Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske jutros je pozvalo na saslušanje Ćamila Durakovića i Sadika Ahmetovića, članove koalicije “Moja adresa-Srebrenica”. Duraković se u Policijsku stanicu u Srebrenici mora odazvati u utorak ujutro, “radi saslušanja u svojstvu svjedoka u vezi sa krivičnim djelom izborna prevara i povreda prava birača”.
“Ovaj poziv je dokaz da MUP RS oficijelno radi kampanju za Mladena Grujičića, s obzirom na to da ovaj poziv dolazi promptno nakon akcije SIPA-e i nakon što je postalo izvjesno da će izbori u Srebrenici biti poništeni”, kazao je Ćamil Duraković za Istraga.ba.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH nije potvrdila izborne rezultate u Doboju i Srebrenici, nakon što su utvrđene brojne nepravilnosti. CIK je, u međuvremenu, angažovao i vještake koji će detaljno provjeriti sve izborne prevare u Srebrenici. Istovremeno, SIPA je po nalogu Tužilaštva BiH prošle sedmice u Srebrenici uhapsila kandidate SDP-a za Skupštinu Opštine Srebrenica koji su radili za Mladena Grujičića, prijavljujući fiktivno Bošnjake na teritoriji Srbije. Nakon što su saslušani u SIPA-u, Bego Bektić i njegovi saradnici su pušteni na slobodu, a javnu podršku im je uputio i načelnik Srebrenice Mladen Grujičić za kojeg su radili u kampanji. Istraga.ba ranije je objavljivala dokaze o fiktivnom prijavljivanju birača iz Srbije na teritoriji Srebrenice. Državljani Srbije su, tako, za samo 24 sata uspijevali steći državljanstvo BiH, a neki od njih su kasnije i glasali, iako su državljanstvo stekli naknadno. U sve ove mahinacije bili su uključeni i pripadnici MUP-a RS-a zbog čega niko od navednih nije procesuiran. Međutim, nakon akcije SIPA-e, MUP RS je pokrenuo “svoju” istragu kako bi dokazao da su članovi Koalicije “Moja adresa Srebrenica” učestvovali u prevarama.
Odlazeći predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija namjerava za svoju nasljednicu promovisati Jadranku Stanišić, saznaje Istraga.ba. U pitanju je članica VSTV-a koja u Vijeću zastupa interese sudija Vrhovnog suda Republike Srpske.
“Ukoliko Jadranka Stanišić ne bude imenovana za predsjednicu VSTV-a, članovi Vijeća iz RS-a bi mogli ubuduće bojkotovati sjednice”, kazao je izvor Istrage iz VSTV-a.
Jadranka Stanišić
Milan Tegeltija je za četvrtak najavio konferenciju za medije na kojoj će saopćiti svoju odluku o ostavci. No, odmah nakon zakazivanja koferencije za medije na kojoj će, vjerovatno, podnijeti ostavku na mjesto predsjednika VSTV-u, Tegeltija i njegovi “sljedbenici” u VSTV-u počeli su razmatrati mogućnosti imenovanja Jadranke Stanišić za predsjednicu Vijeća. Jadranka Stanišić je sutkinja Vrhovnog suda Republike Srpske i supruga advokata Slobodana Stanišića. Upravo su Slobodan Stanišić i Milan Tegeltija imali zajedničke poslove 2017. godine kada su bili arbitri u sporovima između putarskih firmi u Republici Srpskoj. Naime, te 2017. godine tri firme, Nevesinjeputevi, Prijedorputevi i Hercegovinaputevi, tužle su Puteve Republike Srpske tražeći ukupnu naknadu od oko osam miliona maraka. Sporovi su riješeni arbitražama, a sudije arbitri su bili Branislav Rakić, Slobodan Stanišić i Milan Tegeltija. Predsjednik VSTV-a je ukupno zaradio 44 hiljade maraka, a u svom imovinskom kartonu je naveo da je tokom 2018. godine na osnovu arbitraža zaratio 22 hiljade maraka.
Imovinski karton Milana Tegeltije
Ove arbitraže, rekosmo, Tegeltija je radio zajedno sa Slobodanom Stanišićem, suprugom Jadranke Stanišić, članice VSTV-a koju namjeravaju imenovati za predsjednicu. Ukoliko, pak, Jaranka Stanišić ne bude imenovana, članovi Vijeća iz RS-a bi se mogli povući iz VSTV-a. S obzrom na to da je za održavanje sjednica VSTV-a potrebno prisustvo najmanje jedanaest članova Vijeća, povlačenjem članova VSTV-a koji su na strani Milana Tegeltija, ne bi bilo kvoruma. Tegeltija će, rekosmo, najvjerovatnije odstupiti. Sjednicama ubuduće neće prisustvovati ni Dragomir Vukoje koji je dan uoči sjednice na kojoj se raspravljalo o Tegeltijinoj odgovornosti otvorio bolovanje. Dodamo li tu još Jadranku Stanišić, Dušku Bogojević i Željku Radović, to bi značilo da nema kvoruma, jer Vijeće uklupno ima petnaest članova. Čak i da Mahmut Švraka dože na sjednicu Vijeća, kvoruma ne bi bilo jer bi sjednici prisustvovalo svega deset članova VSTV-a. Međutim, u februaru ističe mandat Dragomiru Vukoji, a naslijedit će ga Halil Lagumdžija, sudija Suda BiH koga, pak, pojedini članovi VSTV-a bliski sekretaru Vijeća Admiru Suljagiću žele instalirati za predsjednika Vijeća.
Admir Suljagić
Suljagić i Lagumdžija su bliski prijatelji pa je, stoga, sekretar VSTV-a već započeo lobiranje kako bi ga postavio za predsjednika Vijeća, te na taj način postao apsolutni vladar bh. pravosuđa, koji bi kroz Sekretarijat u kojem je, uzgred, zaposlio svoju suprugu, kontrolisao projekte, dok bi preko Halila Lagumdžije kontrolisao postupke imenovanja. Faktički, Admir Suljagivć bi bio novi Tegeltija bh. pravosuđa.
President-elect Joe Biden has committed himself to restoring trans-Atlantic relations after the uncertainties of the Donald Trump administration. Although Trump’s national security team actually helped to strengthen NATO’s military capabilities, disputes grew in several other arenas such as trade, climate, pandemic response, and handling crises in the Middle East and other regions. Biden is convinced that a more united and cooperative alliance can better manage a plethora of global problems. One of his biggest challenges will be in Europe’s east, a region that is vital for the continent’s security but faces both internal and external assaults on its sovereignty and democracy.
The Wider Europe is not monolithic but includes consolidated democracies, states where democratic norms are under threat, countries with disputed borders, states whose governments are subject to Russian state capture, and countries whose territories are occupied by Russian forces. An effective U.S. strategy must focus on strengthening national sovereignty and regional security without alienating any ally or partner and inadvertantly pushing them closer to Moscow.
In states where democratic norms are endangered, as in Poland and Hungary, the U.S. administration needs to encourage pluralism, the rule of law, a free media, and the separation of powers but it cannot ostracize any freely elected government and potentially weaken NATO’s eastern flank. For instance, despite move by the governing party in Poland to influence or control the judiciary, the country has a strong tradition of resisting authoritarianism, possesses a vibrant civil society, and is the front line defender of NATO against Russia’s political probing and geopolitical revisionism. In campaigning for democratic norms, the White House may also need to explain America’s own democracy deficits, including partisan based Supreme Court selections, the rejection of the simple majority principle in electing Presidents, deeply polarized domestic politics, the widespread acceptance of disinformation and conspiracy theories, and the evidently problematic transition between U.S. administrations.
In countries with disputed borders whose existence is threatened, Biden’s national security team can help reinforce their sovereignty and integrity. In the Western Balkans, it must finalize the Serbia-Kosova talks with a roadmap for inter-state recognition. U.S. leadership in the dialogue necessitates working closely with the EU and preventing Belgrade from delaying or diverting the final agreement. The absence of consensus assists Moscow’s subversion, while positive steps toward a bilateral deal can open up avenues for regional economic development and EU integration.
The Biden administration also needs to tackle the main impediments to Bosnia-Herzegovina’s progress into Western institutions. Constitutional, legal, and electoral changes are necessary to empower the central government in Sarajevo to function like any administration in Europe. Economic assistance must promote this process by curtailing the ability of entities and ethno-national leaders to paralyze decision-making, while anti-corruption laws must be stringently enforced in all state institutions. Persistent threats against Bosnian integrity by separatist politicians must carry penalties by triggering the full exposure of their financial malfeasance and subversive connections with Russian oligarchs, officials, and intelligence services.
For countries whose governments are targeted by the Kremlin or increasingly beholden to Chinese investment, the U.S. can help devise a strategy of economic liberation. It will need to work closely with the EU to preclude the takeovers of key economic sectors while creating better conditions for private and public investment that will be desperately needed in the wake of the COVID-19 pandemic. The Biden White House needs to promote a multi-national front against Russia’s subversion and focus on crucial state vulnerabilities, particularly in Bulgaria, Hungary, and Serbia, including disinformation, corruption, energy dependence, and the funding of nationalist and ideological radicalism.
Washington can also play a constructive role in Belarus not by sealing off the state from Western institutions through economic and diplomatic sanctions that will simply push the country closer into Russia’s orbit. It must work closely with Poland and Lithuania in a longer-term effort to bring the country closer to the European mainstream. Warsaw’s proposal for an EU mini “Marshall Plan” of economic assistance would be a valuable starting point together with developing contacts with all political actors in Minsk. Washington must also engage in forward planning in case the simmering Belarus crisis precipitates a Russian military intervention or a tighter inter-state union that would have a direct impact on NATO allies Poland and Lithuania.
In countries whose territories are occupied by Russian forces, the White House must strengthen their defenses by providing weapons systems that will deter further aggression. Additionally, Ukraine needs a roadmap to NATO entry, while Georgia has already qualified and should start the NATO accession process. Moscow’s threats do not escalate into military intervention when independent states are under NATO’s umbrella. This has been clearly evident with Estonia, Latvia, and Lithuania after they joined the Alliance.
To be successful Biden’s policy toward Europe’s east has to be undergirded by a strong NATO and a firmer approach toward Russia. NATO’s eastern flank needs fortification in the Black Sea region in particular, by enhancing maritime defenses and capabilities in Romania and Bulgaria. Washington’s relations with Ankara must be rebuilt on the foundations of Allied security, as Turkey is an indispensable NATO bulwark against Russia and Iran. And in the wake of the latest war between Armenia and Azerbaijan, America’s role as an honest broker should aim to pull both countries closer to the West even while Moscow seeks to divide, rule, and isolate them. A more prominent U.S. role in the South Caucasus will help develop Allied connections with Central Asia and counter growing Chinese influence.
Biden must also avoid a strategic detente with Moscow in the fruitless hope that America’s chief adversary can be transformed into a genuine partner. A more assertive U.S. policy can spotlight Russia’s vulnerabilities, including its economic weaknesses and growing domestic turmoil. International democracy initiatives proposed by the President-elect should zero in on the Russian Federation by supporting human rights, political pluralism, ethnic equality, and genuine federalism in this increasingly unmanageable state. Russia’s offense against the trans-Atlantic alliance must be turned into a more difficult defense.
Janusz Bugajski is a Senior Fellow at the Jamestown Foundation in Washington DC. His recent book, Eurasian Disunion: Russia’s Vulnerable Flanks, is co-authored with Margarita Assenova. His upcoming book is entitledFailed State: Planning for Russia’s Rupture.
Od 463.811.891 KM, koliko je Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo tokom prošle godine imao na raspolaganju, čak 291.265.877 KM potrošeno suprotno zakonskim odredbama, piše politicki.ba.
Kako je utvrdil Federalna revizija, ovoliki novac potrošen je na osnovu odluka direktora ZZO KS.
Revizori su upozorili da tadašnji direktor na to nije imao pravo!Šokantni podaci revizije tu ne prestaju. Ustanovljeno je da „ušteđeno“ nešto više od 50 miliona KM tako što pacijentima nisu pružene sve potrebne informacije.
Time je „onemogućeno ostvarivanje prava osiguranika na dijagnostiku i liječenje teško oboljele djece, refundacije za usluge medicinski potpomognute oplodnje, korištenje medicinske rehabilitacije i novčanih pomoći za medicinske rehabilitacije, liječenje kroz posebne i dodatne programe zdravstvene zaštite, novčane pomoći u nabavci lijekova koji nisu dio Liste lijekova Kantona Sarajevo i za liječenje u inostranstvu, što nije u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju“, utvrdili su revizori.
Pregledom poslovanja ZZO KS utvrđeno je i da zakoni nisu poštivani prilikom javnih nabavki.
„Nije izvršen izbor dobavljača za pružanje usluga porodične medicine, za deficitarne zdravstvene usluge i usluge konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite (cca 26.857.800 KM), što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, a imalo je uticaja na kvalitet i obim pruženih zdravstvenih usluga.
Također, prilikom izbora dobavljača za održavanje postojećih integralnih informacionih sistema, putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, nije osigurana aktivna konkurencija, što nije u skladu s Zakonom o javnim nabavkama“, navedeno je.
Dalje su upozorili i na neusklađenost pravilnika o plaćama:
U izvještaju je istaknuto i da „neprovođenje Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo, na osnovu kojeg je donesen Akcioni plan kojim je definirana dinamika reorganizacije pojedinih zdravstvenih ustanova, zbog čega nije došlo do promjene u organizaciji zdravstvene zaštite. Kao neke od posljedica, ističu se i da liječenje teško oboljele djece nije dobro rađeno, jer nije bilo dovoljnog pristipa fondovima.
Zanimljiv je i detalj u vezi potpomaganja vantjelesne oplodnje.
Revizori, međutim, Zavodu zdravstvenog osiguranja nisu dali negativno, već „mišljenje s rezervom“.
Negativno mišljenje dato je 2015. godine, kada je vršena zadnja revizija ZZO KS.
U odgovorima na pitanja politicki.ba objašnjeno nam je da je tako urađeno jer „mišljenje s rezervom se daje kada revizor, na osnovu dovoljnih revizorskih dokaza, zaključi da su pogrešni prikazi značajni ali ne i prožimajući za finansijske izvještaje, odnosno kada utvrdi značajna, ali ne i prožimajuća odstupanja aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija od utvrđenih kriterija“.
Šta god da to tačno značilo, revizori na naš upit da li je u ZZO počinjen kriminal odgovaraju da oni nisu zaduženi za to.
U Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, i pored naših ponovljenih upita, nisu nam odgovorili na pitanja u vezi nalaza revizije.
U Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo rekli su nam da im revizori nisu dostavili ovaj izvještaj.
Dodatno pitanje da li je Tužilaštvo KS po službenoj dužnosti otvorilo istragu, ostao je – zasad – bez odgovora.
Nermin Alešević je kriv zbog toga što je snimao sastanak sa Milanom Tegeltijom na kojem mu predsjednik VSTV-a obećava da će porazgovarati sa tužiteljicom koja postupa u predmetu u kojem je Alešević oštećeni. Nermin Alešević je kriv, a Milan Tegeltija je nevin zato što je kao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća obećao da će porazgovarati sa tužiteljicom Dalidom Burzić o predmetu u kojem je Alešević oštećeni. Nermin Alešević je optužen, a Dalida Burzić i Milan Tegeltija su svjedoci. Nermin Alešević je od Tužilaštva tražio imunitet kako bi svjedočio protiv službenika SIPA-e i Milana Tegeltije, ali je, na kraju, imunitet dobio predsjednik VSTV-a. Jer Milan Tegeltija je, ipak, imenovao državne tužitelje, a Nermin Alešević ih je prijavljivao zbog kriminala.
Fadil Novalić je “kriv” zato što je angažovao svog savjetnika da isposluje dozvolu Srebrnoj malini za uvoz sumnjivih respiratora iz Kine. Alaksandar Zolak je, kao direktor Agencije za lijekove, potpisao rješenje kojim je Srebrnoj malini Fikreta Hodžića dopušten “hitni uvoz” respiratora. Fadil Novalić je optužen, Aleksandar Zolak – nije. Fikret Hodžić je optužen, Aleksandar Zolak – nije. Fadil Novalić je uhapšen zato što potpisao odluku o isplati 10 miliona maraka Srebrnoj malini za kupovinu respiratora. Jelka Miličević nije uhapšena zato što je supotpisala odluku o isplati 10 miliona maraka Srebrnoj malini. Za Fadila Novalića Tužilaštvo BiH je tražilo pritvor zbog slučaja Respiratori. Za Jelku Miličević nisu tražene ni mjere zabrane zbog slučaja Respiratori. Oboje su na kraju optuženi. Novalić je vođa udružene kriminalne grupe, a Jelka Miličević je tek “nesavjesno radila”.
“Tužiteljstvo BiH je formiralo predmet nakon zaprimljene informacije da su nepoznati počinitelji tokom jučerašnjeg dana provalili u stan u Sarajevu koji koristi članica VSTV-a Monika Mijić i tom prilikom otuđili, između ostalog, i predmete koji se mogu dovesti u vezu sa aktualnim dešavanjima u VSTV-u”, saopćio je žurni Boris Grubešić.
“U moj stan nije provaljeno, ništa nije ukradeno, pričam sa svoj telefona”, kazala je Monika Mijić novinarima BIRN-a.
Dakle,Tužilaštvo BiH istražuje navode o provali u stan članice VSTV-a u koji nije ni provaljeno. Istražuje krađu predmeta koji nisu ukradeni. I već sumnjaju da se ukradeni predmeti mogu povezati sa “posljednjim zbivanjima u VSTV-u”. A posljednja zbivanja u VSTV-u su poziv Milanu Tegeltiji da podnese ostavku. Nakon čega će se, kako je i on sam najavio, “početi da pori džemper”. Osim ako državni tužilac Oleg Čavka ne iskoristi svoje “hakerske” sposobnosti pa u predmetu Monike Mijić pronađe ključne dokaze koje će Tegeltiju ostaviti na čelu bh. pravosuđa.
Tužilaštvo BiH završilo istragu u predmetu “Respiratori” i uskoro će biti podignuta optužnica protiv federalnog premijera Fadila Novalića, suspendovanog direktora Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudina Solaka, te vlasnika “Srebrene maline” Fikreta Hodžića. Mada je bio pod istragom, optužnicom neće biti obuhvaćen direktor Agencije za lijekove BiH Aleksandar Zolak koji je potpisao dozvole “Srebrnoj malini” da uveze respiratore iz Kine.
Istraga.ba u posjedu je nacrta ove optužnice i možete je pročitati na ovom linku. Uglavnom, Fadil Novalić, Fahrudin Solak i Fikret Hodžić bit će optuženi za “udruživanje radi činjenja krivičnih djela”, potom za zloupotebu položaja ili ovlaštenja, pranje novca, krivotvorenje službene isprave i primanje dara ili drugih oblika koristi.
U prvoj tački nacrta optužnice Tužilaštvo BiH obrazložilo je način nabavke spornih respiratora iz Kine, navodeći da su se Novalić, Solak i Hodžić udružili kako bi skuplje platili respiratore koji su isporučeni, što im je “omogućilo protupravno sticanje koristi u u njima poznatim iznosima”.
Tužilaštvo BiH, interesantno, nije utvrdilo koji su to iznos Novalić i drugi prisvojili sebi na osnovu zloupotreba prilikom nabavke respiratora iz Kine.
“Korist bi bila podijeljena između pripadnika Udruženja po realizaciji planiranog, pri tome pristajući da roba kao predmet ugovaranja ne služi svrsi nabavke”, navedeno je na kraju prve tačke narta optužnice.
Drugom tačkom optužnice objašnjen je sam način nabavke respiratora, a Tužilaštvo navodi da su isključivo zdravstvene ustanove mogle nabavljati medicinska sredstva po hitnoj proceduri, što je utvrđeno i zaključkom na sjednici Vlade FBiH 16. marta 2020. godine. No, ono što je interesantno, ovdje se pominje i uloga dopremijera Federacije BiH Jelke Miličević koja nije obuhvaćena optužnicom.
“Fadil Novalić, iskoristivši ovlaštenja premijera Federacije BiH, zajedno sa dopremijerom FBiH, dana 3. aprila 2020. godine potpisao je prethodno pripremljene naloge za isplatu, što je bio osnov da se sa računa Budžeta FBiH na račun pravnog lica F.H. Srebrna malina izvrši transfer novca u ukupnom iznosu od 10.530.000 KM”, piše u nacrtu optužnice.
Jelka Miličević je, dakle, bila supotpisnik odluke o isplati novca Srebrnoj malini, ali njenog imena nema u optužnici Tužilaštva BiH.
Nadalje, u nacrtu optužnice je navedeno da je Fadil Novalić, koristeći svoj položaj premijera, naložio svojim saradnicima da preko Agencije za lijekove i medicinska sredstva “isposluju” upis Srebrne maline u registar veleprometnika medicinskih sredstava. U ime premijera Novalića taj posao je obavio njegov saradnik H.G. (vjerovatno Hasan Ganibegović), koji je pozvao službenike Agencije i tražio od njih izdavanje takve dozvole. Na kraju, Agencija za lijekove je dala saglasnost Srebrnoj malini za hitan uvoz medicinske opreme. Dozvole je potpisao direktor Aleksandar Zolak koji je, također, bio obuhvaćen istragom. Međutim, njegovog imena nema u nacrtu optužnice Tužilaštva BiH.
Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija uvjerio je danas članove Vijeća da će uskoro podnijeti ostavku ukoliko ga ne razriješe na današnjoj sjednici, saznaje Istraga. Zbog toga uopće na dnevni red nije stavljen prijedlog odluke o razrješenju predsjednika VSTV-a niti je o tome glasano. Prema informacijama Istrage, na ostavku će se čekati do naredne sjednice VSTV-a koja bi trebala biti održana u decembru. Ukoliko na toj sjednici Milan Tegeltija ne podnese ostavku, bit će pokrenuta inicijativa za njegovu smjenu.
Ovo je suština današnje vanredne sjednice VSTV-a na kojoj se govorilo o posljednjoj aferi Milana Tegeltije koja izbila nakon što je Istraga objavila snimak na kojem se čuje kako predsjednik VSTV-a sa svojom bivšom kolegicom Milijanom Buhom dogovara imenovanje njene sestre Sanje Čegar za sudiju u Banja Luci.
Iako su mediji objavili da danas nije bilo dovoljno ruku za smjenu Milana Tegeltije, to uopće nije tačno. Naime, VSTV nije ni razmatrao prijedlog o njegovoj smjeni, nakon što su članice Vijeća koje su podržale Tegeltiju zamolile da se zbog “uznemirenja javnosti u Republici Srpskoj” Tegeltija ne smjenjuje, već da se sačeka da podnese ostavku.
Nakon višesatne rasprave, VSTV je donio tri zaključka nakon što je sjednica kratko bila zatvorena za javnost. U prvom zaključku navodi se da Tužilaštvo BiH treba preispitati navodno nezakonito snimanje članova VSTV-a, a 13 članova je glasalo “za”. U drugom zaključku je navedeno da se članovi VSTV-a ne mogu izjasniti o odgovornosti Milana Tegeltije na osnovu objavljenog sadržaja, jer je devet članova za njegovu smjenu, a pet protiv. Jedan član danas nije prisustvovao hitnoj sjednici. Međutim, ni to nije tačno. Prema Zakonu o VSTV-u za smjenu člana Vijeća potrebno je da glasaju dvije trećine članova Vijeća koji su prisutni i glasaju.
“Odluku kojom člana smjenjuje s dužnosti iz razloga navedenih u stavu 1. tač. (d), (e) i (f) ovog člana, Vijeće donosi na prijedlog najmanje jedne trećine svojih članova ili na prijedlog disciplinske komisije, dvotrećinskom većinom glasova svih članova koji su prisutni i koji glasaju”, navedno je u Zakonu o VSTV-u.
Kako Dragomir Vukoje nije prisustvovao sjednici, a Milan Tegeltija nema pravo glasa, to bi značilo da je sjednici prisustvovalo trinaest članova Vijeća. Dvotrećinska većina od 13 je devet, što znači da bi i bez glasa Mahmuta Švrake Tegeltija mogao biti razriješen.
Prema Poslovniku o radu VSTV-a, Milan Tegeltija uopće nije mogao prisustvovati niti odlučivati na današnjoj sjednici Vijeća, jer se raspravljalo o njemu.
“Član Vijeća ne može učestvovati u aktivnostima Vijeća ako se radi o pitanju koje se tiče njega samog, krvnih srodnika u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili bračnog odnosno vanbračnog druga ili srodnika po tazbini odnosno srodnika vanbračnog druga, do drugog stepena, bez obzira na to da li su brak odnosno vanbračna zajednica prestali ili ne, ukoliko nije drugačije propisano Pravilnikom o sukobu interesa”, navedeno je u Poslovniku o radu VSTV-a.
Stoga nijen jasno kako je Tegeltija uopće učestvovao u radu današnje sjednice VSTV-a na kojoj je dobio još skoro mjesec dana da se spasi smjene.
Srebrenički hodža Damir Peštalić, neka mi oprosti što mu ne formaliziram titulu, dan poslije lokalnih izbora, na kolektivnoj kafi u Srebrenici, zvučao je poprilično rezignirano. Poluglasno je govorio da će na narednoj džumanskoj hutbi imenom i prezimenom prozvati izdajnike.
“Bego Bektić”, bilo je ime koje je pomenuo u tom kontekstu.
Ne sjećam se ko, ali sam siguran da je neko od prisutnih tada na svom telefonu pokazao fotografiju zagrljenih Bege Bektića i Mladena Grujičića, snimljenu na dan izbora ispred zgrade Opštine Srebrenica. Nisam baš htio da povjerujem u tu priču. Begu Bektića sam, čini mi se, upoznao na jednom Maršu smrti. Iskreno, priča hodže Peštalića i drugih Srebreničana nije mi baš zvučala uvjerljivo.
Sedmicu kasnije intenzivno sam počeo pratiti rezultate na stranici CIK-a. U selu Sućeska živi samo jedan Srbin. Stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj u Sućesci su osvojile četiri glasa. Mladen Grujičić je skupio devetnaest. To je rodno selo Bege Bektića, povjernika SDP-a u Srebrenici.
Na Begu Bektića, reći će Ćamil Duraković, Srebreničani su upozoravali rukovodstvo SDP-a BiH. No, Nermin Nikšić i njegovi pobočnici nisu marili. Bili su fokusirani na sarajevsku općinu Centar i Trnovo. Uzalud je Denis Bećirović pokušavao spasiti vlastiti i stranački obraz objavljujući na društvenim mrežama svoju podršku Aliji Tabakoviću, bošnjačkom kandidatu za načelnika Srebrenice kojeg su podržale sve stranke sa sjedištem u Sarajevu. Sve, osim Nikšićevog SDP-a.
Upoznao sam ih mnogo, ali od Hakije Meholjića većeg mrzitelja SDA-ove politike nisam upoznao. Godinama je rahmetli Meholjić vodio bitku sa tada moćnim SDA-ovcima u Tuzlanskom kantonu i Podrinju. Bio je simbol borbe za prava povratnika, uvijek spreman da kritikuje Izetbegoviće, SDA, efendije i ostale koji su se okristili o genocid. Ko ga malo bolje poznaje, zna da je Hakija Meholjić bio spreman na sve. Osim na izdaju države BiH i na izdaju Srebrenice.
U maju prošle godine, Nermin Nikšić je isključio Hakiju Meholjića iz SDP-a. Prethodno ga je na sjednici Predsjedništva te stranke ponizio Vojin Mijatović. Hakija je kasnije svjedočio da mu je Mijatović zaprijetio novim klanjem.
“Ja to neću oprostiti. To me podsjeća na neke užasne stvari. Moj brat je zaklan, otac zaklan, jedan brat mi je strijeljan. I sad meni neko ko je jučer došao u SDP treba da kaže da će doći u Srebrenicu da me zakolje”, izjavio je Hakija Meholjić neposredno pred isključenje iz SDP-a u kojem je proveo veći dio svog života.
Godinu kasnije, Hakija Meholjić je umro. S njim je umro srebrenički SDP. Bego Bektić je postao predsjednik stranke. Po mjeri Vojina Mijatovića, novog heroja širokih narodnih masa okupljenih na društvenim mrežama. Po mjeri Nermina Nikšića i Saše Magazinovića koji je prije osam godina, da bi sačuvao ministarsku fotelju Zlatka Lagumdžije kojeg je kasnije izbacio iz SDP-a, glasao za Zakon o prebivalištu. Taj Zakon je mnogo veća izdaja od one koju je počinio Bego Bektić. No, Bektić je ekspresno izbačen iz SDP-a. Saša Magazinović, Nemin Nikšić, Damir Mašić i Vojin Mijatović novi su heroji posrnulog SDP-a iz kojeg je prije tačno godinu dana izbačen Hakija Meholjić.
Bego Bektić, Enver Hamzić i Muamer Sandžić pušteni su jutros na slobodu, saznaje Istraga.ba. Postupajuća državna tužiteljica u ovom predmetu Merisa Nurkić odlučila je da ne podnosi Sudu BiH prijedlog za određivanje pritvora ili bilo kakvih mjera zabrane, tako da je trojka iz Srebrenice, osumnjičena za izborne prevare, jutros puštena iz prostorija SIPA-en u Tuzli.
Podsjećamo, SIPA je u utorak ujutro uhapsila ove kadrove SDP-a BiH zbog sumnje da su tokom izbornog procesa ove godine ukrali identitet više srebreničkih Bošnjaka, te ih prijavili u Srbiji kako bio obezbijedili sigurne glasove za listu SDP-a i Mladena Grujičića, kandidata srpskih stranaka za načelnika Srebrenice.
“Pokušaj obaranja izbora i zastrašivanje Bošnjaka koji su glasaju za Srbina”, glasio je naslov ruske agencije Sputnjik koja je jučer objavila vijest o hapšenju Bektića i drugih.
Slične izjave je dao aktualni načelnik Srebrenice Mladen Grujičić u čijem su interesu radili čelnici SDP-a u Srebrenici.
“Pretres Bektićeve kuće poruka je Bošnjacima da ne sarađuju sa Srbima”, kazao je Grujičić, a prenijele Nezavisne novine.
Dan nakon ove akcije, Tužilaštvo BiH je odlučilo da Bektićam, Hamzića i Sandžića uopće neće prihvatiti u svoju nadležnost. Naime, Prema Zakonu o krovičnom postupku BiH, svaka uhapšena osoba može biti zadržana 24 sata u policijskog agenciji, nakon čega mora biti prebačena u nadležnost nadležnog tužilaštva, koje, također, ima pravo zadržavanja osumnjičenog dodatna 24 sata (osim u slčučajevima terorizma). Nakon toga postupajući tužilac odlučuje da li će predložiti mjere zabrane ili mjeru pritvora, o čemu odlučuje nadležni sud. U ovom slučaju, ipak, Tužilaštvo BiH je odlučilo da Bektić i drugi ne budu zadržani dodatna 24 sata, pa su ih pripadnici SIPA-e jutros morali pustiti na slobodu.
Predsjednik Opštinskog odbora SDP Srebrenica Bego Bektić, kandidat te stranke za odbornika u Srebrenici Enver Hamzić i njihov aktivista Muamer Sandžić uhapšeni u Srebrenici, potvrđeno je za Istraga.ba u Državnog agenciji za istrage i zaštitu. Oni su osumnjičeni. za organizirani kriminal u vezi sa izbornim prevarama. Krali su identitet bh. džavljima koje su, potom, prijavili u Srbiji kako bi obezbijedili sigurni glas za Mladena Grujičića i SDP BiH.
Bektić je bio nosilac liste SDP-a za odbornika u Skupštini Opštine Srebrenica i on je bio organizator kriminalnih radnji zbog kojih je SIPA jutros provela akciju u tom gradu.
Bego Bektić je, utvrdili su istražitelji SIPA-e, preko Sevleta Alića pribavio kopije ličnih karata četiri člana porodice Delić koji žive u Njemačkoj, te ih je registrovao u Srbiji. Predsjednik srebreničkog SDP-a osumjičen je da je ukrao identitet Rame Alića, Pembe Alić, Himze i Ramiza Avdića, Šefika Alića, Bajre Zukanovića i drugih srebreničkih Bošnjaka koji žive u Francuskoj, Americi i Danskoj. Sve ih je, potom, prijavio na fiktivne adrese u Srbiji kako bi sebi, kao kandidatu za odbornika u Skupštini Opštine Srebrenica, te Mladenu Grujičiću, kao kandidatu sa načelnika Srebrenice, obezbijedio sigurne glasove.
Podsjećamo, SDP BiH je jedina partija sa sjedištem u Sarajevu koja nije podržala kandidaturu Alije Tabakovića za načelnika Srebrenice. Sve vrijeme Bektić i njegovi aktivisti radili su za Mladena Grujićića, što potvrđuju i rezultati na biračkom mjestu u Sućesci, rodnom selu predsjednika OO SDP Srebrenica. Grujičić je, naime, u Sućesci osvojio 19 glasova, dok su “srpske” stranke osvojile samo četiri glasa. To znači da su za Grujičiča glasali Bošnjaci u Sućesci, a za te glasove je lobirao predsjednik SDP-a Bego Bektić.
Slična situacija je i na izbornom mjestu Osatica. Tamo je Alija Tabaković osvojio 114 glasova, dok je Mladen Grujičić osvojio 56 glasova. Ukoliko se zbroje glasovi svih stranaka iz RS-a, dolazi se do broja 56, što znači da su stranke pratile svog kandidata. Međutim, “probosanske” stranke su osvojile više glasova od Alije Tabakovića, jer je deset listića na kojima su bili kandidati za načelnika – proglašeno nevažećim. Kada su u pitanju listići za Skupštinu opštine, nevažeća su u Osatici bila samo četiri. Dakle, deset osoba je poništilo listiće za načelnika Opštine Srebrenica. SDP BiH na tom je mjestu osvojio jedanaest glasova, dok je deset preferencija osvojio kandidat Enver Hamzić, SDP-ov kandidat za odbornika kojem su pripadnici SIPA-e jutros upali u kuću zbog sumnje u izborne prevare.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Revizori su upozorili da tadašnji direktor na to nije imao pravo!Šokantni podaci revizije tu ne prestaju. Ustanovljeno je da „ušteđeno“ nešto više od 50 miliona KM tako što pacijentima nisu pružene sve potrebne informacije.
