Facebook Twitter Youtube
    Popularni članci

    Politika

    Schmidt namjerava ponovo promijeniti Ustav FBiH da bi ojačao HDZ: Ko dobije podršku 2/3 Hrvata u Mostaru bit će vladar Federacije!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava izmjenama Ustava Federacije BiH dodatno ojačati HDZ BiH. Portal Klix.ba je, pozivajući se na svoje izvore, objavio da OHR planira “deblokirati Federaciju” tako što će omogućiti da Vlada FBiH bude imenovana bez sva tri potpisa predsjednika i dva potpredsjednika entiteta. Pravo veta, odnosno, pravo blokade imenovanja Vlade FBiH će imati onaj (pot)predsjednik Federacije koji dobije dvotrećinsku podršku prvo u klubu konstitutivnog naroda iz kojeg dolazi u Domu naroda FBiH i dvotrećinsku podršku kluba naroda kojem pripada u kantonu gdje je taj narod najmnogoljudniji.

    Šta bi to značilo u praksi?

    Prema trenutnim odredbama Ustava Federacije BiH, za imenovanje Vlade FBiH potrebni su potpisi predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije.

    “Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom”, piše u odredbi Ustava FBIH koju Schmidt namjerava promijeniti.

    Naime, aktualni potpredsjednik FBiH iz reda Bošnjaka Refik Lendo, koristeći ovu odredbu, ne želi potpisati imenovanje Vlade FBiH u kojoj nema ministara iz SDA. Kako bi obezvrijedio Lendin potpis, u OHR-u su proteklih mjeseci tražili rješenje koje bi, istovremeno, ojačalo HDZ BiH, odnosno (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda, a oslabilo ulogu (pot)predsjednika iz reda Bošnjaka i Srba. U početku je razmatrana opcija koja je predviđala da se, prilikom imenovanja Vlade FBiH, može zaobići onaj (pot)predsjednik Federacije BiH koji nema dvotrećinsku podršku u klubu naroda kojem pripada (16 delegata u bilo kojem klubu konstitutivnih naroda Doma naroda FBiH). Ovo rješenje, međutim, HDZ BiH nije prihvatio, jer im ono ne garantira opstanak u vlasti nakon izbora 2026. godine. Stoga u OHR-u, prema pisanju portala Klix, namjeravaju dodati još jednu odredbu – osim dvotrećinske podrške u klubu naroda kojem pripada Doma naroda FBiH, (pot)predsjednik Federacije koji ne želi staviti svoj potpis na imenovanje Vlade, morao bi dobiti i podršku 2/3 kluba svog naroda u skupštini kantona u kojem tog naroda ima najviše.

    Tako bi, prema izračunu, (pot)predsjednik iz reda hrvatskog naroda za blokadu imenovanja Vlade morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH i podršku dvije trećine svih zastupnika Hrvata u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona. (Pot)predsjednik iz reda Bošnjaka bi morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH plus podršku 2/3 Bošnjaka u Skupštini Tuzlanskog kantona koja daje najviše bošnjačkih delegata. Isto bi se odnosilo i na Srbe, s tim da bi (pot)predsjednik iz reda srpskog naroda morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH i podršku dvije trećine izabranih Srba u Skupštini Kantona Sarajevo.

    Pretočeno u brojeve to bi, u ovom trenutku značilo da samo HDZ-ova predsjednica Federacije Lidija Bradara može blokirati imenovanje Vlade FBiH. Ako je suditi po potpisima za kandidaturu, samo Lidija Bradara ima podršku 2/3 delegata u klubu naroda iz kojeg dolazi i samo ona, može obezbijediti podršku 2/3 zastupnika Hrvata u Skupšini HNK, gdje stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a). U ovom trenutku je, naime, izabrano ukupno 16 zastupnika Hrvata u Skupštini HNK. Samo jedan Hrvat, DF-ov Zoran Mikulić, ne dolazi iz stranke koja nije član HNS-a. Sam HDZ BiH ima 10 zastupnika, što znači da im treba samo jedna ruka iz drugih stranaka, poput HDZ-a 1990, kako bi ispunili oba preduvjeta za blokiranje imenovanja Vlade FBiH.

    Igor Stojanović, recimo, nema podršku 2/3 delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH, dok Refik Lendo nema dvotrećinsku podršku ni u Klubu Bošnjaka niti u Skupštini TK, gdje koalicija koja ga podržava ima 17 od potrebnih 18 zastupnika.

    Tako, zahvaljući Schmidtovim amandmanima, dolazimo u situaciju da je jedino HDZ BiH neizbježan prilikom formiranja Vlade Federacije BiH, dok sve druge političke partije igraju nebitnu ulogu.

    A sada da vidimo šta to znači kada je u pitanju vrijednost glasa.

    U Tuzlanskom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, živi 392 hiljade Bošnjaka. Dvije trećine od ovog broja je 262 hiljade.

    U Hercegovačko-neretvanskom kantonu živi 118 hiljada Hrvata. Dvije trećine od ovog broja je 79 hiljada.

    Dakle, da bi (pot)predsjednik Federacije iz reda Bošnjaka ispunio oba uslova iza njega mora biti najmanje 16 delegata u Klubu Bošnjaka i 2/3 zastupnika Bošnjaka u Skupštini TK. To znači da on, samo u drugom preduslovu, predstavlja 262 hiljade Bošnjaka iz TK, što je više nego cjelokupno hrvatsko biračko tijelo.

    Istovremeno, u drugom preduslovu, iza (pot)predsjednika iz reda hrvatskog naroda stoji 79 hiljada Hrvata iz HNK.

    Znači, znači, da bi Bošnjak blokirao izbor Vlade FBIH, mora dobiti tri puta veću podršku od Hrvata.

    Stručne službe pripremile nove materijale za plenarnu sjednicu: Predloženo da Ustavni sud BiH Schmidtove odredbe proglasi neustavnim, ali i da Komšićev zahtjev bude odbijen!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Stručne službe Ustavnog suda BiH dostavile su sudijama, uoči plenarne sjednice, dva prijedloga odluka koji se odnose na zahtjeve Željka Komšića i Šefika Džaferovića, a kojim je tražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBIH i Izbornog zakona BiH koje je u izbornoj noći prošle godine nametnuo OHR. Prvi prijedlog je, kako saznaje Istraga, da se prihvate Komšićev i Džaferovićev zahtjev, dok je drugi prijedlog da ovu zahtjevi budu odbijeni.

    Plenarna sjednica Ustavnog suda BiH zakazana je za četvrtak i petak, 23. i 24. mart ove godine, a u okviru četvrte tačke dnevnog reda bi se trebalo raspravljati o Komšićevom i Džaferovićevom zahtjevu.

    Ovo će, faktički, biti treća sjednica Ustavnog suda BiH na kojoj će se raspravljati o amandmanima na Ustav BiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra prošle godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje sudija, jedan iz RS-a, a drugi iz Federacije, što znači da ukupno sedam sudija odlučuje u ovom slučaju. Da bi neka odluka bila donesena, potrebno je da za nju ili protiv nje glasa petero ustavnih sudija. Na posljednoj plenarnoj sjednici, održanoj 20. januara ove godine, Ustavni sud BiH nije donio odluku u ovom slučaju, jer su sudije bile podijeljene. Prema informacijama Istrage, na jednoj strani su Mirsad Ćeman, strani sudija Ledi Bianku i sutkinja iz Njemačke Angelika Nussberger. Ove sudije smatraju da bi Komšićev i Džaferovićev zahtjev trebao biti prihvaćen. No, predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić, Švicarka Helen Keller su se, do sada protivile prihvatanju zahtjeva. Njih je, dijelom, podržavala i sutkinja Seada Palavrić, koja je, također, smatrala da ne treba prihvatiti Komšićev zahtjev. Sudija Zlatko Knežević se, za sada, nije jasno odredio po ovom pitanju.

    Dio međunarodnih sudija je proteklih mjeseci bio pod pritiskom pojedinih zapadnih ambasada, ali i samog OHR-a koji se protive donošenju odluke proglašavanju Schmidtovih odredaba – neustavnim. Stoga su stranci zajedno sa HDZ-om, SDP-om, NiP-om i Našom strankom pokušali prošle sedmice imenovati Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Na taj bi način bio obezbijeđen dodatni glas protiv prihvatanja Komšićevog zahtjeva. Da je postojao dogovor sa strancima i strankama Trojke, potvrdio je i sam predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

    Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Ustavnog suda BiH izjašnjenje da li su amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt usklađeni sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

    Jedna od odredaba čiju je ocjenu zatraži Željko Komšić i Šefik Džaferović odnosi se na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

    “Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika
    Federacije”, glasi prvi član Amandmana CXX kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

    Visoki predstavnik je, tako, nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U14/12 već utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, uz promjene koje se odnose samo na potrebni broj glasova u okviru klubova konstituentnih naroda uz isključivanje Ostalih kao mogućih kandidata za te funkcije čime su dovedeni u identičnu situaciju kao i prije usvajanja ovih odluka Visokog predstavnika.

    Podsjećamo, u izreci Odluke Ustavnog suda BiH, broj U14/12 navedeno je: “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.

    Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da član IV.B. 1. član 2. stav 1. i 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

    “U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom.

    Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se Ostalima ne omogućava kandidiranje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji. Osporene odredbe, Visoki predstavnik je promijenio, ali je suština ostala ista, što se može jasno vidjeti iz sljedećeg: “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih narodau Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, kako glasi odredba Ustava FBiH koju je navedenim amandmanima nametnuo Visoki predstavnik.

    Visoki predstavnik je, tako, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstituentnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „Ostali“ zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. Tako je, dakle, Visoki predstavnik nametnuo odredbe koje su u direktnoj suprotnosti sa Odlukom U14/12 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pa samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.

    Dakle, Ustavni sud BiH je već jednom utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH neustavan. No, nakon pritiska OHR-a sada se razmatra drugačija mogućnost.

    Ministar vanjskih poslova BiH na HRT-u: Konaković izbjegao odgovor na pitanje je li Hrvatska izvršila agresiju na BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    “E, to su teme sad, interpretacija pravnika u kojoj se u toj presudi Šestorci (presuda Tribunala u Hagu Jadranku Prliću i ostalima op.p.) za udruženi zločinački poduhvat može iščitati definicija u kojoj se kaže da je to projekat Banovine koju je živio Tuđman i da je on zapravo bio taj.

    “Je li on bio taj preko ljudi iz Bosne i Hercegovine ili je učešće formalno, to su te teme koje bi nam ovdje danas eksplodirale i evo, bit ću tu diplomata da zadržim taj odgovor za sebe”, rekao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.

    On je danas gostovao u popularnom talk-showu Aleksandra Stankovića.

    Voditelj je pročitao jedno od pitanja publike koje se ticalo uloge Hrvatske tokom rata u BiH. Gledalac je pitao Konakovića da li smatra da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH.

    “Mislim da je to jedino pitanje na koje niste odgovorili”, uzvratio je voditelj gledane emisije Hrvatske radio-televizije.

    (politicki.ba)

    Gutanje (žaba) HDZ-u: Mato Tadić i Valerija Galić su za ustavne sudije imenovani tokom vladavine SDP-ove Alijanse za promjene, Dragan Mioković najavio “gutanje žaba”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Mato Tadić i Valerija Galić za sudije Ustavnog suda BiH su imenovani u maju 2002. godine.  U tom trenutku na vlasti u Federaciji BiH je bila Demokratska alijansa za promjene, predvođena SDP-om BiH i potpomognuta zapadnim ambasadama u Sarajevu.

    “Za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić je izabran je u maju 2002., a na dužnost je stupio u maju 2003. godine prilikom konstituiranja Ustavnog suda”, navedeno je u biografiji sad već bivšeg ustavnog sudije Mate Tadića koji je godinama bio blizak HDZ-u BiH i za čijeg nasljednika u ovom trenutku Dragan Čović, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto žele imenovati Marina Vukoju, sekretara Predstavničkom Parlamentarne skupštine BiH koji je poziciju dobio zahvaljujući upravo HDZ-u BiH.

    Kada je 2005. godine za ustavnu sutkinju Predstavnički dom Ustavni sud BiHParlamenta FBiH imenovao Seadu Palavrić (bivšu članicu SDA), SDP je bio u opoziciji. Evo kako je prije osamnaest godina reagirao i tadašnji i sadašnji SDP-ov federalni zastupnik Damir Mašić.

    „Kako će Seada Palavrić biti nezavisna u svom budućem radu kad je direktno poslana i plasirana u Ustavni sud od centrale SDA. Pogotovo ako uzmemo u obzir njenu beščasnu ulogu u kreiranju državnog udara, kada je bila glasnogovornik svih onih koji su pokušali montirati politički sudski proces usmjeren prema nezavisnim novinarima, liderima opozicionih političkih partija i prema nezavisnim intelektualcima”, rekao je prije u decembru 2005. godine Damir Mašić.

    Osamnaest godina kasnije, Damir Mašić, njegove stranačke kolege i koalicioni partneri žele primijeniti sličan princip protiv kojeg su bili 2005. godine  prilikom imenovanja Seade Palavrić.

    “Bio bih vjerovatno najsretniji čovjek kada bi se u ovoj zemlji ljudi birali samo prema struci, prema znanju i prema kvalifikacija. Nažalost, svi znamo da to nije tako i svi znamo ko sad sjedi u Ustavnom sudu BiH”, izjavio je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, priznavši, zapravo, da će se i on držati istog principa – imenovati nestručne ljude.

    Ipak, Dragan Mioković, federalni zastupnik Naše stranke koji direktno, što u Komisiji za izbor i imenovanje, što u samom Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH odlučuje o izboru sudije Ustavnog suda BiH bio nedosljedniji u svojim izjavama. Evo samo njih nekoliko. Nakon što je objavljeno da SDP, Naša stranka i NiP namjeravaju imenovati HDZ-ovog kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH, Mioković je odgovornost pokušao prebaciti na bivši saziv Parlamenta.

    “Pokušavam istražiti ko je iz Komisije za izbor i imenovanja PD FBiH u kojem mandatu i s kim bio u talu., proveo proceduru izbora sudije Ustavnog suda BiH i sačinio današnju listu””, napisao je Mioković 14. marta u 8.24.

    Istraga.ba mu je pomogla prilikom istraživanja. Rang listu je 20. februara sačinila Radna grupa koju su činili Irfan Durić (NES), Rasim Smajlović (NiP), Mladen Bošković (HDZ), Hakija Zajmović i Božana Banduka iz reda sudija. Radna grupa je kompletirana 26. januara. Odluku o imenovanju Radne grupe potpisala je Mirjana Marinković-Lepi, predsjedavajuća Predstavničkog doma FBiH i kadar Naše stranke.

    Unatoč dokumentu, Mioković je ponovio da ostaje pri istom stavu, pa sada objavljujemo Izvještaj komisije za izbor i imenovanja od 20. februara ove godine.

    Dakle, intervjue je radila Radna grupa koju je imenovao Predstavnički dom pod palicom Mirjane Marinković-Lepić iz Miokovićeve Naše stranke. Rang listu je, suprotno navodima Dragana Miokovića, sačinila Radna grupa koju je imenovao Predstavnički dom FBIH u ovom mandatu, a ne u prošlom mandatu, kako to navodi Dragan Mioković.

    Kada je izgubio činjenice i kada je, zbog pritiska javnosti, otkazana sjednica Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH, Miković je ustvrdio da je priča – izmišljena.

    “Nije bilo ni frtalj od onoga kako je pumpano. Ovdje gdje sam ja ludi rade. Nema se kad za ublehe”, napisat će Dragan Mioković nakon što je prekinuta sjednica Komisije za izbor i imenovanja.

    No, samo nekoliko sati predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić će izjaviti da će podržati imenovanje prvorangiranog Marina Vukoje. Isto je ponovio i Miokovićev imenjak i koalicioni partner Dragan Čović, koji je potvrdio da je sve dogovoreno usmeno. Tada federalni zastupnik Dragan Mioković odlučuje odgovornost prebaciti na Našu stranku iz koje dolazi.

    “Ja nisam nezavisni zastupnik, nego član Naše stranke koji slijedi viziju i politiku političke opcije u koju vjerujem. To, nekada, podrazumijeva i gutanje žaba, ali sam taj rizik prihvatio kada sam ušao u sve ovo”, napisao je Mioković i tako, praktično, najavio da će glasati za HDZ-ovog Marina Vukoju. Jer, navest će kasnije, on to radi samo po proceduri koju su uspostavili HDZ i SDA. I koju je ranije kritikovao SDP. Ali sad je vrijeme za gutanje HDZ-u BiH. Gutanje žaba.

    Sve je do Dragana Miokovića, Anera Žuljevića i Damira Mašića: Hoće li HDZ BiH ove sedmice dobiti sudiju Ustavnog suda BiH za naredne dvije decenije?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Federalni zastupnici Damir Mašić (SDP), Aner Žuljević (SDP) i Dragan Mioković (Naša stranka) direktno odlučuju da li će HDZ BiH u srijedu dobiti sudiju Ustavnog suda Bosne i i Hercegovine koji će na toj funkciju ostati narednih dvadeset godina. Jer glasovi  Damira Mašića, Anera Žuljevića i Dragana Miokovića bit će presudni prilikom odlučivanja o tome koliko će kandidata za državnog ustavnog sudiju Komisija za izbor i imenovanja poslati prema Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH koji donosi konačnu odluku. Bude li to samo “prvorangirani” HDZ-ov Marin Vukoja, to znači da će Dragan Čović naredne dvije decenije imati svog čovjeka u Ustavnom sudu BiH, jer je Vukoja rođen 1973. godine, a u penziju ide sa napunjenih sedamdeset godina.

    Situacija je jednostavna. HDZ-ov Marin Vukoja je najbolje rangirani kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH. U konkursnoj komisiji su ga podržali kadrovi HDZ-a BiH i Naroda i Pravde. Drugorangirana je Sanela Butigan-Gorušanović. U pitanju je aktualna potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH čiji je otac, Pero Butigan, godinama bio jedan od najutjecajnijih kadrova SDP-a BiH u Sarajevu. U utorak, 14. marta bit će održana sjednica Komisije za izbor i imenovanja Parlamenta Federacije koja će donijeti odluku koliko će imena uputiti prema Predstavničkom domu. HDZ BiH i NiP planiraju da samo Marin Vukoja bude upućen kao prijedlog. No, HDZ BiH i NiP nemaju dovoljno ruku da to urade. Stoga je ključna uloga dvojice zastupnika SDP-a i jednog zastupnika Naše stranke.

    Komisija ima 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a BiH, Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Edina Gabela iz SBiH-a, Eldan Čomor iz SDA i Dajana Čolić iz DF-a.

    Prema informacijama Istrage, četvero članova Komisije (Čomor iz SDA, Gabela iz SBiH-a, Durić iz NES-a i Čolićeva iz DF-a) insistirat će na tome da se prema Predstavničkom domu FBiH upute najmanje dva imena  i to – Marin Vukoja i Sanela Butigan-Gorušanović. Međutim, četiri glasa nisu dovoljna. Da bi ovakva odluka bila donesena, mora je podržati šestoro članova Komisije. HDZ BiH, rekosmo, imao tri člana Komisije. NiP jednog. I to su četiri sigurne ruke koje će podržati prijedloge Dragana Čovića. Zato su ključni glasovi Anera Žuljevića, Damira Mašića i Dragana Miokovića. Ukoliko dvojica od njih trojice budu kontra HDZ-a, Predstavničkom domu FBiH će biti dostavljena dva kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. A onda je sve moguće, jer HDZ BiH u ovom trenutku ima “ruku manje”. Naime, Centralna izborna komisija BiH nije još uvijek dodijelila zamjenski mandat toj stranci, tako da je mjesto u Predstavničkom domu FBiH koje je napustila novoizabrana predsjednica Federacije  Lidija Bradara – upražnjeno. To bi, ukoliko NES i SBiH, budu pratili SDA i DF prilikom glasanja o sudijama Ustavnog suda moglo presuditi, jer se suzdržani glasovi, prilikom ovog odlučivanja ne računaju i većina nije nužno – 50 ruku. Prema informacijama Istrage, član CIK-a blizak HDZ-u BiH Vlado Rogić u ponedjeljak je na sjednici Kolegija insistirao da se “zamjenski mandat” HDZ-u dodijeli u utorak u 12.30 kako bi ta stranka “popunila” svoju kvoru u Predstavničkom domu Parlamenta FBIH.

    Ukoliko HDZ-ov Marin Vukoja bude izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, on će na dužnost stupiti odmah po objavi odluke. To znači da će Vukoja biti jedan od sudija Ustavnog suda BiH na plenarnoj sjednici zakazanoj za 24. mart. A baš na toj sjednici bit će razmatrani zahtjevi za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. S obzirom na podjele među ustavnim sudijama, Vukojim glas bi mogao biti presudan prilikom donošenja odluke, odnosno odbacivanja zahtjeva koje su podnijeli aktualni član Predsjedništva BiH Željko Komšić i bivši član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

    Marin Vukoja je dugogodišnji sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na tu poziciju je postavljen kao kadar HDZ-a BiH Dragana Čovića.

    Na konferenciji u Budimpešti: Schmidt uvrijedio žrtve genocida

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je da je trebao da se desi “situacija u stilu genocida” da bi se okončao rat u Bosni i Hercegovini.

    Govoreći na konferenciji u Budimpešti on je govorio o BiH. Kada je pomenuo “situaciju u stilu genocida u Srebrenici” burno je i vrlo glasno reagirala Senada Selo Šabić.

    Ona je glasno protestirala, a potom je na svom Twitter nalogu prenijela spornu izjavu visokog predstavnika.

    “Situacija u stilu genocida. Šta to znači? Neki privid genocida? Genocid u nekom određenom stilu? Tako uvrijedljivo za žrtve i međunarodnu pravdu”, napisala je ona na svom Twitter nalogu.

    Odmah je reagirao i Adi Ćerimagić, koji prisustvuje Balkan forumu u Budimpešti i podržao je.

    Izjavu Schmidta osudila je i Arminka Helić, poslanica u Domu lordova britanskog parlamenta.

    “Genocid ne pada s neba. To je akt istrebljenja koji je pripreman, organiziran i planiran.

    Imenovanje djela i njegovih počinitelja i insistiranje na odgovornosti jedini je put do pomirenja i ozdravljenja”, poručila je Helić.

    Burno je reagirao i Vedran Džihić, univerzitetski profesor u Austriji: “Omalovažavanje genocida u Srebrenici na ovaj način vrijeđa žrtve i podriva međunarodne standarde”.

    (politicki.ba)

    Priznao grešku, bez objave na Instagramu: Denis Bećirović uputio Ustavnom sudu BiH “ispravku” svog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS

    Piše:
    Redakcija
    -

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uputio je u utorak Ustavnom sudu BiH “ispravku” svog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske, saznaje Istraga.

    Ovu informaciju, međutim, Denis Bećirović nije podijelio na Instagramu, niti je kabinetskim saopćenjem obavijestio javnost da je ispravio samog sebe.

    Podsjećamo, želeći u javnosti pokazati da prvi reaguje, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović zatražio je od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS, iako on nije ni stupio na snagu. To je, već smo objavili, bilo suprotno Pravilima Ustavnog suda BiH, zbog čega je Bećirovićev zahtjev osuđen na propast.

    “Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva: … g) osporeni akt nije na snazi”, piše u članu 19 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja su dostupna na ovom linku.

    Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

    Ne vodeći računa o ovim odredbama, “ekspertni pravni tim” Denisa Bećirovića je u utorak obavijestio javnost su zatražili ocjenu ustavnosti Zakona o nepokrenoj imovini Republike Srpske.

    “Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u entitetu Republika Srpska (RS) u skladu sa Ustavom BiH i nizom konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH koje ovaj entitet nije izvršio. Osporavajući ustavnost ovog zakona, Bećirović je zatražio od Ustavnog suda da donese Odluku o privremenoj mjeri kojom se stavlja van pravne snage ovaj zakon do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu”, navedeno je u saopćenju za javnost Bećirovićevog kabineta dostavljenog medijima u utorak, 21. februara 2023. godine.

    No, ovdje postoji jedan problem. Denis Bećirović je 21. februara  zatražio ocjenu ustavnosti zakona koji na snagu stupa tek 28. februara. Dakle, Bećirović je zatražio ocjenu ustavnosti Zakona koji nije na snazi.

    Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske objavljen je u Službenom glasniku RS, broj 16/23, od 20.2. 2021. godine.

    Međutim, Denis Bećirović i njegov pravni ekspertni tim predvođen Nedimom Ademovićem nisu do kraja pročitali objavljeni Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

    “Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske”, piše u članu 7 Zakona o o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti koji je u ponedjeljak, 20. februara objavljen u Službenom glasniku.

    Nakon što je Istraga objavila ovu priču, reagirao je i Bećirovićev (bivši) savjetnik Šahbaz Džihanović.

    “Apelacija je upućena Ustavnom sudu u skladu sa Ustavom, pravilima Ustavnog suda i Poslovnikom Predsjedništva BiH. U Ustavu izvorno stoji da je Ustavni sud nadležan da odlučuje o pitanjima ustavnosti bilo kojeg zakona u BiH. Zakon o nepokretnoj imovini je objavljen u Službenom glasniku RS-a 20. februara i on je po Ustavu akt koji je podoban za osporavanje, a pitanje primjene je stupanje na snagu. To dvoje se ne može miješati.Analizom ovog zakona i onog koji je Ustavni sud već proglasio neustavnim i stavio van snage vidi se da se radi o istom zakonu pa se ovdje radi o kontinuitetu istog zakona koji je od ključne važnosti za BiH”, izjavio je za Faktor savjetnik Džihanović.

    Dodao je da je zakon objavljen u Službenom glasniku i kao takav je podoban za osporavanje.

    – A u primjeni će biti osmi dan od objave i kada Ustavni sud bude odlučivao, zakon će biti na snazi u pogledu primjene. Treba razumjeti suštinu nadležnosti Ustavnog suda. Zakon postoji. Treba gledati suštinu problema, ali čak forma nije povrijeđena. Šta bi se dogodilo da je primjena šest mjeseci ili godinu od objave ako znamo da se provodi konfiskacija državne imovine – rekao je Džihanović.

    Međutim, sedam dana kasnije, Bećirovićev kabinet je, zapravo, priznao grešku upućujući Ustavnom sudu BiH “ispravku” prvobitnog zahtjeva.

    Elmedin Dino K(r)onaković: Ministar prehrabar u izdaji

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Ni hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nije imao hrabrosti reći ono što je kazao bosanskohercegovački ministar Elmedin Konaković. Jer nigdje na svijetu nije zabilježeno da se na zajedničkoj sjednici vlada dvije države raspravlja o unutrašnjim pitanjima jedne države.

    Zamislite, iako je nezamislivo, da, recimo, Slovenija i Hrvatska naprave zajedničku sjednicu svojih vlade i da se na toj sjednici razmatraju mogućnosti izmjena izbornog zakona u Sloveniji. Ili da recimo, Dritan Abazović i Ana Brnabić održe zajedničku sjednicu crnogorske i srbijanske vlade pa da na toj sjednici raspravljaju o Ustavu Crne Gore. Teško je, je li tako, zamisliti da to uradi čak i Dritan Abazović.

    Ali Elmedin Konaković je hrabriji u izdaji i od crnogorskog premijera.

    Pitanje postavlja novinar javnog servisa Republike Hrvatske: “Evo, konkretno, vezano za provođenje izborne reforme. Rekli ste, ministre, da već imate u glavi neka potencijalna rješenja. Jeste li, možda, već danas na sastanku razgovarali o tim rješenjima i sa kakvim učinkom i kada, konkretno, u kojem vremenskom roku možemo očekivati provođenje izborne reforme”.

    Elmedin Konaković, valjda ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine:

    “Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.

    Pošto zvuči nevjerovatno – da ponovimo.

    “Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.

    I, još jednom.

    “Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.

    Dakle, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, u Zagrebu, u kameru Hrvatske-radio televizije kaže da će Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na zajedničkoj sjednici sa Vladom Republike Hrvatske raspravljati o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine.

    Elmedin Konaković se ministar zove. I buni se kada ga nazivaju izdajnikom. A kako uopće možete nazivati ministra svoje države koji u glavnom gradu druge države, a koja je pred međunarodnim UN-ovim sudom proglašena krivom za uspostavu udruženog zločinačkog poduhvata u vašoj državi, saopći da će sa Vladom te države usaglašavati izmjene Ustava vaše države. On je prevazišao  nadimak “Dritan”, regionalnu jedinicu mjere za izdaju. On je sada jedinica mjere za izdaju. Elmedin Dino K(r)onaković.

    Biti ministar vanjskih poslova jedne države nije isto što biti mjerač vode u hotelima Alije Budnje. Vodomjer nije isto što i Ustav i izborno zakonodavstvo. Država se vodi. Ona se ne mjeri.

    Nije Bosna i Hercegovina isto što i KK Bosna pa da bude svejedno da li će se sutra njeni “posmrtni ostaci” spajati sa državama u regiji, kao što KK Bosnu, nakon Konakovićevog mandata. spajaju sa nekim anonimnim klubovima da je održe u životu u bilo kojoj ligi.

    “Mi smo hrabri”, reći će u izdajničkom zanosu, opčinjen svjetlima Zagreba, Elmedin K(r)onaković, najavljujući zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara za koju “tempiraju” rješenja o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine.

    Hrabrost je poginuti za ideju. Hrabrost je poginuti za državu. Hrabrost je doći u Zagreb i reći pred kamerama – neće se više Hrvatska pitati o unutrašnjim pitanjima BiH. Nije hrabrost doći u Zagreb i reći svojim domaćinama – Bosnu i Hercegovinu ćemo urediti onako kako želite. To je izdaja.

    To što je, naknadno, Konaković “ispravio” vlastiti kriv navod je još opasnije. On, zapravo, pokazuje da ministar vanjskih poslova ne zna šta govori. A ne zna ni šta radi. Jer on radi sve ono što mu (do)ministar Josip Brkić naredi.

    Christian Schmidt odgovorio evropskim poslanicima: Izmjenom Ustava FBiH uradio sam samo dobre stvari!

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt odgovorio je grupi evropskih poslanika.

    Nakon što su mu 14. oktobra uputili oštro pismo zbog njegovih nametanja izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Ustava entiteta F BiH, Schmidt je danas poslao odgovor.

    On dolazi nakon što je 24. januara visoki predstavnik svjedočio pred Evropskim parlamentom – Odborom za vanjske poslove (AFET). Taj događaj, sasvim neuobičajeno za Evropski parlament, bio je zatvoren za javnost. No, sagovornici Politicki.ba tada su nam prenijeli da saslušanje visokog predstavnika pred AFET-om nije bilo ni malo ugodno.

    U svom odgovoru poslanicima Evropskog parlamenta, ali i Bundestaga, te parlamentarcima iz Austrije, Francuske, Holandije, Schmidt ističe da je 2. oktobra djelovao kako bi “ojačao funkcionalnost i sposobnost institucija da ispune svoje demokratske i pravne obaveze”.

    Naglašava i da je korištenem Bonskih ovlasti riješio dugotrajne probleme nefunkcioniranja institucija entiteta F BiH.

    “Ubijeđen sam da je funkcionalna Federacija od ključnog značaja kako bi se stvorio momentum koji bi vodio prema adekvatnoj saradnji između entiteta i državne vlade sposobne da provede reforme i napreduje na putu euro-atlantskih integracija”.

    Schmidt podsjeća potpisnike pisma, njih skoro 30, da je odluka od 2. oktobra pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, te ih izvještava da “do sada Ustavni sud nije poduzeo privremene mjere kako bi spriječio izbor delegata u Dom naroda”. Naveo je da do sada nije htio odgovarati jer “postupak nije okončan”.

    Potom im šalje dva linka sa detaljim pravnim tumačenjima OHR-a odluka koje je poduzeo u izbornoj noći prošle godine.

    Schmidt posebno naglašava da intervencijama nije zadirao u odluke Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) iz Strazbura, te da se nije bavio presudom Ustavnog suda u slučaju Komšić. To su stvari kojima se moraju baviti bh. političari, a za Schmidta je “neprihvatljivo da je diskriminacija i dalje sastacni dio ustavnog okvira BiH”.

    Visoki predstavnik u pismu evropskim poslanicima ističe i da je uvjeren da njegove odluke “jačaju demokratiju time što uklanjaju pravne nesigurnosti koje bi mogle bilo kojoj političkoj partiji omogućiti potkopavanje volje birača tako što će onemogućavati provođenje izborne volje i formiranje vlasti”.

    Schmidt je i snažno odbacio optužbe da se i tajmingom nametanja svoje odluke od 2. oktobra miješao i u direktne izbore i da je time prekršio principe OSCE-a.

    Uz ostalo, podsjetio je da je ovlasti koristio samo za indirektne izbore – delegate u Federalni dom naroda i predsjednika i potpredsjednike entiteta F BiH, a slične stvari uradili su i njegovi prethodnici, visoki predstavnici koji su bili na poziciji 2002. godine (Wolfgang Petritsch op.p.) i 2018. (Valentin Inzko op. p.).

    “Kako  BiH formira organe vlasti, tako se stvara vrijeme da domaće institucije pretoče namjere u konkretne akcije. Obzirom na brojne izazove pred BiH, od korupcije do neslaganja o teritorijalnom integritetu, BiH će biti potrebna stabilna podrška međunarodne zajednice. Funkcionalne institucije krucijalne su za sposobnost države da se dostigne uslove EU integracija i za to je potrebna naša jedinstvena podrška.

    Nedavno odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU stvara novi momentum u BiH.

    Stalna podrška Evropskog parlamenta i parlamenata država – ćlanica EU postaje sve bitnija u periodu pred nama kako bi se bh. vlasti ohrabrivale da provedu sveobuhvatne reforme”, zaključuje Schmidt.

    On je pismo poslao ne samo poslanicima koji su ga kritizirali, već i predsjedavajućem AFET-a, poslaniku iz Njemačke Davidu McAllisteru (CDU – EPP).

    (politicki.ba)

    Nakon izbora rukovodstva Doma naroda PS BiH: Kraj legitimnog predstavljanja!

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Svi principi zasnovani na rogobatnoj legitimnosti umrli su prilikom izbora rukovodstva oba doma Parlamenta Federacije, a danas je ‘legitimnost’ i definitivno sahranjena!

    Možda je upravo zbog tog saznanja lider HDZ-a BiH Dragan Čović nervozno reagirao nakon izbora rukovodstva Doma naroda, pa je osuo rafalnu paljbu po SDA-u, spominjući ugovor iz Mostara, koji je davno prestao da važi, a za koji se HDZ hvata uvijek kada kreira narativ o legitimnim predstavnicima u BiH.

    Izmišljenja opasna tvorevina pod kojom se zapravo legalizuje dominacija manjine nad većinom, što demokratski sistemi ne poznaju, ali poniženje Bošnjaka kao naroda danas je dvostruko odjeknulo u javnosti.

    Prvo, Kemal Ademović je predložio sam sebe za rukovodstvo Doma naroda (!?), sakrivši se iza nekog fantomskog pisma trojice predsjednika stranaka (SDP, NS, NIP) u kojem mu kao zahtjev traže da sam sebe nominuje, mimo volje ostala četiri delegata u Klubu Bošnjaka. Izabran je Kemal Ademović i to voljom HDZ-ovih i SNSD-ovih delegata!

    Zašto, kada znamo da je Čović godinama unazad uvijek mantrao o tome da se legitimnost crpi iz domova naroda, gdje su smješteni Bošnjaci, Hrvati i Srbi po volji stranaka, jer ovaj dom nije volja građana, pa kao tamo sjede legitimni!

    Odgovor je vrlo jednostavan. Ostatak stranaka od Osmorke, danas neka šestorka pomoći će HDZ-u da ipak tu legitimnost ostvare i kod izbora članova Predsjedništva BiH! Za to im je neophodna prohodnost, ako ništa u Kolegiju Parlamenta BiH.

    Rok od šest mjeseci počinje teći kada se formiraju i niži nivoi vlasti. Nema sumnje da će šestorka koja obnaša vlast na državnom nivou sa HDZ-om i SNSD-om podržati ‘legitimno’, iako su taj pojam zajedno s HDZ-om i SNSD-om danas sahranili. Ili pak legitimno vrijedi isključio za Hrvate, a što nam je pokazao Christian Schmidt svojom odlukom od 2. oktobra.

    On je štiteći HDZ uveo BiH u dalje etničke podjele!

    Ne važi ‘legitimno’ ni u Federaciji za Bošnjake. Tu se traži većina u Predstavničkom domu. Sakupljaju se potpisi, šalju se međunarodnoj zajednici prije svih Ambasadi SAD-a i OHR-u…Ima razlog zašto je to tako.

    Ovo ludilo uspostave vlasti kreirali su direktno američki ambasador Michael Murphy, kojeg je također ujeo vuk kojeg je hranio. Naime, ponižene su danas i Sjedinjene Američke Države, tačnije Murphy, koji je nakon progutane žabe i izbora Marinka Čavare u rukovodstvo PDPSBiH danas prinuđen progutati novu prihvatajući imenovanje Nikole Špirića u rukovodstvo Doma naroda PSBiH. Obojica su na nepopularnoj crnoj listi SAD-a. Murphy će to morati objasniti u State Departmentu, s obzirom da je vodio procese uspostave vlasti, pa se nerijetko, prema tvrdnjama učesnika pregovora javljao telefonski gdje je putem ‘speakerphona’ slagao vlast. I nema potrebe da iskazuju novo razočarenje, znamo da su razočarani! I mnogi su građani BiH razočarani u njihovu politiku.

    Ambasada SAD je željela vlast u kojoj nema SDA! To je sada vidljivije više nego ikad.

    No, danas smo još plastičnije uvidjeli da domovi naroda ne trebaju postojati u obliku kakvom sada djeluju, ali je iluzorno očekivati da ‘šestorka’ to ponudi HDZ-u kao ultimatum, za eventualne izmjene Izbornog zakona i Ustava BIH kada je riječ o izboru u Predsjedništvo BiH.

    A, jasno je da nikada niko ne smije pristati na tzv. legitimno etničko predstavljanje u Predsjedništvu BiH, odnosno da narodi biraju članove Predsjedništva – to bi bila veleizdaja.

    Ovo što gledamo do sada izdaja je, a sprema li se i veleizdaja? I nije izdaja jer SDA nije u vlasti, već što svojim potezima odabrani kadrovi ruše ugled Bosne i Hercegovine postavljajući na važne funkcije osobe omražene na zapadnom svijetu. Osobe koje rade na razgradnji BiH, osobe koje svojim nečinjenjem pokazuju da je BiH nemoguća država, a nije li to ratni cilj agresora!

    (NAP)

    1...91011...41Stranica 10 of 41

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj