristati na nešto što bi oslabilo Bosnu i Hercegovinu”.

No, nakon što je sjeo sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, Nikšić je dogovorio da Vijeće ministara BiH odobri 70 miliona maraka za kupovinu zgrade za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje u Banjoj Luci. Reformski zakoni, poput zakona o sukobu interesa i zakona o sudovima BiH stavljeni su u ladicu.

Zakon o sukobu interesa jedan je od prioriteta koje je Europska komisija postavila Bosni i Hercegovini u vezi s aplikacijom BiH za članstvo u Evropskoj uniji. Međunarodni zvaničnici nekoliko puta su javno tražili od bh. vlasti usvajanje ovog zakona, ali su, uglavnom, SNSD i HDZ blokirali. U međuvremenu, Ministarstvo pravde BiH pripremilo je Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine. Dokument je dostavljen svim ministrima i predloženo je da u utorak razmatra Vijeće ministara BiH. Ali onda su sjeli Milorad Dodik, Nermin Nikšić i Dragan Čović i ova reformski zakon je povučen sa dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH. Nacrt zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.

I zakon o sudovima BiH trebao bi biti jedan od reformskih zakona BiH. Tim zakonom je predviđeno osnivanje višeg suda BiH koji bi, faktički, imao ulogu vrhovnog suda BiH. Kompletan zakon o sudovima BiH možete pročitati na ovom mjestu.

Dakle, reformski zakoni o kojima su u proteklom periodu govorili lideri Trojke skinuti su sa dnevnog reda Vijeća ministara. Prioritet je, ipak, bila odluka o odobravanju novca za kupovinu zgrade UIO u Banjoj Luci.

 

 

 

Službenici u Ministarstvu vanjskih poslova mjesecima nisu otvarali poštu: BiH kasni sa agremanima za devetnaest stranih ambasadora u Sarajevu, a ministar Konaković mislio da nema pristup tajnim podacima pa je na samit NATO-a poslao zamjenika!

Zbog propusta službenika Ministarstva vanjskih poslova, Bosna i Hercegovina još uvijek nije dodijelila agremane za devetnaest ambasadora koji su trebali službovati u našoj zemlji, saznaje Istraga.ba. Zbog identičnog propusta u MVP-u, Bosnu i Hercegovinu na posljednjem samitu NATO-a u Viljnusu nije predstavljao ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, već njegov zamjenik Josip Brkić.

Ukratko, službenici MIP-a mjesecima nisu otvarali dio pošte sa oznakom Interno, zbog čega nisu dodjeljivani agremani stranim ambasadorima u BiH. Zbog neotvaranje pošte, ministar Konaković je mislio da nema pristup tajnim podacima i nije mogao učestvovati na samitu NATO-a.

Na adresu Predsjedništva BiH je, kako saznajemo, u ponedjeljak ujutro stiglo devetnaest agremana koje je trebalo uručiti stranim diplomatama. No, svi agremani su vraćeni u Ministarstvo vanjskih poslova, jer su pripremljeni tokom predsjedavanja Željke Cvijanović, a od kraja prošle sedmice Predsjedništvom predsjedava Željko Komšić. Ti agremani su, kako saznajemo, mjesecima bili u kabinetu jednog od saradnika ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i uopće nisu otvarani. Među agremanima su oni koji se odnose na nove ambasadore Švedske i Francuske.

U pošti koja je otvorena prošle sedmice, bilo je i dokumenata koji se odnose na samog ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića. U pitanju su, naime, dokumenti koji se odnose na pristup tajnim podacima. Kako nije znao da je dobio sve potrebne dokumente, ministar Konaković je za Samit NATO-a u Viljnusu prijavio svog zamjenika Josipa Brkića.

No, od toga je mnogo veći problem to što Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije poduzimalo ništa u vezi sa agremanima stranih ambasadora. Među neotvorenim kovertama je bila i ona koja se odnosila na agreman novom ambasadoru Kraljevine Švedske u BiH. Kako Šveđani, zbog propusta MVP-a BiH, nisu znali da je Predsjedništvo odobrilo agreman njihovom novom ambasadoru, i oni su počeli odugovlačiti sa dodjeljivanjem agremana novom ambasadoru BiH (Bojan Šošić).

Slična situacija je i sa novim ambasadorom BiH u NATO-u. Zbog neotvaranja pošte koja je pristigla iz OSA-e, Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije dostavilo dodatne informacije koje su bile potrebne da bi novi ambasador Vanja Filipović dobio potrebne dokumente koje se odnose na pristup tajnim podacima. Upravo zbog toga će kasniti njegovo preuzimanje dužnosti u sjedištu NATO-a u Briselu.

Ustavni sud BiH nije mogao donijeti odluku o apelaciji PDP-a: SNSD-ov četvrti delegat u rukama Trojke, imenuju li Marina Vukoju za ustavnog sudiju, Dodik ostaje nezamjenjiv u Vijeću ministara BiH!

Sjećate li se priče o četvrtom SNSD-ovom delegatu u klubu Srba? Taj delegat zbog kojeg je stranka Milorada Dodika nesmjenjiva u Vijeću ministara BiH sada direktno ovisi o imenovanju Marina Vukoje.

Naime, na posljednjoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH na dnevnom je redu bila apelacija PDP-a kojom je traženo poništenje odluke Suda BiH koji je ranije presudio da onaj “sporni” listić kojeg je CIK priznao ne može biti priznat zbog čega je SNSD dobio četvrtog delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. A taj četvrti SNSD-ov delegat Dodikovoj stranci garantuje opstanak u vlasti na nivou Bih, bez obzira na stavove njegovih koalicijskih partnera iz Trojke i HDZ-a BiH.

“AP-81-23 (Partija demokratskog progresa – PDP)”, pisalo je u dnevnom redu plenarne sjednice Ustavnog suda BiH održane 13. jula.

No, odluka u ovom slučaju nije donesena. Četvero sudija bilo je za prihvatanje PDP-ove apelacije, dok je njih troje bilo – protiv. Kako je za donošenje odluke bilo potrebno pet glasova, Ustavni sud BH nije mogao donijeti odluku u ovom predmetu, pa je sve odloženo za narednu sjednicu Ustavnog suda BiH. Detaljima sa sjednice i o narednoj sjednici vratit ćemo se kasnije nakon što ukratko podsjetimo na sam slučaj “četvrti delegat”.

Narodna skupština RS bira pet delegata u Klubu Srba Doma naroda PS BiH. S obzirom na način odlučivanja u Domu naroda PS BiH (entitetsko glasanje) najmanje dvoje od petero delegata iz Kluba Srba moralo bi podržati (ili biti suzdržano) određenu odluku da bi ona bila usvojena. Upravo zbog toga je SNSD nastojao dobiti četiri delegata u Klubu Srba kako bi imao kontrolni mehanizam prilikom donošenja odluka na nivou BiH. Recimo, da bi Vijeće ministara BiH ili neki ministar bio smijenjen, za odluku o smjeni mora glasati većina zastupnika u Predstavničkom domu, te većina (osam)delegata u Domu naroda, s tim da u oba slučaja mora postojati entitetska većina. Opozicija iz RS-a u Predstavničkom domu PS BiH ima pet zastupnika, što je entitetska većina, dok je u Domu naroda sve ovisilo o “četvrtom” SNSD-ovom delegatu.

Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać  iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.

Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra prošle godine, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH. Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje. CIK je, potom, ponovo odlučio da je listić važeći. SNSD je opet uputio žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje je, na kraju, poništilo odluku CIK-a i naložilo da se donese odluka o poništavanju spornog listića. SNSD je tako dobio četvrtog delegata u Klubu Srba, dok je opozicija ostala na jednom delegatu. Zahvaljujući tom delegatu, Milorad Dodik danas ima kontrolni paket prilikom donošenja odluka u Domu naroda PS BiH.

Opozicioni PDP je, nakon svega, uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH koja je razmatrana na posljednjoj plenarnoj sjednici. No, odluka nije donesena, jer je, već smo naveli, četvero sudija bilo za prihvatanje PDP-ove apelacije, dok je troje bilo – protiv. Među troje sudija koji su, prema informacijama Istrage, bili protiv su Zlatko Knežević (sudija iz RS) i Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH bliska HDZ-u BiH. Kada je omjer 4:3, odluka ne može biti donesena, osim ako predsjednik Ustavnog suda BiH nije u grupi od četvero sudija.

“Izuzetno, kada u plenarnoj sjednici u donošenju odluke učestvuje manje od ukupnog broja od devet sudija, i to zbog razloga navedenih u članu 90 stav (1) ili članu 98 ovih pravila, kao i kada nisu izabrane sve sudije, ili kada je sudija/sudije u dužem periodu, zbog bolesti, spriječen da vrši svoju funkciju, ukoliko najmanje pet sudija ne glasa identično o prijedlogu odluke o zahtjevu/apelaciji, u slučaju iz člana 98 odlučivanje o toj odluci će se odložiti za jednu od narednih sjednica ali ne duže od šest mjeseci, a ako se ista situacija nakon isteka tog roka ponovi, glas predsjednika Ustavnog suda, odnosno sudije koji ga zamjenjuje, računa se dvostruko”, piše u Pravilima Ustavnog suda BiH.

Dakle, da bi dupli glas predsjednice Ustavnog suda BiH imao svrhu, ona mora biti na strani četvero sudija (pod uslovom da Sud nije popunjen). Na posljednjoj plenarnoj sjednici, Valerija Galić je bila na strani troje sudija koji su željeli odbiti apelaciju PDP-a. No, sve bi se moglo promijeniti na narednoj sjednici Ustavnog suda BiH, ukoliko Marin Vukoja (HDZ) bude imenovan za sudiju. Naime, bude li Vukoja imenovan, on će sigurno pratiti Valeriju Galić prilikom glasanja. U tom slučaju (ako NSRS do tada ne imenuje drugog sudiju iz tog entiteta) omjer prilikom glasanja o PDP-ovoj apelaciji bio bi 4:4 i Valerija Galić bi, duplim glasom, obezbijedila potrebnu većinu za odbijanje apelacije. Na taj bi način SNSD ostao na četiri delegata i do kraja ovog mandata stranka Milorada Dodika bi ostala u vlasti na nivou BiH.

Papićeva supruga ušla u “opasnu zonu”: Šefica kabineta napustila Dušku Jurišić, optužila doministricu za “neprofesionalizam” i upozorila da će proizvesti probleme u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice!

Ranka Ninković-Papić više nije šefica Kabineta Duške Jurišić, zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, saznaje Istraga. Ona je 12. jula dostavila zahtjev za razrješenje, optužujući, pritom, doministricu Jurišić za “nekorektno ponašanje”.

“Razlozi su, prije svega, najblaže rečeno u neprofesionalnom i nekorektnom odnosu zamjenice ministra prema mom radu i meni lično, itd. Ponašanje Duške Jurišić, Vaše zamjenice, prema meni nije izolovan slučaj i može proizvesti mnoge probleme unutar Ministarstva”, obrazložila je svoju ostavku Ranka Ninković-Papić.

Podsjetimo, Ranka Ninković-Papić je za šeficu Kabineta Duške Jurišić imenovana 1. februara ove godine. Ninković-Papić je supruga “nezavisnog analitičara” Žarka Papića koji je godinama bio u prijateljskim odnosima sa bivšom novinarkom i medijskom radnicom Duškom Jurišić, koja je, kao kadar Naše stranke, dobila poziciju zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice u novom sazivu Vijeća ministara BiH. Nakon što je obznanjeno da je Duška Jurišić za šeficu kabineta imenovala suprugu analitičara Papića, NS-ova doministrica se našla na udaru dijela bh. javnosti. Tako je bivša novinarka ušla u verbalni sukob sa urednikom i voditeljem N1 Televizije Amirom Zukićem u njegovoj emisiji Presing.

“Ja sam zamjenik ministra, imam pravo na dva savjetnika, vozača i sekretaricu”, rekla je Jurišić, a potom ju je Zukić upitao da li je već popunila te pozicije i kako se zovu ljudi koje je dovela.

“Osoba koja je šef kabineta je Ranka Ninković Papić, dugogodišnja direktorica Fonda, aktivistkinja nevladinog sektora, menadžerica, žena koja fantastično govori engleski jezik”, rekla je Jurišić.

Zukić je potom konstatovao da je to supruga akademika Žarka Papića što je Dušku Jurišić naljutilo.

“Nećete valjda i vi ući u tu zamku?”, upitala je Jurišić pa potom rekla:”Amire, ušli ste u vrlo opasnu zonu, preporučujem vam da izađete iz nje”.

Četiri mjeseca kasnije, aktivistica za ljudska prava Ranka Ninković-Papić je procijenila da je doministrica Duška Jurišić nekorektna i neprofesionalna.

 

Kraj drame u Parlamentu FBiH: Prekinuta vanredna sjednica započeta u ponoć, HDZ i Trojka koristili falsifikovani izvještaj sa sjednice Komisije koja nije ni održana!

Nakon zasjedanja kolegija Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH koji je trajao duže od sat vremena, predsjedavajuća Mirjana Marinković-Lepić se kratko obratila zastupnicima i saopštila da vanredna sjednica prekida.

Također, saopštila je da će zastupnike obavijestiti o datumu nastavka sjednice.

Podsjećamo, vladajuća većina u Parlamentu Federacije BiH pokušala je u ponoć održati nastavak danas prekinute vanredne sjednice Predstavničkog doma FBiH kako bi, bez stava Komisije za izbor i imenovanja, popunili tu istu Komisiju od koje ovisi imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. 

Međutim, uslijed burnih protesta opozicije koja je upozorila da je prekršen pravilnik o radu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, te da se kao povod da izmjene Komisiju za izbor i imenovanje koristi krivotvoreni dokument, većina je na kraju odlučila da prekine sjednicu. 

Također, opozicija je rukovodstvu Parlamenta zaprijetila i podnošenjem krivičnih prijava, ukoliko istraju na održavanju sjednice i donošenju odluke o popuni nedostajućih članova Komisije za izbor i imenovanje.

Drama u Parlamentu FBiH: Trojka i HDZ za ponoć zakazali vanrednu sjednicu, mimo procedura žele stvoriti uslove za imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavog suda BIH!

Nakon što je oko 22:40 završena 3. redovna sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, predsjedavajuća doma Mirjana Marinković-Lepić kazala je da su “stekli uslovi za nastavak prekinute vanredne sjednice doma” te da je dostavljen materijal predsjednika Komisije za izbor i imenovanje Mladena Boškovića!

Nezir Pivić (SDA) pitao je Marinković-Lepić da li je ta sjednica Komisije uopšte održana jer u materijalu se navodi da nije bilo kvoruma.

“Vi ste se potpisali. Šta se desilo u međuvremenu da se zakaže sjednice. Ovo je plagijat što ste nam poslali. Znate li vi šta radite. Kakav je ovo cirkus. Pa je li vi znate šta radite. Šta radite od najvišeg zakonodavnog tijela. Ovo je sramota i ponižavanje ovog tijela.
Sramota je da se bavimo na ovakav način. Ovo je klasična prevara. Mi smo dobili izvještaj nekog gospodina koji nije održao komisiju i da se nisu stekli uslovi za održavanje sjednice. Ništa se nije promijenilo. Ne može se nastaviti ta sjednica”, kazao je Pivić.

Šef Kluba DF-a Mahir Mešalić kazao je da je ovo “za hapsa” i da je katastrofa šta se radi.

“Vi hoćete na prevaru da kažete nama da ste vi održali sjednicu za koju ste vi predsjedavajuća konstatovali da nije održana. Sad je 11 navečer. Mi ćemo ovo spriječiti. Budite spremni na sve ovdje. Ono što ćete vi uraditi je nasilje i ovo je laž. Ne razumijem ovo da nas pravite ludima. Šta imate razmatrati ako nemate kvorum i ne možete donositi odluke. Vi ne radite po zakonu, ne radite po Poslovniku, svjesno ga kršite. Mogli ste sačekati pet, deset dana pa to uraditi. Očekujem od uposlenika da brane Ustav, da brane državu BiH. Nećete se igrati ni vi ni Bošković. Na ove podvale na koje su pristali SDP i ostali izdajnici, neće vam proći. Ustav i zakon broj 1 i tačka. Ako ste većina ne znači da morate državu kršiti. Ako mi državu dirnete i Ustav ja ga branim. Neću vam dozvoliti da ovdje provodite nasilje. Ni vi, ni Milorad Dodik ni Dragan Čović”, kazao je Mešalić.

On je zatražio polusatnu pauzu i sada je prekid u zasjedanju.

(NAP)

Ovo su zastupnici Trojke koji odlučuju o predaji Ustavog suda BiH Draganu Čoviću: Za Vukoju spremni!

Ako Marin Vukoja danas bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, na toj će poziciji dočekati 2043. godinu. Ostat će sudija Ustavnog suda BiH čak i ukoliko ikad bude donsen zakon prema kojem će međunarodne sudije biti “protjerane” iz ove institucije. Marin Vukoja je, pisali smo već, dugogodišnji kadar HDZ-a. Bio je na HDZ-ovoj listi za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Stranke HNS-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH imaju ukupno 20 zastupnika. Za imenovanje Marina Vukoje potrebno je 50 ruku. Zastupnici SBiH, NES-a, DF-a i SDA-a neće podržati Vukoju. Sve je, dakle, na zastupnicima Naše stranke, SDP-a, NiP-a, PDA i bihaćkog POMAK-a. Evo njihovih imena. Od ovih ljudi ovisi da li će HDZ BiH upravljati Ustavnim sudom BiH do stote godišnjice ZABNOBiH-a.

KLUB SDP-a

Damir Mašić, šef Kluba zastupnika SDP-a BiH. Osvojio 3628 glasova u izbornoj jedinici 7 kojoj pripadaju Hadžići, Ilidža, Novo Grad Sarajevo, Trnovo, Pale (FBiH), Foča (FBiH) i Goražde.

Damir Mašić

Ivan Boban, rođen u Mostaru 1987. godine. Osvojio je 261 glas. U Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH ušao je sa komepnzacione liste.

Ivan Boban

Siniša Dukić, rođen 1966. godine u Travniku. Osvojio je 1159 glasova i nije osvojio direktni mandat. U Predstavnički dom Parlamenta Federacije ušao je sa kompenzacijske liste SDP-a.

Siniša Dukić

Razim Halkić, rođen 1972. godine u Cazinu. Osvojio je 2172 glasa u Izbornoj jedinici 1 koja obuhvata područje Unsko-sanskog kantona. Izabran je direktno u Predstavnički dom FBiH sa liste SDP-a BiH.

Razim Halkić

Nijaz Helez, rođen 1964. godine na Kupresu, nastanjen u Bugojnu. Na Općim izborima 2022. godine osvojio  4922 glasa u  izbornoj jedinici 8 koja obuhvata Jajce, Dobretiće, Donji Vakuf, Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Fojnica, Kiseljak, Kreševo. Osvojo je direktni mandat sa liste SDP-a BiH

Nijaz Helez

Kadrija Hodžić, rođen 1958. godine u Tuzli. Na listi SDP-a BiH u izbornoj jedinici 3 (Lukavac, Tuzla, Srebrenik i Čelić) osvojio 7293 glasa, što je najviše od svih kandidata te stranke za Parlament Federacije.

Kadrija Hodžić

Elvir Karajbić, rođen 1976. godine, nstanjen u Zavidovićima. Bio je kandidat SDP-a u izbornoj jedinici 5 koja obuhvata Doboj Jug, Tešanj, Maglaj, Usora, Žepče, Zavidovići i Zenica. Osvojio je 4836 glasova i direktni mandat u Predstavničkom domu FBiH.

Elvir Karajbić

Hajrudin Kozarević, rođen 1972. godine u Živinicama. Izabran iz izborne jedinica 4 (Teočak, Banovići, Kalesija, Sapna i Kladanj), osvojivši 3983 glasa.

Hajrudin Kozarević

Nihad Krajinović, rođen 1974. u Gračanici. Obnašao funkciju Predsjedavajućeg Gradskog vijeća Gračanica (mandat 2016-2020). Na izborima 2022. godine bio je kandidat u izbornoj jedinici 2. Ova izborna jedinica obuhvata Posavski kanton, te općine Gradačac, Gračanica, Doboj Istok. Osvojio je 6519. glasova.

Nihad Krajinović

Azra Okić, rođena 1964. godine u Tuzli. Bila je na listi SDP-a u izbornoj jedinici 3 kojoj pripadaju općine i gradovi Lukavac, Tuzla, Srebrenik i Čelić. Osvojila je 2655 glasova i direktni mandat u Predstavničkom domu FBiH.

Azra Okić

Lana Prlić, rođena 1993. u Makarskoj. Osnovnu i srednju školu je završila  je u Mostaru.  U Parlament FBiH ušla sa kompenzacijske liste SDP-a, osvojivši 2491 glas.

Lana Prlić

Senad Subašić, rođen 1960. godine u Jelahu. Završio je osnovnu školu u Jelahu, gimnaziju u Doboju. U Predstavnički dom FBiH ušao sa kompenzacijske liste. Osvojio je 2474 glasa.

Senad Subašić

Belmin Zukan je rođen 1995. godine u Zenici. Po zanimanju je bachelor prava, diplomu je stekao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U Predstavnički dom FBiH ušao osvojivši  1928 glasova u izbornoj jedinici 6  kojoj pripadajuKakanj, Vareš, Olovo, Visoko i Breza.

Belmin Zukan

Aner Žuljević, rođen je 1977. godine u Mostaru. U Predstavnički dom FBiH ušao je direktno, sa osvojenih 4509 glasova. Bio je kandidat u izbornoj jedinici 9 kojoj pripadaju Konjic, Jablanica, Prozor, Mostar, Čapljina, Neum, Čitluk, Stolac i Ravno.

Aner Žuljević

Fuad Abaspahić je SDP-ov kadar iz Vogošće. U Predstavnički dom FBiH je ušao kao zamjena za Jasnu Duraković koja je podnijela ostavkju zbog nespojivosti funkcija. Bio je kandidat u izbornoj jedinici 11. i osvojo 1774 glasa.

Fuad Abaspahić

KLUB NiP-a

Halil Bajramović, rođen 1971. godine u Rujnici kod Cazina. Nastanjen u Bihaću, privatni poduzetnik. U Predstavnički dom FBiH ušao sa kompenzacijske liste NiP-a. Na području cijelog USK-a osvojio je 328 glasova.

Halil Bajramović
Alma Beganović, rođena 1989. godine u Goraždu, nastanjena u Novom Travniku. U izbornoj jedinici 8 koja obuhvata Jajce, Dobretiće, Donji Vakuf, Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Fojnica, Kiseljak, Kreševo osvojila 551 glas. Zastupnički mandat dobila sa kompenzacijske liste.
Alma Beganović

Suada Halilović, rođena 1994. godine u Mostaru. U izbornoj jedinici 9 kojoj pripadaju  Konjic, Jablanica, Prozor, Mostar, Čapljina, Neum, Čitluk, Stolac i Ravno uspjela je osvojiti 197 glasova. U Predstavnički dom FBiH ušla sa komenzacijske liste.

Suada Halilović

Amra Junuzović-Kaljić, rođena 1957. godine. U Predstavnički dom FBiH ušla je direktno, sa osvojenih 2723 glasa u izbornoj jedinici 11 kojoj pripadaju Ilijaš, Vogošća, te sarajevske općine Centar, Stari Grad i Novo Sarajevo.

Amra Junuzović-Kaljić

Rasim Smajlović, rođen 1987. u Brčkom. U izbornoj jedinici 2 koja obuhvata Gradačac, Gračanica, Doboj Istok, kao i birače iz Brčko distrikta osvojio je 499 glasova. U Predstavnički dom FBiH je ušao sa kompenzacione liste.

Rasim Smajlović

Amel Mekić, rođen 1981. godine u Sarajevu. U Predstavnički dom FBiH je ušao nakon što je predsjednik te stranke Elmedin Konaković odustao od mandata. Mekić je osvoji 3328 glasova u izbornoj jedinici 11.

Amel Mekić

Ajla Milišćić-Pepić u Predstavnički dom FBiH ulazi kao zamjena za Adnana Delića koji je prethodno odustao od mandata zbog nespojivosti funkcija. Na izborima 2022. godine osvojila je 3705 glasova, što je treći rezultat u NiP-u.

Ajla Milišćić-Pepić
NAŠA STRANKA
Mirsad Čamdžić, rođen 1966. godine u selu Malešići kod Gračanice. Dugogodišni novinar Radio Gračanice, poznat po vođenju emisije “Ljubavni vrtuljak”, u kojoj je spajao usamljena srca. U Predstavnički dom FBiH ušao sa kompenzacijske liste. Osvojio ukupno 1658 glasova.
Mirsad Ćamdžić

Mirjana Marinković – Lepić, rođena 1961. godine. Mjesto rođenja Užice, Srbija. Obavlja funkciju predsjedavajuće Predstavničkog doma FBiH. U Parlament ušla sa kompenzacijske liste Naše stranke. Osvojila 1419 glasova.

Mirjana Marinković – Lepić

Dragan Mioković, rođen 1958. godine. Nije naveo mjesto rođenja u biografiji na stranici Parlamenta. Nastanjen u Sarajevu. U izbornoj jedinici 7 kojoj pripadaju Hadžići, Ilidža, Novo Grad Sarajevo, Trnovo, Pale (FBiH), Foča (FBiH) i Goražde osvojio je 3602 glasa. Bivši je milicioner.

Dragan Mioković
Damir Nikšić, rođen 1970. godine u selu Brezovo polje kod Brčkog. Nastanjen u Sarajevu. U Predstavnički dom FBiH ušao sa kompenzacijske liste Nape stranke. Osvojio je 3761 glas.
Amir Purić, rođen 1989. godine. Na stranici Parlamenta nije navedeno njegovo mjesto rođenja. Mjesto prebivališta – Velika Kladuša. Mandat u Predstavničkom domu FBiH dobio sa kompenzacione liste. Za njega je glasalo 1248 birača.
Amir Purić

Marko Cvitanović u Parlament ulazi kao zamjena za Damira Arnauta koji je odabrao ambasadorusku poziciju u Berlinu u odnosu na poziciju federalnog zastupnika. Cvitanović je osvojio 1704 glasa. Kao borac koji se borio na strani Armije RBiH u MUP-a RBiH teško ranjen tokom agresije na BiH.

PDA

Elzina Pirić, rođena u Banovićima. Zastupnica PDA čiji je osnivač Mirsad Kukić. Trenutno obavlja funkciju predsjednice PDA. Na izborima 2022. godine osvojila je 6719 glasova.

Elzina Pirić

POMAK – Bihać

Maja Uremović, zastupnica lokalne stranke iz Bihaća koju je osnovao bivši gradonačelnik Šuhret Fazlić. U Parlament je izabrana direktno, osvojivši 1458 glasova.

Maja Uremović

NEZAVISNI ZASTUPNICI

Kenan Uzunović je u Predstavnički dom FBiH ušao kao kandidat BH inicijative Fuada Kasumovića. Osvojio je 9195 glasova i dobio direktni mandat. Neposredno prije imenovanja Vlade FBiH je napustio BHI FK i prešao u NES. Nakon toga je postao nezavisni zastupnik.

Kenan Uzunović

Arnel Isak je u Predstavnički dom FBiH ušao kao kandidat NES-a. No, neposredno prije nametanja Vlade FBiH Isak je postao nezavisni poslanik. Podržao je Vladu FBiH pod uslovom da njegov otac Ramo Isak postane federalni ministar unutrašnjih poslova.

Arnel Isak

Da bi podržao imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, Arnel Isak traži da prethodno bude imenovan za dopredsjedavajućev Predstavničkod doma FBiH.

Obezbjeđivanje većine za izbor Marina Vukoje: Trojka i HDZ iz Komisije za izbor i imenovanje izbacuju DF i SBiH, a ubacuju PDA i HDZ 1990 kako bi predložili Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH

Na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u četvrtak 6. jula naći će se odluka o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Riječ je o popunjavanju Komisije za izbor i imenovanje PD Parlamenta FBiH u kojoj nedostaju dva člana nakon ostavku Feliksa Vidovića i Antonija Sesara iz HDZ-a, te zamjeni dvije članice Komisije iz stranaka koje nisu dio vlasti na nivou FBiH. Takav scenario najavila je i Istraga.ba.

Na ovaj način trebala bi se osigurati potrebna većina u Komisiji za planirana imenovanja, a najprije za prijedlog imena Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH i drugih imenovanja.

Prema prijedlogu iz Komisije se izbacuju Dajana Čolić iz DF-a i Edina Gabela iz Stranke za BiH. Umjesto njih ući će Elzina Pirić (PDA) i Stipe Tokić (HDZ 1990), te dva člana iz HDZ-a umjesto Vidovića i Sesara.

Ova Komisija trebala bi odmah zasjedati nakon završetka vanredne sjednice kako bi pripremila prijedlog imenovanja za redovnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koja je planirana nakon vanredne sjednice.

Komisija za izbor i imenovanje ima ukupno 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su još Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Eldar Čomor iz SDA, Irfan Durić iz NES-a te ova četiri već spomenuta člana koja će biti imenovana u četvrtak.

Ovakvim postupanjem krši se Poslovnik o radu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koji jasno propisuje da „radno tijelo čine, po pravilu, poslanici iz svih klubova poslanika srazmjerno zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkom domu, s tim da jedan poslanik može biti član u najviše tri radna tijela“.

I tu dolazimo do problema. Ukoliko prođe plan za promjenu članova ove komisije to znači da je 12 zastupnika i parlamentarni kapacitet Demokratske fornte potpuno obesmišljen jer neće imati nijednog člana Komisije. PDA ima samo jednu zastupnicu Elzinu Pirić koja sada kao podobni član parlamentarne većine treba ući u Komisiju.

HDZ BiH ima 15 zastupnika, a tri člana Komisije. Iako i SDP BiH ima 15 zastupnika u Komisiji su dva njihova člana.

Stranka za BiH ima četiri zastupnika, a sada se izbacuje članica Edina Gabela. Umjesto nje ulazi zastupnik HDZ 1990 koji ima samo tri zastupnika.

Gabela bi trebala biti smijenjena i iz rukovodstva Doma, a umjesto nje imenovan Arnel Isak koji je dio vladajuće većine.

Iako je najbrojniji klub u Predstavničkom domu sa 26 zastupnika SDA kao opoziciona stranka ima samo jednog člana Komisije.

Promjenom sastava Komisije prilikom glasanja za prijedlog sudije Ustavnog suda BiH mogu biti preglasani Damir Mašić i Aner Žuljević koji traže da se uputi cijela lista u Parlament.

(NAP)

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...