Facebook Twitter Youtube
    Slučajan

    Politika

    Ministri iz Trojke odbili da ospore lični stav Borjane Krišto o bh. agentima u Strazburu: Opstanak “presude Kovačević” doveden u pitanje

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Zukan Helez neće obavijestiti Evropski sud za ljudska prava u Strazburu da je stav Borjane Krišto o statusu bh. agentica njen lični stav, a ne stav Vijeća ministara BiH.

    Ovo je, u izjavi za Istraga.ba, potvrdio i sam ministar Helez, kazavši da se “dogovorio sa ministrom za ljudska prava Sevlidom Hurtićem o svemu”.

    “Poslao je Hurtić, to je njegova nadležnost. Tako je dogovoreno da ne ispadamo neozbiljni”, rekao je Helez.

    Sevlid Hurtić, međutim, kaže da ne postoji nikakav dogovor o slanju pisma u Strazburu i da očekuje da to učini Helez kao zamjenik predsjedavajuće Krišto koja je samoinicijativno poslala obavijest Ecvropskom sudu za ljudska prava u kojem je navela da Monika Mijić i Harisa Bavčić imaju legitimitet da zastupaju BiH u predmetu Kovačević.

    Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava sredinom je oktobra zatražio od Vijeća ministara BiH izjašnjenje o tome da li su Monika Mijić i Harisa Bavčić imale aktivnu legitimaciju kada su, bez prethodnog stava Vijeća ministara, 19. septembra uputile Zahtjev za preispitivanje presude ESLJP u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH. Iako je bilo predloženo da se Vijeće ministara BiH izjasni o tom upitu ESLJP, predsjedavajuća Borjana Krišto je odlučila da će ona samoinicijativno uputiti odgovor. U tom odgovoru Krušto je, naravno, podržala stavove Monike Mijić i Harise Bavčić te, faktički, legalizovala žalbu. Bošnjački ministri u Vijeću ministara BiH sada, međutim, ne žele obavijestiti Sud da je to lični stav predsjedavjuće Krišto, a ne stav Vijeća ministara BiH.

    Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno  zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.

    Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Nezadovoljne ovim odlukama, bh. agentice Monija Mijić (HDZ) i Jelena Cvijetić (SNSD) uputile su zahtjev za preispitivanje. Agentica Harisa Bavčić nije potpisala ovu žalbu, iako je, kako saznajemo, podržala kolegice prilikom sačinjavanja zahtjeva za preispitivanje.

    Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.

    Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenst prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.

    U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te dvoje potpredsjednika. Osim njih, tu je još u dvoje sudija koji se rotiraju, a koji se biraju među sudijama iz preostalih odjela. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.

    Upravo od ovog zahtjeva za preispitivanje čelnici SNSD-a i HDZ-a namjeravaju, uz prećutnu saglasnost Naše stranke, NiP-a i SDP-a, poništiti odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je utvrdio da u BiH, osim etničke, postoji i teritorijalna diskriminacija. Provedbom ove presude BiH bi se dodatno približila EU.

    Prema informacijama Istrage, zvaničnici Republike Hrvatske i OHR-a angažirali su se da Evropski sud preko Velikog vijeća ospori prvobitnu odluku.

    Milorad Dodik vrijeđao članicu CIK-a: “Predstavlja se da zastupa srpski narod, a udata za Bošnjaka”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Gospođa koja se predstavlja kao da predstavlja srpski narod, udata je za Bošnjaka u Sarajevu. Neko će reći kakve to ima veze. Ma nemojte?”, rekao je u četvrtak predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik govoreći o odluci Centralne izborne komisije BiH da poništi izbore u Srebrenici.

    Za tu odluku glasala su dva člana CIK-a iz reda srpskog naroda, Jovan Kalaba i Vanja Bjelica – Prutina koju je Dodik “prozvao” zbog toga što je udata za Bošnjaka.

    “To da neki Srbin dođe u poziciju da glasa protiv izbora o Srebrenici to isključivo da izbori nisu bili valjani na mjestima gdje su Srbi dobili te izbore, a da su navodno u redu tamo gdje su muslimani dobili izbore, znate kakva fukara od Srbina morate biti da to uradite”, kazao je Dodik dok su okupljeni novinari samo držali mikrofone.

    Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina ranije je istog dana na sjednici CIK-a kazala da će “podržati odluku o poništavanju izbora u Srebrenici, iako dolazi iz reda srpskog naroda” i “iako je proteklih dana trpila pritiske i uvrede”.

    “Svako treba da odgovara za svoje postupke. Želim reći da se niko ne može sakriti iza mene i da pod pritiskom neću djelovati u okviru zakona i to imam potrebu da kažem veoma jasno”, kazala je tokom rasprave Vanja Bjelica-Prutina.

    Troje kandidata za sudiju Ustavnog suda FBiH odbilo poziv predsjednika FBiH: Kršeći Ustav Čavara namjerava Federaciju isporučiti Dodiku i Čoviću

    Piše:
    Redakcija
    -

    Najmanje troje kandidata za sudiju Ustavnog suda FBiH obavijestilo je predsjednika Federacije BiH Marinku Čavaru da se neće pojaviti “na razgovoru” koje je ovaj HDZ-ov funkcioner namjeravao održati prije nego što svojim potpredsjednicima dostavi prijedloge za izbor sudija Ustavnog suda FBiH.

    Advokatica Nina Kisić, državna sutkinja Sena Uzunović, te direktor Zavoda za javnu upravu FBIH Enver Išerić, poslali su pismenu obavijest Marinku Čavari u kojem su naveli da se neće pojaviti u terminu koji im je zakazao predsjednik Federacije BiH. Osim njih, na razgovoru sa Čavarom se, vjerovatno, neće pojaviti ni sekretar Doma naroda FBiH Izmir Hadžiavdić, kao ni sudija Branimir Orašanin.

    “Ovim putem Vas obavještavam da neću pristupiti na taj razgovor, imajući u vidu da se isti odvija u suprotnosti sa odredbama člana 7.a(I) Ustava FBiH. Osim toga, ovaj postupak je suprotan i odredbi člana 24. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Bez obzira na sve potencijalne spekulacije o političkoj pozadini, personalnog izbora kandidata za sudije Ustavnog suda FBiH, smatram da je neprihvatljivo da neko ko pretendira da bude sudija Ustavnog suda FBiH učestvuje, zarad svog imenovanja, u proceduri koje je suprotna Ustavu FBiH, te da na taj način, već u postupku imenovanja, prekrši pravni akt koji navodno želi da štiti”, napisala je advokatica Nina Kisić u dopisu predsjedniku Federacije BiH.

    Sličan stav je iznio i kandidat Enver Išerić. On je u pismu koje je u nedjelju objavila Novinska agencija Patria naveo da Čavara na ovaj način krši Ustav FBiH.

    “Kao kandidat za sudiju Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine obaviješten  sam iz vašeg ureda, a putem telefona, da namjeravate obaviti intervjue sa kandidatima za tu poziciju. Bilo bi korektno i ispravno gospodine predsjedniče, ako ste već namjeravali obaviti te intervjue, da kandidatima uputite pozive u pisanoj formi i navedete pravni osnov koji vam omogućava ili po kojem ste obavezni obaviti intervju sa kandidatima, a prije donošenja odluke o imenovanju. Takvog pravnog osnova gospodine predsjedniče nema niti u jednom pravnom aktu i ne možete sami sebi propisivati obaveze, ovlaštenja i odgovornosti. Izvolite gospodine predsjedniče imenujte kandidate sa liste koja vam je dostavljena od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine i na osnovu mišljenja Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine“, napisao je Išerić.

    Državna sutkinja Sena Uzunović koja je prošla testiranje VSTV-a također je poslala obavijest predsjedniku Federacije BiH da se neće odazvati njegovom pozivu.

    Za razliku od troje navedenih, kandidat Mustafa Bisić se, prema informacijama Istrage, namjerava odazvati Čavarinom pozivu, vjerujući da će upravo on biti jedan od bošnjačkih kandidata koji će se naći na Čavarinoj listi.

    U Ustavnom sudu FBiH su četiri upražnjena mjesta. Od devet potrebnih sudija u Sudu ima njih pet. Da bi odlučivali o vitalnom nacionalnom interesu, potrebno je šest sudija, i to najmanje po dvoje iz reda konstitutivnih naroda. U Ustavu Federacije BiH piše da se Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih.Trenutno u Ustavnom sudu FBiH sjede Vesna Budimir (Hrvatica), Aleksandra Martinović (Ostali), Edin Muminović (Bošnjak), Kata Senjak (Hrvatica), Mirjana Čučković (Srpkinja). Dakle, kvote sudija iz reda hrvatskog naroda i ostalih su popunjene, dok Bošnjacima i Srbima nedostaje po najmanje jedan sudija. Marinko Čavara namjerava, nakon intervjua, izabrati četiri kandidata i dostaviti ih svojim potpredsjednicima na saglasnost. Na listi bi se trebao naći jedan sudija iz reda hrvatskog naroda, jedan iz reda srpskog, jedan iz reda bošnjačkog i jedan iz reda ostalih. Prođe li njegov prijedlog, Hrvati bi u Ustavnom sudu FBiH imali troje sudija, dok bi Srbi, Bošnjaci i ostali imali po dva. Predsjednik Federacije planira da iz reda hrvatskog naroda kandidira Mirka Miličevića, iz reda bošnjačkog naroda, vjerovatno, Mustafu Bisića, iz reda srpskog naroda Ljubomira Ožegovića, te iz reda Ostalih Dubravka Čamparu. To je u direktnoj suprotnosti sa ranijim prijedlozima. Čavara “oduzima” Bošnjacima jedno mjesto (vjerovatno Izmiru Hadžiavdiću), te ga dodjeljuje Dubravku Čampari (kandidatu NiP-a). Nadalje, Dunovićev prijedlog da iz reda srpskog naroda bude Branimir Orašanin Čavara će promijeniti, te će kandidovati dugogodišnjeg sekretara Ustavnog suda RS Ljubomira Ožegovića. A evo zbog čega ovo radi.

    “Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes, ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda

    1. U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda odluči da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Dom naroda.

    2. Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim.

    3. Ukoliko se Dom naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Zastupničkom domu.

    4. Ukoliko Zajednička komisija iz Amandmana XXXIX ne postigne saglasnost, pitanje se proslijeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.

    5. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.

    6. U slučaju da proceduru prema ovom amandmanu pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.

    7. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona propisa ili akta.

    8. U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/biće usvojen prostom većinom”, piše u Ustavu FBiH.

    Sada obratite pažnju na tačku šest. Da bi Ustavni sud FBiH nešto proglasio vitalnim nacionalnim interesom, potrebni su glasovi najmanje dvoje sudaca u Vijeću za vitalni nacionalni interes. Ukoliko bi prošao Čavarin prijedlog HDZ BiH (Mirko Miličević) i SNSD (Ljubomir Ožegović) bi svaku odluku u federalnog parlamenta mogli proglasiti štetnim za vitalni nacionalni interes, jer će Ožegović, izvjesno je po automatizmu postati član Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa FBiH. Ovim bi Milorad Dodik i Dragan Čović preuzeli apsolutnu kontrolu i nad Federacijom BiH.

    Ured za vanjske poslove potvrdio: Velika Britanija podržava Schmidtovu namjeru da mijenja Ustav FBiH i Izborni zakon

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj Vlade Velike Britanije i formalno je potvrdio da podržavaju namjere visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prenio je politicki.ba.

    U odgovoru Tariku Deliću, britanskom državljaninu koji je kontaktirao Vladu emailom 22. jula, iz Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije odgovorili su:

    “Jasno je da nakon godina političke i zakonodavne stagnacije i višestrukih neuspjelih pokušaja reformi, posebno u Federaciji, moramo pronaći nova modele za rješavanje ozbiljnih problema sa kojima se BiH suočava”, piše u odgovoru.

    Zvanični London upozorava i da se politička situacija u BiH pogoršala proteklih godina.

    Ističu i da sve više nedostaje “domaće političke volje da se taj krug prekine”.

    Navode i da je sve manje povjerenja između glavnih političkih stranaka, te da lideri nisu motivirani da rade na reformama.

    “Pozdravljamo namjeru Visokog predstavnika da se pozabavi ovom ozbiljnom situacijom tražeći širok i izbalansiran paket mjera izbornog integriteta koji unapređuje funkcionalnost Federacije BiH u Parlamentu, pomaže formiranje Ustavnog suda i pomaže u procesu formiranja Vlade.  Ponovno funkcioniranje institucija BiH najbolji je način da se zatvori prostor za zloćudne aktere da šire razdor i da ih spriječimo da destabiliziraju zemlju. Nastavljamo raditi sa političkim liderima u BiH i pozivamo ih da pokažu hrabrost da izvrše reforme koje su neophodne za sve građane BiH”, stoji u odgovoru.

    Općine Široki Brijeg, Stolac i Tomislavgrad uzalud tražile pomoć: Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić sakrio zahtjeve za angažovanje helikoptera za gašenje požara

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić sakrio je tri zahtjeva lokalnih zajednica koje su od Oružanih snaga tražile angažman helikoptera za gašenje požara. U pitanju su zahtjevi iz općina Široki Brijeg, Stolac i Tomislavgrad koji su 2., 7. i 8. avgusta dostavljene najprije Ministarstvu sigurnosti BiH. Sukladno proceduri ovi zahtjevi su, potom, proslijeđeni Ministarstvu odbrane BiH koje je trebalo svu dokumentaciju proslijediti Predsjedništvu BiH na konačno odlučivanje o angažmanu helikoptera Oružanih snaga BiH.

    “Nama ti zahtjevi nisu došli”, potvrdili su za Istragu u Kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića.

    Istraga je u posjedu dokumentacije Ministarstva sigurnosti koja dokazuje da su zahtjevi proslijeđeni Ministarstvu odbrane na dalje postupanje.

    zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić

    “U skladu sa Sporazumom o saradnji između Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH u oblasti reagovanja na prirodne ili druge nesreće, Pravilnikom o pružanju vojne pomoći civilnim organima u reagovanju na prirodne i druge katastrofe i nesreće, a prema Standardnim operativnim procedurama Oružanih snaga BiH na pružanju pomoći civilnim organima u reagovanju na prirodne ili druge nesreće, u prilogu vam dostavljamo zahtjev za angažovanje helikoptera Oružanih snaga BiH za gašenje požara na području Crnač – Široki Brijeg“, navedeno je u Zahtjevu Ministarstva sigurnosti BiH upućenom Ministarstvu odbrane BiH 2. avgusta 2021. godine.

    Identične Zahtjeve ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić proslijedio je 7. i 8. avgusta, a oni su se odnosili na požare na području općina Stolac i Tomislavgrad.

    U Ministarstvu odbrane BiH potvrdili su nam da su zaprimili ove zahtjeve i da je sve dostavljeno zamjeniku ministra odbrane Mirku Okoliću koji je dokumentaciju trebao proslijediti Predsjedništvu BiH – koje daje konačnu saglasnost na angažman helikoptera. Zahtjevi, međutim, nikada nisu stigli u Predsjedništvo BiH, što su nam potvrdili i u Kabinetu predsjedavajućeg Komšića.

    Prema pisanju Večernjeg lista od 3. avgusta ove godine, zbog požara u mjestu Gornji Crnač pored Širokog Brijega, zatražena je pomoć helikoptera Oružanih snaga.

    “Izgorjela je velika površina šume, voćnjaka, a vatrena stihija prijetila je obiteljskim kućama koje su gasitelji uspjeli obraniti”, objavljeno je tada.

    Kada je u pitanju požar na području Stoca, on je od utorka ponovo aktivan. Požar se, kako su potvrdili iz Operativnog centra civilne zaštite i vatrogastva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) kreće prema naseljenim mjestima Boljuni, Podkula, Zaušje, Stupišta i Podosoje. Zbog tih je požara 7. avgusta zatražen angažman helikoptera Oružanih snaga. Ministarstvo sigurnosti je dostavilo dokumente Ministarstvu odbrane, ali oni su završili u ladici zamjenika ministra odbrane Mirka Okolića (SNSD)

    Početkom ove sedmice situacija s požarom u Tomislavgradu ponovo je postala teška.

    “Stanje se opet zakompliciralo kada je vjetar danas naglo promijenio smjer i aktivirao pojedine dijelove požarišta prema više naselja”, rekao je načelnik Tomislavgrada Ivan Buntić u izjavi koju je 9. avgusta prenio HRT.

    Pema njegovim riječima “teško je stanje u selima Gornjem Brišniku, Zidinama, Čobanovićima, Koritima, Drmića stajama, Grabovici”. No, umjesto helikoptera Oružanih snaga angažiran je kanader iz susjedne Republike Hrvatske.

    OHR planira do 15. septembra nametnuti izmjene Ustava FBiH: Schmidt želi promijeniti način izbora (pot)predsjednika Federacije BiH i osigurati HDZ-u sigurno učešće u vlasti

    Piše:
    Redakcija
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt planira nametnuti izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona najkasnije do 15. septembra, saznaje Istraga.ba. Nio, to ne znači da će Schmidt uspjeti realizirati svoj plan, jer još uvijek nije dobio podršku zemalja članica EU, uključujući i matičnu Njemačku. SAD, Velika Britanija i Japan, pak, insistiraju da Schmidt upotrijebi Bonske ovlasti u periodu izmđeu 5. i 15. septembra.

    U četvrtak je portal klix.ba objavio da je Schmidt započeo novu rundu konstultacija, do Slobodna Bosna i NAP pišu da su na konsultacijama već bili predstavnici SDP-a, SBB-a i NiP-a.

    U petak je, kako saznaje Istraga, na redu Naša stranka. Edin Forto i Damir Arnaut će u zgradu OHR-a u 12.30 gdje bi trebali imati konsultacije sa ekspertima OHR-a u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH.

    Ali to nije sve. Christian Schmidt promijenio je taktiku. Visoki je predstavnik počeo organizirati sastanke i večere sa režiserima, novinarima i drugim javnim radnicima na kojima od njih traži podršku i ideje za nametanje izmjena Izbornog zakona.

    “Posljednja takva večera bila je proteklog vikenda, kada je Christian Schmidt pozvao advokata Nedima Ademovića, redatelje Jasmilu Žbanić i Harisa Pašovića, te novinarke Aidu Čerkez i Dušku Jurišić”, navodi izvor Istrage iz OHR-a.

    No, tokom ove visoki predstavnik nije naišao na odobravanje svojih akcija. Sagovornicima je, pak, potvrdio da su “izmjene koje su procurile u javnost” – autentične. Što znači da je OHR 19. jula ove godine namjeravao izmijeniti Ustav Federacije BiH i odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije i izbor predsjednika ovog entiteta. Ipak, od prvobitne namjere da uvede cenzus od tri posto prilikom delegiranja delegata u Dom naroda FBiH, Christian Schmidt je odustao.

    “Ali od namjere da izmijeni Izborni zakon i Ustav Federacije BiH – OHR nije odustao”, ističe izvor Istrage iz OHR-a.

    Sada se, pak, razmatraju malo drugačije verzije izmjena IZbornog zakona i Ustava FBiH. Od censuza od tri posto definitivno se odustalo. Međutim, Christian Schmidt i dio međunarodne zajednice nije odustao od promjene načina izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

    “Ukoliko dođe do upotrebe Bonskih ovlasti, OHR bi nametnuo dredbu kojom se propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH potrebno osam potpisa u svakom od klubova tri konstitutivna naroda Doma naroda FBiH. Istina, postoji i druga verzija koja bi priopisivala sedam potpisa”, ističe jedan od naših diplomatskih izvora.

    Ustav FBIH trenutno propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH nužno prikupiti po najmanje šest potpisa unutar sva tri kluba konstitutivnih naroda. Ukoliko bi Schmidt broj potpisao podigao na sedam ili osam, to bi značilo da je HDZ BiH ponovo neminovan partner u vlasti i na nivou Federacije BiH i nas nivou BiH. Jer, već smo objavljivali, pet kantona u kojima stranka Dragana Čovića nije dominantna daje samo pet hrvatskih delegata  u Dom naroda FBiH. Nakon što su objavljene stranačke liste, pojavila se mogućnost da se i iz SBK izabere jedan delegat iz reda hrvatskog naroda koji nije pod kontrolom HDZ-a BiH. To bi značilo da probosanske stranke u Domu naroda FBiH mogu imati šet delegata u Klubu Hrvata, koliko je, prema važećim odredbama Ustava FBiH, potrebno da bi se izabrao (pot)predsjednik Federacije iz reda hrvatskog naroda. No, Christian Schmidt i dio međunarodnih zvaničnika ne želi takav ishod, pa, stoga, dižu ljestvicu na sedam ili osam potpisa, što će HDZ BiH učvrstiti u vlasti.

    Kako bi prikrio svoje prave namjere, Schmidt planira “ojačati” Klub Ostalih u Domu naroda FBiH. Taj Klub trenutno broji sedam delegata. Trenutno se razmatraju dvije opcije. Prva – povećanje broja delegata iz reda Ostalih, a druga – omogućavanje Klubu Ostalih da pokreće pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa katalogom navedenim u Ustavu FBiH.

    Ukoliko bi nametnuo ovakve izmjene, Schmidt, zapravo, ne bi proveo nijednu presudu, uključujući i presude po apelacijama Bože Ljubića i Željka Komšića kojima je Ustavni sud BIH oposrio odredbe Izbornog zakona BiH, odnosno entitetske ustave. Jedino što bi visoki predstavnik u ovom slučaju uradio je učvršćivanje pozicije HDZ-a BiH.

    Milorad Dodik kapitulirao: Odgađa se primjena zaključaka o prenosu nadležnosti!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Milorad Dodik se privremeno povlači iz priče o prenosu nadležnosti sa nivoa BiH na nivo Republike Srpske. Stranke vladajuće koalicije predložile su Narodnoj skupštini RS usvajanje seta zaključaka, a jedan od njih, onaj deveti, predviđa odgodu primjene zaključaka o prenosu nadležnosti za šest mjeseci.

    “Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da se primjena Zaključaka u vezi sa informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, od 10.12. 2021. godine, odlaže za šest mjeseci kako bi se izbjeglo dodatno usložnjavanje spoljnopolitičke poizicije Republike Srpske u složenim geopolitičkim okolnostima”, navedeno je u devetom zaključku čije su usvajanje predložili šefovi klubova SNSD-a, Ujedinjene Srpske, NDP-a, DEMOS-a, Socijalističke partije i NPS-a.

    prijedlog Zaključka o “proloniranju” prenosa nadležnosti

    Nakon kraće rasprave, zaključci su usvojeni, a predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednisa RS Željka Cvijanović napustili su salu prije izjašnjavanja.

    Podsjećamo, krajem prošle godine, NSRS je usvojila informacije i zaključke kojim je, formalno, započet proces prebacivanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta Republika Srpska. Za ove informacije glasalo je  49 poslanika, inače članova vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a.

    U pitanju su informacije u oblasti odbrane i sigurnosti, zatim pravosuđa i indirektnih poreza.

    NSRS je, naime, tada zadužila Vladu RS da “povuče saglasnost na taj Sporazum, te nalaže Vladi da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje zakon o VSTV-u Republike Srpske”

    Kada se usvoje ti zakoni,  državni zakoni će prestati da važe na teritoriji Republike Srpske.

    Zaključci koji se prolongiraju

    Skoro identični zaključci su predloženi i u okviru Informacije o prenosu nadležnosti u vezi sa pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti.

    “NSRS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputio na razmtranje i usvajanje NSRS zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti”, navedeno je u trećem predloženom zaključku.

    Zaključci čija se primjena prolongira

    Sličnim zaključcima se reguliraju i pitanja u vezi sa indirektnim porezima, odnosno pitanja iz nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Nakon toga, Vlada RS je pripremila, a Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o lijekovima Republike Srpske koji je trebao stupiti na snagu krajem juna. Međutim, resorni ministar Alen Šeranić u ponedjeljak našao se na crnoj listi SAD-a, a u obrazloženju odluke o sankcionisanju je navedena upravo rušenje Agencije za lijekove BiH.

    Osim ovog zakona, Narodna skupština RS je usvojila u nacrt Zakona o VSTV-u Republike Srpske. Javna rasprava je davno trebala biti okončana, ali do juna ove godine Vlada RS nije dostavila Narodnoj skupštini RS prijedlog Zakona o VSTV Republike Srpske.

    Dobar, loš, zao signal: Kako je BHT, kojim rukovodi Čovićev Mario Vrankić zbog “tehničkih problema” cenzurisao Komšićev govor o izmjenama Izbornog zakona

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Dozvolite da konstatujem”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, prije nego se u programu BHT1 pojavila “crna rupa”.

    Ali “realizator” je bio spreman. Trebale su mu samo četiri sekunde da pusti već pripremljeni “džingl neutralni”, nakon kojeg će voditelj javnog servisa saopćiti gledaocima da zbog tehničkih problema “nisu u mogućnosti do kraja saslušati govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića” pred Generalnom skupštinom UN-a.

    Ono što je interesantno, voditelj u studiju, kako to obično biva, nije rekao da će ponovo pokušati da se uključe u New York. Samo je rečeno da Komšićevog govora više – nema.

    Na drugim televizijama nije bilo tehničkih problema. Signal iz New  Yorka je bio dobar.

    “Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu.Pored toga, kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama. Ovo potiče nejednakost u ljudskim pravima, potpuno devalvirajući i zanemarujući odredbe Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima”, konstatovao je Komšić.

    O čemu je, zapravo, u trenutku “tehničkih problema” Željko Komšić govorio? O izbornom zakonodavstvu. Ovaj dio Komšićevog govora prethodio je “tehničkim problemima”.

    “Sistem vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni Hercegovini. To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, u svojih pet presuda protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje. Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sistemu, pa sve do onih da ti isti građani nemaju jednaka prava i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je politički sistem u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive. Podsjetiću ovom prilikom kako diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije kako je to utvrđeno u tački 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije koju su Ujedinjene nacije usvojile 1966. godine. Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu”.

    Ovaj dio Komšićevog govora u direktnoj je suprotnosti sa stavovima Hrvatske demokratske zajednice i njenog lidera Dragana Čovića. Direktor BHT 1 je Mario Vrankić. Imenovan je na prijedlog HDZ-a BiH. Tokom mandata Maria Vrankića, za urednika Dokumentarnog programa BHT 1 nezakonito je (Sud BiH presudio) imenovan Tvrtko Milović, također kadar blizak HDZ-u BiH. Osim njega, na BHT1 je, zahvaljujući Vrankiću, zaposlena Monika Ćubela Savić, novinarka koja je u Mostaru vodila “skup potpore haškim uznicima”. Kao dopisnik sa područja Hercegovine, tokom Vrankićevog mandata angažiran je i Ivan Crnjac, novinar javnog servisa koji na društvenim mrežama  predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića naziva “jazavcem” i “Sejdom”.

    I onda su se pojavili “tehnički problemi”.

    Sporazum iz Dodikovog rakijskog podruma: Osmorka odustala od NATO-a, a prihvatljiva im gradnja istočne interkonekcije za ruski plin!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    U rakijskom podrumu u Laktašima ugašen je NATO put Bosne i Hercegovine. Jer nema potrebe da lideri osmorke i Milorad Dodik proturječe jedni drugima, kada o NATO integracijama ne postoji konsenzus. Visok stepen razumijevanja postoji oko energetskih projekata. Gle čuda, onaj što se zove “istočna interkonekcija” ionako ovisnu Bosnu i Hercegovinu o ruskom plinu pravi još ovisnijom. Onaj projekat koji se zove “Buk Bijela”, energiju rijeke Drine daje Beogradu i Banja Luci. A protiv onog posljednjeg,  aerodroma u Trebinju, godinama su bili službenici Ambasade SAD-a u Sarajevu, jer bi se taj aerodrom mogao nekad u budućnosti iskoritisti kao baza za ruske snage.

    Nema, dakle, govora o NATO integracijma. Ali ima o jačanju srbijanskih i ruskih projekata u Bosni i Hercegovini.

    I u zaključcima principijelne Naše stranke nema NATO inegracija. Jer nema potrebe, reći će prije nekoliko godina Sabina Ćudić, da se “prepiremo oko stvari oko kojih se ne možemo dogovorit”.

    “Posebno me raduje”, ponovit će godinama kasnije Željka Cvijanović, “što se ne insistira na onome oko čega nemamo saglasnost”.

    Oko čega to, onda, postoji “visok stepen suglasja”. Oko reforme pravosuđa koja će se provoditi po notama u Dodikovom rakijskom podrumu prisutnog Milana Tegeltije? Da. Oko smjene direktora Službe za poslove sa strancima i predaje te institucije Miloradu Dodiku? Da. Oko imenovanja Riste Zarića za zamjenika direktora OSA-e? Da. Oko postavljanja Nikole Špirića za člana Kolegija Doma naroda PS BiH? Da. Oko gradnje hidroelektrane na Drini koja će biti u vlasništvu Srbije i Republike Srpske? Da. Oko istočne interkonekcije kojom će dolaziti ruski plin? Da. Oko procesuiranja korumpiranih političara u Sarajevu? Djelimično. Oko    prebacivanja Uprave za indirektno oporezivanje iz nadležnosti HDZ-a u nadležnost SNSD-a? Da.

    A gdje su, onda, točke prijepora?

    Slažu li se partneri oko NATO integracija? Ne. I zato niko iz osmorke, uključujući i Nermina Nikšića, i Sabinu Ćudić, i Elmedina Konakovića, više ne smije reći da će BiH nastaviti svoj NATO put. Slažu li se partneri iz Dodikovog rakijskog podruma oko kvalifikacije zločina u Srebrenici? Ne. I zato se neće insistirati na procesuiranju negatora genocida. Slažu li se partneri oko izdvajanja novca za materijalno-tehnička sredstva za Oružane snage BiH? Ne. I zato će novac biti izdvojen samo za povećanje plaća vojnicima, ali ne i za njihovo opremanje i naoružavanje. Slažu li se partneri oko pitanja Kosova? Ne. I zato se na tom pitanju više neće insistirati. Slažu li se partneri iz Laktaša oko karaktera rata u Ukrajini? Ne. I o Ukrajini se više neće govoriti. Slažu li se partneri oko karaktera rata u Bosni i Hercegovini? Ne. I  zato Elmedin Konaković više ne insistira na reviziji presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije.

    Lideri iz Dodikovog rakijskog podruma na rubu su slaganja i oko izmjena Izbornog zakona. Jer, nema smisla da “Bošnjaci biraju Hrvatima” Željka Komšića. Lideri iz rakijskog podruma su na rubu slaganja i oko izmjena Ustava BiH. U RS-u će se član Predsjedništva BiH birati direktno, a u Federaciji indirektno.

    Podsjeća li vas ovo na 2012.?

    U ponedjeljak lideri iz RS-a potpisuju zajedničku izjavu o državnoj imovini: Republika Srpska najavila povlačenje sudije iz Ustavnog suda BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Pitanje imovine u Bosni i Hercegovini je riješeno, a Republika srpska ide na povlačenje svojih sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, izjavio je danas u Banjoj Luci predsjednik Rs-a Milorad Dodik, nakon sastanka predstavnika stranaka vladajuće koalicije i SDS-a. Sastanku se, podsjetimo, nisu odazvali predstavnici PDP-a i Pokreta za pravdu i red Nebojše Vukanovića.

    – Potvrdili smo jedan nacrt izjave koji ćemo tokom vikenda razmatrati na svojim različitim stranačkim organima. Za ponedjeljak u 15 sati zakazali smo da u NSRs potpišemo ovu izjavu i obratimo se javnosti povodom odredbi koje se ovdje navode – naveo je Dodik obraćajući se na konferenciji za novinare nakon sastanka.

    Istakao je da će nacrt izjave biti dostavljen predstavnicima političkih stranaka koje danas nisu bile ni prisutne na sastanku “kako bi i oni ocijenili da li to valja, i da priđu zajedno cijeloj koaliciji”.

    – Rs je odlučna da pitanje imovine neće biti razmatrano u Predstavničkom domu Parlamenta BiH jer bi to značilo da je titular imovine BiH, što nije tačno – ustvrdio je Dodik.

    Dodao je da će krajem iduće sedmice zakazati sjednicu NSRs kako bi donijeli odluku o povlačenju sudija iz Ustavnog suda BiH.

    – Da legitimišemo Ustavni sud koji ionako nema nikakvog rezona da više postoji i radi. U ponedjeljak ćemo se dogovoriti oko toga kada će biti zakazana sjednica NSRs. Želimo da iskažemo opredijeljenost Dejtonskom sporazumu, jer to je jedini način da ostane kakva-takva BiH – naglašava Dodik.

    Podsjetimo, u Ustavnom sudu BiH trenutno sjedi samo jedan sudija iz Republike Srpske. U pitanju je sudija Zlatko Knežević. Od  kraja prošle godine upražnjeno je mjesto sudije Miodraga Simovića koji je penzioniosan. Narodna skupština Republike Srpska do danas nije imenovala njegovog nasljednika. Istovremeno, Ustavnom sudu BiH nedostaje i jedan sudija iz Federacije BiH kojeg je imenuje Predstavnički dom FBiH. HDZ BiH u ovom trenutku izbjegava da preko Komisije za izbor i imenovanja izbjegava da pošalje prema Predstavničkom domu Parlamenta FBiH imena kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH.

    Za održavanje plenarne sjednice Ustavnog suda BiH potrebno je prisustvo pet od devet sudija. Čak i ako bi se sudija Knežević povukao, to ne bi promijenilo ništa, jer bi u Ustavnom sudu BiH, i bez jednog sudije iz Federacije bilo aktivno šestero sudija (troje iz FBiH i troje međunarodnih sudija).

    V.d. predsjednika SDS-a Milan Miličević kazao je da su interes Rs-a i državna imovina nešto najvažnije i da će dati najsnažniji odgovor iz Rs-a.

    – Јesmo opozicija, ali nikada nećemo biti opozicija Rs-u – poručio je Miličević.

    1...131415...41Stranica 14 of 41

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj