Facebook Twitter Youtube
    7 dana popularni

    Politika

    Milorad Dodik vrijeđao članicu CIK-a: “Predstavlja se da zastupa srpski narod, a udata za Bošnjaka”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Gospođa koja se predstavlja kao da predstavlja srpski narod, udata je za Bošnjaka u Sarajevu. Neko će reći kakve to ima veze. Ma nemojte?”, rekao je u četvrtak predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik govoreći o odluci Centralne izborne komisije BiH da poništi izbore u Srebrenici.

    Za tu odluku glasala su dva člana CIK-a iz reda srpskog naroda, Jovan Kalaba i Vanja Bjelica – Prutina koju je Dodik “prozvao” zbog toga što je udata za Bošnjaka.

    “To da neki Srbin dođe u poziciju da glasa protiv izbora o Srebrenici to isključivo da izbori nisu bili valjani na mjestima gdje su Srbi dobili te izbore, a da su navodno u redu tamo gdje su muslimani dobili izbore, znate kakva fukara od Srbina morate biti da to uradite”, kazao je Dodik dok su okupljeni novinari samo držali mikrofone.

    Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina ranije je istog dana na sjednici CIK-a kazala da će “podržati odluku o poništavanju izbora u Srebrenici, iako dolazi iz reda srpskog naroda” i “iako je proteklih dana trpila pritiske i uvrede”.

    “Svako treba da odgovara za svoje postupke. Želim reći da se niko ne može sakriti iza mene i da pod pritiskom neću djelovati u okviru zakona i to imam potrebu da kažem veoma jasno”, kazala je tokom rasprave Vanja Bjelica-Prutina.

    Istraga u posjedu još uvijek neobjavljenog saopćenja Delegacije EU o Mostaru: Podrška Draganu Čoviću ili “rotirajućem” gradonačelniku?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler pokušavao je tokom vikenda ubijediti ambasadore nekoliko zapadnih zemalja da se u ponedjeljak ujutro očituju u vezi sa izborom gradonačelnika Mostara, saznaje Istraga.ba.

    “Iz Delegacije EU prema ovim ambasadama poslali su nekoliko prijedloga saopćenja za javnost koje bi trebalo biti objavljeno u ponedjeljak”, kazao je za Istragu diplomatski izvori.

    Krajnji rok do kojeg bi ove ambasade trebale iznijeti zvanični stav da li podržavaju stav EU u vezi sa Mostarom je ponedjeljak ujutro (9 sati). Istraga je u posjedu posljednjeg prijedloga koji su uputili iz Delegacije EU i on je, u znatnoj mjeri, ublažen u odnosu na prvobitne verzije.

    “Izbor gradonačelnika grada Mostara jasno je reguliran Statutom i važećim Poslovnikom. Prvi krug izbora gradonačelnika završen je na sjednici Gradskog vijeća Mostara održanoj prošle srijede. Pozivamo sve gradske vijećnike da više ne odgađaju, da pokažu odgovornost i da na sljedećoj sjednici brzo izaberu gradonačelnika u skladu sa zakonskim okvirom. Pozdravljamo konstruktivan dijalog između svih vijećnika o zajedničkom programu koji bi unaprijedio funkcionalnost Grada Mostara i ispunio očekivanja njegovih građana”, navedeno je u prijedlogu saopćenja Delegacije Evropske unije koji je u posjedu Istrage.

    Mada eksplicitno ne podržavaju Dragana Čovića, nekoliko detalja iz prijedloga saopćenja koje je kreirala Delegacija Evropske unije podudara se sa stavovima iz koje je prije dva dana predstavnicima Međunarodne zajednice dostavio lider HDZ-a BIH. EU, kako vidimo, insistira na “konstruktivan dijalog svih vijećnika” kao i na na izboru gradonačelnika Mostara na narednoj sjednici.

    Upravo na “žurno završavanje procesa izbora gradonačelnika” pozvao je Dragan Čović u svom pismu upućenom OHR-u, Delegaciji EU, Ambasadi SAD-a i Misiji OSCE-a.

    “Preostaje nam da žurno završimo proces izbora gradonačelnika kako bismo izbjegli pokušaje daljnjih blokada i dezavuiranja izborne volje svih žitelja Mostara. Sljedeći korak je izbor gradonačelnika na način kako je propisano zakonom i procedurama, i nikako drugačije. Pomozite nam u ovom ključnom trenutku da spriječimo institucionalnu tiraniju i kaos, koji mogu proizaći iz nerazumnih uvjetovanja i osporavanja implementacije volje građana na održanim izborima”, navedeno je u Čovićevom pismu.

    Delegacija EU u svom pismu ne navodi ni da je dogovor Koalicije za Mostar i BH Bloka o “rotirajućem” gradonačelniku neustavan, ali navode da “pozdravljaju konstruktivan dijalog svih gradskih vijećnika”. Kao što je poznato, HDZ BiH se protivi ovom prijedlogu ocjenjujući ga nezakonitim.

    “Ovo je samo prijedlog rješenja gdje se stvaraju pretpostavke da svi skupa radimo na rješavanju problema u Mostaru. Ako i ne prihvate, ponašat ćemo se onako kako smo rekli. Za sada je SDA spremna na to“, kazao je u nedjelju predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

    Podjetimo, u drugi krug izbora za gradonačelnika Mostara “plasirali” su se kandidat Koalicije za Mostar Zlatko Guzin i kandidat HDZ-a BiH Mario Kordić. Ukoliko niko od njih ne dobije dvotrećinsku podršku (24 vijećnika) u drugom krugu, bit će organiziran treći krug u kojem je dovoljno osvojiti prostu većinu onih koji glasaju. Ukoliko oba kandidata dobiju isti broj glasova, gradonačelnik postaje mlađi kandidat, u ovom slučaju Mario Kordić iz HDZ-a. Koalicija za Mostar i BH Blok zajedno imaju 18 ruku u gradskom vijeću i ukoliko budu svi glasali za Zlatka Guzina, HDZ-ov kandidat nema šanse da bude izabran za gradonačelnika Mostara. SDP BiH je predložio da se svakih 16 mjeseci mijenja gradonačelnik i da svaki od tri politička bloka ima u određenom periodu svog gradonačelnika.

    Istraga objavljuje sve dokumente iz Programa reformi: Kraj ili nastavak NATO puta BiH?

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Nastavak knjiženja perspektivnih vojnih lokacija Oružanih snaga BiH”. To je prva aktivnost koja se nalazi u rubrici “odnosi između BiH i NATO-a”, a koja je sastavni dio realizacije Programa reformi koje je u četvrtak usvojilo Vijeće ministara BiH. Istraga.ba u posjedu je svih dokumenata koje je usvojilo Vijeće ministara i ekskluzivno ih objavljujemo. Na predloženi Program reformi – realizijacija aktivnosti, usvojeni su i amandmani koje možete pročitati na ovom mjestu. Najbitniji amandman je onaj četvrti u kojem piše da se “u dijelu 1.2.8. Javna diplomatija, u pasusu koji glasi „ Podizanje javne svijesti o pristupanju NATO – u, procesu razvoja partnerskih odnosa između BiH i NATO – a, angažman i saradnja sa Savezom”, riječ pristupanje zamjenjuje riječju “saradnja”. Osim ovoga, druga sporna stvar je u vezi sa Komisijom za saradnju sa NATO-om, odnosno dio koji se odnosi na način odlučivanja. No, o tome ćemo kasnije. Sada se vratimo samom aktu nazvanom Program reformi – izvještaj o realizaciji aktivnosti iz nadležnosti institucija BiH. 

    “Odlukom Predsjedništva BiH o izmjenama i dopunama Odluke o velidini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine broj 0l-50-l-1067-I0/I2 od 18.04.2012. godine, koja je stupila na snagu danom donošenja smanjen je broj perspektivnih vojnih lokacija sa dotadašnjih 69 na 63 perspektivne vojne lokacije za MO BiH i OS BiH. Na temelju navedene Odluke pristupilo se procesu knjiženja i od 63 perspektivne vojne lokacije Ministastvo obrane Bosne i Hercegovine u suradnji sa Pravobraniteljstvom Bosne i Hercegovine do sada je uspjelo da uknjiži 33 perspektivne vojne lokacije, te kroz prikupljenu imovinsko-pravnu dokumentaciju stvorilo preduvjete da se ovaj proces nastavi i za preostalih 30 tokacija koje do sada nisu uknjižene kada je u pitanju neperspektivna vojna imovina u posjedu MO BiH i OS BiH je l9 lokacija”, navedeno je u obrazloženju prve tačke koja se odnosi na knjiženje perspektivne vojne imovine. 

    Preostale tačke koje se odnose na saradnju BiH i NATO-a su nazvane još – “učešće u dijalogu sa NATO-om o regionalnim i euroatlantskim sigunosnim izazovima”, “implementacija PfP SOFA-e, “Poboljšanje institucionalnih kapaciteta u saradnji sa NATO-om, “osiguravanje efikasne interresorne saradnje i koordiniranje aktivnosti ministarstava i institucija BiH preko Komisije za proces NATO integracije Vijeća ministara BiH”…

    Upravo je, kako smo naveli, problematičan način odlučivanja u Komisiji. Prema amandmanu 3 Odluke o uspostavljanju Komisije za saradnju NATO-om. Predviđeno je da Komisija u svom radu, po pravilu, “nastojati sve odluke i zaključke donositi konsenzusom”. No, ukoliko to ne bude moguće, odluke će biti donesene većinom glasova prisutnih članova Komisije, “uz obavezu da ta većina uključuje glasove najmanje dva predstavnika svakog konstitutivnog naroda”.

    način odlučivanja u Komisiji

    Time je, faktički, Miloradu Dodiku dat mehanizam blokade prilikom donošenja svih odluka. Iako je, recimo, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH predložila u Komisiju za saradnju sa NATO-om kadra srpske nacionalnosti iz Sarajeva, njegov glas ne bi bio dovoljan da se usvoji odluka jer je, u prvom krugu, potreban glas još najmanje jedne osobe srpske nacionalnosti. Istina, ukoliko ne bi bilo potrebne većine u prvom krugu, predviđen je drugi krug u kojem je nužno da, pored proste većine, za odluku glasaju predjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Komisije. Kako je jedan od zamjenika uvijek iz Republike Srpske, odluke, faktički, neće moći biti donesene bez saglasnosti zvaničnika iz tog entiteta.

     

    Sattler i Delegacija EU podržavaju Dodika i Čovića: Za članove CIK-a nema mjesta u radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona

    Piše:
    Redakcija
    -

    Članovi Centralne izborne komisije BiH, navjerovatnije, neće biti dio interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, saznaje Istraga.ba.

    Ovo je stav lidera SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojem se ne protivi šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

    “Predastavnici Delegacije EU ne insistiraju na tome da Dodik i Čović promijene svoj stav”, kazao nam je izvor iz diplomatskih krugova.

    Podsjećamo, međunarodna zajednica predvođena OSCE-om zatražila je od Parlamentarne skupštine BiH formiranje Interresorne radne grupe koja bi se bavila izmjenama Izbornog zakona, vodeći računa, prevashodno, o presudama Mađunarodnog suda za ljudska prava iz Strazbura i Ustavnog suda BiH. Predloženo je da u tu Radnu grupu budu imenovani predstavnici Vijeća ministara BiH, Doma naroda BiH, Predstavničkog doma PS BiH i Centralne izborne komisije. Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. Mada prijedlog još nije formalizovan, u ime Predstavničkog doma u Radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto. Vijeće ministara BiH nije predložilo svoje članove. No, članovima CIK-a kadrovi SNSD-a i HDZ-a ne dopuštaju da budu dio Interresorne grupe.

    “Ambasador Sattler u tome ne vidi problem, jer je njegov prioritet da se postigne bilo kakav napredak”, tvrdi naš sagovornih iz međunarodne zajednice.

    Slična radna grupa postojala je i prije nekoliko godina i tada nije bilo prepreka da Centralna izborna komisija ima svoje predstavnike. No, tada je CIK bio pod kontrolom HDZ-a i SNSD-a, odnosno političkih partija koje čine parlamentarnu većinu. Novi saziv CIK-a, međutim, ne kontrolišu HDZ i SNSD, a Borjana Krišto nastoji, preko Suda BiH, osporiti izbor aktualnih članova Centralne izborne komisije.

    Prema poslovniku ranijeg saziva Interresorne radne grupe, sve odluke bi se morale donositi tako što bi najmanje dva člana iz reda svih konstitutivnih naroda glasali za odluku. To znači da bi postojao mehanizam etničke blokade donošenja bilo kakve odluke.

    Uzaludni zahtjevi međunarodne zajednice: Članovi CIK-a neće biti u Radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona

    Piše:
    Redakcija
    -

    Članovi Centralne izborne komisije BiH neće biti u Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona, odlučio je Kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Umjeto toga, “samo u slučaju potrebe bit će angažirani eksperti iz CIK-a”, potvrđeno je iz Kolegija. Eksperti neće redovno učestvovati u radu niti će imati pravo glasa.

    To, zapravo, znači da Kolegij oba doma PSBiH nije ispunio zahtjev Ambasade SAD-a koja je insistirala da Centralna izborna komisija BiH bude uključena u Interresornu radnu grupu za izmjene Izbornog zakona BiH. Protiv uključivanja članova CIK-a u IRG glasali su članovi HDZ-a BiH i SNSD-a.

    “Čut će se ovih dana  od predstavnika međunarodnih administracija da oni podupiru Povjerenstvo kao legitimno tijelo. No, ja sam svima, bez iznimke, rekao kako je SIP (Središnje izborno povjerenstvo) kao institucija prevažan, ali da ljudi koji sjede tamo ne ispunjavaju ni minimum uvjeta”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

    Podjetimo, specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer tokom razgovora sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom je kazao da CIK treba biti uključen u rad Interresorne grupe. Taj zahtjev je, međutim, ostao neispunjen. Čanovi CIK-a neće biti dio Interresorne radne grupe koju će činiti po tri predstavnika Vijeća ministara BiH, Predstavničkog doma i Doma naroda BIH. Do sada je predloženo šest kandidata. Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. U ime Predstavničkog doma u Interresornoj radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto. Vijeće ministara još nije odredilo svoje kandidate.

    U kojem pravcu bi izmjene izbornog zakona trebale ići u u Neumu je najboilje precizirao lider HDZ-a Dragan Čović.

    “Nama treba Izborni zakon koji će zajamčiti, kada je u pitanju hrvatska strana, legitiman izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH te legitiman izbor 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH”, kazao je Dragan Čović.

    Dakle, Čoviću i HDZ-u je prioritet zadržati dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH čime bi imali apsolutnu kontrolu prilikom formiranja Vlade FBiH i imenovanja delegata u Domu naroda BiH.

    Prema nezvaničnim informacijama Istrage, dio međunarodne zajednice razmatrao je mogućnost da se, zbog izbacivanja CIK-a, i oni povuku iz Interresorne radne grupe o izmjenama izbornog zakona. Međutim, takva odluka najvjerovatnije neće biti donesena. CIK će biti izbačen, a predstavnici međunarodnih institucija će nastaviti da pružaju podršku Interresornoj radnoj grupi.

    Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler otvorio karte: “Legitimno je da Rusija radi na svojim interesima u BiH”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, rekao je šef Delegacije EU i BiH Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju.

    Kada je riječ o ruskom uticaju, po Sattleru je “potpuno legitimno da svaka zemlja radi na interesima svoje države”.

    “Mnoge zemlje imaju interes u ovom strateški važnom regionu Zapadnog Balkana. Ali ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, pojasnio je Sattler.

    Na pitanje zbog čega je Delegacija EU odšutjela nedavnu rusku prijetnju u vezi sa NATO putem BiH, Sattler je odgovorio ovako:  “Tačno je da nismo reagovali, zato postoji i razlog, jer ja ovdje predstavljam 27 zemalja članica EU. Neke od njih jesu članice NATO-a, neke nisu, tako da ne mogu davati izjave o tom pitanju u BiH. Ali, ono što mogu reći o izjavi koju smo čuli prošle sedmice jeste da nije bila na mjestu. BiH je suverena i nezavisna zemlja koja sama donosi vlastite odluke. I to mora biti jasno”.

    Jasno je. Itekako je nakon ovog intervjua postalo jasno na kojoj je strani Johann Sattler, austrijski diplomata koji je svoje znanje, između ostalog, sticao na Univerzitetu u Moskvi. Mada te podatke ne možete pronaći u njegovoj službenoj biografiji dostupnoj na web stranici Delegacije EU, Sattler je, osim studentskih dana u Rusiji proveo još pet godina, od 2008. do 2013., kadao je direktor izdavač za WAZ Media Group i “Axel Springer” u Moskvi. Za šefa Delegacije EU zvanično je kandidiran početkom 2019. godine, a imenovan je u avgustu iste godine. U trenutku kada je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova kandidovalo Sattlera, na čelu  Ministarstva je bila Karin Kneissl. To je ona ministrica na čiju je svadbu 2018. godine došao lično ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Ples sa Putinom: ministrica Kneissl i ruski predsjednik na svadbi

    Nakon ministarskog mandata, Kneissl se otisnula u biznis da bi je početkom marta ove godine ruska Vlada imenovala za posebnu ekonomsku savjetnicu u Vijeću direktora najjače i najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft.

    No, vratimo se Sattleru i njegovim proruskim stavovima.

    “Šef Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler rekao je danas u Banja Luci u vezi s pitanjem o potrebi zatvaranja OHR-a kako je takvo međunarodno prisustvo nekompatibilno s članstvom BiH u Uniji, te da na tom planu svakako treba težiti postupno smanjivanju tog prisustva”, objavio je krajem februara Hrvatski medijski servis, izvještavajući sa konferencije za medije organizirane povodom Sattlerove posjete Banja Luci.

    Skoro identične stavove prilikom svoje posjete BiH iznio je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

    „

    “OHR već odavno je trebalo da okonča svoj mandat u ovoj zemlji. On pokazuje nepoštovanje prema narodima u BiH i suverenitetu BiH“, rekao je u decembru prošle godine ruski ministar vanjskih poslova.

    Kada je Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu prošle sedmice saopćila da će “u slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a Rusija morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”, Delegacija EU je, kako su primijetili u Oslobođenju, šutjela.

    Johann Sattler će to opravdati da sve članice EU nisu članice NATO-a i da Ruska Federacija “legitimno da širi svoj uticaj u BiH”.

    “Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, ponavljamo Sattlerovu izjavu s početka teksta.

    Za razliku od Sattlera i Delegacije EU, američki State Department u avgustu je prošle godine u svom izvještaju naveo da se Rusija “izravno miješala u izbore u BiH”.

    “Sjedinjene Američke Države (SAD) su ušle u trag subverzivnim radnjama koje su stizale iz Rusije, a kojima je primarni cilj bilo stvaranje i širenje lažnih informacija koje bi u krajnjoj liniji oslabile ruske kako političke tako i vojne te ekonomske neprijatelje, ali i njihove saveznike”, objavili su tada mediji.

    Johann Sattler to nije primijetio.

    Još jedan kadar SBB-a u problemima: CIK pokrenuo postupak protiv Anisa Krivića zbog nespojivosti funkcija

    Piše:
    Redakcija
    -

    Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak protiv Anisa Krivića, političkog direktora Saveza za bolju budućnost i vijećnika u Općinskom vijeću Stari Grad Sarajevo, saznaje Istraga.

    Za sada se provjerava Krivićeva nespojivost funkcija. Osim što je vijećnik, on obavlja i funkciju savjetnika dopremijera Federacije BiH Veska Drljače, što je, prema važećim zakonskim propisima, nespojivo.

    Kako bi prevarili Centralnu izbornu komisiju BiH Drljača i Krivić su tokom provjera pokušali prikriti određene činjenice. Kada je CIK, naime, uputio dopis Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike tražeći informacije da li je Krivić savjetnik ministra, Drljača je odgovorio da nije. CIK je, potom, uputio dopis Vladi Federacije BiH tražeći informaciju o Krivićevom angažmanu, nakon čega je odgovoreno da je on savjetnik dopremijera Drljače. Pojednostavljeno, SBB-ovi kadrovi u Vladi FBiH tvrde da Anis Krivić nije savjetnik ministra Veska Drljače već da je savjetnik federalnog dopremijera Veska Drljače.

    U februaru ove godine portal klix je pisao da bi Krivić mogao biti u sukobu interesa jer je imenovan i za člana Nadzornog odbora Cesta Federacije BiH. On je tada ustvrdio da nije u sukobu interesa te da funkcije obavlja u interesu građana.

    No, osim vijećničke pozicije, Krivić bi mogao imati određenih problema i sa državnom službom. On je, naime, prije stupanja na ministarsku, a potom na savjetničku funkciju zamrznuo status državnog službenika u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove u Sarajevu. Državni službenik, međutim, ne može biti politički aktivan, a Krivić trenutno obavlja funkciju političkog direktora Saveza za bolju budućnost.

    Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH prošle je sedmice oduzela vijećnički mandat Krivićevom stranačkom kolegi Ismiru Juski zbog toga što je istovremeno bio vijećnik u Općinskom vijeću centar i savjetnik u Vladi Federacije BiH. CIK je utvrdio da se u ovom slučaju radi o “nespojivosti funkcija”. Skoro identična situacija je i sa političkim direktorom Anisom Krivićem kojem, također, prijeti oduzimanje mandata.

    HDZ-ova ministrica Zora Dujmović odbila podržati bh. košarkašice na Euru: “Niste pravilno numerisali stranice vašeg zahtjeva”

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Federalno ministarstvo kulture i sporta odbilo je podržati žensku košarkašku reprezentaciju na Evropskom prvenstvu jer zahtjev Košarkaškog saveza BiH nije bio “pravilno numerisan”.

    “Obavezna dokumentacija pogrešno numerisana. Numerisane sve stranice dokumenata”, navelo je Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH kojim rukovidi HDZ-ova ministrica Zora Dujmović.

    Košarkaški savez u BiH tražio je da im se sufinansiraju troškovi odlaska ženske košarkaške reprezentacije BiH na Evropsko prvenstvo koje se gra u Francuskoj i Španiji. Traženo je 30 hiljada maraka, što je samo dio od ukupno 217 hiljada maraka koliko je bilo potrebno Košarkaškom savezu BiH da finansira troškove na Euro basketu za žene.

    Javni poziv za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine u 2021. godini objavljen je 13. marta ove godine.

    “Sredstva za sufinanciranje programa i projekata dodjeljivat će se sukladno s Odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava i kriterijima raspodjele sredstava tekućeg transfera utvrđenog Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa – Federalnom ministarstvu kulture i sporta. Transferi za sport od značaja za Federaciju. Ukupan iznos raspoloživih sredstava 960.000,00 KM”, navedeno je u Javnom pozivu.

    U uslovima ovog poziva je bilo navedeno da se “obavezna dokumentacija od točke 1 do točke 10  dostavlja numerirana istim slijedom kako je navedeno i mora biti uvezana u cjelinu kao knjiga, jamstvenik, spiralni uvez ili uvezano u fasciklu”.

    Košarkaši savez BiH uredno se prijavio na ovaj poziv sa projektom: ušešče na Evropskom prvenstvu za žene (Španija-Francuska). Komisija kojom je predsjedavala Ana Tolo, inače savjetnica ministrice Dujmović, konstatovala je da je Košarkaški savez BiH uredno opravdao sredstva koja su im ranije dodjeljivana. No, projekat nije prihvaćen jer je, pazite sada, Košarkaški savez numerisao svaku stranicu, a ne onako kako je to propisalo Ministarstvo. Njihova aplikacija je odbijena i Košarkaški savez BiH ostao je bez 30 hiljada maraka pomoći. Odluka je objavljena početkom juna dok se ženska košarkaška reprezentacija pripremala za Euro.

    “U skladu sa Zapisnikom o radu Komisije za provjeru formalno – pravne ispravnosti prijava pristiglih po Javnom pozivu za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, „Transfer za sport od značaja za Federaciju“, formalno – pravno neispravne prijave pristigle na Javni poziv su sljedeće: prilog tabela. Podnosioci prijava navedeni u tački I Odluke, imaju pravo prigovora u roku od 5 (pet) dana od dana objavljivanja ove odluke na web – portalu Ministarstva”, navedeno je u Odluci Ministarstva koju je potpisala Zora Dujmović.

    Podsjećamo, ženska košarkaška reprezentacija BiH plasirala se u među osam najboljih selekcija u Evropi, pobijedivši u osmini finala  favorizovanu Hrvatsku.

    Centralna izborna komisija odlučila: Političkom direktoru SBB-a Anisu Kriviću oduzet vijećnički mandat

    Piše:
    Redakcija
    -

    Centralna izborna komisija BiH oduzela je u četvrtak vijećnički mandat Anisu Kriviću, političkom direktoru Saveza za bolju budućnost BiH, saznaje Istraga.ba. Krivić je bio SBB-ov vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad Sarajevo. Odluka je donesena jednoglasno.

    Kriviću je mandat oduzet zbog nespojivosti funkcija. Osim što je bio vijećnik, Krivić je istovremeno obavlja(o) i funkciju savjetnika dopremijera Federacije BiH Veska Drljače, što je, prema važećim zakonskim propisima, nespojivo.

    Kako bi prevarili Centralnu izbornu komisiju BiH Drljača i Krivić su tokom provjera pokušali prikriti određene činjenice. Naime, kada je CIK uputio dopis Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike tražeći informacije da li je Krivić savjetnik ministra, Drljača je odgovorio da nije. CIK je, potom, uputio dopis Vladi Federacije BiH tražeći informaciju o Krivićevom angažmanu, nakon čega je odgovoreno da je on savjetnik dopremijera Drljače. Pojednostavljeno, SBB-ovi kadrovi u Vladi FBiH tvrde da Anis Krivić nije savjetnik ministra Veska Drljače već da je savjetnik federalnog dopremijera Veska Drljače.

    Nakon što je pokrenut postupak, Krivić je na sve načine pokušavao izbjeći sankciju pa je tako u CIK dostavljao nepotpisana izjašnjenja kako bi se napravile proceduralne greške. Ipak, na kraju su prikupljeni svi dokumenti za izricanje sankcije.

    Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH sredinom je maja oduzela i vijećnički mandat Krivićevom stranačkom kolegi Ismiru Juski zbog toga što je istovremeno bio vijećnik u Općinskom vijeću centar i savjetnik u Vladi Federacije BiH. CIK je utvrdio da se u ovom slučaju radi o “nespojivosti funkcija”. Jusko se, potom, žalio Sudu BiH koji je potvrdio odluku CIK-a. Skoro identična situacija je i sa političkim direktorom SBB-a Anisom Krivićem koji na ovu odluku Centralne izborne komisije ima pravo žalbe Sudu BiH.

    Iz Memorijalnog centra Srebrenica potvrdili: Dritan Abazović neće govoriti na komemoraciji u Potočarima

    Piše:
    Redakcija
    -

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović neće biti među govornicima na komemoraciji u Srebrenici, potvrdio je za Istraga.ba direktor Memorijalnog centra Srebrenica Potočari Emir Suljagić.

    Mediji su, među kojima i N1 Sarajevo, objavili da će Abazović biti jedan od govornika na komemoraciji 11. jula.

    “Danas je održana sjednica Organizacionog odbora na kojoj se, između ostalog, govorilo o komemoraciji i protokolu. Ovo niko nije spomenuo ni kao ideju. Niti je lista govornika utvrđena niti je ko spomenuo ovog čovjeka”, objavio je na svom Twitter nalogu direktor Suljagić.

    Abazović definitivno ove sedmice dolazi u BiH i susrest će se sa članovima Predsjedništva BiH. On će, također, prisustvovati komemoraciji u Srebrenici, ali neće biti jedan od govornika. Podsjećamo, u nedjelju se u Memorijalnom centru Srebrenica Potočari obilježava 26. godišnjica genocida nad Bošnjacima poćinjenog u julu 1995. godine. Tog dana će u mezarju u Potočarima biti ukopani posmrtni ostaci devetnaest žrtava genocida.

    1...242526...41Stranica 25 of 41

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj