Facebook Twitter Youtube
    Najnoviji

    Politika

    Presuda po apelaciji Željka Komšića nikad nije provedena: Predsjednici i potpredsjednici entiteta biraju se na neustavan način

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH vrši se na neustavan način, presudio je Ustavni sud BiH još 26. marta 2015. godine. No, odredbe na osnovu kojih se vrši “diskriminatorski” izbor entitetskih rukovodstava nikada nisu izbrisane. I to je jedina presuda kojom Ustavni sud BiH nije naredio “brisanje” spornih članova Izbornog zakona BiH i entitetskih ustava.

    Presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Željka Komšića

    “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.

    Osporeni članovi reguliraju izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH. Ustavni sud BiH je, tako, neustavnim proglasio član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i  83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske. Tim neustavnim odredbama regulirano je da “Predsjednik RS-a ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda” te da se “Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.

    Iako je Ustavni sud BiH ove odredbe proglasio neustavnim još u martu 2015. godine, po njima je 2018. godine, na Općim izborima, za predsjednicu Republike Srpske izabrana Željka Cvijanović, a za potpredsjednike Ramiz Salkić i Josip Jerković.

    Za razliku od RS-a, izbor aktualnog Predsjedništva Federacije BiH obavljen je prije nego je Ustavni sud BiH sporne odredbe proglasio neustavnim. Marinko Čavara, Milan Dunović i Melika Mahmutbegović imenovani su za predsjednika, odnosno potpredsjednike Federacije BiH u februaru 2015. godine i od tada obavljaju svoje funkcije. Ustavni sud BiH je mjesec dana kasnije konstatovao da član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s Ustavom BiH.

    “(1) Pri izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda može kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.
    (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH zahtijeva prihvaćanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Predstavničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, piše u osporenoj odredbi Ustava Federacije BiH.

    Dakle, trenutni način izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije je – neustavan. A upravo na taj način izbora poziva se lider HDZ-a BiH Dragan Čović, koji blokira izbor novog rukovodstva Federacije BiH koristeći dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH.

    Važno je napomenuti da su protiv ove odluke Ustavnog suda BiH bili Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić i Zlatko Knežević. Dakle, odluka je donesena glasovima troje stranih i dvoje bošnjačkih sudija – Mirsada Ćemana i Seade Palavrić. No, ono što je posebno specifično za ovu presudu je tačka 75. obrazloženja.

    Ustavni sud BiH neće brisati “neustavne odredbe” u “slučaju Komšić”

    “Trenutno je nemoguće predvidjeti i obim ovih izmjena. Stoga, Ustavni sud neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona, odnosno neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini i Parlamentu Federacije BiH da izvrše usaglašavanje navedenih odredaba, dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona s Evropskom konvencijom koju je utvrdio Evropski sud u citiranim predmetima”, piše u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH.

    Ustavni sud BiH, dakle, ne želi brisati neustavne odredbe ustava Federacije i RS-a i Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor rukovodstva entiteta. Isti taj sud, međutim, dvije godine kasnije donosi odluku o brisanju “neustavnih odredbi” Izbornog zakona BiH koje su se odnosile na način izbora delegata u Domu naroda Federacije BiH po apelaciji Bože Ljubića.

    Ustavni sud BiH nalaže brisanje neustavnih odredbi u “predmetu Ljubić”

    Te odredbe su izbrisane na osnovu presude u “slučaju Ljubić”, što znači da je ta presuda – provedena. Za razliku od presude donesene po apelaciji Željka Komšića.

    Detalji sastanka u Predsjedništvu BiH: Komšić institirao na 14 prioriteta EU i presudama iz Strazbura, Palmer i Eichhorst kazali da nema argumenata protiv takvog stava

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Ne postoji nikakva skrivena agenda”, kazala izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst odgovarajući u ponedjeljak ujutro na konstataciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da će “uvijek reagovati na pokušaje ugrožavanja suverentiteta BiH u kontekstu onoga što radi Zagreb.

    Eichhorst je, prema informacijama Istrage, kazala da “postoji još 26 članica EU koje su posvećene primjeni Mišljenja Evropske komisije .

    To je, ukratko, suština sastanka Željka Komšića sa pomoćnikom državnog sekretara SAD Matthewom Palmerom i izvršnom  direktoricom za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst.

    Prema informacijama Istrage, na sastanku sa Komšićem Palmer i Eichhorst nisu iznosili nikakve prijedloge glede izmjena Izbonog zakona.

    “Istovremeno se treba raditi ambiciozno ali i realno”, rekao je Palmer tokom sastanka te dodao sa de “mora raditi u okviru sistema kakav trenutno jeste”.

    Komšić je, potom, kazao da izborne reforme u BiH moraju biti urađene kroz implementaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije kao i “provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava”.

    “Ne možemo naći argumente protiv takvog stava”, kazali su evropski i američki zvaničnici na sastanku u Predsjedništvu BiH.

    Angelina Eichhorst je dodala da očekuje da “Predsjedništvo BIH preuzme “lidersku ulogu u reformskim procesima.

    “Ne mogu ništa garantovati u ime Milorada Dodika, SNSD-a i HDZ-a BiH, što se vidjelo i prilikom usvajanja Budžeta Predsjedništva BiH”, rekao je Komšić.

    Podsjećamo, evropski i američki zvaničnici posljednja tri dana imali su niz sastanaka sa visokim zvaničnicima u BiH tražeći, pored ostalog, rješenje za izbornu reformu. Na sastancima sa predsjednicima opozicijskih partija razgovaralo se i o “asimetričnim rješenjima” prema kojem bi se članovi Predsjedništva BiH iz Federacije birali posredno, dok bi član PRedsjedništva iz RS bio izabran na izborima. Protiiv takvog prijedloga jedini je, na sastanku opozicionara, izričito bio lider SDP-a Nermin Nikšić. Ranije smo objavili da bez podrške SDP-a, DF-a i SDA takva rješenja ne mogu dobiti dvotrećinsku podršku u Parlamentu BiH.

    Centralna izborna komisija odlučila: Političkom direktoru SBB-a Anisu Kriviću oduzet vijećnički mandat

    Piše:
    Redakcija
    -

    Centralna izborna komisija BiH oduzela je u četvrtak vijećnički mandat Anisu Kriviću, političkom direktoru Saveza za bolju budućnost BiH, saznaje Istraga.ba. Krivić je bio SBB-ov vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad Sarajevo. Odluka je donesena jednoglasno.

    Kriviću je mandat oduzet zbog nespojivosti funkcija. Osim što je bio vijećnik, Krivić je istovremeno obavlja(o) i funkciju savjetnika dopremijera Federacije BiH Veska Drljače, što je, prema važećim zakonskim propisima, nespojivo.

    Kako bi prevarili Centralnu izbornu komisiju BiH Drljača i Krivić su tokom provjera pokušali prikriti određene činjenice. Naime, kada je CIK uputio dopis Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike tražeći informacije da li je Krivić savjetnik ministra, Drljača je odgovorio da nije. CIK je, potom, uputio dopis Vladi Federacije BiH tražeći informaciju o Krivićevom angažmanu, nakon čega je odgovoreno da je on savjetnik dopremijera Drljače. Pojednostavljeno, SBB-ovi kadrovi u Vladi FBiH tvrde da Anis Krivić nije savjetnik ministra Veska Drljače već da je savjetnik federalnog dopremijera Veska Drljače.

    Nakon što je pokrenut postupak, Krivić je na sve načine pokušavao izbjeći sankciju pa je tako u CIK dostavljao nepotpisana izjašnjenja kako bi se napravile proceduralne greške. Ipak, na kraju su prikupljeni svi dokumenti za izricanje sankcije.

    Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH sredinom je maja oduzela i vijećnički mandat Krivićevom stranačkom kolegi Ismiru Juski zbog toga što je istovremeno bio vijećnik u Općinskom vijeću centar i savjetnik u Vladi Federacije BiH. CIK je utvrdio da se u ovom slučaju radi o “nespojivosti funkcija”. Jusko se, potom, žalio Sudu BiH koji je potvrdio odluku CIK-a. Skoro identična situacija je i sa političkim direktorom SBB-a Anisom Krivićem koji na ovu odluku Centralne izborne komisije ima pravo žalbe Sudu BiH.

    HDZ-ova ministrica Zora Dujmović odbila podržati bh. košarkašice na Euru: “Niste pravilno numerisali stranice vašeg zahtjeva”

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Federalno ministarstvo kulture i sporta odbilo je podržati žensku košarkašku reprezentaciju na Evropskom prvenstvu jer zahtjev Košarkaškog saveza BiH nije bio “pravilno numerisan”.

    “Obavezna dokumentacija pogrešno numerisana. Numerisane sve stranice dokumenata”, navelo je Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH kojim rukovidi HDZ-ova ministrica Zora Dujmović.

    Košarkaški savez u BiH tražio je da im se sufinansiraju troškovi odlaska ženske košarkaške reprezentacije BiH na Evropsko prvenstvo koje se gra u Francuskoj i Španiji. Traženo je 30 hiljada maraka, što je samo dio od ukupno 217 hiljada maraka koliko je bilo potrebno Košarkaškom savezu BiH da finansira troškove na Euro basketu za žene.

    Javni poziv za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine u 2021. godini objavljen je 13. marta ove godine.

    “Sredstva za sufinanciranje programa i projekata dodjeljivat će se sukladno s Odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava i kriterijima raspodjele sredstava tekućeg transfera utvrđenog Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa – Federalnom ministarstvu kulture i sporta. Transferi za sport od značaja za Federaciju. Ukupan iznos raspoloživih sredstava 960.000,00 KM”, navedeno je u Javnom pozivu.

    U uslovima ovog poziva je bilo navedeno da se “obavezna dokumentacija od točke 1 do točke 10  dostavlja numerirana istim slijedom kako je navedeno i mora biti uvezana u cjelinu kao knjiga, jamstvenik, spiralni uvez ili uvezano u fasciklu”.

    Košarkaši savez BiH uredno se prijavio na ovaj poziv sa projektom: ušešče na Evropskom prvenstvu za žene (Španija-Francuska). Komisija kojom je predsjedavala Ana Tolo, inače savjetnica ministrice Dujmović, konstatovala je da je Košarkaški savez BiH uredno opravdao sredstva koja su im ranije dodjeljivana. No, projekat nije prihvaćen jer je, pazite sada, Košarkaški savez numerisao svaku stranicu, a ne onako kako je to propisalo Ministarstvo. Njihova aplikacija je odbijena i Košarkaški savez BiH ostao je bez 30 hiljada maraka pomoći. Odluka je objavljena početkom juna dok se ženska košarkaška reprezentacija pripremala za Euro.

    “U skladu sa Zapisnikom o radu Komisije za provjeru formalno – pravne ispravnosti prijava pristiglih po Javnom pozivu za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, „Transfer za sport od značaja za Federaciju“, formalno – pravno neispravne prijave pristigle na Javni poziv su sljedeće: prilog tabela. Podnosioci prijava navedeni u tački I Odluke, imaju pravo prigovora u roku od 5 (pet) dana od dana objavljivanja ove odluke na web – portalu Ministarstva”, navedeno je u Odluci Ministarstva koju je potpisala Zora Dujmović.

    Podsjećamo, ženska košarkaška reprezentacija BiH plasirala se u među osam najboljih selekcija u Evropi, pobijedivši u osmini finala  favorizovanu Hrvatsku.

    Mandić i Hadžibajrić se obratili pogrešnom sudu: Ustavni sud BiH odbacio apelaciju protiv Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ustavni sud BiH odbacio je apelaciju općina Centar i Stari Grad podnesenu protiv Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine kojom je urbani krajolik Sarajeva proglašen nacionalnim spomenikom BiH.

    “Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijele Općina Stari Grad Sarajevo i Općina Centar Sarajevo protiv Odluke Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine broj 07.2-2.3-81/20-7 od 2. studenoga 2020. godine, zbog nenadležnosti Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH.

    Podsjećamo, u aprilu ove godine ove dvije sarajevske općine su ustvrdile da je Komisija “jednostrano, proizvoljno i bez učešća apelanata, te bez valjanog pravnog osnova donijela Odluku o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom, kojom se uža gradska jezgra općina Centar i Stari Grad proglašava historijskim urbanim krajolikom”.

    “Shodno navedenom, proizvoljnom i neutemeljenom Odlukom Komisije, potpuno suprotno mandatu i cilju zbog koje je Komisija uspostavljena odredbama Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir, izvršen je direktan prijenos ustavnih i zakonskih nadležnosti apelanata na veće nivoe vlasti, potpuno ili djelomično ograničeno pravo mirnog uživanja imovine i raspolaganja istom apelanata kao jedinica lokalne samouprave, tako i širokog korpusa fizičkih i pravnih osoba koja su vlasnici dobara u tako širokom prostoru, čime je učinjena gruba povreda prava Ustava BiH i Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i niz zakonskih propisa kojim je zaštićeno pravo na imovinu, odnosno strogo definirani uvjeti pod kojima to pravo može biti ograničeno”, navedeno je tada u saopćenju sartajevskih općina.

    Načelnik Općine Centar Sarajevo tvrdio je tada u medijima da im se “ne dozvoljava rekonstrukcija vodovodne mreže u Ulici Mis Irbina.

    “Evo kako u praksi izgleda djelovanje Faruka Kapidžića i njegove tzv. zaštite Historijskog urbanog krajolika. U saradnji sa HDZ ministrom ne dozvoljavaju rekonstrukciju vodovodne mreže u Ulici Mis Irbina”, napisao je Mandić.

    No, kada je pisao žalbe, Mandić se obratio pogrešnom sudu.

    “Ustavni sud ukazuje da, dakle, niti u konkretnomu slučaju, nije nadležan da preispituje odluku Povjerenstva”, piše u Odluci Ustavnog suda BiH.

    Čavara prihvatio poziv Republike Srpske na razgovor o budućnosti BiH: To je dobra namjera, imamo veliku potrebu

    Piše:
    Redakcija
    -

    Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara prihvatio je poziv Republike Srpske na razgovor o budućnosti BiH i kaže da razgovore o budućnosti BiH vidi kao dobru namjeru iz Republike Srpske i nasušnu potrebu Hrvata, koje Bošnjaci sve više majorizuju, javio je RTRS.

    “Mislim da je jasno da je razgovor, u ovom formatu, naroda i entiteta neophodan. Bez obzira na to što neki osuđuju taj postupak, ja ga smatram dobronamjernim”, rekao je Čavara za RTRS i istakao da ga stavovi SDA ne obavezuju.

    Čavara je naglasio da Hrvati priželjkuju tripartitni razgovor.

    On je objasnio da je o međuentitetskom i dijalogu tri konstitutivna naroda već razgovarao sa predsjedsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović, koja je najavila da će predstavnicima vlasti u FBiH dostaviti zvaničnu verziju dokumenta kao osnovu za dijalog.

    Čavara je naveo da se mogućnost mirnog razlaza nepovratno izgubila prije početka sukoba, kada je, kako je rekao, i od Evrope bilo različitih rješenja uređenja BiH.

    Mislim da je bošnjačka strana prvenstveno odbila takav prijedlog. Prema tome prijedlog za razgovor o budućnosti svih nas u BiH nema alternativu. Hajdemo na nivou konstitutivnih naroda da razgovaramo kako ćemo urediti ovu BiH u kojoj živimo da je doživimo kao svoju – rekao je Čavara.

    Prema saznanjima RTRS-a, shodno zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske izabran je Pregovarački tim za dijalog sa predstavnicima Federacije, ali imena još nisu javno objelodanjena.

    U Federaciji čekaju zvaničan poziv, nakon čega će biti poznat format i teme dijaloga koji bi, prema prvim reagovanjima, mogao da bude srpsko-hrvatski razgovor, jer Bošnjaci u tome ne žele da učestvuju, bar je takav stav SDA, navodi RTRS.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na sjednici 11. maja inicijativu za razgovor i dijalog između strana Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/, kao i tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka o mogućim rješenjima za BiH.

    U zaključcima se navodi da Narodna skupština konstatuje da strane u budućem sveobuhvatnom dijalogu treba da budu Republika Srpska i FBiH, tri konstitutivna naroda – Srbi, Hrvati i Bošnjaci.

    (Oslobodjenje)

    Nerminu Džindiću ponuđena predsjednička funkcija u SBB-u: Fahrudin Radončić mjesecima uvjerava saradnike da se povlači

    Piše:
    Redakcija
    -

    Posljednja dva mjeseca Fahrudin Radončić uvjerava svoje saradnike da će se povući s pozicije predsjednika Saveza za bolju budućnost, saznaje Istraga.ba.

    Radončić je saradnicima kazao da bi njegov nasljednik trebao biti Nermin Džindić, aktualni ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije BiH.

    “Posljednjih dvadesetak dana održano je nekoliko sastanaka ministra Džindića i Fahrudina Radončića. Dogovarana je dinamika povlačenja, ali konkretni detalji nisu usaglašeni”, kazao je za Istragu izvor iz Saveza za bolju budućnost.

    Džindić je, prema našim informacijama, tražio od Radončića da sa visokih stranačkih pozicija ukloni neke kadrove, a među njima bi trebao biti i Munib Jusufović, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Jusufović je jedan od najbližih saradnika Fahrudina Radončića i, prema informacijama Istrage, teško je očekuvati da će Džindižev uslov o njegovom uklanjanju biti ispunjen. Osim Jusufovića među “nepodobnim kadrovima” je i Sanela Prašović-Gadžo. Ona je posljednjih dana “izgubila” uticaj unutar SBB-a.

    Kako bi spriječio dolazak Nermina Džindića na poziciju predsjednika, Jusufović je već u medijima plasirao određene informacije o “promjenama na vrhu SBB-a”, nadajući se da će se Fahrudin Radončić predomisliti.

    Prije nego se Džindić “pojavio” kao kandidat za nasljednika, želju za preuzimanjem SBB-a je iskazao i Adis Arapović. On je, naime, imao nekoliko sastanaka sa Fahrudinom Radončićem koji mu je kazao da ga “ne vidi na mjestu predsjednika Stranke”. Razočaran takvim odnosom Arapović je odlučio napustiti SBB. Nedugo nakon toga u Centralnu izbornu komisiju BiH pristigle su dvije anonimne prijave protiv kadrova SBB-a Ismira Juske i Anisa Krivića. Na osnovu tih prijava su pokrenuti postupci protiv njih i Jusko je već ostao bez vijećničke funkcije. Isti sudbina vjerovatno će zadesiti i Anisa Krivića, političkog direktora SBB-a.

    Kadrovska politika BHRT-a: Voditeljica skupa podrške Jadranku Prliću i Slobodanu Praljku postala novinarka javnog servisa

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Drage Hrvatice, dragi Hrvati, dobro vam večer. Dobro došli u Mostar, na veliki skup potpore hrvatskim uznicima u Haagu te svim nepravedno optuženim i osuđenim braniteljima Hrvatskoga vijeća obrane”, kazala je Monika Ćubela Savić prije nego je desetak hiljada ljudi okupljenih na stadionu pod Bijelim Brijegom zapljeskalo.

    Tik ispod bine na kojoj su su smjenjivali glazbenici bilo je postavljeno šest stolica. Po jedna za svakog od šestorice tada nepravomoćno osuđenih ratnih zločinaca Udruženog zločinačkog poduhvata poznatog kao Herceg-Bosna. Na svakoj stolici bilo je ispisano po jedno ime i to redom – Slobodan Praljak, Jadranko Prlić, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Bruno Stojić i Berislav Pušić.

    “Ovaj dostojanstveni skup, kako i priliči, započet ćemo himnom hrvatskoga naroda”, nastavila je tog 8. juna 2017. godine oficijelna voditeljica “skupa potpore hrvatskim uznicima u Haagu”,  Monika Ćubela Savić.

    Nedugo nakon “skupa potpore” u Mostaru, “nepravedno optuženim uznicima” sud u Hagu je potvrdio prvostepenu kaznu zatvora u trajanju od 111 godina. Voditeljica  “dostojanstvenog skupa potpore osuđenoj šestorci” postala je novinarka BHRT-a. Već godinama je možete vidjeti kako se iz Mostara javlja u cenrralni dnevnik BHT1

    Iz istog dijela BiH na državnom je javnom servisu angažiran i novinar Ivan Crnjac. Prepoznat ćete ga po komentarima u kojima hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića javno naziva “jazavcem” i “Sejdom”. Tokom izraelske operacije u Gazi Crnjac je na svom Twitter nalogu objavio poruke podrške izraelskoj vojsci, stavljajući zastavu Herceg Bosne pored izraelske.

    Navedene kadrove na javnom servisu angažirao je Mario Vrankić direktor BHT1 i dugogodišnji kadar HDZ-a BiH.

    Podsjećamo, prošle sedmice u programu BHT-a, voditeljica vijesti je upotrijebila termin “takozvana Armija BiH”. Nakon što je video dospio u javnost, generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović je suspendirao urednicu Gordanu Dragutinović Mutić i voditeljicu Zoricu Jorgić. Da li će biti isti kriteriji kada su u pitanju novinari bliski HDZ-u BiH iza kojih stoji Maro Vrankić?

    Putinova energetska strategija: Nakon bivšeg njemačkog kancelara i bivše austrijske ministrice, u rusku naftnu kompaniju ulazi i bivši francuski premijer

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vlada Ruske Federacije predložila je bivšeg francuskog premijera Francoisu Fillona za člana Uprave ruske državne naftne kompanije Zarubrežnjeft, objavili su u petak navečer moskovski mediji pozivajući se na službene web portale tamošnjih vlasti.

    Fillon je bio predsjednik francuske vlade tokom petogodišnjeg predsjedničkog mandata Nicolasa Sarkozya, u periodu od 2007. do 2012. godine.

    Ukoliko Fillon bude potvrđen, a skoro je izvjesno da hoće, on će biti treći visoki zvaničnik neke od zemalja Evropske unije kojeg su ruske vlasti, nakon isteka mandata u matičnoj zemlji, imenovale u  upravljačke strukture svojih naftnih kompanija.

    Četiri godine prije francuskog premijera u ruskoj naftnoj kompaniji Rosneft skrasio se bivši njemački kancelar Gerhard Schröder, dok je početkom ove godine u upravljačke strukture iste kompanije imenovana i bivši ministrica vanjskih poslova Austrije Karin Kneissl.

    Gerhard Schröder je bio predsjednik njemačke Vlade od 1998. do 2005. godine. Tokom obavljanja dužnosti je uspostavio prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Gerhard Schröder i Vladimir Putin

    Nakon kancelarskog mandata, Schröder je prvo postao predsjednik Odbora dioničara vlasnika podvodnog plinovoda Sjeverni tok koji povezuje Rusku Federaciju i Njemačku. Većinski udio u Sjevernom toku ima ruski naftni gigant Gazprom. U avgustu 2017. godine Schröder je postao član Upravnog odbora ruske naftne kompanije Rosnjeft što je tada naišlo na brojne osude u Njemačkoj.

    Karin Kneissl je bila ministrica vanjskih poslova Austrije od 2017. do 2019. godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je  2018. na njenoj svadbi organiziranoj u Beču.

    Karin Kneissl i Vladimir Putin

    U martu ove godine, bivša austrijska ministrica Kneissl imenovana je u Upravni odbor ruskog naftnog giganta Rosnjeft.

    Tako je nastavljena praksa da visokopozicionirani zvaničnici zemalja Evropske unije nakon isteka mandata bivaju nagrađeni pozicijama u naftnim kompanijama kojima suvereno upravlja Vladimir Putin.

    Inače, osim premijera  Francuske i Njemačke te austrijske ministrice vanjskih poslova, godinama je u upravljačkim strukturama Rosnjefta i hrvatski biznismen Željko Runje. Hrvatski sedmičnik Nacional objavio je u januaru 2020. godine da je Rosnjeft podržavao Zorana Milanovića u utrci za hrvatskog predsjednika zbog ambicija oko preuzimanja naftne kompanije INA.

    Da Zoran Milanović gaji dobre veze sa Rusima, vidjelo se i 14. septembra 2020. godine. Naime, na službenom Twitter nalogu Ambasade Ruske Federacije u Zagrebu objavljeno je da je predsjednik Republike Hrvatske uručio ruskom ambasadoru u Hrvatskoj  A.S. Azimovu Orden princa Branimira sa grbom republike Hrvatske “za njegov veliki doprinos razvoju rusko-hrvatskih odnosa”.

    Twitter nalog Ambasada ruske Federacije u Zagrebu

    Tokom premijerskog mandata u Hrvatskoj, Milanović se nekoliko puta susretao sa čelnicima Rosnjefta, među kojima je bio i Igor Sečin, dugogodišnji prijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Johann Sattler iza zatvorenih vrata u Predsjedništvu BiH poručio: “Bez izmjena Izbornog zakona ne mogu se održati naredni izbori”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Idući izbori se ne mogu održati po postojećem izbornom zakonu”, kazao je u srijedu Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH na sastanku sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.ba.

    Sam Sattler, ne navodeći detalje sastanka, priznao je kasnije u srijedu da je “imao dobru i otvorenu razmjenu mišljenja sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem o pristupanju EU, 14 ključnih prioriteta, izbornoj reformi i pomirenju”.

    Izborna reforma je, zapravo, ono zbog čega je ambasador EU u BiH i krenuo u “diplomatsku ofanzivu”. Njegovi stavovi, međutim, usaglašeni su sa stavovima čelnika dvije Hrvatske demokratske zajednice, one sa sjedištem u Zagrebu i one sa sjedištem u Mostaru. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović prije sedam dana izgovorio je rečenicu koju će kasnije u Predsjedništvu BiH ponoviti Johann Sattler.

    “Bez novog Izbornog zakona teško će biti organizovani izbori”, poručio je 3. juna ove godine Dragan Čović, postavivši rok za dogovor drugu polovinu ovog mjeseca.

    Upravo zbog pritiska dva HDZ-a Johann Sattler je pojačao svoje diplomatske aktivnosti zbog čega se u srijedu i sastao sa Željkom Komšićem, kojem je, prema informacijama Istrage, kazao da “idućih izbora nema bez izmjena izbornog zakona”. Šef Delegacije EU u BiH krajem je maja dobio i otvorenu podršku Vlade Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona.

    “Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje podrške veleposlaniku Sattleru”, naveo je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić-Radman u svom pismu dostavljenom čelnicima Evropske unije.

    U istom pismu Radman-Grlić je naveo da je zabrinut da će, ako se tokom ove godine ne izmijeni Izborni zakon, “doći do velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformi“. I hrvatski ministar vanjskih poslova je, dakle, kazao isto ono što je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler kazao iza zatvorenig vrata u Predsjedništvu BiH.

    Čelnici HDZ-a BIH i Hrvatske insistiraju da se prilikom izmjena Izbornog zakona mora voditi računa o “legitimnom predstavljanju naroda”.

    “Ne bismo smjeli izgubiti iz vida specifičnu povijesnu i političku pozadinu zemlje i njezinu pravnu tradiciju. Rješenja moraju doći kao rezultat dijaloga i konsenzusa u Bosni i Hercegovini.Od najveće je važnosti istodobno provoditi dva temeljna Načela: i) legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) i ii) nediskriminaciju svih građana u političkim institucijama”, napisao je hrvatski ministar Grlić-Radman.

    Slične stavove prošle su sedmice na sastanku u Banja Luci iznijeli lideri HDZ-a BiH i SNSD-a, Drgan Čović i Milorad Dodik. I za njih je “legitimno predstavljanje” osnov ispod kojeg ne žele ići. Ne bude li takvih izmjena, izbori naredne godine bit će ugroženi. Baš onako kako je to kazao Johann Sattler.

    1...363738...42Stranica 37 of 42

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj