“S visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Schmidta, onda je vjerojatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH. Naša politika je politika stvaranja saveznika, a politika nepametnog, destruktivnog i za Hrvate u BiH pogubnog gađenja visokog predstavnika koju je provodio predsjednik dovela je do toga da sada moramo apelirati na njega i na Općoj skupštini UN-a da donese ono što je htio”, objavljeno je večeras na službenom twitter nalogu Vlade Republike Hrvatske.
Ovim je službeni Zagreb potvrdio da je “diskretno dogovarao” izmjene Izbornog zakona koje je nedavno namjeravao nametnuti visoki predstavnik Christian Schmidt. Istraga.ba je, podsjećamo, u julu objavila kako je upravo iz Vlade Republike Hrvatske na adresu OHR-a stigao prijedlog za izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona. Taj prijedlog je kasnije pretočen u prijedlog OHR-a, a on je podrazumijevao izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH u skladu sa zahtjevima HDZ-a BiH. Nakon pritiska javnosti, OHR je privremeno odustao od nametanja izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona.
Podsjećamo, Vlada Andreja Plenkovića službeno je 2020. godine uručila Christianu Schmidtu odličje – Red Ante Starčevića.
“Na temelju Ustava Republike Hrvatske i Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske a na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja, Predsjednik Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli odlikovanja Redom Ante Starčevića za osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu, odlikuje se gospodin Christian Schmidt”, pročitao je s papira Andrej Plenković prije nego je odličje predao ovom njemačkom političaru.
Narodne novine Republike Hrvatske
Ovo odličje je, formalno, dodijeljeno 2013. godine kada je tadašnji predsjednik Ivo Josipović potpisao ukaz kojim je CSU-ove političare Christiana Schmidta i Harmuta Koschyka odlikovao “Redom Ante Starčevića”. Tek sedam godina kasnije, odličje je i službeno uručeno tada samo kandidatu za visokog predstavnika u BiH.
Iako ovo hrvatsko odličje visoki predstavnik dijeli sa ratnim zločincima Dariom Kordićem i Jadrankom Prlićem, Schmidt je kazao kako mu “ne pada napamet da ga sa odrekne”.
Avioni koji iz Turske prevoze “dodatnu opremu” u Ukrajinu prelijeću i preko Bosne i Hercegovine, objavio je ekspert za sigurnost i geopolitiku Luke Coffey.
So non-NATO members Bosnia and Austria allow a Ukrainian airplane carrying resupplies from Turkey to pass through their airspace but Hungary doesn’t. pic.twitter.com/FcddsHbQJU
“Dakle, Bosna i Austrija koje nisu članice NATO-a dopuštaju ukrajinskom avionu koji prevozi zalihe iz Turske da prođe kroz njihov zračni prostor, ali Mađarska ne”, napisao je Coffey, prilažući kartu na kojoj se vidi kako je Antonov 124 preletio kroz zračni prostor Bosne i Hercegovine.
Na karate se vidi da je avion iz Turske preletio Grčku, potom Albaniju, da bi, iz Jadranskog mora ušao u Hrvatsku, odakle je preko zapadne BiH opet preletio u Hrvatsku, zatim Sloveniju, Austriju, Slovačku, Poljsku, da bi doletio do zapadne Ukrajine.
Iako je članica NATO-a, Vlada Mađarske sa Viktorom Orbanom na čelu, zabranila je prevoz oružja preko svoje teritorije u Ukrajinu, svoju susjednu državu na koju je Ruska Federacija izvršila agresiju.
“Mađarska neće poslati ni vojsku niti oružje u Ukrajinu i neće dopustiti da se ubojito oružje prevozi preko njezina teritorija, kako bi zemlja ostala sigurna”, rekao je 28. februara na Kosovu mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Razlog za donošenje ove odluke, objasnio je Szijjarto, je to “što bi pošiljke takvog oružja mogle postati mete neprijateljskih vojnih akcija.
“A mi moramo garantovati sigurnost Mađarske.. da ne budemo uključeni u ovaj rat”, kazao je mađarski ministar.
Većina članica NATO-a pomaže vladu u Kijevu, slanjem svojih zaliha naoružanja u Ukrajinu koja se brani od ruske agresije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je prozvao mađarskog premijera Viktora Orbana zbog odbijanja te države da vojno pomogne Ukrajinu.
“Viktore, znaš li što se događa u Mariupolju”, upitao je Zelenski Orbana, pozvavši ga da se opredijeli na čijoj je strani, tražeći od njega da podrži sankcije protiv ruskih energetskih kompanija i da omogući transport oružja preko Mađarske.
‘Viktor Orban je odbio oba zahtjeva jer su suprotni interesima Mađarske. Mađarska ne želi sudjelovati u ovom ratu pa neće dopustiti transport oružja preko njezina teritorija i neće slati oružje u Ukrajinu’, rekao je glasnogovornik mađarskog premijera Bertalan Havasi.
Ustavni sud BiH odbacio je apelaciju općina Centar i Stari Grad podnesenu protiv Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine kojom je urbani krajolik Sarajeva proglašen nacionalnim spomenikom BiH.
“Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijele Općina Stari Grad Sarajevo i Općina Centar Sarajevo protiv Odluke Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine broj 07.2-2.3-81/20-7 od 2. studenoga 2020. godine, zbog nenadležnosti Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH.
Podsjećamo, u aprilu ove godine ove dvije sarajevske općine su ustvrdile da je Komisija “jednostrano, proizvoljno i bez učešća apelanata, te bez valjanog pravnog osnova donijela Odluku o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom, kojom se uža gradska jezgra općina Centar i Stari Grad proglašava historijskim urbanim krajolikom”.
“Shodno navedenom, proizvoljnom i neutemeljenom Odlukom Komisije, potpuno suprotno mandatu i cilju zbog koje je Komisija uspostavljena odredbama Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir, izvršen je direktan prijenos ustavnih i zakonskih nadležnosti apelanata na veće nivoe vlasti, potpuno ili djelomično ograničeno pravo mirnog uživanja imovine i raspolaganja istom apelanata kao jedinica lokalne samouprave, tako i širokog korpusa fizičkih i pravnih osoba koja su vlasnici dobara u tako širokom prostoru, čime je učinjena gruba povreda prava Ustava BiH i Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i niz zakonskih propisa kojim je zaštićeno pravo na imovinu, odnosno strogo definirani uvjeti pod kojima to pravo može biti ograničeno”, navedeno je tada u saopćenju sartajevskih općina.
Načelnik Općine Centar Sarajevo tvrdio je tada u medijima da im se “ne dozvoljava rekonstrukcija vodovodne mreže u Ulici Mis Irbina.
“Evo kako u praksi izgleda djelovanje Faruka Kapidžića i njegove tzv. zaštite Historijskog urbanog krajolika. U saradnji sa HDZ ministrom ne dozvoljavaju rekonstrukciju vodovodne mreže u Ulici Mis Irbina”, napisao je Mandić.
No, kada je pisao žalbe, Mandić se obratio pogrešnom sudu.
“Ustavni sud ukazuje da, dakle, niti u konkretnomu slučaju, nije nadležan da preispituje odluku Povjerenstva”, piše u Odluci Ustavnog suda BiH.
Milorad Dodik i SNSD definitivno će imati četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, saznaje Istraga.ba. Sud BiH je poništio odluku Centralne izborne komisije BiH u vezi sa petim delegatom u Klubu Srba. Sada je Sud BiH naložio centralnoj izbornoj komisiji BiH da donese odluku identičnu onoj koju je donijela Izborna komisija Narodne skupštine Republike Srpske. To znači da će sporni listić o kojem je ovisila raspodjela delegata biti proglašen nevažećim.
Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.
Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.
Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje.
CIK je, potom, ponovo odlučio da je listić važeći. SNSD je opet uputio žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje je opet poništilo odluku CIK-a i naložilo da se donese odluka o poništavanju spornog listića.
Sa ova četiri delegata SNSD je postao nezaobilazan faktor na nivou BiH. Bez Dodikove stranke više ne može bitio donesena nijedna odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Kada ste u stanju opravdati ‘ruke’HDZ-a BiH za podršku SNSD-u u njihovim anticivilizacijskim i fašističkim zahtjevima da se stavi van snage Zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida, kao što je to učinio Fahrudin Radončić, lider SBB-a, onda je sasvim jasno kakvu politiku propagira samoprozvani medijator Radončić!
Već danima Novinska agencija Patria na meti je ‘Dnevnog avaza’, baš kao i svi drugi koji su prozreli igru Radončića, koji u svojim medijatorskim igrama pomaže Draganu Čoviću koji želi ovjeriti u miru ono što su kroz presuđeni udruženi zločinački poduhvat sprovodili u ratu, lažima o navodnim uplatama stotina hiljada maraka za NAP dokazuje da se zapetljao u vlastitu mrežu kriminala, korupcije i manipulacija, ali to će već morati dokazati na sudu.
Patria se nikada do sada nije bavila ličnošću Fahrudina Radončića, a neće ni u budućnosti, ali hoće politikama koje su protiv interesa Bosne i Hercegovine.
Stoga da budemo jasni Radončić je u fokus novinara Patrije došao zbog svog ‘medijatorskog’ djelovanja protiv interesa BiH za račun političke opcije Hrvatske demokratske zajednice. Dovođenje u vezu Bakira Alispahića sa Patrijom je čast i obaveza da nastavimo dalje na otkrivanju političkih opcija i svih onih koji negativno i neprijateljski rade protiv Bosne i Hercegovine. Vlasnička struktura Novinske agencije Patria je potpuno transparentna i dostupna svim građanima BiH.
No, ako se već predstavlja kao medijator Radončić bi morao znati da takva osoba mora biti visokih moralnih vrijednosti, kompetencija i stručnosti. Osoba od opšteg povjerenja svih u okruženju u kojem žive, a Radončić je daleko od toga. Medijator bi trebala biti osoba koja je kroz svoj životni put, a na pozicijama koje je obavljala na nekim dužnostima pokazala uspješnost u vršenju istih. Radončić niti jedan mandat nije doveo do kraja, pa se može reći da je ostao ‘ministar u pokušaju’.
Medijator može biti osoba koja iza sebe nema niti jednu aferu, makar vezano za odnos prema državi, a Radončić je naprotiv generirao i stvarao afere sve zbog svog ličnog interesa.
Na čitaocima Patrije je da ocijene o kakvom se ‘političaru’ radi.
Nervoza Radončića raste kako uviđa da truhlog kompromisa, za račun etničkih politika, koji nije ništa drugo nego etnička podjela države Bosne i Hercegovine, neće biti!
Podsjetit ćemo da je zamišljeni model izmjena Izbornog zakona BiH, po saznanjima Patrije, osmišljen već prije nekoliko mjeseci na relaciji Dragan Čović – Fahrudin Radončić – Delegacija EU u BiH, te da je u tom smislu, međunarodnim zvaničnicima, putem sporednih diplomatskih kanala predstavljen kao najlakša moguća opcija.
Po toj opciji suštinski bi bili uvaženi zahtjevi HDZ-a, što objašnjava pregalničko zalaganje lidera SBB-a za HDZ-ovo takozvano legitimno predstavljanje i njegovo lobiranje u SDA i SDP-u s ciljem da se pod pritiskom međunarodnih zvaničnika izađe u susret zahtjevima HDZ-a.
O tome Patria neće prestati pisati, ma koliko konsultant i medijator Radončić omalovažavao i lažima narušavao ugled ove medijske kuće.
Glasački listići za predsjednika Republike Srpske bit će ponovo prebrojani, odlučila je Centralna izborna komisija BiH. Razlog za ovakvu odluku su brojne nepravilnosti koje su utvrđene na biralištima u Republici Srpskoj. Prema prvom brojanju, za predsjednika RS je izabran lider SNSD-a Milorad Dodik. No, i kandidatkinja opozicije Jelena Trivić je proglasila pobjedu i od nedjelje navečer opozicija organizira proteste u Banja Luci tvrdeći da su pokradeni.
Dan nakon izbora, opozicione stranke u Republici Srpskoj, PDP i SDA, dostavile su Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) zahtjev za brojanje glasačkih listića za predsjednika Republike Srpske (RS) na svim izbornim mjestima u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Prema trenutnim rezultatima, Milorad Dodik je osvojio 291 hiljadu glasova, dok je Jelena Trivić osvojila 261 hiljadu glasova.
Vlada Nizozemske objavila je “Pismo Parlametu” koje se bavi pitanjem proširenja Evropske unije, s posebnim osvrtom na zapadni Balkan.
U njemu se navodi da je ova zemlja, trenutno protiv otvaranja pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
“U Mišljenju Evropske komisije iz 2019. navodi se da Bosna i Hercegovina mora ispuniti 14 prioriteta da bi otvorila pristupne pregovore. Kao privremeni korak, Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata 2022. godine, uz razumijevanje da će zemlja poduzeti korake vezane za 14 prioriteta”, navodi se u pismu, koje je u istoj formi upućeno i Senatu.
Komisija navodi da je Bosna i Hercegovina od tada ostvarila ograničen napredak u pogledu 14 prioriteta. Prema mišljenju Komisije, ispunjena su dva prioriteta, prenosi Politicki.ba.
Vlada Nizozemske prepoznaje sliku oslikanu u izvještaju i dijeli analizu Komisije da je postignut samo ograničen napredak u većini od 14 prioriteta i nazadovanje u oblasti slobode izražavanja.
Vlada je veoma zabrinuta zbog retorike o secesiji predsjednika Dodika Republike srpske i njegovo kontinuirano podrivanje državnih institucija. Vlada dijeli analizu Komisije da je usklađenost Bosne i Hercegovine sa CFSP-om poboljšana, ali je zabrinuta zbog veza predsjednika Dodika i njegovog okruženja s Rusijom. Provođenje sankcija EU protiv Rusije također ostaje predmet pažnje.
Zaključuje se da Vlada dijeli stav Komisije da pristupni pregovori sa Bosnom i Hercegovinom mogu biti otvoreni samo kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo.
“To u ovom trenutku nikako nije slučaj.”
Brojne države članice EU-a, navedeno je u dokumentu, ipak bi se mogle zalagati za što brže otvaranje pristupnih pregovora, povezujući ih sa otvaranjem pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom.
“Vlada smatra da pristupni proces treba ostati temeljen na zaslugama i ponavlja da pregovori s Bosnom i Hercegovinom mogu započeti tek kada dođe do značajnog održivog napretka u pogledu prioriteta navedenih u Mišljenju iz 2019. godine”, navedeno je u dokumentu.
Klubovi zastupnika SDP-a i DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije usaglasili su Deklaraciju o zaštiti multietničkog karaktera FBiH koja će biti ponuđena zastupnicima na usvajanje. Deklaracija je usmjerena protiv najavljenih odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta u vezi sa izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH.
U nastavku objavljujemo tekst Deklaracije.
Pozivajući se na Univerzalnu deklaraciju Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda sa Protokolima, članove I, V i X Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te njegov Aneks 1B (sporazum o regionalnoj stabilizaciji) i Aneks 4 (Ustav Bosne i Hercegovine),Aneks 7 (Izbjeglice i raseljena lica), Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini,
Uvažavajući i afirmirajući presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine (br. 27996/06 i 34836/06), Azre Zornić protiv Bosne i Hercegovine (br. 3681/06), Ilijaza Pilava protiv Bosne i Hercegovine (br. 41939/07),Samira Šlakua protiv Bosne i Hercegovine (br. 56666/12) i Svetozara Pudarića protiv Bosne i Hercegovine (br. 55799/18),
Poštujući principe i odredbeMeđunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih nacija i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih nacija,
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvaja:
DEKLARACIJU O ZAŠTITI MULTIETNIČKOG KARAKTERA BiH
Uzimajući u obzir u Preambuli navedene obvezujuće međunarodne i domaće akte, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine osuđuje kontinuirane tendencije i političke prijedlogei inicijative, bez obzira dolazile one iznutra ili van Bosne i Hercegovine, koje za cilj imaju uspostavu sistema etno-teritorijalne supremacijei obespravljenja manjinski zastupljenih etničkih skupina na pojedinim dijelovima državne teritorije i teritorije bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, akoje dugoročno vode do rušenja ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavnički dom) poziva sve domaće i međunarodne institucije, a naročito Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), vlade država potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te institucije Evropske unije i države članice Vijeća za implementaciju mira u Bosni iHercegovini, da se suzdrže od poduzimanja svih oblika djelovanja koji predstavljaju kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Ustava Bosne i Hercegovine i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, odredaba Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih nacija, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih nacija, te nepoštivanje presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Predstavnički dom poziva sve iznad pobrojane institucije da poduzmu sve nužne mjere u skladu sa svojim ovlaštenjima u cilju snaženja institucija države Bosne i Hercegovine na svim nivoima, zaštite individualnih i kolektivnih prava i sloboda građana Bosne i Hercegovine, promovisanjauzajamnosti, pluralnosti i saradnje među građanima različitih individualnih i kolektivnih pripadanja, što naročito podrazumijeva sljedeće:
Predstavnički dom poziva odgovorne institucije, tijela, organe, političke subjekte i pojedince na obustavu, ukidanje i napuštanje svih oblika djelovanja koji potiču napodjelu države Bosne i Hercegovine po principu etno-teritorijalne dominacijerazličitih grupa na pojedinim dijelovima teritorije države Bosne i Hercegovine kroz nametanje koncepta isključive vladavine i dominacije pojedinih etničkih grupa u postojećim administrativno-teritorijalnim jedinicama države Bosne i Hercegovine, kao i kroz oduzimanje, umanjenje ili ograničavanje prava etničkih grupa koje su na određenom dijelu teoritorije Bosne i Hercegovine, njenih entiteta, kantona ili općina/gradova zastupljene u manjinskom omjeru;
Predstavnički dom poziva sve relevantne činitelje unutar evropskog, regionalnogi domaćeg pravno-političkog poretka na poštivanje i neodložnu provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine (br. 27996/06 i 34836/06), Azre Zornić protiv Bosne i Hercegovine (br. 3681/06), Ilijaza Pilava protiv Bosne i Hercegovine (br. 41939/07), Samira Šlakua protiv Bosne i Hercegovine (br. 56666/12) i Svetozara Pudarića protiv Bosne i Hercegovine (br. 55799/18). Između ostalog, predmetnim presudama je naloženo sljedeće:
„Sud smatra da se nijedna vrsta različitog postupanja koja se isključivo ili u kritičnom obimu zasniva na etničkom porijeklu pojedinca ne može objektivno opravdati u savremenom demokratskom društvu koje je izgrađeno na principima pluralizma i poštovanja različitih kultura; Neizjašnjavanje aplikanata o svojoj pripadnosti nekom od „konstituentnih naroda“ onemogućilo ih je da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo. Za identičan ustavni preduslov već je ustanovljeno da predstavlja diskriminirajuću razliku u tretmanu koji krši član 14. u odnosu na Dom naroda (vidjeti tačku 50.). Uz to, principe koji se odnose na diskriminaciju zabranjenu članom 14. i članom 1. Protokola br. 12 treba tumačiti na isti način. Slijedi da se ustavne odredbe koje čine aplikante nepodobnim da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo također moraju smatrati diskriminatorskim i kao takve predstavljaju povredu člana 1. Protokola br. 12., a Sud ne smatra da u tom smislu postoji bilo kakva razlika između Doma naroda i Predsjedništva BiH.“ (tačke 44. i 56. presude u slučaju „Sejdić-Finci“);
„U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i etničkim čišćenjem. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstituentne narode“ kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljnjeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokratija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstituentnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine.“ (tačka 43. presude u slučaju „Zornić“, tačka 47. presude u slučaju „Pilav“ i tačka 40. presude u slučaju „Šlaku“);
„Kada je riječ o argumentu Vlade da se aplikantica može u svako doba izjasniti kao pripadnica jednog od „konstituentnih naroda“, Sud primjećuje da se isto može reći i za pripadnike manjina, poput aplikanata u predmetu Sejdić i Finci, kao i za građane bez etničke pripadnosti. Kako je navedeno u tekstu gore, nema objektivnih kriterija za nečiju etničku pripadnost (vidjeti tačku 8. u tekstu). To zavisi isključivo od vlastitog samoodređenja osobe. Mogu postojati različiti razlozi da se osoba ne izjašnjava kao pripadnik bilo koje određene grupe poput, naprimjer, mješovitog braka ili roditelja koji su različitog porijekla, ili jednostavno, da se aplikantica željela izjasniti kao građanka Bosne i Hercegovine. Iako nije jasno koji su razlozi aplikantice u ovom predmetu, Sud ih u svakom slučaju smatra nebitnim. Aplikantica ne treba biti onemogućena da se kandidira na izborima za Dom naroda zbog njenog ličnog samoodređenja.“ (tačka 31. presude u slučaju „Zornić“);
Iako je pripadnik jednog od „konstituentnih naroda“, aplikant u predmetnom sluĉaju je isključen iz prava da bude biran za člana Predsjedništva usljed spornog zahtjeva koji se odnosi na prebivalište. Bez obzira na razlike u odnosu na slučaj Sejdić i Finci, Sud smatra da je ova isključenost zasnovana na kombinaciji etničkog porijekla i mjesta prebivališta od kojih oba služe kao osnov za različit tretman koji spada u domen člana 1. Protokola br. 12, te kao takva predstavlja diskriminirajuće postupanje suprotno članu 1. Protokola br. 12.“ (tačka 48. presude u slučaju „Pilav“);
„Sud napominje da sam Ustav ne uvjetuje izričito ostvarivanje pasivnog izbornog prava zahtjevom o prebivalištu (vidi tačku 11. ove presude), te da je takav uvjet uveden Izbornim zakonom iz 2001. godine (vidi tačku 12. ove presude). S obzirom na to, on ponavlja da se niti jedna odredba domaćeg prava ne može tumačiti i primjenjivati na način koji nije usklađen sa obavezama države prema Konvenciji, naročito ako bi to bilo nespojivo sa zabranom diskriminacije, a u širem smislu, s načelima koja su u osnovi Konvencije. Ovo se sigurno može reći za tuženu državu čiji vlastiti Ustav daje Konvenciji ‘prioritet u odnosu na svako drugopravo.’“ (tačka 27. presude u slučaju „Pudarić“);
S obzirom na iznad citirane odredbe presude Evropskog suda za ljudska prava, a imajući u vidu činjenicu da je članom II.2 Ustava Bosne i Hercegovine određeno da se prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim Protokolima direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini, te da ovi akti imaju prioritet nad svakim ostalim pravom, što je konstatovano i predmetnim presudama, pozivamo visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da odustane od nametanja odluke kojom bi bio prekršen Ustav Bosne i Hercegovine, te svih pet iznad citiranih presuda Evropskog suda za ljudska prava, čija implementacija je Ustavom države definirana kao prioritet u odnosu na sve druge pravne akte.
Predstavnički dom poziva OHR i sve potpisnice Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini na poštivanje i dosljednu primjenu njegovih odredbi prema kojim su se sve strane obavezale da će „u potpunosti poštovati suverenu jednakost jedna druge, rješavat će sporna pitanja mirnim sredstvima i uzdržat će se od bilo kakvih akcija, putem prijetnje ili upotrebe sile ili na bilo koji drugi način, protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine,“ te će, u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine „prihvatiti napravljene aranžmane, u potpunosti poštovati usvojena opredjeljenja i činiti sve da se ona ostvare.“ To podrazumijeva poštivanje prethodnog stava;
Predstavnički dom poziva na dosljednu i potpunu implementaciju Aneksa 7 Općeg okvirnog sprazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kojim je između ostalog određeno da će strane „osigurati da se izbjeglicama i prognanicima omogući siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihova etničkoga podrijetla, vjeroispovijedi ili političkoga uvjerenja“, kao i da će „opozvati sve domaće pravne propise i administrativne mjere s diskriminirajućim namjerama ili učincima.“ Posebno ističemo odredbu navedenog Aneksa kojom je precizirano da se strane obavezuju „stvoriti na svojim teritorijimapolitičke, privredne i socijalne uvjete pogodne za dobrovoljan povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i prognanika, bez davanja prednosti nekoj određenoj skupini.“ Pozivamo OHR da u smislu citiranih odredbi poduzme sve kako bi se osigurali politički uvjeti prema kojim se u sredinama naseljenim povratnicima ne daje posebna prdnost bilo kojoj određenoj skupini, te da odustane od eventualnih mjera kojim bi se dodatno narušio iznad citirani princip definisan Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini;
Predstavnički dom poziva na dosljednu primjenu zakonske regulative u Bosni i Hercegovini kojom je zabranjen svaki oblik segregacije i diskriminacije građana, uz poštivanje individualnih i kolektivnih prava i sloboda građana i osiguranje jednake dostupnosti znanja iz oblasti jezika, kulture i naslijeđa svih građana u Bosni i Hercegovini, kao temelja razvoja bosanskohercegovačkog društva kao pluralne, tolerantne društvene zajednice, a pravosudna tijela se pozivaju da najoštrije sankcionišu provoditelje, štićenike i promotore neustavne prakse segregacije i diskriminacije stanovništva u cijeloj državi Bosni i Hercegovini. Svaki postupak Visokog predstavnika u smjeru intervencije u ustavu, posebno u smislu kršenja navedenih odredbi, izlaženje je izvan okvira njegovih nadležnosti i Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni iHercegovini;
Predstavnički dom poziva vlasti u Republici Hrvatskoj koje se javno i aktivno miješaju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, te zagovaraju nametanje odluke kojom se u skladu sa iznad citiranim odredbama presuda Evropskog za ljudska prava i Ustava Bosne i Hercegovine produbljuje diskriminacija i krši državni Ustav, da u smislu promicanja i kreiranja demokratskog okruženja u regiji implementiraju akt Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-X-6472/2010 od 08.12.2010. godine.Navedenim aktom je neustavnom ocijenjena praksa da se iz različitih izbornih jedinica u Sabor Republike Hrvatske bira jednak broj zastupnika kada postoje značajne razlike u broju stanovnika u izbornim jedinicama. Ustavni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je osiguranje jednake vrijednosti glasa ustavna obaveza. Osiguranje ravnopravne zastupljenosti u hrvatskom Saboru, odnosno omjera predstavnika iz izbornih jedinica srazmjerno procentu stanovnika koji u njima žive ovisi i zakonitost i „opći demokratski karakter cjelokupnih izbora“, ocijenio je Ustavni sud Republike Hrvatske. Pozivamo vlasti ove susjedne države da učine sve kako bi svojim građanima osigurali jednakopravnost, te da jednake principe kojim je uslovljen „opći demokratski karakter izbora“ promiču i izvan svojih granica.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zadužuje predsjedavajućeg da sa sadržajem Deklaracije upozna Dom naroda Parlamenta FBiH, Parlamentarnu Skupštinu BiH, OHR, Delegaciju EU u BiH, Vijeće za implementaciju mira, Evropski parlament, vlade država Kvinte te da hitno proslijedi tekst rezolucije Predsjedništvu BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH sa zahtjevom da ove dvije institucije u skladu sa ustavnim ovlaštenjima ovaj akt upute prema Predsjedniku Republike Srbije, Predsjedniku Republike Hrvatske, Narodnoj skupštini Republike Srbije, Saboru Republike Hrvatske, te o tome informiše Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.
Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Zukan Helez neće obavijestiti Evropski sud za ljudska prava u Strazburu da je stav Borjane Krišto o statusu bh. agentica njen lični stav, a ne stav Vijeća ministara BiH.
Ovo je, u izjavi za Istraga.ba, potvrdio i sam ministar Helez, kazavši da se “dogovorio sa ministrom za ljudska prava Sevlidom Hurtićem o svemu”.
“Poslao je Hurtić, to je njegova nadležnost. Tako je dogovoreno da ne ispadamo neozbiljni”, rekao je Helez.
Sevlid Hurtić, međutim, kaže da ne postoji nikakav dogovor o slanju pisma u Strazburu i da očekuje da to učini Helez kao zamjenik predsjedavajuće Krišto koja je samoinicijativno poslala obavijest Ecvropskom sudu za ljudska prava u kojem je navela da Monika Mijić i Harisa Bavčić imaju legitimitet da zastupaju BiH u predmetu Kovačević.
Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava sredinom je oktobra zatražio od Vijeća ministara BiH izjašnjenje o tome da li su Monika Mijić i Harisa Bavčić imale aktivnu legitimaciju kada su, bez prethodnog stava Vijeća ministara, 19. septembra uputile Zahtjev za preispitivanje presude ESLJP u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH. Iako je bilo predloženo da se Vijeće ministara BiH izjasni o tom upitu ESLJP, predsjedavajuća Borjana Krišto je odlučila da će ona samoinicijativno uputiti odgovor. U tom odgovoru Krušto je, naravno, podržala stavove Monike Mijić i Harise Bavčić te, faktički, legalizovala žalbu. Bošnjački ministri u Vijeću ministara BiH sada, međutim, ne žele obavijestiti Sud da je to lični stav predsjedavjuće Krišto, a ne stav Vijeća ministara BiH.
Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.
Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Nezadovoljne ovim odlukama, bh. agentice Monija Mijić (HDZ) i Jelena Cvijetić (SNSD) uputile su zahtjev za preispitivanje. Agentica Harisa Bavčić nije potpisala ovu žalbu, iako je, kako saznajemo, podržala kolegice prilikom sačinjavanja zahtjeva za preispitivanje.
Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.
Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenst prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.
U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te dvoje potpredsjednika. Osim njih, tu je još u dvoje sudija koji se rotiraju, a koji se biraju među sudijama iz preostalih odjela. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.
Upravo od ovog zahtjeva za preispitivanje čelnici SNSD-a i HDZ-a namjeravaju, uz prećutnu saglasnost Naše stranke, NiP-a i SDP-a, poništiti odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je utvrdio da u BiH, osim etničke, postoji i teritorijalna diskriminacija. Provedbom ove presude BiH bi se dodatno približila EU.
Prema informacijama Istrage, zvaničnici Republike Hrvatske i OHR-a angažirali su se da Evropski sud preko Velikog vijeća ospori prvobitnu odluku.
Nekadašnji bliski suradnik Richarda Holbrookea i aktivni sudionik administracije Billa Clintona Derek Chollet ima respektabilnu karijeru u State Departmentu, Bijeloj kući i Pentagonu. Nakon 20 godina ponovo je u našoj zemlji i ne krije da su razlog njegova boravka prijetnje miru i ugrožavanje Daytona, ali i vrlo energično kaže da je njegova zemlja riješena da sačuva stabilnost Bosne i Hercegovine.
”Prije 26 godina niko nije vjerovao da je mirovni sporazum moguć, a BiH od Daytona živi mir”, ističe na samom početku našeg razgovora, napominjući koliko je dužnosnika SAD-a u BiH dolazilo još tokom rata tragajući za rješenjima. Podsjećam da je među njima bio i današnji predsjednik SAD-a Joseph Biden, koji je tog aprila 1993. godine posjetio i razrušenu zgradu Oslobođenja, sastao se sa brojnim dužnosnicima BiH i naravno osvanuo na naslovnici našeg lista.
BIH U SRCU
– Vaš komentar za predsjednika Bidena, tada je bio senator, na prvoj stranici ratnog Oslobođenja pomaže da ilustrujemo suštinu američkog prisustva u Bosni i Hercegovini koje traje 30 godina. I predsjednik SAD-a i mi ostali smo fokusirani na pitanja u BiH. Predsjednik Biden je bio jedan od zagovornika u SAD-u za jaču intervenciju, liderstvo po pitanjima koja su se ticala BiH u ratu. Bio je jedan od predvodnika Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegove provedbe.
Nakon što je bio senator i potpredsjednik SAD-a, sada je predsjednik, a državni sekretar Blinken, moj šef, također je neko ko je službovao u Clintonovoj administraciji kao visoki savjetnik za Evropu u Bijeloj kući, poslije Daytona a za vrijeme kosovskog rata. Dakle, on je stručnjak za Balkan, neko ko prati pitanja u ovom regionu jako pažljivo. I zato kažem: mnogi zvaničnici u američkoj vladi sada su zaista duboko uključeni u pitanja vezana za BiH, posebno u Daytonu. Znate da sam dugo bio savjetnik i suradnik ambasadora Holbrookea i posljednji put sam ovdje bio prije 20 godina s njim. Hoću reći da mnogi visoki američki zvaničnici imaju iskustva ovdje, nose BiH u srcu i odlučni su da urade šta god mogu da pomognu građanima Bosne i Hercegovine da osiguraju svoju kvalitetniju budućnost. BiH jeste mala zemlja, ali ona ima veliko mjesto u razmišljanjima brojnih američkih dužnosnika.
PA, ŠTA JE ONDA BIH SAD-U?
– Naša uloga je opečaćena postizanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma prije 26 godina, a zatim i sa više od dvije milijarde dolara pomoći koje su SAD osigurale u proteklom periodu. Bilo je tu i američkih vojnika koji su službovali prije 20 godina u sklopu EUFOR-a, snaga za implementaciju mira, ali SAD-u je također Bosna i Hercegovina važna i zato što je u strateškom dijelu svijeta. Bosna i Hercegovina predstavlja i potencijal koji ona može da pokaže, da se građani mogu objediniti i imati jedinstvenu multietničku inkluzivnu demokratiju. To može biti primjer za ostatak svijeta.
O ČEMU RAZGOVARATE S DOMAĆIM ZVANIČNICIMA? ŠTA IM SAVJETUJETE?
– Svrha tih sastanaka je da jasno kažem da SAD duboko brinu za situaciju ovdje, da pažljivo posmatramo, da smo razočarani i zabrinuti smjerom kojim stvari idu i da je na liderima da vode, da idu izvan svojih uskih interesa, pojedinačnih potreba radi boljitka svih u ovoj zemlji. Pokušavamo ohrabriti ljude ovdje da šire gledaju na to šta je u interesu BiH i da shvate da ovdje postoji ogroman potencijal.
NATO I EU
Nažalost, mnogi talenti napuštaju ovu zemlju, kažu da glasaju tako što odlaze pješice iz BiH tamo gdje smatraju da njihova budućnost može biti bolja. Neko mi je kazao da je lakše otići iz BiH, nego ostati ovdje i uspjeti. Ja mislim da lideri moraju sebi postaviti ta teška pitanja – zašto toliko mladih ljudi odlazi i kako je to u zajedničkom interesu ove zemlje. To je poruka koju ja šaljem, ali istovremeno pokušavam da prenesem u ime SAD-a našu podršku i želju da BiH uspije. Vjerujemo da BiH može imati pozitivnu budućnost. Ljudi treba da pamte dobro, prije 26 godina svi su mislili da mir neće potrajati, da će se za godinu svi vratiti u rat, a nije bilo tako i to je dobro. Jasno je da bi se svi koji su bili uključeni u Daytonu i toliko marljivo radili da bi se postigao ovaj mir, složili da to nije mir kojem smo se nadali. Da ima šanse da se popravi. Mi se i dalje nadamo da se stvari mogu poboljšati, ali ne želimo da se pogoršaju.
VAŠA ZEMLJA VEĆ GODINAMA PODRŽAVA EU RJEŠENJA ZA BALKAN, A POSTALO JE BJELODANO DA EU NEMA RJEŠENJA NI ZA SVOJE DESNIČARE: IMAJU LI SAD I EU SADA ZAJEDNIČKI PLAN?
– Ja sam bio iznenađen kada sam shvatio da mnoge ključne evropske zemlje vide situaciju ovdje slično kao i SAD i jednako smo zabrinuti pravcem u kojem stvari idu. Odlučni smo da radimo zajedno koliko god možemo, da podržimo BiH da nađe put naprijed. Ja odavde putujem za Bruxelles, gdje ću se sastati sa zvaničnicima iz EU, da razgovaramo o tome šta sam vidio i čuo ovdje i o načinima kako možemo raditi zajedno. Znam da je BiH važno pitanje za mnoge evropske lidere. Državni sekretar Blinken je razgovarao sa kolegama o situaciji ovdje, kao što sam i ja pred svoju posjetu slušao od evropskih kolega kako se nadaju napretku kojeg možemo postići, ali i koliko su zabrinuti. Mi vjerujemo da BiH treba biti na euroatlantskom putu i da je njena budućnost najbolja ako je usidrena unutar evropskih institucija. Naravno, nije na SAD-u da odluče o sudbini BiH, da li će ići u EU ili NATO, ali smatramo da su vrata ovih institucija otvorena i da je u interesu BiH, ako može postići reforme, da uđe u te institucije.
ZAŠTO SE POTISKUJE NATO? JE LI TO USTUPAK VUČIĆU?
– SAD-u je stalo do NATO-a. Vjerujemo da vrata NATO-a trebaju biti otvorena BiH. Postoje mnoge važne odluke koje se moraju donijeti unutar BiH kada je riječ o reformama i neophodnim koracima da bi se mogla pridružiti NATO-u. U Bruxellesu ću se sastati i sa kolegama iz NATO-a. NATO je izrazio dobrodošlicu Crnoj Gori, a mi smatramo da je euroatlantski put pravi put za BiH i odlučni smo da radimo sve što možemo da BiH ostane na tom putu. Građani BiH će da odluče da li će zemlja ući u NATO, jer niko van BiH neće odlučiti o tome.
ZA MIRNU BOSNU NEOPHODAN JE MIRAN REGION, NO SRBIJA I HRVATSKA SE AKTIVNO BAVE BIH, CRNA GORA BIJE SVOJE BITKE, KOSOVO ČEKA RASPLET, A MAKEDONIJA JE IZIGRANA. RUSIJA ZADOVOLJNO TRLJA RUKE, KINA JAČA UTJECAJ, A TURSKA NUDI SVOJU MEDIJACIJU. U SVIJETU U KOME AUTOKRATE SLAVE, A ODNOS PREMA MIGRANTIMA ZORNO SLIKA STEPEN POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA, MOŽEMO LI GOVORITI O DEMOKRATSKOJ BUDUĆNOSTI?
– Postoje izazovi u cijelom regionu, nema sumnje. Korupcija, sloboda medija, oblasti vladavine zakona, migracije, odliv mozgova, Covid situacija koja je poprilično loša… Ono što se dešava u BiH nije nešto što je izolirano. To je dio šireg, regionalnog problema. Zato pokušavamo da rješavamo regionalna pitanja u širem kontekstu.
BEZ ILUZIJA
Vi ste spomenuli situaciju u Sjevernoj Makedoniji. SAD podržavaju put za Sjevernu Makedoniju i Albaniju ka EU. Sad smo imali izbore i u Bugarskoj. Postoji prilika da se možda postigne neki napredak, a mi ćemo raditi da to podržimo. Mi nismo unutar EU, ali možemo nešto reći onima koji rade na tome. Vidimo šansu u većim regionalnim ekonomskim integracijama. Postoje razni planovi, postoji potencijal na Zapadnom Balkanu za ekonomski rast i razvoj, za dalju modernizaciju. SAD mogu zajedno sa evropskim partnerima pomoći da region realizira taj potencijal. Ali, moramo jasno kazati koji su pravi izazovi. Biće teško građanima ovog regiona da ostvare razvoj ako korupcija ostane toliko sveprisutna, ako nemaju povjerenja u vladavinu zakona, u izborne rezultate.Ako postoje problemi slobodnih medija. Mi smo jako fokusirani na rješavanja ovih problema u cijelom regionu i ostajemo posvećeni ovom dijelu svijeta, imamo iskustva ovdje, znamo i želimo pomake, a odlučni smo da koristimo i vrijeme i energiju i sve što možemo da pomognemo. Mi nemamo iluzija, jasno nam je kako su teški izazovi s kojima se suočavamo, ali moramo se i podsjećati da postoje mnogi trenuci odnosa između SAD-a i BiH kada su mnogi sumnjali, a ispostavilo se da smo uspjeli. Richardu Holbrookeu su govorili da ne treba ni pregovarati o miru zato što nije moguć, ali on je dokazao da su ti kritičari griješili. Ja znam da problemi danas postoje, korupcija, nefunkcionalnosti političkog sistema, nemogućnosti da lideri donose odluke za dobrobit svih građana, ali moramo se nastaviti nadati da uz dodatna nastojanja, ohrabrenje i ulaganje dodatne energije možemo postići kvalitetne iskorake.
KOJIM REDOSLIJEDOM? KAKO?
– Mnogi koraci koje tražimo ovdje važe za cijeli region. Najurgentnije za BiH bi bila izborna reforma, da osiguramo da izbore naredne godine, koji su rekao bih posebno važni, možemo smatrati slobodnim i pravičnim. Ja znam da se mnogo teških razgovora vodilo u proteklim mjesecima o izbornim reformama i mi ćemo to nastaviti raditi i narednih mjeseci. Borba protiv korupcije i svih aspekata korupcije u politici, poteškoće da se pošteno posluje također nas brinu u BiH, ali i regionu.
Očigledno je važno i rješavanje problema Covida, SAD nastoje da urade sve što možemo da pomognemo zemljama širom svijeta, i ovom regionu, da se bore sa Covidom. To su ta top tri pitanja, ali kao što sam rekao, ako ih riješimo, ako napravimo značajne pomake, onda bi to moglo stvoriti mogućnost za budućnost BiH, za mlade ljude kojih toliko puno odlazi iz zemlje, da imaju poticaj da ostanu i pomognu, da doprinesu da ova zemlja bude bolje mjesto za sve. Sreo sam mlade lidere koji su odlučili da ostanu, da se bore za ovu zemlju. Mi želimo da ih je što više i uradit ćemo sve što je u našoj moći da ih podržimo.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
