Centralna izborna komisija BiH vjerovatno će sporni listić iz Narodne skupštine Republike Srpske priznati kao važeći, saznaje Istraga.ba. To znači da će žrijeb odlučiti da li će Milorad Dodik i SNSD dobiti četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ili će opozicija iz Republike Srpske dobiti drugog.
CIK će svoju odluku temeljiti na odredbama Izbornog zakona BiH koje propisuju da je “listić nevažeći ako nije ispunjen, ili je ispunjen tako da nije moguće sa sigurnošću utvrditi kojoj je političkoj stranci, koaliciji, nezavisnom kandidatu ili listi nezavisnih kandidata birač dao svoj glas.
Zbog ovoga je upitan mandat SNSD-ovke Snježane Novaković-Bursać koja je, prilikom prošlosedmičnog glasanja u NSRS dobila dvanaest glasova. Ona je, podsjećamo, prošla, jer je Izborna komisija koja je provodila izbore delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je ostao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać osvojila dvanaest glasova.
No, nakon što CIK utvrdi da je ovaj listić važeći, omjer lista SNSD-a i PDP-a bit će 12:12. I to znači da će ovaj delegat biti izabran žrijebanjem u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.
S obzirom na trenutno omjer snaga u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije, ni HDZ BiH Dragana Čovića neće imati šesnaest delegata koliko je potrebno za izbor četiri državna delegata. Presudi li žrijeb da Dodik nema četiri delegata, to će značiti da Milorad Dodik i Dragan Čović u Domu naroda PS BiH ostaju na šest, od ukupno petnaest delegata u tom Domu. Što, opet, znači da ova dvojica neće imati ni potrebnu prostu većinu, niti će moći blokirati donošenje odluka na nivou BiH, jer ne kontroliraju entitetske većine.
Ovaj rasplet bi značio da Milorad Dodik i Dragan Čović ne moraju biti u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. A ukoliko budu u vlasti, to im mogu dati samo stranke Osmorke čiji je neformalni lider Elmedin Konaković u nedjelju u Laktašima, u sportskoj dvorani dogovarao državni budžet sa Miloradom Dodikom.
Šta znači trinaesti delegat u Klubu Bošnjaka, pitanje je koje se posljednjih dana sve češće postavlja. Odgovor je jednostavan – trinaesti delegat, po odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt, znači da ste nezaobilazan faktor prilikom formiranja Vlade Federacije BiH. Evo i zbog čega.
Odmah na početku da razjasnimo – da bi bila imenovana Vlada Federacije potrebno je da njeno imenovanje potpišu predsjednik i dva potpredsjednika Federacije. Dakle, izbor Vlade BiH moraju potpisati sva trojica. A sada idemo na sam način izbora (pot)predsjednika FBiH.
Nakon OHR-ovog nametanja Ustava FBiH, u Dom naroda FBiH će sjediti 80 delegata. Klubovi konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata) imaju po 23 delegata, dok će u Klubu Ostalih sjediti 11 delegata. Prilikom izbora (pot)predsjednika Federacije BiH Klub Ostalih je nebitan. No, klubovi konstitutivnih naroda imaju ključnu ulogu.
“Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dakle, da biste predložili (pot)predsjednika Federacije, morate imati jedanaest potpisa u određenom klubu konstitutivnih naroda. Ako određena politička partija, uzet ćemo za primjer Klub Bošnjaka, bude imala 13 izabranih delegata, to znači da sve druge partije nemaju potrebnih jedanaest potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. Dakle, stranka koja ima trinaest delegata u određenom klubu konstitutivnih naroda sama će predložiti (pot)predsjednika Federacije BiH. No, šta se dešava dalje?
Kandidat sa jedanaest potpisa iz Kluba Bošnjaka ide na zajedničku listu sa kandidatima iz klubova Srba i Hrvata koji, također, moraju imati po jedanaest potpisa. I ta tri kandidata čine – jednu listu.
“Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt.
Dakle, tri kandidata čine jednu listu koja se potvrđuje u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Da pojednostavimo, na istu listu idu i kandidati koji imaju po jedanaest potpisa iz klubova Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ako, recimo, neka partija ima dvanaest delegata u Klubu Bošnjaka, to znači da iz tog kluba dva kandidata mogu imati po jedanaest potpisa i u tom bi slučaju bile dvije liste. No, ako jedna partija ima trinaest delegata u Klubu Bošnjaka, samo njihov kandidat može imati jedanaest potpisa. U Klubu Hrvata situacija je jasna. HDZ BiH ima trinaest delegata i samo će njihov kandidat za (pot)predsjednika imati potrebnih jedanaest potpisa. U Klubu Srba, SDP sa DF-om može imati jedanaest potrebnih potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije. U Klubu Bošnjaka je situacija neizvjesna. Stranke Osmorke imaju do sada deset delegata, DF jednog, a SDA 11. Ako SDA dobije delegata iz Livna, to će značiti da stranke Osmorke ostaju na deset delegata i nemaju dovoljno potpisa da predlože (pot)predsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda. Zato je je u ovom slučaju bitno kome će ići delegat iz Kantona 10 (Livno). Sada se bavimo brojem trinaest. Znači, stranka koja ima trinaest delegata i određenom klubu naroda, ima jedina potrebnih jedanaest ruku za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. I taj kandidat ide na zajedničku listu sa kandidatima iz drugih klubova koja će biti razmatrana u oba doma Parlamenta Federacije BiH.
“Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavcima (4) do (10) ovog članka, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Zastupnički dom će glasovati za novu listu u skladu sa stavcima (5) do (7) ovog članka u roku od 15 dana od dana glasovanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Zastupnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka, postupak predviđen u stavcima (1) do (7) ovog članka se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog članka prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu”, navedeno je u OHR-ovim odredbama Ustava FBiH.
Dakle, ako liste kandidata ne dobiju podršku, postupak se – ponavlja. Unedogled.
Ali, glasi novo pitanje, za šta je, onda, bitan drugi krug?
Odgovor se nalazi u istom članu nametnutih odredaba Ustava FBiH.
“Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u Ustavu Federacije BiH.
Dakle, broj sedam se aktivira samo onda kada u predviđenom roku jedanaest delegata ne predloži (pot)predsjednika Federacije. Kao što se, u slučaju da ni sedam delegata ne predloži (pot)predsjednika FBiH aktivira broj četiri, odnosno, potpisi četiri delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH.
Naravno, postoji mogućnost da OHR izda drugačije tumačenje, te da dopuni svoje odredbe tako što će omogućiti aktiviranje drugog i trećeg kruga, bez obzira na činjenicu da u prvom krugu postoji jedanaest potpisa. Ali to za sobom povlači dalekosežne posljedice. Evo i koje.
Uzet ćemo za primjer Klub Hrvata. U slučaju da OHR izda uputstvo da broj trinaest ne garantuje izbor (pot)predsjednika Federacije, HDZ-u BiH i svim političkim partijama okupljenim oko HNS-a ni izbor 19 delegata u Klubu Hrvata ne bi garantirao učešće u vlasti. Dovoljno je samo bez tih političkih partija skupiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije i rušiti njihove liste kandidata za (pot)predsjednika FBiH sve dok broj potrebnih potpisa ne padne na četiri. U tom slučaju, delegati iz reda hrvatskog naroda izabrani u Tuzli, Bihaću, Zenici, Goraždu i Sarajevu bi mogli predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda kojeg bi potvrdila samo većina u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Ustavni sud BiH je, kako smo i najavili , odgodio donošenje odluke o meritumu odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a čiju je ocjenu ustavnosti zatražio član Predsjedništva BiH Željko Komšić.Istovremeno, Ustavni sud BiH je odbio prijedlog za donošenje odluke o privremenoj mjeri u ovom predmetu.
Istraga.ba je, podsjećamo, proteklih dana objavila da dio međunarodnih zvaničnika vršio pritisak na Ustavni sud da donese upravo ovakvu odluku kakva je donesena. Razlog za to je da se omogući formiranje Vlade Federacije BiH po pravilima koja je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a koja idu u prilog HDZ-u BiH sa Draganom Čovićem na čelu.
Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Ustavnog suda BiH izjašnjenje da li su amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt usklađeni sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.
Jedna od odredaba čiju je ocjenu zatraži Željko Komšić odnosi se na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
“Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika
Federacije”, glasi prvi član Amandmana CXX kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Visoki predstavnik je, tako, nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U14/12 već utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, uz promjene koje se odnose samo na potrebni broj glasova u okviru klubova konstituentnih naroda uz isključivanje Ostalih kao mogućih kandidata za te funkcije čime su dovedeni u identičnu situaciju kao i prije usvajanja ovih odluka Visokog predstavnika.
Podsjećamo, u izreci Odluke Ustavnog suda BiH, broj U14/12 navedeno je: “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.
Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da član IV.B. 1. član 2. stav 1. i 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovinenije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
“U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom.
Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se Ostalima ne omogućava kandidiranje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji. Osporene odredbe, Visoki predstavnik je promijenio, ali je suština ostala ista, što se može jasno vidjeti iz sljedećeg: “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih narodau Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, kako glasi odredba Ustava FBiH koju je navedenim amandmanima nametnuo Visoki predstavnik.
Visoki predstavnik je, tako, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstituentnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „Ostali“ zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. Tako je, dakle, Visoki predstavnik nametnuo odredbe koje su u direktnoj suprotnosti sa Odlukom U14/12 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pa samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.
Dakle, Ustavni sud BiH je već jednom utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH neustavan. No, sada zbog procesa formiranja vlasti, Ustavni sud BiH je odgodio donošenje odluke.
HDZ BiH blokadama može osigurati strankama Osmorke jedanaest delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH. Dovoljno je samo da u Posavskom ili nekom drugom kantonu kojim upravlja stranka Dragana Čovića ne sazove sjednicu Skupštine na kojoj bi bili izabrani delegati za Dom naroda FBiH i Osmorka će imati jedanaest delegata. Evo i kako.
S obzirom na to da je Posavski kanton već aktualan, krenut ćemo od Orašja. Ovaj Kanton daje četiri delegata u Dom naroda FBiH, od čega je jedan Hrvat, jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan iz reda ostalih. HDZ BiH u Skupštini tog kantona ima natpolovičnu većinu i dovoljno je da se ne pojave na sjednici na kojoj bi se se trebalo glasati o izboru delegata. Ako se delegati ne izaberu u zakonom propisanim rokovima, aktiviraju se odredbe koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
“Ukoliko u roku predviđenom u stavku (1) ovog članka kantonalna skupština ne izabere delegate iz reda jednog ili više konstitutivnih naroda ili iz reda Ostalih u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, mjesta dodijeljena relevantnim konstitutivnim narodima i/ili grupi Ostalih iz tog kantona preraspodjeljuju se u skladu s člankom 10.16. ovog zakona”, navedeno je u izmjenama Izbornog zakona koje nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dakle, ako Skupština Posavskog kantona ne izabere delegate u zakonski predviđenom roku, CIK ima pravo da dodijeli drugom kantonu nedostajućeg delegata. U slučaju delegata iz reda bošnjačkog naroda on bi bio preraspoređen u Bosansko-podrinjski kanton Goražde, jer je gubitnički količnik iz BPK veći od svih drugih količnika u kantonima.
Naime, prema Ustavu FBiH svaki kanton ima pravo na jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. Bosansko-podrinjskom kantonu pripada jedan bošnjački delegat. Prošle sedmice su zastupnici u Skupštini BPK izabrali Nezima Alagića iz Naroda i Pravde za delegata u Domu naroda FBiH. Njegova lista je dobila podršku devet bošnjačkih zastupnika. Drugorangirana lista u ovom kantonu je ona koju je predvodila Aida Obuća iz SDA. Ona je osvojila sedam glasova. Kako u Zapadnohercegovačkom kantonu nije izabran nijedan bošnjački delegat, on će biti dodijeljen gubitničkoj listi sa najvećim količnikom. S obzirom na to da nigdje u Federaciji ne postoji gubitnička lista sa sedam glasova, izvjesno je da će i Aida Obuća iz SDA postati delegatkinja u Domu naroda FBiH. Trećerangirana bošnjačka lista u BPK je ona koju je nosio Damir Žuga iz Stranke za BiH. On je osvojio šest glasova. Ukoliko bi se, recimo, desilo da HDZ BiH blokira održavanje sjednice Skupštine Posavskog kantona, te da delegati ne budu izabrani iz tog kantona, izvjesno je da bi, po kriterijima, posavski Bošnjak bio preraspoređen gubitničkoj listi sa najvećim količnikom. Kako je Aidi Obuća pripao preraspoređeni mandat iz ZHK, mandat iz Posavine bi dobio SBiH-ov Damir Žuga. U tom bi slučaju stranke Osmorke iz BPK dobile dva delegata, zahvaljujući mogućoj blokadi u Posavskom kantonu.
Sa dva delegata iz BPK (jedan prebačen iz Posavine), Osmorka bi bi bila na rubu jedanaest delegata. Ako u ZDK i u USK uzmu po dva delegata, u zbiru sa po dva iz BPK i TK, te tri iz Kantona Sarajevo, dolazimo do 11 delegata, koliko je potrebno za predlaganje potpredsjednika Federacije BiH.
Ovo je, dakle, mogući scenarij ukoliko HDZ BiH bude blokirao održavanje sjednice SKupštine Posavskog kantona. Treba napomenuti da HDZ u ovom slučaju ne gubi ništa, jer bi se delegat iz Posavskog kantona dodijelio listi sa najvećim gubitničkim količnikom kada su u pitanju hrvatski delegati. Ta lista bi bila prebačena u Zapadnohercegovački ili Kanton 10.
No, da bi se ovo realiziralo Centralna izborna komisija BiH mora donijeti odluku kojom delegate iz Posavskog kantona koji opstruira održavanje sjednice, prebaci u neki drugi kanton. Članovi CIK-a su se, prema informacijama Istrage, na prijedlog Vlade Rogića usaglasili da “sačekaju” sve one kantone koji su pokrenuli izbor delegata u Dom naroda FBiH. Posavski kanton je poslao liste na ovjeru. Među njima su i dvije bošnjačke liste (jedna Osmorke, jedna SDA). Ukoliko CIK ostane pri svom ranijem stavu, prebacivanje delegata iz kantona koji svjesno opstuiraju izbor neće biti moguć.
Visoki predstavnik otkazao je svoje pojavljivanje pred Odborom za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta, objavio je politicki.ba.
Kako je potvrđeno za Politicki.ba iz ureda poslanice Tineke Strik, on je obavijestio ovo tijelo da se neće pojaviti pred njima na saslušanju zakazanom za 30 novembra.
Visoki predstavnik trebao je odgovarati na pitanja poslanika o zadnjem svojem korištenju Bonskih ovlasti kada je u izbornoj noći 2. oktobra nametnuo promjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Ustava entiteta F BiH u kojima je, između ostalog, povećao broj delegata u Domu naroda F BiH.
Strik je ranije objavila da je Schmidt prihvatio da dođe pred AFET.
Nakon što su brojni poslanici ove evropske institucije oštro osudili njegovo nametanje izmjena Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, dogovoreno je njegovo saslušanje pred poslanicima Evropskog parlamenta.
Schmidt je 2. oktobra, netom nakon zatvaranja birališta, nametnuo sveobuhvatne izmjene Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH. Uz ostalo, promijenio je broj delegata u sva četiri kluba Doma naroda F BiH.
Na to je reagiralo i čak 25 poslanika Evropskog parlamenta, ali i parlamenata Francuske, Holandije, Austrije…
U otvorenom pismu oni su naveli:
“U prošlosti smo žestoko branili mandat OHR-a od bilo kakvog podrivanja, nacionalističkih pokušaja i nastavit ćemo to činiti u budućnosti koliko god bude potrebno.
Mandat OHR-a je vjerovatno najmoćnija i najdalekosežnija međunarodna nadzorna struktura u bilo kojoj zemlji na svijetu. Takozvana Bonska ovlaštenja mogu nadvladati demokratske institucije i odluke kada OHR vidi da je Dejtonski sporazum ugrožen. Dakle, nosilac ovog mandata treba voditi računa o velikom osjećaju odgovornosti, integritetu, proporcionalnosti i poštovanju nacionalnih institucija i građana.
S obzirom na to, izražavamo našu najdublju zabrinutost u vezi sa vašom upotrebom Bonskih ovlasti na samom kraju dana izbora”.
Evropski poslanici zamjerili su visokom predstavniku i na tajmingu nametanja Izbornog zakona BiH i Ustava entiteta F BiH.
“Očekujem da vrlo jasno precizira zašto se odlučio za takav korak, baš na noć izbora u BiH i šta konkretno očekuje, da će ta vrlo parcijalna odluka donijeti u pogledu poslije izbornog političkog života u BiH. Da razjasni stav hrvatske diplomatije o utjecaju na njegovu odluku i da li je ta odluka bilo kako bila donesena na bilo kakvim ideološkim ili drugim vezama među njim i HDZ odnosno EPP. Generalno očekujem oštru i otvorenu debatu oko njegove odluke koja je naime donijeta iz nimalo uvjerljivih razloga”, kazao je za Novinsku agenciju Patria Klemen Grošelj, jedan od poslanika Evropskog parlamenta.
Pojasnio je i može li konačni stav Odbora, ukoliko bude donesen, doprinijeti eventualnom povlačenju ili ispravljanju Schmidtovih odluka, s obzirom na mnoge poruke iz EU da te njegove nametnute odluke nisu u skladu s evropskim i demokratskim vrijednostima.
“Bojim se da ne, ali će stav EP svakako utjecati na odnos EU i Ureda OHR ali i gospodina Schmidta, kao visokog predstavnika. Do sada je EP podupirao rad OHR, ali zadnji njegovi potezi tu potporu postavljaju pod upitnik, sa čime se narušava i kredibilitet same funkcije visokog predstavnika.
Ne želim pristati na tezu, da je funkcija kao takva nepotrebna, naprotiv, svakako, da je neophodna ali u prvom planu moraju znati kakav je izvorni cilj te funkcije, a to svakako nije ugađanje jednoj političkoj opciji, nego garant progresije, mira i prije svega, ne ponoviti podjele, koje su u krvavim 90-im dovele do strašnih zločina na području Bosne i Hercegovine, pa čak i ono najgore, bili smo svjedoci genocidu”, istakao je Grošelj.
Nadalje, govoreći o spornim detaljima nametnutih odluka Grošelj napominje da je to prije svega vrijeme donošenja odluke.
“To je bilo na izborni dan, koji je sasvim neprimjeran, a drugo je što se tom odlukom prave nove nejednakosti i neće doprinijeti demokratiji u BiH niti radu organa vlasti BiH. Ova odluka očigledno prije svega preferira očekivanje jednog dijela politike BiH, koja ne zaboravimo, svoje stavove izražava između ostalog i u blokiranju pojedinih institucija. Zato me čudi, kada čujem, da se na taj način brani i bori za prava građana Bosne i Hercegovine”, dodao je Grošelj.
Suočen sa kritikama, visoki predstavnik prihvatio je da odgovara na pitanja poslanika.
U pripremama te sjednice vodila se i svojevrsna ne samo politička bitka.
Uz ostalo, debatirano je i da li će saslušanje Schmidta biti javno ili ne, te ko može prisustvovati sjednici.
Schmidt je na kraju “prelomio” i otkazao već ranije potvrđeni dolazak.
U prostorijama Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine danas je održan sastanak lidera stranaka koji čine Osmorku. Na sastanku je finaliziran Sporazum programske koalicije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za predstojeći četverogodišnji mandat.
U skromnom saopštenju pristiglom iz SDP-a naznačeno je da Sporazum predstavlja okvir za buduće djelovanje, odnosno, temelj buduće koalicije sa drugim strankama.
U nastavku Patria objavljuje Sporazum u cjelosti
Snažeći suverenost, teritorijalni i institucionalni integritet Bosne i Hercegovine, Zagovarajući uspostavu pravednog društva jednakopravnih ljudi u Bosni i Hercegovini, neovisno o njihovom etničkom, nacionalnom, vjerskom, političkom i svakom drugom identitetu ili uvjerenju,
Podupirući ustavnu obavezu ostvarenja pune jednakopravnosti tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana Bosne i Hercegovine,
Pozivajući na žurno uklanjanje svih oblika diskriminacije svakoga stanovnika Bosne i Hercegovine, Opredjeljujući se za jačanje vladavine prava i pravne sigurnosti u skladu s europskom pravnom stečevinom, Vodeći se ciljem punopravnoga članstva u Europskoj uniji i članstva u Sjevernoatlantskom savezu (NATO),
Naglašavajući nužnost žurne uspostave vlasti u Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine te kantonima/županijama, s političkim subjektima i predstavnicima koji su dobili povjerenje,
Ističući nužnost stvaranja konstruktivnoga ozračja saradnje za stabilnost i otklanjanje svih ugroza za funkcionisanje vlasti na svim razinama u Bosne i Hercegovine, Okupljeni oko ideje savremene, sigurne, napredne Bosne i Hercegovine nudimo svim stanovnicima jasnu viziju i put ka kreiranju pozitivnih promjena,
Vođeni načelima zakonitog, profesionalnog, etičkog i transparentnog upravljanja javnim dobrom i procesima, fokusirajući se na politiku koja nudi adekvatne odgovore na probleme i potrebe stanovništva, posebno u vremenu krize, te na konkretne mjere za poboljšanje
socijalnog i ekonomskog stanja stanovnika, jačanje nezavisnosti u ključnim oblastima i poboljšanje demografskog stanja u Bosni i Hercegovini,
Mi, dole potpisani predsjednici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini usvajamo zajedničke
SMJERNICE, NAČELA I CILJEVE PROGRAMSKE KOALICIJE U IZVRŠNOJ I ZAKONODAVNOJ VLASTI ZA RAZDOBLJE 2022.-2026. GODINE
1. EUROATLANTSKE INTEGRACIJE
Postizanje dogovora oko zajedničkih vanjskopolitičkih stajališta Bosne i Hercegovine usuglašavanjem i usvajanjem vanjskopolitičke strategije je od presudnog značaja, uz poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, zakona i drugih akata kojima se određuje vanjska politika Bosne i Hercegovine, te usvajanje novih zakona u ovim oblastima uz uvažavanje svih činitelja političkog poretka.
• Poduzimanje svih unutarpolitičkih i vanjskopolitičkih napora za žurno postizanje kandidatskog statusa, te ubrzanje procesa integracije prema punopravnom članstvu.
Saradnja sa svim institucijama Evropske unije u korist evropskog puta Bosne i Hercegovine i odlučne implementacije evropskih standarda;
• Hitno provođenje svih mjera, preporuka i uvjeta za sticanje kandidatskog statusa i pristupanje Europskoj Uniji;
• Hitno provođenje Briselskog sporazuma od 12. juna 2022. godine, najkasnije u roku 6 mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, što uključuje provođenje ograničenih ustavnih reformi, usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava, te primjenu ostalih načela i elemenata predmetnog sporazuma;
• Usvajanje strategija i zakona u cilju uspostavljanja efikasnije, sistematične, regulirane oblasti vanjskih poslova, prilagođene standardima Evropske unije, te potrebama državljana Bosne i Hercegovine, posebno u domenu diplomatsko-konzularnog djelovanja;
• Poštivanje preuzetih obaveza i nastavak daljnjih aktivnosti u implementaciji programa reformi i saradnja s NATO savezom i njegovim članicama;
• Modernizacija oružanih snaga Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim obavezama i potrebama države Bosne i Hercegovine;
• Provedba svih elemenata Akcijskog programa za članstvo u NATO-u (MAP) i blagovremeno usvajanje i provođenje godišnjih Programa reformi;
• Provedba odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi sa knjiženjem vojne imovine.
2. POLITIČKA STABILNOST I VLADAVINA PRAVA
Politička stabilnost i vladavina prava su temeljni preduslovi za potpunu demokratizaciju društva, privlačenje inostranih investicija, zaustavljanje iseljavanja stanovništva iz Bosne i Hercegovine i dostizanje željenog ekonomskog standarda življenja.
• Reorganiziranje pravosudnih institucija uz usvajanje nužnih reformskih zakona u skladu s preporukama Evropske unije, te nastavak usklađivanja s evropskom pravnom stečevinom s ciljem povećanja pravne sigurnosti svih stanovnika Bosne i Hercegovine;
• Provođenje reformi koje će osigurati nultu stopu tolerancije prema svim oblicima kriminala i korupcije;
• Reforma sigurnosno-obavještajnog sistema koji će biti u funkciji zaštite, stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine i svih njenih stanovnika;
• Modernizacija, depolitizacija i kadrovsko i materijalno unaprjeđenje rada sigurnosnih, obavještajnih i policijskih tijela u Bosni i Hercegovini, u skladu sa važećim ustavima u Bosni i Hercegovini;
• Unaprjeđenje efikasnosti rada tužilaštava, agencija i ostalih institucija u oblasti pravosuđa i sigurnosti u skladu sa ustavnim nadležnostima;
• Jačanje efikasnosti institucija nadležnih za zaštitu i promociju ljudskih prava;
• Provođenje svih odluka pravosudnih institucija na svim razinama Bosne i Hercegovine, ustavnih sudova i Europskoga suda za ljudska prava, s ciljem pune zaštite svih individualnih i kolektivnih prava;
• Digitalna transformacija javne uprave;
• Zaštita integriteta i unapređenje izbornog procesa;
• Temeljna reforma javne uprave s ciljem povećanja efikasnosti i profesionalnosti;
• Rješavanje pitanja državne imovine u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine;
3. SOCIJALNA PRAVDA I EKONOMIJA
Reforme u oblasti socijalne politike i ekonomije su ključne za nužno poboljšanje kvaliteta života stanovništva Bosne i Hercegovine i najvažniji su programski segment u smislu konkretnog, mjerljivog napretka koji trebaju prepoznati i osjetiti svi ljudi u Bosni i Hercegovini.
• Usvajanje budžeta na svim razinama za narednu fiskalnu godinu do kraja tekuće godine;
• Obuhvatna reforma u oblasti fiskalne politike;
• Smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica s ciljem kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uslova rada;
• Povećanje penzija i plata, a posebno minimalne penzije i plate;
• Provođenje demografskih i populacijskih politika s ciljem poboljšanja demografskog stanja u Bosni i Hercegovini;
• Povećanje učinkovitosti mehanizma naplate duga u skladu sa standardima Evropske unije;
• Ubrzanje razvoja infrastrukture:
– prometna infrastruktura (dovršetak koridora Vc, izgradnja mreže brzih cesta, unapređenje željezničkog saobraćaja i dalji razvoj infrastrukture u oblasti vazdušnog prometa i uvezanosti);
– energetska infrastruktura (povećanje energetske nezavisnosti poticanjem projekata energetske opskrbe iz obnovljivih izvora, izgradnjom toplovoda i plinovoda ondje gdje postoji infrastrukturna osnova za ove projekte, reformom elektroprivrednih preduzeća u vlasništvu Federacije BiH, te nastavkom realizacije ključnih energetskih projekata);
• Implementacija okolišnih politika i razvoj turizma;
• Implementacija obuhvatnih, odgovornih i ubrzanih agrarnih politika;
• Reforma i integriran pristup po pitanju osiguranja sistemske podrške boračkim kategorijama, civilnim žrtvama rata, te povratnicima i izbjeglicama;
• Razvoj i reforme zdravstvenih politika koje će modernizirati i podići kvalitetu zdravstvenih usluga u skladu sa ustavnim nadležnostima;
• Modernizacija i povećanje kvalitete i standarda obrazovanja, povećanje izdvajanja za naučnu djelatnost, sistemsko stručno planiranje prilagođeno tržištu rada u skladu sa ustavnim nadležnostima;
• Sveobuhvatnija podrška kulturnoj, sportskoj i turističkoj djelatnosti;
• Reforma cjelokupnoga javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom.
Stranke potpisnice su usaglašene da će programske mjere zasnovane na smjernicama, načelima i ciljevima iz ovog dokumenta biti detaljno razrađene u periodu koji će prethoditi formiranju
izvršne vlasti u skladu sa ustavnim nadležnostima.
Redovna plenarna sjednica Ustavnog suda BiH planirana za 1. decembar, kada bi se na dnevnom redu mogao naći i zahtjev Željka Komšića sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH koje je na dan održavanja Općih izbora 2. oktobra nametnuo Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.
No, postoji mogućnost da zahtjev bude razmatran na nekoj od narednih sjednica, a što, prema saznanjima Patrije lobiraju stranci, tačnije onaj dio međunarodne zajednice koja očekuje brzu uspostavu vlasti.
Prvenstveno se ovo odnosi na Ured visokog predstavnika, pa znajući da OHR pokušava odložiti odluku kako bi dokazali da su nešto deblokirali otežali bi odlučivanje Ustavnog suda BiH kroz novo činjenično stanje. Takav pritisak na Ustavni sud BiH, koji je nedopustiv i neprihvatljiv mogao bi prouzrokovati žestok pravni haos.
No, ono što jeste indikativno jeste da političke stranke osmorke i još neke druge pristaju na Schmidtovu odluku i ne žele čekati odluku Ustavnog suda BiH.
Tim više jer su predsjednici deset političkih partija (SBiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, BH Zeleni, SD i NES) okupljenih oko Pokreta za državu u Republici Srpskoj, uputili pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu kojim traže da OHR upotrijebi Bonske ovlasti i u vezi sa funkcioniranjem Vijeća naroda RS.
Odgovor nisu dobili, ali se dalje nisu ni bavili ovim pitanjem, izuzev DF-a koji čiji je predsjednik podnio apelaciju, a ostale stranke prionule su formiranju vlasti i to sa HDZ-om i SNSD-om.
A Schmidt je narušavanjem principa pravne sigurnosti, narušio i prava koja garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
I upravo iz potpune svjesnosti da sve ovisi od Ustavnog suda i vrši se pritisak na ovu instituciju kako bi eventualno odložila svoju odluku prije nego se formira vlast. A, tada će Marko kasno na Kosovo stići.
Jer, ono što bi moglo predstavljati problem je činjenica da će se Ustavni sud uskoro naći u problemu, jer je nakon odlaska Mate Tadića sa mjesta predsjednika Ustavnog suda (penzionisanje), u penziju otišao i Miodrag Simović. Njihovi nasljednici daleko su od Ustavnog suda, jer majstori blokada su ponovo stupili na scenu. U Federaciji BiH je konkurs okončan, ali Radna grupa nikada nakon otvaranja koverti kandidata nije zasjedala, a sada su odlučili sve ostaviti novoizabranim zastupnicima.
A, šta ukoliko Ustavni sud BiH donese odluku o poništavanju dijelova Schmidtove odluke i izbor delegata iz kantonalnih skupština i popunjavanje Doma naroda FBiH bude “neustavno”?
Slaven Kovačević je to okarakterisao kao pravnu neizvjesnu situaciju, koja bi definitivno destabilizirala političke i društvene odnose.
Definitivno bismo ušli u pravni haos i destabilizaciju u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Zato je i sam Komšić pismom prema CIK-u tražio da se prije odluke o popuni Doma naroda sačeka odluka Ustavnog suda, no, taj zahtjev nije ispunjen. Suprotno tome, vrši se pritisak na Ustavni sud da odluku prolongira, prije nego se vlast I formira.
Njemačka policija onemogućila je prikazivanje propagandnog uratka režisera Borisa Malagruskog u Frankfurtu. Ako je suditi po šturoj objavi na Facebooku samog režisera, došlo je i do natezanja, prenosi politicki.ba.
“Njemačka policija upala je u salu pred premijeru filma “Republika Srpska: Borba za slobodu” u Frankfurtu sa namjerom da zabrani premijeru.
Policija me je opkolila i zatražila da predam disk sa filmom.
Prije bih živu glavu dao, za neke stvari se vrijedi boriti do kraja!”, objavio je Malagruski na svojim profilima na društvenim mrežama.Njegov propagandni uradak predmet je zabrana i osporavanja širom svijeta.
U desetinama i desetinama gradova skinut je s repertoara. Malagruski se, potom, odlučio za prikazivanje po klubovima.
Tako je nedavno upao u sukobe s turskom zajednicom u Njemačkoj. U gradu Gelzenkirhenu iznajmio je dvoranu Fan kluba Fenerbahčea. Domaćini nisu ni znali za šta mu treba. Osoba koja je iznajmila dvoranu rekla je da će tu održati neki sastanak. Sakrila je da planiraju projekciju, navodi politicki.ba.
Kada je pukla bruka, uputili su javno izvinjenje.
No, Malagruski je pokušao “zaštititi” turske navijače u ovom gradu, pa je tvrdio da je projekciju održao u Dortmundu. Istovremeno, hvalio je “srpsko-tursko bratstvo”.
Ustavni sud BiH već je poništavao odluke OHR-a. Bilo je to 26 novembra 2010. godine kada su ustavni suci donijeli odluku kojom su poništili odredbu Statuta Grada Mostara koju nešto ranije nametnuo OHR.
“Djelimično se usvaja zahtjev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnostiodredbi člana 19.4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i člana 17. Statuta Grada Mostara (Gradski službeni glasnik Grada Mostara, broj 4/04). Utvrđuje se da član 19.4. stav 2. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i član 17. stav 1. Statuta Grada Mostara (Gradski službeni glasnik Grada Mostara broj 4/04) u dijelu u kojem glasi: U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika nisu u skladu s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj u Službenom glasniku BiH u junu 2011. godine (broj 48/11).
Kao što možete vidjeti, Ustavni sud BiH proglasio je jednu odredbu Statuta Grada Mostara – neustavnom. U pitanju je odredba iz 2004. godine koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown.
“Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data u članu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora …Visoki predstavnik donosi slijedeću ODLUKU kojom se proglašava Statut Grada Mostara. Statut Grada Mostara koji se nalazi u daljem tekstu čini sastavni dio ove Odluke i stupa na snagu 15. marta, 2004. godine”, navedeno je u odluci OHR-a.
U prilogu Odluke se nalazi i Statut Grada Mostara kojeg je tada nametnuo Visoki predstavnik. Evo šta piše članu 17.
“U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika”, navedneo je odredbi koju je nametnuo OHR.
Poništena odredba Stuta Grada Mostara koju je nametnuo OHR
U pitanju je, dakle, ista ona odredba koju je Ustavni sud BiH proglasio neustavnom, čime je, faktički, osporena odluka OHR-a.
Ova Odluka potvrđuje da ranije navode Istrage da Ustavni sud BiH može preispitivati odluke OHR-a, što je suprotno stajalištima brojnih analitičara koji tvrde da Ustavni sud BiH ne može poništavati odluke koje je nametnuo visoki predstavnik.
Zastupnik PDA u Posavskom kantonu Mujo Puzić podržao je listu SDA za bošnjačkog delegata u Domu naroda FBiH. Ta lista sada ima četiri bošnjačka potpisa, dok SDP-ova lista ima dva imena. Ukoliko se tako bude i glasalo, to će značiti da u Posavskom kantonu neće biti žrijeba prilikom izbora bošnjačkog delegata, te da će jedan bošnjački delegat pripasti SDA-u. Stoga, prema trenutnom stanju i odnosu snaga kantonalnim skupštinama, SDA ima sigurnih dvanaest delegata, a stranke Trojke (SDP, NiP i Naša stranka) pojačane strankom Fuada Kasumovića imaju šest sigurnoh mjesta. Čak i ako im se dodaju jedan sigruni delegat Stranke za BiH i jedan sigurni NES-a iz USK-a, stranke osmorke imaju osam bošnjačkih delegata. Za sada je nepoznata raspodjela tri bošnjačka delegata. U nastavku ćemo po kantonima detaljnije objasniti situaciju.
Tuzlanski kanton (3 SDA, 2 Trojka)
Sa 15 bošnjačkih zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona SDA ima sigurna tri delegata u Klubu Bošnjaka. SDP ima osam zastupnika od čega se njih šest izjašnjavaju kao Bošnjaci. To SDP-u garantuje jednog bošnjačkog delegata. PDA je, nakon raspada, ostala sa jednom zastupnikom, dok se od dva NiP-ova jedan izjašnjava kao Bošnjak. U zbiru za jednim “viškom” SDP-a, te jednim zastupnikom Socijaldemokrata, ova grupa ima na raspolaganju četiri bošnjačka zastupnika, što im, ukoliko ne bude promjena, garantuje još jedno bošnjačko mjesto. Tako u TK dolazimo do omjera tri bošnjačka delegata SDA naspram dva delegata Trojke.
Unsko-sanski kanton (1 SDA – 1 NES – 1 nepoznat)
SDA u Skupštini USK ima osam zastupnika, od čega je sedam Bošnjaka. To im garantuje jedno od ukupno tri bošnjačka mjesta u Domu naroda FBiH. I NES je u identičnoj situaciji. Ova stranka ima osam zastupnika od kojih se sedmero izjašnjava kao Bošnjak i imaju sigurnog delegata. SDP ima tri zastupnika, s tim da je dvoje Bošnjaka. Isto je i sa DF-om koji od tri zastupnika ima dva Bošnjaka. POMAK ima tri zastupnika i svi su Bošnjaci. Narod i Pravda ima dva zastupnika (Bošnjaka), dok SBiH i Naša stranka imaju po jednog zastupnika Bošnjaka. Dakle, SDA i NES su sigurni sa po jednim delegatom, dok ostale stranke trenutno pregovaraju o preostalom, trećem bošnjačkom delegatu.
Srednjobosanski kanton ( 2 SDA ili 1 SDA 1 DF)
U Skupštini SBK SDA ima jedanaest zastupnika i svi su Bošnjaci. SDP ima četiri, od čega je troje Bošnjaka. NiP ima dva zastupnika. DF ima dva zastupnika, od čega je jedan Bošnjak. S obzirom na to da je lider NiP-a Elmedin Konaković rekao da ne želi DF u koaliciji, izgledno je da će zastupnik ove stranke ili podržati SDA ili ostati suzdržan. U ovvom slučaju, SDA ima osiguranog jednog delegata, a drugi je u rukama Demokratske fronte.
Zeničko-dobojski kanton (2 SDA, 1 Trojka, 1 NES?)
SDA u Skupštini ZDK ima jedanaest zastupnika, od čega je deset Bošnjaka. To im garantuje dva od ukupno četiri bošnjačka mjesta koliko tom kantonu pripada u Domu naroda FBiH. BHI Fuada Kasumoviča ima pet zastupnika, ali troje su Bošnjaci. Identična situacija je i u SDP-u BiH. NiP ima tri zastupnika, a dvoje su Bošnjaci. Naša stranka ima jednog zastupnika i u pitanju je Bošnjak. Dakle, stranke Trojke pojačane Fuadom Kasumovićem imaju jednog sigurnog bošnjačkog delegata, dok im za drugog nedostaje jedna ruka. Šansu u tome vidi zenički ogranak NES-a koji je protiv Fuada Kasumovića. Oni imaju dvoje zastupnika, koliko ima i SBB koji, praktično, ne postoji. Presudnu ulogu bi mogao imati jedan od troje zastupnika DF-a koji se izjašnjava kao Bošnjak. Za sada je, dakle, izgledno da SDA i Trojka imaju po jednog sigurnog delegata, dok se o trećem bošnjačkom delegatu iz ZDK vode pregovori.
Kanton Sarajevo (SDA 1, NiP 1, SDP 1, SBiH 1)
Situacija u Kantonu Sarajevo je najjasnija. SDA i NiP imaju po sedam zastupnika (od čega je po šest Bošnjaka) i imaju zagarantovanog po jednog delegata iz reda Bošnjaka. Nakon povlačenja Adnana Štete iz Skupštine Kantona Sarajevo koji je bio Ostali i SDP je skoro pa osigurao jedno bošnjačko delegatsko mjesto. Tu je i Stranka za BiH koja sa pet zastupnika ima sigurnog delegata iz reda bošnjačkog naroda.
Hercegovačko-neretvanski (SDA 1)
Prema nametnutim odredbama Izbornog zakona, Hercegovačko-neretvanski kanton ima pravo na jednog bošnjačkog delegata. SDA ima sedam zastupnika, od čega je šestero Bošnjaka. SDP ima tri zastupnika, ali samo je jedno Bošnjak. NiP ima jednog Bošnjaka, NES jednog i DF jednog. Čak i ako bi se sve stranke, osim SDA, udružile, ne bi imale šest Bošnjaka u Skupštini HNK. To znači da će SDA imati sigurnog delegata i iz HNK.
Bosansko-podrinjski kanton (1 Trojka, 1 SDA)
Skupština BPK daje jednog delegata iz reda bošnjačkog naroda. I tog delegata će, vjerovatno, izabrati stranke okupljene oko Trojke. No, ovdje je bitna i gubitnička lista. Naime, SDA sa partnerima može imati sedam Bošnjaka, što će, izvjesno je, biti najveća gubitnička lista u cijeloj Federaciji. Kako u Zapadnohercegvačkom kantonu nema izabranih Bošnjaka, on bi, prema ranijim pravilima i praksi CIK-a, trebao biti dodijeljen najvećoj gubitničkoj listi. To je, u konkretnom slučaju BPK, što SDA-u donosi još jednog bošnjačkog delegata.
Posavski kanton (1 SDA)
SDA u Posavskom kantonu ima tri bošnjačka zastupnika. SDP ima jednog, PDA jednog, i Neovisni jednog bošnjačkog zastupnika. Kako je PDA-ov zastupnik u srijedu podržao listu SDA, skoro pa izvjesno je da će bošnjački delegat pripasti SDA-u, koja u zbiru sa PDA ima četiri Bošnjaka. Čak i ako PDA ode sa SDP-om i Trojkom, došlo bi do žrijeba jer bi bile dvije lsite sa podrškom 3:3. No, opcija sa žrijebanjem u Posavini je sada manje izvjesna.
Livanjski kanton (1 delegat – žrijeb)
Kanton 10 daje jednog bošnjačkog delegata u Domu naroda FBiH. SDA i SDP imaju po dva zastupnika u Skupštini ovog kantona i svi se izjašnjavaju kao Bošnjaci. U ovom kantonu je izvjesno predlaganje dvije liste koje če podržati po dva zastupnika. Kako se radi o neodlučnom ishodu, Centralna izborna komisija BiH će organizirati žrijebanje. Stranke Trojke, prema informacijama Istrage, imaju obećanje jednog službenika zapadne ambasade da će ovaj žrijeb biti namješten u njihovu korist, kako bi, na taj način, bila otvorena mogućnost da stranke okupljene oko SDP-a, NiP-a i NS-a dođu do jedanaest delegata u Klubu Bošnjaka u Domu naroda FBiH. Ukoliko SDA dođe do broja 13, a trenutno su na 12 delegata, onda formiranje vlasti na nivou Federacije BiH neće biti moguće bez te stranke, jer niko drugi, osim SDA, neće moći predložiti (pot)predsjednika FBiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Nadalje, govoreći o spornim detaljima nametnutih odluka Grošelj napominje da je to prije svega vrijeme donošenja odluke.
