Facebook Twitter Youtube
    Popularni članci

    Analize

    Kosmopolitski duh u migrantskoj krizi: Orbanizacija Sarajeva

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    “Treba se organizovati ova gradska raja što se znamo međusobno u tri četiri auta od Čaršije do Ilidže, sve skloniti sa semafora iz grada. Bez sile, samo ih snimati i reći da se sklanjaju. I neka vide majmuni da ima spremnih momaka u gradu. Ima grupa momaka, večeras kreću”.

    Ovu sam poruku dobio u četvrtak popodne, par sati nakon što je policija na Stupu uhapsila Marokanca osumnjičenog za ubistvo u sarajevskom naselju Otes. Uznemireni zbog ubistva, građani Ilidže i Hadžića su izašli na masovne proteste. Pridružili su im se političari, ministri, policajci i mediji koji su cjelodnevno prenosili “zabrinutost zbog migrantske krize”. Nekad popodne istoga dana MMA borac Denis Stojnić i još uvijek aktualni gradski vijećnik iz Sarajeva preko medija poziva na progon migranata.

    “Ovo zlo što nam je zaposjelo državu, istjerati obavezno”, kazao je Stojnić, a prenijeli ozbiljni mediji sa sjedištem u Sarajevu.

    Ali  nije problem u Denisu Stojniću kojeg su čak i njegovi birači shvatili neozbiljno. Problem su ovi “ozbiljni” zvaničnici koji su se pridružili svom narodu žednom osvete nad migrantima koji su u Otesu ubili bh. državljanina.

    Kantonalni skupštinski zastupnik SBB-a, bokser Dževad Poturak, koordinirao je “spontane” proteste građana Ilidže. Pridružio se, potom, kamera i pažnje uvijek (po)željan državni zastupnik Saša Magazinović koji je poslao poruke nenadležnim institucijama da osiguraju građane. Onda se javnosti obratio kantonalni ministar policije Ismir Jusko, a potom i njegov federalni kolega Aljoša Čampara.

    “Radončić je u pravu, migranti nisu nikakvi turisti”, kazao je ministar policije, a potom “zagrmio” da je “revolt građana opravdan i da migranti čine krivična djela”.

    “Mašala klanja”, pisalo je na fotografiji migranta uslikanog netom nakon hapšenja u kombiju MUP-a Kantona Sarajevo.

    Stotine takvih i sličnih poruka ispisano je bilo danas na društvenim mrežama i forumima medija čije je sjedište u kosmopolitskom Sarajevu. Građani ohrabreni stavovima ministara policije počinju da pozivaju na linč migranata.

    “Samo Orbanov recept i zaobilazit će nas u širokom luku”, glasio je komentar na tekst o tome kako hrvatski policajci bičuju migrante.

    Taj je komentar objavljen na načitanijem portalu u Srajevu, portalu Klix, “lajkalo” preko 400 ljudi. Ili u prevodu – četiri stotine građana koji su, reći će federalni ministar policije Aljoša Čampara, u pravu.

    Antimigrantska histerija zahvatila je Sarajevo, taj kosmopolitski centar posljednjih dana cijenjen u svijetu u regiji. Ne potoji nijedan objavljen tekst o migrantima ispod kojeg nije bio poziv na njihovo ubistvo. Državni zastupnik lijeve orjentacije upozorava da će Sarajevo zahvatiti “krajiški scenariji”. Štaviše, Saša Magazinović ga svojim istupima i priželjkuje, a da se, pritome, kao zastupnik u Parlamentu BiH ne udostoji postaviti ijedno ozbiljno pitanje kada je u pitanju migrantska kriza. Evo, ukratko, suštine problema.

    Milorad Dodik ne dozvoljava angažman Oružanih snaga BiH na granici sa Srbijom. Bez njegovog pristanka angažman oružanih snaga nije moguć. Osim toga, Granična policija BiH kojom upravlja HDZ-ov kadar Zoran Galić kao ispomoć na Drini koristi Žandarmeriju MUP-a RS-a koja migrante koji uđu u BiH iz Republike Srpske prebacuje na teritoriju Federacije BiH. Federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara nikad nije poduzeo nijedan konkretan potez kako bi spriječio ubacivanje migranata u kantone sa bošnjačkom većinom. Dalje, Vlada Republike Hrvatske kupuje opremu za pripadnike Granične policije BiH. Ta oprema se isključivo koristi u akcijama na granici sa Hrvatskom, gdje bh. graničari sprječavaju migrante da izađu u Hrvatsku. Istodobno, Hrvati svakodnevno na teritoriju BiH ilegalno ubacuju migrante o čemu pišu i svjetki mediji. Saša Magazinović kao državni zastupnik to skoro i da ne problematizira, dok federalni ministar unutrašnjih poslova uopće ne reagira na prebacivanje migranata iz RS-a u Federaciju. No, zato populističkim metodama podržavaju građane koji pozivaju na klanje migranata. Kao da nijedan od njih dvojice nikad nije bio izbjegllica u Srbiji ili Austriji za vrijema rata u BiH.

     

     

     

    Srbin upravljao Centrom pet godina nakon rata: Da li je izbor Srđana Mandića bitniji od imenovanja Ljubiše Markovića

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Svijet i regija se, evo, čude kako su Sarajlije za načelnika Općine Centar izabrale Srbina. U nevjerici su i sarajevski ljevičarski krugovi, analitičari i mnogobrojni strani novinari opčinjeni “modernim imenima”. Čudo neviđeno, u Sarajevu 25 godina nakon rata načelnik jedne gradske općine bit će Srbin Srđan Mandić. Uglavnom, Sarajevo je Mandićevim izborom “ponovo pokazalo slobodarski i kosmopolitski duh”.

    Većini, naravno, ne treba google, ali za one sa slabijim pamćenjem preporuka je da u pretraživač upišu:”Načelnici Općine Centar”. Pretraga će vas odvesti na stranicu Općine Centar, rubruka – “historijat”. Uzimajući samo period nakon agresije na BiH, načelnici sarajevske Općine Centar su bili : Abid Jusić, Igor Gaon, Ljubiša Marković, Dževad Bećirović, Nedžad Ajnadžić i, na kraju, Srđan Mandić. Dakle, od šestorice postratnih načelnika Centra trojica ih nisu bila bošnjačke nacionalnosti.

    Nepune tri godine poslije rata, za načelnika Općine Centar izabran je Jevrej – Igor Gaon. Izabran je kao kadar Stranke za BiH, posredno, kroz Općinsko vijeće nakon prvih poslijeratnih lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini održanih 1997. godine. Dvije godine kasnije, indirektnim izborom, za načelnika Općine Centar izabran je Ljubiša Marković.

    Ljubiša Marković

    Pet godina nakon agrecije na BiH i opsade Sarajeva, Općinu Centar vodio je Srbin. Iste godine,  2000., za načelnika Općine Novo Sarajevo izabran je Željko Komšić, a za načelnika Novog Grada Damir Hadžić. Tri od četiri gradske općine te 2000. godine nisu “kontrolisali” Bošnjaci. U Centru je bio Ljubiša Marković – Srbin, u Novom Sarajevu Željko Komšić – Hrvat, u Novom Gradu Damir Hadžić – Ostali. Kada je 2004. godine uveden direktni izbor načelnika, SDP BiH u Centru nije kandidovao Ljubišu Markovića, već Dževada Bećirovića. No, Željko Komšić i Damir Hadžiž su bili kandidati i ubjedljivo su pobijedili. Osim toga, u mandatu 2012 -2016. gradonačelnik Sarajeva je bio Hrvat Ivo Komšić. No, vratimo se Općini Centar. Od 1992. godine do danas na čelu Općinskog vijeća je bilo ukupno osam osoba. Četvero ih je bilo bošnjačke nacionalnosti. Preostalih četvero su bili Lidija Korać, Slaven Kovačević, Varja Nikolić i Karolina Karačić- Svi redom su izabrani direktnim izborom u Općinsko vijeće Centar.

    Kada su u pitanju rezultati posljednjih Općih izbora, na području Kantona Sarajevo, Srbin iz Naše srtanke Predrag Kojović je u utrci za državnog zastupnika na svoje ime dobio 15500 glasova, uglavnom Sarajlija. Istovremeno, Hrvat Željko Komšić je na području gradskih općina u Sarajevu osvoji skoro 50 hiljada glasova kao kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

     

     

     

     

     

     

    Analiza stranačkih rezultata u KS: NiP vrtoglavo porastao,SDA izgubila 9 hiljada birača, Naša stranka izgubila 12 hiljada glasova

    Piše:
    Redakcija
    -

    Narod i Pravda Elmedina Konakovića apsolutni je pobjednik izbora u Kantonu Sarajevo. SDA je još uvijek prva stranka, ali je NiP u zaostatku svega pet hiljada glasova. Naša stranka je izgubila najviše svojih glasača, a veliki pad, procentualno gledajući, doživjeli su SBB i DF. Istraga.ba nastavlja sa analizom izbornih rezultata po kantonima. Na redu je Kanton Sarajevo.

    SDA

    Na Općim izborima 2018. godine SDA je u Kantonu Sarajevo osvojila 54 hiljade glasova. Danas je podrška toj stranci znatno manja. Prema nepotpunim rezultatima (preko 95 posto obrađenih listića) SDA  je u svih devet općina podržalo 45 hiljada birača. Za očekivati je da će ova stranka dobiti još glasova onih koji su glasali poštom, ali teško je očeklivati da mogu prebaciti 48 hiljada glasova. To bi, opet, u konačnici značilo da je SDA u padu za oko 6.000 glasova. Slabiji rezultat ostvarili su u osam općina Kantona Sarajevo.  Jedini rast SDA ima u Trnovu.

    NiP

    Prema nepotpunim rezultatima Narod i Pravda u nedjelju je osvojila oko 42.000 glasova. U odnosu na Opće izbore, NiP je u dobio novih 13 hiljada glasača, jer su 2018. godine osvojili 29.800. NiP je rastao u svim općinama Kantona Sarajevo, a najveći rast su ostvarili u Novom Gradu gdje su sa 6.700 skočili na skoro 11 hiljada glasova. U Centru je ta stranka sa 4.900 porasla na 5.200 glasova, dok su u Novom Sarajevu dobili 2.000 novih glasova i sada su prva stranka i na području te općine.

    Naša stranka

    Najveći broj glasača, u odnosu na izbore 2018. godine, izgubila je Naša stranka. Ostali su bez skoro 12 hiljada glasova u Kantonu Sarajevo, a kao stranka su izgubili primat u općinama Centar i Novo Sarajevo. Na Općim izborima 2018. godine Naša stranka je osvojila 28.300 glasova, dok je u nedjelju za ovu stranku u Kantonu Sarajevo glasalo oko 16.500 birača. U Starom gradu su izgubili 1.300 glasova, u Centru su pali za 1.700 glasova, dok je u Novom Sarajevu zabilježen pad sa 7.300 na oko 4.000 glasova. Upravo u toj općini veliki rast je zabilježio NiP. I u Novom Gradu je Naša stranka sa 7.300 pala na 4.200. Na Ilidži su, također, izgubili preko hiljadu glasova.

    SDP

    I SDP je izgubio podršku svojih birača. Sa 22.200 na Općim izborima 2018. godine protekle su nedjelje pali na 15.300 glasova. Najbolji rezultat SDP je ostvario u Starom Gradu gdje su ostali na na istom broju glasova (1800). U Centru su izgubili hiljadu glasova, U Novom Sarajevu su, također, izgubili oko hiljadu glasova. U Novom Gradu SDP   je osvojio oko 2300 glasava manje.

    Platforma za progrès

    Stranka Mirsada Hadžikadića ostvarila je značajan rezultat u Kantonu Sarajevo. Prema još nepotpunim rezultatima, osvojili su oko 9300 glasova, pa su tako postali peta politička stranka po snazi u Sarajevu. U Novom Gradu su osvojili tri hiljade glasova,  u Centru su na 1600 glasova, u Novom Sarajevu su na 1.800.

    DF

    Demokratska fronta je, pored Naše stranke, procentualno najveći gubitnik u Kantonu Sarajevo. Na Općim izborima 2018. godine DF je osvojio 13480 glasova. U nedjelju je DF u Kantonu Sarajevo zaokružilo oko 7.500 ljudi. U Starom Gradu uopće nisu prešli cenzus i tu su izgubili oko 700 glasova. U Centru im je prepolovljena podrška. Najbolji rezultat su ostvarili u Novom Sarajevu i Vogošći. Cenzus, također, nisu prešli ni u Ilijašu.

    SBB

    Poput DF-a i SBB se bori za politički život u Kantonu Sarajevo. I ova stranka će osvojiti oko 8000 glasova u odnosu na 20 hiljada glasova koliko su osvojili na Općim izborima 2018. godine. SBB je u Starom Gradu izgubio oko 800 glasova,  u Centru skoro 2.000 glasova, na Ilidži 2.200 i tu, čak, nisu prešli ni cenzus.

    Analiza stranačkih rezultata u TK: Debakl SDP-a i PDA, NS izgubila dvije trećine glasova, SDA ubjedljivo prva, SD i SBiH u porastu

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nakon što je prebrojana većina glasova za općinska vijeća, Istraga.ba analizira rezultate poličkih partija. Na redu je Tuzlanski kanton u kojem je SDP kao politička partija doživjela debakl. Dramtičan pad ostvario je i PDA Mirsada Kukića. DF je izgubio trećinu glasova, a Naša stranka je ostala bez dvije trećine svojih birača. SDA je ubjedljivo prva,  a porast je doživio i SBiH. Novoformirani Socijaldemokrati su treća partija u TK.

    SDA

    Prema još nepotunim rezultatima, SDA je osvojila oko 47.000 glasova u Tuzlanskom kantonu. S obzirom na to da se očekuju i glasovi iz dijaspore, za očekivati je da će ta stranka doći do brojke od 49 hiljada koliko su imali na izborima 2018. godine. Glavno uporište SDA je u Živinicama gdje je ta Stranka osvojila skoro 11 hiljada glasova. Veliki broj glasova osvojili su u Gračanici, Lukavcu, Srebreniku i Tuzli.

    SDP

    SDP BiH izgubio je u Tuzlanskom kantonu oko 20 hiljada glasova. Naime, na izborima u oktobru 2018. godine ta stranka je osvojila 49000 glasova. Prema današnjim rezultatima, SDP je u svih trinaest općina u TK uspio osvojiti svega 26.500 glasova. Naravno, ostao je još manji dio neprebrojanijh glasova, što znači da će i SDP imati određeni rast. No, teško je očekivati da mogu prebaciti 29 hiljada glasova, što je za 20 hiljada manje neko na Općim izborima 2018. godine.

    Socijaldemoktati

    Za SD Envera Bijedića ovo su bili prvi izbori. Oni su, do sada, osvojili 17500 glasova i sada su treća politička stranka u Tuzlanskom kantonu. U pitanju je stranka koja je nastala nakon raskola u SDP-u BiH uzrokovanom odlukom Nermina Nikšića i njegovih saradnika da se samo u Kantonu Sarajevo ide u vlast. Bijedić je tada napustio SDP i formirao SD. Ušao je u koaliciju sa SDa U Tuzlanskom kantonu i u nedjelju je postao treća politička snaga u TK.

    PDA

    Mirsad Kukić i njegova PDA također su u dramatičnom padu. Prije dvije godine na Općim izborima su osvojili 37 hiljada glasova. No, u nedjelju na lokalnim izborima ova je stranka dobila podršku  17 hiljada ljudi u TK. Doda li im se još doko dvije do tri hiljade glasova, PDA će biti drugi najveći gubitnik u Tuzlanskom kantonu. Osim toga, izgubili su glavnu utvrdu – Banoviće.

    Stranka za BiH 

    Ogroman rast doživjela je i Stranka za BiH. Oni su do sada osvojili 13 hiljada glasova u Tuzlanskom kantonu. Na Općim izborima 2018. godine imali su podršku oko 8000 birača. Najveći broj glasova osvojili su u gračanici i Živinicama i Čeliću gdje su druga politička snaga.

    Koalicija DF-GS

    Demokratska fronta u koliciji sa GS-om u Tuzlanskom bi kantonu trebala osvojiti oko deset hiljada glasova. U odnosu na prošle izbore, DF je izgubio podršku 4500 birača. Najveći broj glasova osvojili su u Tuzli, Živinicama i Lukavcu.

    SBB

    Savez za bolju budućnost također je izgubio podršku u Tuzlanskom kantonu. Trenutno imaju 8000 glasova. Na Općim izborima 2018. godine imali su podršku 11 hiljada birača. Najbolji rezultat osvarili su u Tuzli.

    NiP

    Narod i pravda je u Tuzlanskom kantonu osvojio 3500 glasova i u većini gradova  i općina u nisu prešli cenzus.

    Naša stranka

    Procentualno gledajući, najveći gubitnik u Tuzlanskom kantonu je Naša stranka. Oni su sa  9000 glasova u TK pali na svega 3200 glasova. To znači da su ostali bez podrške skoro dvije trećine svojih birača.

    Značajnije rezultate ostvarile su u nezavisne liste u Gradačcu, Srebreniku i Tuzli, ali ti politički subjekti uglavnom ne učestvuju na općim izborima.

     

     

    Analiza stranačkih rezultata u USK: SDA prva, NiP i SDP u porastu, SBB, DF i Naša stranka u padu

    Piše:
    Redakcija
    -

    U narednim satima, Istraga.ba će analizirati rezultate svih stranaka u Federaciji BiH. Krenut ćemo od Unsko-sanskog kantona.

    SDA

    Na području USK SDA je osvojila najviše glasova. Prema do sada izbrojanim rezultatima, ova stranka je, u utrci za općinska i gradska vijeća, osvojila oko 23 hiljade glasova. U odnosu na izbore 2018. godine, SDA je, za sada, izgubila oko 3000 birača. No, svi glasovi  još nisu prebrojani, kao ni glasovi onih koji su glasali putem pošte. Za očekivati je, dakle,  da ta razlika bude manja. SDA je najbolji rezultat ostvarila u Bihaću, Cazinu, Sanskom Mostu i Velikoj Kladuši.

    A-SDA

    Druga stranka u USK je A-SDA. Oni su, prema još uvijek nepotpunom rezultatima, osvojili oko 17.000 glasova. Tome treba još dodati i glasove iz dijaspore, ali i preostali, manji dio, glasova koji nisu prebrojani. U odnosu na 2018. godinu, A-SDA je “pala” za oko 4000 glasova, s tim da su oni te godine zajedno nastupili u koaliciji sa POMAK-om koji je imao drobre rezultate u Bihaću. Njihova glavna baza je Cazin gdje su osvojili oko 10 hiljada glasova.

    SDP

    SDP BiH je porastao u odnosu na 2018. godinu u USK. Na Općim izborima su na području USK osvojili 9880 glasova. Prema još uvijek nepotpunim rezultatima, SDP će osvojiti između 10 i 11 hiljada glasova. Najviše glasova ova stranka je osvojila u Bihaću gdje će osvojiti oko 2500 glasova. Slijede, potom Cazin, Sanski Most, Krupa i Velika Kladuša. gdje će osvojiti između 1400 i 1800 glasova.

    Laburisti

    Četvrta stranka u USK su Laburitisti Fikreta Abdića. Oni su osvojili oko 7000 glasova, a njihova glavna baza je u Velikoj Kladuši. Na izborima 2018. godine oni su osvojili isto toliko i dobili su ti mandata u Skupštini USK.

    NiP

    Narod i Pravda Elmedina Konakovića na lokalnim je izborima za šest općinskih i dva gradska vijeća u USK osvojila oko pet hiljada glasova. U odnosu na Opće izbore 2018. godine, NiP je u USK porastao za oko četiri hiljade glasova. Najveću podršku dobili su u Bihaću gdje su osvojili blizu 2000 glasova.

    POMAK

    Pokret za modernu i aktivnu krajinu – POMAK osvojio je oko 4000 glasova. No, u pitanju je lokalna stranka koja djeluje u Bihaću i koju predvodi bivši i budući gradonačelnik Šuhret Fazlić.

    DF

    Demokratska fronta je sedma stranka u USK i njihovi su glasovi prepolovljeni. U odnosu na 2018. godinu, DF je pao za oko tri hiljade glasova. Te 2018. godine osvojili su 6600. Ove godine su, iako još nisu prebrojani svi glasovi, osvojili oko 3400 glasova. Politički su preživjeli u Bihaću, Cazinu, Krupi i Sanskom Mostu gdje će učestvovati u radu gradskih i općinskih vijeća.

    Nezavisni blok

    Nezavisni blok Senada Šepića u nedjelju je osvojio oko 2500 glasova u USK. U odnosu na 2018. godinu, kada su osvojili 4100 glasova, NB je izgubio oko 1500 glasača. Taj broj će se vjerovatno smanjiti, jer svi glasovi nisu prebrojani, tako da će, u konačnici, NB biti “kraći” za oko hiljadu glasova. Ono što je interesantno, NB nije prešao cenzus u rodnom gradu predsjednika te stranke Senada Šepića.

    Naša stranka

    I podrška Našoj stranci je u padu. Na Općim izborima 2018. godine, NS je u USK osvojio 3500 glasova. Na proteklim lokalnim izborima, NS je izgubila 1000 glasova, odnosno osvojili su oko 2400 glasova. Cenzus su prešli u Velikoj Kladuši, Bihaću i Sanskom Mostu i tu će, po svemu sudeći imati vijećnike.

    SBB

    SBB Fahrudina Radončića je sa 6900 glasova 2018. godine pao na oko 2000 glasova. Cenzus su, za sada, prešli u Bihaću, Sanskom Mostu, Ključu i Bosanskom Petrovcu.

     

     

     

     

    Šta pokazuju izborni rezultati: Sebija Izetbegović i njeni učenici porazili SDA, ljevica nestaje u Sarajevu

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    SDA nije nepobjediva. I to je najbolja vijest jučerašnjih izbora. Ali loša vijest je da SDA mogu poraziti samo njeni učenici. Mnogo je razloga za SDA-ov debakl u Sarajevu. Rehabilitacija ratnih kadrova poput Fikreta Prevljaka i Nedžada Ajnadžića, Izetbegovićeva otuđenost od vlastitog naroda i stranačkog kadra, vođenje dvorske politike, insistiranje na neelokventnim kadrovima koji se u javnosti nisu smjeli suočiti s političkim protivnicima, opterećenost korupcijskim aferama, gubitak kontrole nad medijima koji su im godinama služili … Ipak, nijedan od navedenih razloga nije bio poguban po SDA u onoj mjeri u  kojoj je bila pogubna Sebija Izetbegović i njena želja za apsolutnom vlašću. I tu njenu ambiciju i potrebu za kontroliranjem svih procesa maestralno su iskoristila njena dva politička čeda – Elmedin Dino Konaković i Aljoša Čampara. Prvi je koristio svoje sposobnosti u javnim nastupima i od sebe gradio kult ličnosti u desničarskim krugovima, a drugi je svoje veze sa novinarima, koje je, kasnije, zapošljavao u svom kabinetu, koristio za diskreditaciju političkih protivnika. I u svemu tome im je pomogla njihova politička majka – Sebija Izetbegović koja je svojim potezima urušavala zdravstveni i politički sistem Kantona Sarajevo.  Zapravo, SDA je porazila samu sebe.

    Stari Grad

    Ibrahim Hadžibajrić je apsoltuni pobjednik u Starom Gradu. Do nogu je potukao svog protukandidata iz SDA Jusufa Pušinu. Novi stari načelnik Starog Grada je do 2012. godine bio kadar SDA kojeg je proizvela tzv. Bakijska grupa oko koje su se okupljali naročito desno orjentirani kadrovi te Stranke. U utrci za Općinsko vijeće Stari Grad Hadžibajrićeva Nezavisna BH lista je prva. Druga je SDA, a na trećem je mjestu Narod i pravda Elmedina Konakovića. Dakle, prve tri stranke u Starom Gradu su direktno povezane sa SDA. Predsjednik NBL-a i načelnik bio je kadar SDA kao i predsjednik i osnivač NiP-a Elmedin Konaković. Prema nepotpunim rezultatima, ove tri stranke su osvojile skoro devet hiljada glasova. S druge strane, lijevo orjentirane partije SDP, SD, Naša stranka i DF osvojili su zajedno 3500 glasova. U najboljem slučaju, u Starom Gradu desno orjentirane partije osvojile su duplo više glasova od lijevo orjentiranih partija.

    Centar

    Srđan Mandić kadar je Naše stranke i on je jedini načelnik u Kantonu Sarajevo koji dolazi iz ljevičarskih partija. U utrci za načelnika ponizio je SDA-ovog kandidata Nedžada Ajnadžića osvojivši duplo više glasova od njega. No, ne treba zaboraviti da su Mandića podržale četiri partije, među kojima je i Narod i pravda Elmedina Konakovića koja je kandidatu Naše stranke obezbijedila rubne dijelove općine Centar na kojima su tradicionalno trijumfovali kandidati SDA. Kada je u pitanju Općinsko vijeće Centar, Naša stranka je prvorangirana sa 3100 glasova (prebrojana polovina glasova). Na drugom mjestu je NiP sa oko 3000 glasova, dok je SDA treća sa 2500 glasova. SDP je četvrti sa 1500 glasova, Plaftorma za progres je peta, SBB šesti, DF sedmi … Zbroje li se glasovi lijevih partija u Centru, zajedno bi izašli na oko 6000 glasova. S druge strane, SDA i stranka proizašla iz SDA – NiP osvojili su malo manje od 6000 do sada prebrojanih glasova. Dakle, i u Centru je Narod i pravda odigrala ključnu ulogu i bit će druga politička snaga, što, opet, dokazuje da i u toj sarajevskoj općini vladaju bivši članovi SDA.

    Novo Sarajevo

    Hasan Tanović je u utrku za načelnika Općine Novo Sarajevo ušao kao “nezavisni kandidat”. No, na kraju kampanje zvanično je predstavljen kao kadar Naroda i pravde. U utrci za načelnika Tanović je od SDA-ovog kandidata Nedžada Koldže osvojio skoro tri puta više glasova. Tanoviću je ovo druga kandidatura u Novom Sarajevu, ali kao kandidat tada poprilično jakog DF-a Željka Komšića nije uspio pobijediti Koldžu. No, kao kandidat Naroda i pravde, Tanović je ponizio Koldžu.U utrci za Općinsko vijeće Novo Sarajevo Konakovićev NiP je ubjedljivo prvi. Nakon prebrojanih 24 hiljade glasova (od ukupno 28 hiljada), NiP je osvojio 6300 glasova. Na drugom mjestu je Naša stranka sa 3800, dok je treća SDA sa 3600 glasova. SDP je osvojio 2300, DF 1300, SBB 1100 … Zbroje li se glasovi SDA i NiP-a, desničarske stranke osvojile su preko 10 hiljada glasova. Lijevo orjentirane stranke SDP, NS i DF osvojile su oko 7500 glasova. Dakle, i u Novom Sarajevu će glavnu riječ voditi NiP bivšeg SDA-ovca Elmedina Konakovića i SDA.

    Novi Grad

    Ko god pobijedio u utrci za načelnik Novog Grada, suštinski se ne mijenja ništa. SDA-ov kandidat Semir Efendić je, za sada, u prednosti i osvojio je 20300 glasova, dok je NiP-ov kandidat Adnan Delić osvojio 19400 glasova. Koji god od njih dvojice da pobijedi, nečelnik Novog Grada će biti kadar desno orjentirane stranke. Kada je u pitanju borba za Općinsko vijeće Novi Grad vodi se velika borba između  SDA (10 300 glasova) i NiP-a ((9533 glasa). Naša stranka je na trećem mjestu sa 3700 glasova (prebrojano 80 posto ukupnog broja glasova), dok je SDP četvrti sa 2500 glasova. Slijede, potom, Platforma za progres, DF, SBB …  Dakle, SDA i NiP Elmedina Konakovića zajedno su osvojili 20 hiljada glasova u Novom Gradu, dok “ljevičarske partije”, za sada, jedva uspijevaju dosegnuti 8000 glasova. To znači da je u Novom Gradu desno orjentiranih birača duplo više od onih koji su lijevo opredijeljeni.

    Ilidža

    Bivši predsjednik Asocijacije mladih SDA na Ilidži, a sada kandidat Naroda i pravde Nermin Muzur ponizio je svog doskorašnjeg stranačkog kolegu Fikreta Prevljaka u utrci za načelnika Općine Ilidža. Konakovićev kadar osvojio je duplo više glasova od Izetbegovićevog kandidata Prevljaka u utrci za načelnika do sada neosvojive tvrđave SDA. Međutim, SDA je i dalje vodeća partija na Ilidži i prema do sada prebrojanim rezultatima osvojili su 7700 glasova. Odmah iza je NiP sa 7400 osvojenih glasova. SDP je treći sa oko 2000 glasova, a Plaftorma za progres i Naša stranka imaju po 1100 glasova. Zbroje li se glasovi “ljevice”, na Ilidži ima oko pet hiljada lijevo orjentiranih birača. Istodobno, SDA i NiP na Ilidži u zbiru imaju tri puta više glasova.

    Hadžići

    SDA-ov kandidat u Hadžićima Hamdo Ejubović pobijedio je u utrci za načelnika svog protukandidata iz NiP-a Enesa Kazića. Kada su u pitanju rezultati za Općinsko vijeće Hadžići, SDA je osvojila 4700 glasova, NiP je drugi sa 2907, Nezavisni blok Senada Šepića (također bivši kadar SDA) osvojio je 875 glasova, dok je četvrti SDP sa 795 glasova. Dakle, SDA i stranke nastale iz SDA u Hadžićima su osvojile 8500 glasova, dok su “lijeve” partije jedva dobacile do 3000 glasova.

    Trnovo

    Tradicionalno, Ibro Berilo je novi načelnik Općine Trnovo. Sada je bio kandidat SDA, dok je njegov bivši stranački kolega Elvedin Tatarević bio kandidat SDP-a. U borbi za Općinsko vijeće, SDA je ubjedljivo prva sa 1500 glasova, dok je SDP drugi sa 205. Treći je NiP Elmedina Konakovića. I ovdje su, dakle, desno orjentisane partije daleko ispred ljevičarskih.

    Vogošća

    Edin Smajić iz SDA ponovo je izabran za načelnika te općine. Njegov protukandidat Dženan Brkanić (NiP) osvojio je 1500 glasova manje. U utrci za Općinsko vijeće SDA je prva sa 4400 glasova, NiP ima 2500, SDP 1300, DF 1200 … Desno orjentisane partije i u Vogošći osvojile su duplo više glasova od ljevičarskih.

    Ilijaš

    U Ilijašu je,s 38 glasova više, pobjedio Amar Dovadžija iz NiP-a. Protukandidat mu je bio kadar SDA Akif Fazlić. U toj Općini još nisu obrađeni rezultati za Općinsko vijeće. No, jasno je da će glavnu riječ voditi SDA i NiP.

    Od devet općina u Kantonu Sarajevo, NiP će vladati u tri općine od kojih je jedna gradska, pod uslovom da Adnan Delić ne pobijedi Semira Efendića. SDA drži tri rubne općine Kantona Sarajevo, plus Novi Grad, kao jedinu gradsku općinu koju su sačuvali. Bivši SDA-ov kadar Ibrahim Hadžibajrić vladat će Starim Gradom. Ljevici, na kraju, pripada samo Centar u kojem će ovisiti od NiP-a Elmedina Konakovića koji je apsolutni pobjednik izbora u Kantonu Sarajevo.

    Lokalni izbori u FBiH: SDA-ova borba protiv same sebe

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Porno filmovi, pisma mrtvima, podmetnuta ili stvarna sasvim je svejedno, uvrede na nacionalnoj osnovi, šaranje automobila, lažni patriotizam i šarene laže o socijalnoj jednakosti obilježile su predizbornu kampanju. Znam, sada kada kažem ili napišem da su svi isti, reći ćete da navijam za neke. A uopće nije tako. Jer nema se za koga navijati. Idemo kratko po kantonima.

    U Sarajevu se SDA bori protiv same sebe. Jusuf Pušina i Ibrahim Hadžibajrić izašli su ispod skuta SDA. “Principijelno” su bili zajedno, pa su još “principijelnije” jedan protiv drugoga. Bivšeg SDA-ovca i SBB-ovca koji se preko nezavisnog kandidata pretvorio u lidera NBL-a podržavaju SDP i Naša stranka. A bivšeg NBL-ovca Jusufa Pušinu u borbi protiv protiv NBL-a podržava SDA. U Novom Gradu se navodni SDA-ov disident bori protiv SDA-ovog disidenta. Na Ilidži je borba između sadašnjeg SDA-ovca i bivšeg mladog SDA-ovca. U Trnovu se bivši SDA-ov disident bori protiv bivšeg SDA-ovca koji je sada obučen u dres SDP-a. Ili još jednostavnije – u Trnovu je SDA-ov kandidat donedavni SDP-ovac, a SDP-ov kandidat doskorašnji SDA-ovac.  Jer oni donose promjene? U Cenentru, evo,toj općini bitnijoj od deset drugih,  bivši SDA-ovci podržavaju navodne ljevičare koji se bore protiv desničara koje podržavaju bivši ljevičari. Zvuči zbunjujuće, zar ne? Ali to je tako. Predrag Kurteš je bivši SDP-ov ministar unutrašnjih poslova i podržava SDA-ovog kandidata Nedžada Ajnadžića. A Elmedin Konaković, bivši SDA-ov premijer i kandidat podržava kandidata Naše stranke.  Principijelna politika.

    Možemo malo i do Tuzle. Tamo Naša stranka ruši SDP-ovog kandidata, koji se, usput, bori i protiv bivših SDP-ovaca koje podržava SDA. U Živinicama se bivši SDP-ov načelnik, obučen u dres SDA, bori protiv SDP-ove kandidatkinje koju podržava bivši SDA-ovac Mirsad Kukić. U Banovićima se bivši SDA-ovci bore protiv Bege Gutića i njegove “reformatorske” SDA. U Gračanici Naša stranka ruši SDP-ovog načelnika zajedno sa kandidatom SDA. U Lukavcu bivšeg SDP-ovca zajedno ruše SDP i SDA.

    I u Ze-Do kantonu je SDA protiv sebe same. Bivšeg SDA-ovca Fuada Kasumovića podržava SDP u borbi protiv SDA., kojeg, opet, zastupa, kadar koji se nekad divio Fuadu Kasumoviću. U Visokom se nadmeće bivša SDA sa sadašnjom SDA. U Bihaću je borba između bivše SDA, malo mlađe bivše SDA, nezavisnih kandidata iza kojih stoji SDA i same SDA. I skoro svi imaju važeće iskaznice SDA. U Cazinu se SDA bori protiv A-SDA.

    I, sada se pitate gdje je ljevica?

    E, ona je u tri pm. Tri predizborne materine.

    (Komentar objavljen u CD-u Face TV-a)

    Washington View: President Joe Biden Returns to the Balkans

    Piše:
    Janusz Bugajski
    -

    A Joe Biden presidency can deepen America’s involvement in resolving the lingering conflicts in the Western Balkans. While the Trump presidency was focused largely on symbolism and public relations, a Biden presidency is more likely to grapple with substance and set several achievable priorities. Biden benefits from years of direct involvement in the region, both as Chair of the Senate Foreign Relations Committee and as U.S. Vice President. He strongly supported military intervention to stop the anti-civilian wars and genocide in Bosnia-Herzegovina and Kosova. His son Beau Biden, a veteran of the U.S. Army, served in Kosova with the U.S. Justice Department to help train local prosecutors and judges.

    Above all, a Biden victory will avoid the potentially negative repercussions of a second Trump term. Trump’s rhetoric and actions have encouraged ethnic nationalism, radical rightism, and EU skepticism throughout Europe. Aleksandr Vučić and Milorad Dodik openly endorsed Trump’s re-election and urged Serbs living in the U.S. to vote for him. Dodik even described Biden as a “Serb hater.” Both of them will now try to appease the incoming U.S. administration and may prove less confident in blocking political settlements in Bosnia-Herzegovina and with Kosova.

    Under Biden, the Balkans and other foreign policy arenas will be depoliticized and handled by senior appointees and career professionals at the U.S. State Department and other government agencies. Balkan policy will also benefit from the rebuilding of relations with the European Union, a policy to which Biden has already expressed his commitment, especially as Trump distanced himself from EU leaders and alienated Berlin, Paris, and other capitals.

    The current NATO security policy, developed after Russia’s invasion of Ukraine, will continue under Biden. It is designed to enhance defense preparedness and fortify NATO’s eastern front. These policies were not devised by Trump, but by competent members of his national security team, including several Secretaries of State and Defense. Biden’s appointees will remain committed to strengthening the NATO alliance. Since his work in the U.S. Senate, Biden himself has been a consistent proponent of NATO enlargement and the defense of European allies. NATO partners, particularly Ukraine and Georgia, must also be afforded the military means to deter Moscow’s aggression.

    In restoring America’s role in Europe, the Biden foreign policy team must have several clear objectives in its Balkan policy. First, it needs to seriously tackle the Serbia-Kosova talks to develop a roadmap for bilateral inter-state recognition. Economic and political elements cannot be separated despite the attempts of Trump’s diplomats. It is difficult to develop normal economic relations if you have abnormal political relations. U.S. leadership in the ongoing dialogue necessitates working closely with the EU and preventing Belgrade from delaying or diverting the discussions. Biden is fully aware that finalizing a bilateral deal will open up avenues for regional economic development and a firmer path toward EU integration.

    A second priority is the Bosnian impasse, for which a senior U.S. official will need to be appointed. The status quo between the two Bosnian entities is not a viable solution and can explode at any time to generate regional havoc. The Biden administration must focus on the main impediments to a Bosnian solution. Leaders of the Serb entity have a choice. They can either agree to constitutional changes to unblock central government institutions and allow for the national government in Sarajevo to make crucial domestic and foreign policy decisions, or they can be sidelined and sanctioned by exposing their corruption and illicit ties with America’s chief adversary – Russia. Above all, persistent threats against Bosnian integrity by politicians in Banja Luka and Mostar must have consequences and penalties, as they limit economic development, curtail foreign investment, promote inter-ethnic discord, encourage radicalism, and endanger the survival of the state.

    A third priority for the Biden team is to defuse the growing Montenegro-Serbia dispute in which Belgrade’s meddling in Montenegrin politics can further polarize the population. The incoming government includes radical elements that aim to reverse Montenegro’s progress into Western institutions. The Biden administration will need to encourage pro-Western forces within the new ruling coalition and in parliament and help undercut Serbian irredentist and pro-Russia factions. Vučić should also be given warnings with consequences to desist from any interference in Montenegro’s politics, as well as his negative role in Bosnia-Herzegovina.

    The fourth Biden priority must zero in on curtailing Russia’s and China’s subversion of the entire Balkan peninsula. China has been investing millions in infrastructure and telecommunication, benefiting from the poor investment climate to inject its political influence. The U.S. and EU will need to work together to prevent any takeovers of key economic sectors while creating better conditions for private and public investment. This is especially urgent given the negative impact of the pandemic in the region and whose effects will be long lasting even if a vaccine is developed and distributed. The EU’s Economic Investment Plan that will reportedly allocate up to nine billion euros for projects in the Western Balkans is a valuable starting point.

     

    The Biden White House can also promote initiatives in a multi-national front against Russia’s subversion of the Western Balkans. It can focus on crucial vulnerabilities that the Kremlin exploits to its advantage, including disinformation, corruption, and the funding of rightist and leftist extremism. Belgrade will then be tested – whether it is a contributor to regional security or a collaborator with Russia to undermine Western institutions. Moscow’s influence can also be undercut by helping to facilitate faster EU integration for Albania, North Macedonia, Montenegro, and Serbia. To achieve such goals, stronger U.S. leadership can improve democratic standards, the rule of law, and anti-corruption campaigns. If President Biden pursues such an ambitious but achievable agenda in the Western Balkans he can complete the mission that he helped launch when he was still a U.S. Senator.

    Janusz Bugajski is a Senior Fellow at the Jamestown Foundation in Washington DC. His recent book, co-authored with Margarita Assenova, is entitled Eurasian Disunion: Russia’s Vulnerable Flanks, Washington DC.

     

    Kolumna Seada Numanovića: HNS-ovo kukavičije jaje terorizma

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Hrvatski narodni sabor (HNS) Bosne i Hercegovine uputio je poruku podrške Francuskoj i predsjedniku  Emmanuelu Macronu u borbu, kako su naveli, protiv  “islamskog terorizma s kojim se suočavaju ovih dana”

    Ističu i da su Hrvati Bosne i Hercegovine “osjetili posljedice ekstremnog islamističkog djelovanja tokom rata u BiH 1992-1995, a naročito kroz teroristički napad auto-bombom u Mostaru 1997., ubistva hrvatskih policajaca u Srednjoj Bosni, te ubistvom članova katoličke porodice Anđelić na Badnjak 2002.”, navode iz HNS-a.

    Iskoristili su priliku i da istaknu kako su “Hrvati u Bosni i Hercegovini predvodnici  evropskog puta te zemlje”.

    HNS je u saopćenju ispisao još nekoliko stvari.

    No, naravno da je svjesno propustio napisati kako su perjanice “islamskog terorizma” uopće bile u prilici napraviti pobrojane, ali i niz drugih zločina, piše Sead Numanović u kolumni za politicki.ba.

    Nije ni čudo. Svi ti zločinci koji su, nije nevrijedno istaći, pobili mnogo više Bošnjaka, došli su preko Hrvatske i većina, ako ne svi, bili su saradnici hrvatskih obavještajnih službi!

    I mnogi od njih došli su s obavještajnim iskaznicama iz – Francuske!

    To je, zasigurno, najbolje objašnjenje kako su “mudžahedini”, bez ikakvih problema dolazili na područje BiH pod kontrolom Armije.

    Za njihov prolaz bio je zadužen aktuelni direktor Sigurnosno – obavještajne agencije Hrvatske Daniel Markić.

    To što ima hercegovačko porijeklo (Veljanci kod Ljubuškog), nije uopće nevažan detalj. Kao ni to da se, na primjer, školovao u Parizu.

    “Saudijski državljanin Ahmed Zuhair Handala 1994. godine se pojavljuje u Zagrebu i tadašnje sigurnosne službe Republike Hrvatske mu 5. decembra 1994. godine izdaju službenu osobnu iskaznicu na njegovo ime. Tri godine kasnije, upravo će Handala organizirati prvi teroristički napad u Bosni i Hercegovini. U Splitskoj ulici u Mostaru, 18. septembra 1997. godine, dvadeset minuta pred ponoć, odjeknule su jake eksplozije. Povrijeđeno je 29 osoba.

    Proces protiv Handale i njegovih pomagača Ali Ahmeda Ali Hamada i Bebila Ali Hila započeo je 1998. godine, ali je organizator terorističkog napada već bio pobjegao iz BiH. Kasnije će ga zarobiti pripadnici američke vojske u Afganistanu, nakon čega će biti prebačen u Guantanamo.

    U periodu kada su francuski obavještajci intenzivno sarađivali sa bivšim legionarima u Zagrebu, preko Hrvatske je na teritoriju BiH došao Lionel Dumont, državljanin Francuske povezan sa terorističkom skupinom el-Kaida. S njim su tada došli i francuski državljani Malud Bugelan i Abdulah Bedr zvani Biniam Zeferini.

    Oni su, nakon što su u ratu bili borci odreda El Mudžahid, u Zenici 1997. godine izvršili oružane pljačke benzinske pumpe i prodavnice oružja, te su ubili jednog bh. policajca i jednog zaštitara. Kasnije će, u policijskoj akciji hapšenja trojice francuskih razbojnika, smrtno stradati Biniam Zeferini, dok će Lionel Dumont nekoliko godina kasnije misteriozno pobjeći iz sarajevskog zatvora. Odlukom Vijeća sigurnosti UN-a, u junu 2003. godine, francuski državljanin Dumont označen je kao jedan od saradnika el-Kaide”, napisao je svojevremeno portal Žurnal.

    Dokaza o vezama “mudžahedina” s ne samo hrvatskom obavještajnom službom ima napretek…

    Da naglasimo, samo budala može podržavati umobolna teroristička djelovanja po Francuskoj.

    Njihove akcije su u potpunoj suprotnosti s Islamom i predstavljaju apsolutnu negaciju te vjere. Istovremeno, muslimani širom svijeta su najveća žrtva ovih ludaka koji ništa ljudsko u sebi nemaju.

    HNS-ovo saopćenje je bijedni pamflet koji za cilj ima upravo ono što teroristi žele.

    Profesorica Ivana Stradner piše za Istragu: Kako će se američki izbori odraziti na Balkan

    Piše:
    Ivana Stradner
    -

    Uprkos činjenici da se Balkan koristi kao poprište za odmjeravanje snaga velikih sila te da je osiguravanje mira i napretka na balkanskom poluostrvu u najboljem interesu Amerike, bez obzira na to ko će pobijediti na predsjedničkim izborima naredne sedmice, američko prisustvo na Balkanu najvjerovatnije se neće promijeniti.

    Budući američki predsjednik morat će se suočiti s mnogim domaćim izazovima: pandemijom, ekonomskom krizom i socijalnim nemirima u gradovima širom države. Sve to ostavlja vrlo malo prostora za nove globalne izazove, osim onih koji su već u vrhu američke vanjske politike.

    Uprkos mnogim gorućim pitanjima na Balkanu – dijalogu između Srbije i Kosova, budućnosti Bosne i Hercegovine, štetnom uticaju Rusije i Kine u regiji i nazadovanju demokratije – prisustvo SAD-a na Balkanu u posljednjke vrijeme ovisi o tome koliko su države regije spremne uskladiti svoju vanjsku politiku sa američim ciljevima.

    Klasični američki liberalni internacionalizam, uključujući tradicionalnu podršku savezima, promociju demokratije i otvorenu globalnu ekonomiju je u procesu povlačenja.  Iako su intervencije pod vodstvom SAD-a u BiH i na Kosovu donijele mir na Balkanu 1990-ih godina, nedavni sporazum između Kosova i Srbije u Washingtonu smatra se samo još jednim Trampovim trikom kako bi ojačao svoju poziciju prije novembarskih izbora.

    Izolacionizam Trampove administracije uticao je na američku vanjsku politiku. To se vidi u trgovinskim ratovima “Prvo Amerika”, skepsi i nepovjerenju prema međunarodnim organizacijama i multilateralizmu te  pozivima da se smanji prisustvo američkih snaga u inostranstvu. Ako Trump osvoji drugi mandat, vjerovatno će se nastaviti njegova averzija prema “beskrajnim ratovima” i obećanjima da će dovesti svoje trupe.

    Džozef Bajden, prisutan u američkoj politici duže od 40 godina, obećao je da će se Sjedinjene Države ponovno pridružiti Pariškom (klimatskom) sporazumu, sklopiti nove trgovinske ugovore, raditi na osnaživanju ljudskih prava širom svijeta, ojačati transatlantsko partnerstvo, oživjeti vjeru u multilateralizam i disciplinirati Rusiju i Kinu. Drugim riječima, Bajden obećava da će biti Trampova suprotnost, a hoće li njegove riječi odražavati i njegova djela, tek će se vidjeti.

    Šta sve ovo znači za Balkan?

    Rusija podriva zapadni uticaj na Balkanu šireći dezinformacije, posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji – svim članicama NATO-a – kako bi stekla ekonomski i politički utjecaj u regiji. Iako joj nije u potpunosti lojalna, srpska vlada ostaje ključni saveznik Moskve u regiji. Rusija koristi veze sa Srbijom da potkopa EU, a odnos Moskve i Beograda najveća je prepreka u suprotstavljanju ruskom pritisku u regionu. Ruske dezinformacije u Crnoj Gori, pomognute stalnim kibernetičkim napadima na vladine institucije, mogle bi biti ključne za izbor buduće proruske vlade. Takva proruska vlada donosi Moskvi saveznika ne samo u NATO-u, već potencijalno i unutar Evropske unije. U Sjevernoj Makedoniji Rusija je širila dezinformacije prije održavanja referenduma o promjeni imena, koji je konačno omogućio toj državi da se pridruži NATO savezu. U Hrvatskoj Kremlj ulaže u ključne sektore, istovremeno iskorištavajući unutarnje sukobe u Albaniji i produbljujući političke podjele. Bosna i Hercegovina je veoma ranjiva, a ruska kampanja širenja dezinformacija zasijale su etnički i vjerski nesklad u zemlji, uz promociju ideja o otcjepljenju Republike Srpske. Moskva pokušava da poništi status quo trudeći se vratiti u BiH nemire iz devedesetih godina.

    Teško je očekivati da će se Tramp suprotstaviti ruskom uticaju na Balkanu. Bajden je obećao biti oštriji prema Putinu, ali ne obećava da će nametnuti više sankcija od Trampove administracije. Moguće je da će ponoviti Obaminu apatiju prema Kremlju. Zabrinjavajuće ruske akcije u vlastitom dvorištu nisu prvenstveno američki problem, a EU bi trebala biti aktivnija u suprotstavljanju ruskom utjecaju u regiji.

    Kina se nedavno pojavila kao značajan igrač na zapadnom Balkanu, što regiju čini strateški važnijom. Kineska “diplomacija maski” bila je vrlo uspješna jer je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić viđen kako ljubi kinesku zastavu i evropsku solidarnost naziva bajkom. S obzirom na to da američka administracija Kinu vidi kao prijetnju, što se vidi u njenoj strategiji o nacionalnoj sigurnosti, mogli bismo očekivati ​​da će veće američko sudjelovanje u regiji zaustaviti kineski utjecaj. Na primjer, u najnovijem sporazumu između Srbije i Kosova naglašava se da će „obje strane zabraniti upotrebu 5G opreme u svojim mobilnim komunikacijski mrežama, koju isporučuje neprovjereni prodavac“. Ovo je bila direktna poruka kineskoj kompaniji Huawei koja je veoma prisutna u Srbiji. Srbija kupuje moderni kineski raketni sistem PVO, uprkos prijetnji američkim sankcijama, a u oktobru je testirala kineske vojne dronove. Umjesto da maše štapovima, Washington je ponudio mrkvu otvaranjem ureda Američke međunarodne korporacije za finansiranje razvoja (DFC) u Beogradu za povećanje američkih investicija i jačanje regionalne ekonomije. Bez obzira na to ko pobijedi u novembru, DFC ured će ostati.

    Danas je na predsjedniku Srbije Vučiću da ispuni obaveze preuzete Washingtonskim sporazumom. Lopta je u dvorištu Srbije, a SAD će pomno nadgledati kako Aleksandar Vučić pažljivo balansira između EU, Rusije, Kine i SAD-a. Imajući u vidu zategnute odnose Pekinga i Washingtona, trenutna srpska politika nesvrstanosti neće biti prihvatljiva za Ameriku.

    Pitanje je da li je američka demokratija u krizi, ali demokratija širom svijeta sigurno propada. Novi izveštaj Freedom House-a Srbiju i Crnu Goru opisuje kao “hibridne režime”, a ne kao demokratije. Trumpova administracija američku vanjsku politiku prema Balkanu vidi isključivo kroz finansijske tokove, a plemeniti cilj jačanja demokratije polako blijedi u SAD-u. Bio Bajden ili Tramp, intenzitet promocije demokratije i borbe protiv autoritarnih režima na Balkanu neće se promijeniti.

    Što se tiče proširenja NATO-a, Tramp je kritizirao savezništvo, tvrdeći da mnoge članice ne ulažu dovoljno u odbranu kako bi u potpunosti ispunile svoje obveze predviđene sporazumom. Povodom pristupanja Crne Gore NATO-u, 2017. godine, neslavno je upozorio da bi odbrana malenog saveznika NATO-a poput Crne Gore mogla dovesti do trećeg svjetskog rata. Bajden je signalizirao da će se ponovo vratiti NATO-u i njegovim saveznicima. On bi trebao podržati opredijeljenost BiH NATO integracijama, mada mora znati da bi to moglo pokrenuti reakciju Moskve, koja se protivi proširenju NATO-a. Budući da u Crnoj Gori (koja je članica NATO-a) dolazi proruska vlada, Bajden bi trebao sarađivati sa evropskim saveznicima kako bi Rusiji onemogućio pristup osjetljivim informacijama o NATO-u. Srbija se vjerovatno neće uskoro pridružiti „[…] zapadnim strukturama, a nade u veliku promjenu srbijanskog odnosa prema NATO-u su naivne“, kako tvrde Luke Coffey i Daniel Kochis.

    S obzirom na to da međunarodni liberalni poredak propada širom svijeta, države na Balkanu ne mogu računati na promicanje američke demokratije u regiji kao što je to bilo devedesetih. Umjesto toga, zemlje bi trebale svoje razlike ostaviti po strani i pronaći zajednički jezik i saradnjom izbjeći da postanu kolateralna šteta u ruskoj i kineskoj utrci protiv velikih sila sa zapada.

    (Profesorica Ivana Stradner je istraživač American Enterprise Institute)

    1...575859...61Stranica 58 of 61

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj