U okviru istrage u predmetu ubistva Dženana Memića pripadnici SIPA-e pretresaju kuću Zijada Mutapa i Hasana Dupovca, saznaje Istraga. Oni su, kako nam je potvrđeno u SIPA-i već uhapšeni.
Pretresi se vrše po naredbi Suda BiH, a na zahtjev Tužilaštva BiH.
Zijad Mutap je tac Alise Mutap koja je u bila sa Dženanom Memićem u noći kada je smrtno stradao u sarajevskom naselju Ilidža. Hasan Dupovac je pripadnik MUP-a Kantona Sarajevo koji je tada bio šef Odsjeka za saobraćajne istrage.
Prema informacijama Istrage, SIPA u njihovim kućama traži dokaze koji bi se mogli povezati sa slučajem Memić.
Uhapšeni policajac Hasan Dupovac
Hasan Dupovac je, saznaje Istraga, u februaru 2016. godine dogovorio sa Zijadom Mutapom da se sastanu Senidom Demirovićem i Edvinom Avdićem te da od njih zatraži da pronađu Renault Clio zelene boje i za to im obećao novčanu korist. Otac Alise Mutap, koja se ne sjeća ničega iz noći ubistva, pronašao brojeve telefona Demirovića i Avdića i dao ih policajcu Hasanu Dupovcu. Prvi sastanak Dupovca, Avdića i Demirovića bio je u restoranu Royal u blizini Vogošće. Istražitelji imaju informacije da je policajac Dupovac Demiroviću i Avdiću rekao da “po svaku cijenu pronađu automobil”, iako oni nisu istražitelji i iako taj automobil nema veze sa krivičnim djelom. Demirović i Avdić su pronašli traženi Clio i predali ga policajcu Dupovcu ispred restorana Brajlović na Ilidži. Mada je znao da to vozilo nema nikakve veze sa krivičim djelom, službenik MUP-a Kantona Sarajevo autombil je dalje predao istražnim organima.
Članovi sudskog vijeća koje je, zbog ratnih zločina nepravosnnažno osudilo Sakiba Mahmuljina na deset godina zatvora, prijavili su prijetnje, saznaje Istraga.ba.
Ovu informaciju potvrdila nam je i sutkinja Suda BiH Mira Smajlović.
“U petak smo obavijestili Tužilaštvo BiH da se osjećamo ugroženima jer je na jednom portalu objavljen tekst koji poziva na linč sudija Suda BiH koji su sudili u ovom predmetu”, kazala nam je sutkinja Smajlović.
O svemu je već obaviještena SIPA i inspektori su u petak bili u zgradi Suda BiH. Prema informacijama Istrage, sudije su prijavile tekst koji je napisao i objavio Muhamed Mahmutović, novinar iz Cazina koji živi i radi u Švedskoj i koji se često pojavljivao kao kolumnista nekoliko bh. medija.
novinar Muhamed Mahmutović
Mahmutović je u tekstu pod naslovom – “Bošnjački stub srama” napisao da je “Sakiba Mahmuljina osudilo vijeće od tri člana”, da je “predsjednik Vijeća je Srbin Zoran Božić, a druge dvije članice su Bošnjakinje.” Potom je u sporni tekst postavio fotografije sutkinja Suda BiH Mire Smajlović i Medihe Pašić.
“Te dvije gospođe su mirne savjesti digle ruku za presudu po kojoj je Armija RBiH izjednačena s agresorskim vojskama u kojoj se prema optužnici “vodio građanski rat”! Optužnicu da je sastavljala zloglasna SANU, ne bi je tako sastavila, a tužitelj je takođe “Bošnjak”, Sedin Idrizović, koji je za svoje gnusno (zlo)djelo unapređen na viši nivo! Nakon ovog montiranog procesa imenovan je u VSTV FBiH! Da su ove dvije sudinice to uradile Albancima, ko zna šta bi im se desilo, a ne bi se dobro pisalo ni Idrizoviću, koji nije imao hrabrosti podići optužnicu za evidentan genocid nad Bošnjacima, dokazan već od strane međunarodnih sudova”, napisao je Mahmutović.
Zbog ovog poziva na linč, sudije su se osjetile ugroženim te su o svemu obavijestili Tužilaštvo BiH i Državnu agenciju za istrage i zaštitu – SIPA.
Podsjećamo, Sud Bosne i Hercegovine je 22. januara izrekao prvostepenu presudu kojom je bivši komandant Trećeg korpusa Armije Republike BiH Sakib Mahmuljin osuđen na 10 godina zatvora za ratne zločine.
Tužilaštvo BIH tereti Sakiba Mahmuljina da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija Mahmuljin nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića.
Federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara ponovo je optužio Istragu da je “izmislila priču” o zapošljavanju četiri državna službenika u tu instituciju. Ali kada se zbroji i oduzme sve što je ministar rekao, njegova izjava bi zvučala ovako – “niko nije zaposlen”, osim što je “jedno je zaposleno”, “za neke su konkursi završeni” i “bit će primljeni samo najbolji”. Ko ne vjeruje, neka pažljivo čita.
“Pa, vidite, dakle. To su, onako, kao prvo, lažni su tekstovi da su još zaposlena dva čovjeka i jedna ženska osoba i muško. Dakle, uopće nisu zaposleni niti rade”, kazao je gender senzitivni ministar Čampara gostujući u programu N1.
Šezdeset sekundi kasnije, neko je, ipak, zaposlen.
“Zaposlena je jedna osoba. Za dvije osobe uopće nisu zaposlene i treća je moja savjetnica koja uopće ne radi kao državni službenik. već kao savjetnik koja je , by the way, deset godina državni službenik. Tako da mislim”, priznat će, ne baš rječito, kao pravnik ministar Čampara.
Ili, možda nije samo jedna osoba? Zvonko Komšić je pitao: “A ovo četvero ljudi, jesu li prošli natječaj?”.
“Neki su prošli natječaji, neki su još u toku. Ti natječaji traju po godinu dana. Dakle, ja želim samo ovo da kažem, da svako onaj ko bude prvi na listi, ko bude imao najviše bodova, ko bude imao kompentencije taj će biti primljen u ministarstvo”, odgovorio je dosljedni ministar.
Onda je, opet, rekao da će “biti zaposlen samo onaj ko bude najbolji na konkursnoj proceduri koju provodi Agencija za državnu službu i koji bude prvi na listi i koji bude ispunjavao sve kriterije”.
Pa, da vidimo sta kažu u Agenciji za državnu službu FBiH. Idemo redom. Javni konkurs za popunu radnog mjesta državog službenika u federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova – Kabinet ministra, Odsjek za studijsko-analitičke poslove i poslove izrade programa i projekata za potrebe policije iz oblasti evropskih integracija – šef Odsjeka – jedan izvršilac.
“Najuspješniji kandidat je Mirela Bubalo”, kazali su nam u Agenciji za državnu službu FBiH.
“Ona je savjetnik, Ona radi na poziciji savjetnika. Nije tačno da je državni službenik”, tvrdi ministar.
I ovo je istina. Mirela Bubalo je bila savjetnik ministra Čampare, direktno vezana za njegov mandat. Onda je u julu raspisan konkurs za nju.
Konkurs za prijateljice koje nisu najbolje
U novembru 2020. godine je izabrana kao nauspješniji kandidat za državnog službenika u FMUP-u. Dobila je rješenje za državnog službenika i onda je zamrznula svoje radno mjesto nakon čega se vratila za savjetnicu s obzirom na to da je savjetnička plaća – veća. Dakle, Mirela Bubalo je izabrana za državnu službenicu u FMUP-u. Dobila je rješenje za državog službenika, ali će, do daljnjeg, obavljati savjetničke i druge poslove za ministra Čamparu. Njeno radno mjesto u državnoj službi je do daljnjeg – zamrzuto.
Idemo dalje. Javni konkurs za popunu radnog mjesta državog službenika u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova – Odsjek za opće poslove – stručni savjetnik za kulturno-umjetničke aktivnosti i edukaciju – jedan izvršilac.
“Obavještavamo Vas da je javni konkurs, objavljen u Službenim novinama Federacije BiH od 10. jula 2020. godine, za radno mjesto Stručni savjetnik za kulturno-umjetničke aktivnosti i edukaciju – okončan”, piše u Obavještenju koje je Agencija za državnu službu FBiH 12. januara ove godina uputila Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova.
“Na ovom konkursu najuspješniji kandidat bila je Amina Alihodžić”, rečeno nam je u Agenciji za državnu službu FBIH.
“Ona nije najbolja prijateljica Mirele Bubalo”, kazat će ministar Čampara.
Možda nije najbolja, ali Amina Ćato Alihodžić jeste prijateljica Mirele Bubalo i saradnica u Federalnom ministarstu unutrašnjih poslova koja je, sada, postala – državna službenica zadužena za “kulturno-umjetničke aktivnosti”.
Nastavljamo konkursne procedure. Među “dva čovjeka, jednom ženskom osobom i muškarcem” nalazi se i ime Ervina Mušinovića, bivšeg novinara-urednika portala Klix, povremenog saradnika u FMUP-u i budućeg državnog službenika u FMUP-u raspoređenog na poziciju – vaspitača. Evo konkursa.
Kokurs za “dva čovjeka, jednu žensku osobu i muškarca”
A evo i odgovora Agencije za državnu službu.
“Najuspješniji kandidat na ovom konkursu je Ervin Mušinović”, naveli su nam iz Agencije za državnu službu FBiH i pojasnili da je njegovo Rješenje “došlo” 15. januara.
Ervin Mušinović, vaspitač i džentlmen
Dakle, minister Čampara je zaposlio već tri državna službenika. A gdje je četvrti?
“Milica Vučetić je izabrana na konkursu za državnog službenika u FMUP-u i rješenje je dostavljeno 23.12. 2020. godine”, kazali su nam u Agenciji za državnu službu FBiH.
Pitale su kolege sa N1 da li će biti zaposlena i njihova kolegica Vučetić. Čampara je kazao da ne zna. A ne zna, jer nadležne agencije trenutno vrše sigurnosne provjere za najuspješniju kandidatkinju na konkursu za državnu službenicu – Milicu Vučetić.
Kada su 10. oktobra prošle godine predsjednik Azerbejdžana i premijer Armenije potpisali sporazum kojim je posredovao ruski predsjednik Vladimir Putin, smatralo se da su time, faktički, okončane borbe u regiji Nagorno-Karabah. Potpisivanje ovog sporazuma doživljavavao se kao pobjeda u Bakua i poraz Jerevana. Međutim, iako su vojne operacije privedene kraju, odnosi u regiji će vjerojatno biti složeniji, zamršeniji i tenzije će trajati mnogo tuže od 44-dnevnog rata. Rusija je tokom sukoba bila spremna vojno intervenirati, ali su, ipak, vlasti u Moskvi iskoristile svoj politički uticaj kako bi se potpisao Sporazum koji je uključivao brzo raspoređivanje ruskih mirovnih snaga u regiju. Procjene međunarodnih sigurnosnih stručnjaka su da bi i postojeće tenzije na Zapadnom Balkanu, prvenstveno na Kosovu, mogle biti savršeno tlo za sličnu operaciju Ruske Federacije. Politija Ruske Federacije se često zasniva na tome da koriste međunarodne sporove između suverenih država te da se pojavljuju kao posrednici. Upravo ruske operacije na Nagorno-Karabaha mogle bi poslužiti državana Zapadnog Balkana kao kako Rusija koristi sukobe među državama i kako bi manipulirala stanjem na terenu kako bi ojačala svoj uticaj. Baš kao što Moskva pokušava iskoristiti sporenja između Srbije i Kosova kako bi zadržala svoj utjecaj u regiji zapadnog Balkana, mirovni sporazum između Azerbajdžana i Armenije uz posredovanje Moskve omogućava Kremlju da proširi svoj utjecaj na Kavkazu i, u konačnici, smijeniti armensko rukovodstvo na člije bi mjesto instalirali Rusiji odanije zvaničnike. Armenija je, inače, članica ODKB-a, ruske verzije NATO-a, čiji su članovi zemlje bivšeg Svojetskog saveza. Kremlj je, u osnovi, ignorisao status Armenije kao članice ODKB-a i nije im pružio pomoć tjerajući ih tako da prihvate ponižavajući dogovor koji se smatra porazom u Jerevanu i pobjedom u Bakuu. Sada će ruski “mirovnjaci” biti prisutni u regiji i, faktički, prisiljavati Armeniju da svoju vanjsku politiku provodi onako kako to Rusija želi. Ubacivanje takozvanih mirovnih ruskih trupa u spor oko Nagorno-Karabaha Rusiji, zapravo, daje novo uporište koje joj omogućava djelovanje u toj regiji, utičući i na Azerbejdžan i Armeniju. Rusija opet pokazuju da su iznad svega samo njihovi vanjskopolitički interesi.
Isto tako, kada je u pitanju Balkan, Rusika Federacija podrazumijeva i vjeruje da bi Srbija trebala biti podređena isključivo vladavini Moskve i prošlogodišnji proteste protiv Aleksandra Vučića, uglavnom su koordinirale organizacije povezane sa Moskvom. Na taj način Ruska Federacija nastoji ojačati svoj uticaj u Beogradu.
Pojačanii izolacionizam američke vanjske politike i nezainteresiranost Evropske unije i evropskih zemalja u regiji, zajedno sa globalnom pandemijom COVID-19 i usmjeravanjem pažnje većine zemalja na domaće probleme javnog zdravstva, pružili su priliku Rusiji da indirektno intervenira na Nagorno-Karabahu. Da li je na redu Balkan?
Jedan kilometar zeničke obilaznice, koja još nije u funkciji, koštao je Federaciju BiH 52 miliona maraka. Do sada je, za ovaj dio autoputa dug 5,8 kilometara, izvojeno 158 miliona eura, što je za 46 miliona eura više od ugovorene cijene. Dakle, Autoceste FBiH su na zeničkoj obilaznici za dodatne radove izvojile oko 90 miliona maraka. I sve je to navedeno u godišnjem Izvještaja JP Autoceste Federacije BiH koji je u posjedu Istrage.
Ukupna dužina ove dionice iznosi 5,8 kilometara. Prema dokumentu Autocesta, građevinska dozvola je više puta mijenjana i dopunjavana radi izmjena glavnog projekta zbog posljedica klizišta o kojem se, očito, nije vodilo računa prilikom projektovanja i određivanaj trase. Ugovor o gradnji ove zaobilaznice potpisan je 9. maja 2016. godine, a izvođaće radova izabrani su Euroasfalt i Strabag. Kada su u pitanju radovi, ugovorena vrijednost posla je bila 107 miliona eura. Rok za završetak radova bio je decembar 2018. godine. Onda je za direktora Autocesta postavljen Adnan Terzić i posao je krenuo. Barem kada su u pitanju – dodatni radovi.
ugovoreni radovi: 107 miliona eura
“Adendum br. 2 je potpisan 26.12. 2018. godine i istim je definiran privremeni produžetak radova od 365, tj do 18.11. 2019. godine što će uticati na ugovorenu cijenu. Adendum br. 3 potpisan je 31. 10. 2019. godine kojom je definisana procjena povećanja Ugovornog iznosa na 148.409.915 eura uključujući PDV”, navedeno je u, pored ostalog, u Izvještaju Autocesta FBIH.
Adendum broj 4 Autoceste su potpisale 20.2. 2020. godine i njime je definisan produžetak roka završetka radova od 365 dana., odnosno do 18. novembra 2020. godine.
Zenička obilaznica je, potom, svečano otvorena 25. novembra prošle godine, ali je ubrzo i zatvorena jer radovi nisu bili okončani.
Adnan Terzić
“Pa, šta sada”, zapitat će se generalni direktor Autocesta FBiH Adnan Terzić nakon što su ga novinari upitali zbog čega je ovaj dio autputa otvoren, pa zatvoren.
Pa, sada – finansije. Adendumi ili, prevedeo, dodatni ugovori Autoceste Federacije su na ovom projektu koštali 45 miliona eura. Umjesto ugovorenih 107 miliona eura, radovi na zeničkoj zaobilaznici plaćeni su – oko 152 miliona eura.
sa dodatnim radovima vrijednost posla 151,9 miliona eura
Ali nisu samo “dodatnim” ugovorima regulisani radovi na ovoj dionici. Autoceste FBiH su i za poslove nadzora izvojile više novca nego što je bilo planirano prvobitnim ugovorom. Umjesto ugovorenih 5,4 miliona eura, poslovi nadzora koštali su – 7,3 miliona eura, št je skoro dva miliona eura više nego je bilo planirano. Poslove nadzora u ovom slučaju vodili su Konzoricij Egis International i IPSA Institut d.o.o. Sarajevo. Saberemo li, tako, dodatne poslove na “radovima” i “nadzoru”, dolazimo do poskupljenja ovog projekta u iznosu 46 miliona eura u odnosu na prvobitno ugovorene poslove. I, unatoč svemu, ova dionica autoputa nije u funkciji.
“Istražni sudija – kapetan Srđan Forca”, pisalo je u donjem desnom uglu Rješenja kojim je u januaru 1993. godine ukinut pritvor Danilušku Kajtezu i Milošu Maksimoviću, pripadnicima Vojske RS-a uhapšenim i optuženim zbog toga što su u ljeto i u jesen 1992. godine u Sanskom Mostu ubili više civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Taj istražni sudija, koji je ubice pustio na slobodu, danas je sudija Okružnog suda u Banja Luci i novi je član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Srđan Forca naslijedit će Milana Tegeltiju u toj instituciji.
Ukoliko njegovo ime upišete u pretrazi Haškog tribunala dobit ćete brojne dokumente u kojima se pominje ime Srđana Force. Ukratko, on je bio istražni vojni sudija Republike Srpske koji je, u najmanje četiri slučaja, na slobodu pustio počinitelje ratnih zločina. Upravo je te Forcine odluke Tužilaštvo u Hagu koristilo za dokazivanje postojanja udruženog zločinačkog poduhvata rukovodstva Republike Srpske sa Radovanom Karadžićem na čelu.
novi član VSTV-a u haškim dokumentima
“Sudija Forca donio odluke u predmetima Kajtez, Gvozden, Stanković i Đorđević, koje je Tužilaštvo citiralo kao dokaz da je predsjednik Karadžić tolerisao zločine nad nesrbima”, navedeno je u jednom od dokumenata u predmetu protiv Radovana Karadžića.
Istraga.ba uspjela je prikupiti dokumente o dva slučaja sudije Srđana Force o kojima se govorilo i u Haškom tribunalu.
Slučaj Kajtez
Daniluško Kajtez i Srđan Maksimović bili su pripadnici SOS-a, (para)vojnih formacija kojima su rukovodili Nenad Stevandić i Ljuban Ećim. Oni su u krajem 1992. godine uhapšeni zbog sumnje da su počinili više ubistava na području Sanskog Mosta i u logoru Manjača. Istražni vojni sudija u tom predmetu bio je Srđan Forca, današnji član VSTV-a i prijatelj tadašnjeg vođe SOS-a Ljubana Ećima. Početkom januara 1993. godine, Forca je, unatoč dokazima, odlučio pustiti na slobodu Ećimove ratnike Kajteza i Maksimovića.
Forca oslobađa ratog zločinca Kajteza
“Istražni sudija je 2.1. 1993. godine ispitao okrivljene kojom prilikom su oni izjavili da žele da se vrate u svoju jedinicu i predložili su da im sud ukine pritvor”, naveo je u obrazloženju Rješenja o ukidanju pritvora istražni sudija Srđan Forca.
Kajtez i Maksimović tako su, nekažnjeni, pušteni na slobodu. Nakon rata Kajtez je promijenio ime u Nikola Kovačević, ali je, ipak, 2006. godine uhapšen i na Sudu BiH osuđen na 12 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti nad Bošnjacima i Hrvatima na području Sanskog Mosta i u logoru Manjača.
Sud BiH osuđuje Kajteza zbog ratnog zločina u Sanskom Mostu
Sudija Srđan Forca koji je Kajteza i Maksimovića pustio na slobodu, nakon reforme pravosuđa u BiH postao je sudija Okružnog suda u Banja Luci i ove sedmice je izabran za člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
slučaj Gvozden
Istog dana (2. januara 1993. godine) kada je na slobodu pustio Kajteza i Maksimovića, sudija Srđan Forca je ukinuo pritvor Mili, Miroslavu, Bojanu i Ostoji Gvozdenu koji su uhapšeni nakon što su u selima Toašica i Sasina kod Sanskog Mosta i Prijedora u decembru 1992. godine ubili najmanje šest civila.
Forca oslobađa radnog zločinca Miroslava Gvozdena
“Istražni sudija je 2.1. 1993. godine ispitivao okrivljene kojom prilikom su okrivljeni izjavili da žele da se vrate u svoju jedinicu i predložili su sudu da ukine pritvor”, naveo je istražni sudija Srđan Gvozden koji je “našao da više ne postoji razlog za pritvor”.
Podsjećamo, Istraga.ba je objavila da je novoizabrani član VSTV-a Srđan Forca porodično vezan i sa odbjeglim ratnim zločincem Ljubanom Ećimom i da je član sudskog vijeća u predmetu protiv ubica banjalučkog biznismena Slaviše Krunića kojem je neposredno prije ubistva prijetio njegov prijatelj Ljuban Ećim.
Srđan Forca novi je član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, saznaje Istraga.ba Njega su u utorak, tajnim glasanjem, izabrale sudije osnovnih i okružnih sudova Republike Srpske pa će ovaj sudija Okružnog suda u Banja Luci naslijediti Milana Tegeltiju u VSTV-u. Sudija Forca nadmoćno je pobijedio svog protukandidata Velimira Ninkovića, što se i očekivalo jer je njegovu kandidaturu, prema informacijama Istrage, podržao odbjegli ratni zločinac i kum Željka Ražnatovića Arkana – Ljuban Ećim. Forca i Ećim su, inače, porodično povezani jer je Aleksandar Forca, sin sudije Srđana, oženio Jelenu Ećim, kćerku Ljubana Ećima. Pored toga, sudija Srđan Forca član je sudskog vijeća Okružnog suda u Banja Luci koje sudi optuženima za ubistvo banjalučkog biznismena Slaviše Krunića. Uporavo je Ljuban Ećim prijetio Slaviši Kruniću prije nego je likvidiran u aprilu 2019. godine.
Godina je 2017. i Glas Srpske je objavio spisak vjenčanih u Banja Luci. Na tom spisku osoba koje su stupile u brak su diplomirani pravnik Aleksandar Forca i studentica Jelena Ećim. Kasnije će Aleksandar Forca postati stručni saradnik u Okružnom tužilaštvu u Banja Luci. I u tom trenutku njegov otac Srđan bio je sudija Okružnog suda u Banja Luci. Upravo je sudija Forca dvije godine kasnije postao član sudskog vijeća koje sudi Benediju Đukanoviću, Emiliu Baldu i Rodoljubu Gajiću, optuženima za teško ubistvo Slaviše Krunića i Žarka Pavlovića 22. aprila 2019. godine u Glamočanima kod Banjaluke. Odbrana optuženih u ovom predmetu u martu je prošle godine tražila izuzeće sudije Srđana Force jer je “učestvovao na ranijim ročištima za produženje pritvora optuženima i upoznat je sa dokazima Tužilaštva.
“Sudija Forca je kontaminiran dokazima koji se tek trebaju izvesti na glavnom pretresu i tražimo njegovo izuzeće”, kazao je tada u sudnici advokat Marinko Brkić.
Izuzeće nije prihvaćeno i Srđan Forca je mogao ostati član sudskog vijeća u ovom predmetu u okviru kojeg se sudi izvršiocima ubistva. Do naručilaca Okružno tužilaštvo Banja Luka nikad nije došlo. No, tri mjeseca prije ubistva, Kruniću je prijetio Ljuban Ećim, prijatelj sudije i novog člana VSTV-a Srđana Force. Ećim je, prema informacijama Istrage, pozivao Krunića u Beograd “da raščiste neke stvari”. Osim toga, Ećimovi prijatelji, poput Arkanovog pratioca Saše Milakovića otvoreno su, na društvenim mrežama, prijetili Slaviši Kruniću.
“Tajkunski zelenaš – pi….a cinkaroš Slaviša Krunić preko par svojih policijskih zvaničnika u Banja Luci i Prijedoru pokušava da vrši pritisak na nekorumpirane policajce koji nisu na njegovom platnom spisku da vrše kontrole pripadnika VIP Security i da ih pozivaju na informativne razgovore. Krunić preko svog prijatelja u Obavještajno sigurnosnoj agenciji BiH vrši kontrolu mog Facebook profila, mojih objava na njemu u privatne svrhe zelenaša i p…… Slaviše Krunića”, napisao u ljeto 2018. godine Saša Milaković.
Objava Saše Milakovića
Saša Milaković je, rekosmo, bio pratilac Željka Ražnatovića Arkana i pripadnik jedinice Tigrovi. U BiH su, odlukom državnog tužioca Olega Čavke, protiv njega obustavljene sve istrage zbog organiziranog kriminala u slučaju Šervud, kada su pripadnici NATO-a prekinuli lanac međunarodne prostitucije u Prijedoru.
U tom periodu, jedan od najbližih saradnika Željka Ražnatovića bio je Ljuban Ećim, optuženik za ratne zločine u Kotor Varoši koji, unatoč Interpolovoj potjernici, mirno živi u Beogradu. Ećim je povezan i sa Zemunskim klanom a hapšen je zbog krijumčarenja kokaina. Često je viđan u društvu Arkanove udovice Cece Ražnatović.
Ećim i Ceca
Kako su roditelji u dobrim odnosima, red je bio da budu i djeca. Proslavi punoljetstva Cecine i Arkanove kćerke Anastasije Ražnatović 2016. godine prisustvovala je i Jelena Ećim.
Jelena Ećim nerijetko se družila sa porodicom Ražnatović, a dobri odnosi su nastavljeni i nakon što je na društvenim mrežama počela nastupati kao Jelena Forca, odnosno snaha novoizabranog člana VSTV-a Srđana Force. Upravo su dobre veze porodica Forca i Ećim presudile da sudija Forca bude izabran za Tegeltijinog nasljednika.
Trinaest pravnika iz BiH kandidovalo se za bosanskohercegovačkog sudiju u Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu, saznaje Istraga. Sa liste prijavljenih Predsjedništvo BiH će izabrati njih troje koje će, potom, intervjuisati članovi Komiteta za izbor Vijeća Evrope, a konačnu odluku donosi Parlamentarna sklupština Vijeća Evrope. Izabrani kandidat bi u decembru ove godine trebao naslijediti Farisa Vehabovića koji je proteklih godina bio bh. sudija u Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Za ovu poziciju aplicirali su Nedim Ademović, Elmerina Ahmetaj-Hrelja, Neven Anđelić, Katica Artuković, Božidarka Dodik, Jasminka Džumhur, Tanja Hadžagić, Dženana Hadžiomerović, Monika Mijić, Svjetlana Milišić-Veličković, Irena Puzić-Obradović, Sanida Vahida-Ramić i Andrea Zubović-Devedžić.
Prema informacijama Istrage, Kabinet hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića vjerovatno će za sudiju u Strazburu kandidirati Nevena Anđelića. Kabinet bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, nezvanično saznajemo, razmatra kandidaturu Jasminke Džumhur. Koga će kandidovati srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik za sada nije poznato.
Neven Anđelić
Neven Anđelić godinama živi u Londonu gdje je preselio tokom agresije na BiH. Bavio se novinarstvom i ljudskim pravima. Predavao je predmet ‘Istorija i teorija ljudskih prava’ na Birkbeck College-u londonskog univerziteta. Održao je predavanja i na vodećim svjetskim univerzitetima poput Stanford univerziteta, potom Columbia univerziteta te u više navrata u Woodrow Wilson centru u Washingtonu.
Jasminka Džumhur
Jasminka Džumhur je dugogodišnja Ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine i doktor pravnih nauka i bliska je bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću u njegovoj SDA. Upravo to bi joj mogla biti glavna preporuka da bude kandidirana jedna od troje kandidata čija će imena Predsjedništvo BiH poslati u Strazbur.
Iako nema nijednoig zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona, HDZ će u novom sazivu Vlade TK imati ministra, odlučila je nova većina koju čine SDP BiH, PDA Mirsada Kukića i Naša stranka.
“Na osnovu Vaše Odluke o imenovanju kandidata na mjesto premijera Tuzlanskog kantona dostavljam Vam prijedklog kandodata za ministre”, piše u dopisu kojeg je jutros Skupštini tog kantona dostavio kandidat za mjesto premijera TK Kadrija Hodžić.
Za ministra zdravstva Tuzlanskog kantona mandatar Kadrija Hodžić je predložio doktora medicine Božu Jurića. U pitanju je kadar Hrvatske demokratske zajednice BiH koja u u Skupštini TK nema nijednog zastupnika. Inače, na prošlogodišnjim lokalnim izborima Jurić je bio kandidat HDZ-a BiH za gradskog vijećnika u Tuzli i, prema rezultatima dostupnim na stranici CIK-a, osvojio je 233 glasa.
Božo Jurić je dugogodišnji kadar HDZ-a BiH. U julu 2019. godine izabran je za tajnika Gradskog odbora HDZ-a BiH. U pitanju je kadar odan Miji Krešiću, dugogodišnjem funkcioneru HDZ-a BiH. Osim Jurića kandidati za nove ministre su Midhat Dobrnić (MUP), Una Harčin (Ministarstvo pravosuđa i uprave), Elvis Branković (Ministarstvo obrazovanja), Vedran Lakić (Ministarstvo finansija), Zlatan Muratović (Ministarstvo kulture, sporta i mladih), Hamza Bašić (Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja), Esad Džidić (Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak), Mevludin Hodžić (Ministarstvo privrede), Fedahija Ahmetović (Ministarstvo za boračka pitanja), Vahidin Smajlović (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede). Skupština TK bi se u utorak trebala izjasniti o ovom prijedlogu čime će zvanično biti uspostavljena koalicija SDP, Naša stranka, PDA i HDZ BiH.
Najmanje četiri osobe, od toga tri novinara, zaposleno je u posljednja dva mjeseca u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova. Odlukom ministra Aljoše Čampare, državni službenici, odnosno budžetski korisnici, u doba korone su postali bivši novinar klixa Ervin Mušinović, novinarka N1 Milica Vučetić, autorka tekstova na portalu Pressmeida.ba Amina Ćato Alihodžić i neformalna vlasnica portala Pressmedia – Mirela Bubalo, koja je do sada bila zaposlena kao savjetnica federalnog ministra unutrašnjih poslova.
Zavirite li malo u arhivu portala klix.ba, pronaći ćete desetine hvalospjeva na račun ministra Čampare koji, osim ministarske funkcije, stiže još obavljati i funkcije zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo i dopredsjedavajućeg Doma naroda Federacije BiH. Neke od tih tekstova napisao je i potpisao dugogodišnji urednik u toj redakciji – Ervin Mušinović osobno. I sada je došlo vrijeme za nagradu.
Ervin Mušinović najbolje je rangirani kandidat na Čamparinom konkursu za “stručnog saradnika – voditelja odjeljenja polaznika – vaspitač”. Ubuduće će, ne budu li usvojene žalbe njegovih protukandidata, novinar Mušinović biti državni službenik, odnosno – budžetski korisnik. I obavljat će poslove na Policijskoj akademiji na Vracama.
Konkurs za izbor Ervina Mušinovića – vaspitača
“Vrši stručnu obradu sistemskih rješenja od značaja za organiziranje školovanja polaznika Akademije, priprema i izrađuje analitičke i druge materijale u okviru propisane metodologije iz oblasti osnovne obuke”, navedeno je u opisu poslova budućeg vaspitača budućih policajaca.
Ervin Mušinović: novinar – vaspitač policajaca
Pripadajuća osnovna plaća Ervina Mušinovića bit će 1221 KM, što je znatno više od honorara koji je do sada primao kao povremeni saradnik u Kabinetu federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. Kako bi Mušinović trajno riješio pitanje svoga zaposlenja, ministar Čampara je odlučio obavijestiti Agenciju za državnu službu FBiH da mu je potreban državni službenik. Konkursna procedura je provedena i izbor je, logično, pao na ministrovog povremenog savjetnika Mušinovića, inače prikrivenog autora brojnih tekstova objavljenih na portalu Pressmedia.ba čiji je osnivač porodica ministrove savjetnice Mirele Bubalo.
Stručna savjetnica za kulturno-umjetničke aktivnosti
S obzirom na to da je Impressum Pressmedia.ba “uklonjen”, među autorima tekstova na tom portalu ne može se pronaći njeno ime. No, ime Amine Ćato Alihodžić možete pronaći među novoizabranim državnim službenicima u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova.
“Obavještavamo Vas da je javni konkurs, objavljen u Službenim novinama Federacije BiH od 10. jula 2020. godine, za radno mjesto Stručni savjetnik za kulturno-umjetničke aktivnosti i edukaciju – okončan”, piše u Obavještenju koje je Agencija za državnu službu FBiH 12. januara ove godina uputila Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova.
Dužni ste, piše dalje Agencija, u roku od osam dana od dana prijema ovog obavještenja pozvati postavljenog kantidata Aminu Ćato Alihodžić da preuzme dužnost.
Dakle, ministar Čampara će ubuduće imati stručnu savjetnicu za kulturno-umjetničke aktivnosti. I sasvim slučajno je na tu poziciju izabrana – Amina Ćato Alihodžić, prijateljica njegove savjetnice Mirele Bubalo.
Prijateljice, savjetnice i buduće državne službenice ministra Čampare
Na osnovu istog konkursa, ali na drugu poziciju, za državnu je službenicu izabrana i Mirela Bubalo, savjetnica federalnog ministra unutrašnjih poslova.
Konkurs za Čamparine Mirelu Bubalo i Aminu Ćato Alihodžić
Mirela Bubalo je, poznato je svima, savjetnica federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. No, kako je njeno radno mjesto bilo vezano za ministrov mandat – konkursom za državnog službenika je riješeno pitanje njenog trajnog zaposlenja. Nakon provedene konkusne procedure Mirela Bubalo je ocijenjena kao “najuspješniji kandidat” za poziciju Šefa Odsjeka za studijsko-analitičke poslove i poslove izrade programa i projekta za potrebe policije iz oblasti evropskih integracija u Kabinetu ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH. Ubuduće će ova savjetnica čija je porodica osnovala portal Pressmedia.ba biti državna službenica. Baš kao i novinarka N1 Milica Vučetić koja bi uskoro, nakon provedene konkursne procedure, trebala postati službenica Čamparinog Ministarstva.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
