Istrage

Zbog ratnih zločina u BiH: Američke vlasti uhapsile bh. državljanina koji se preziva Miljković, vjerovatno je u pitanju bivši pripadnik vojske Fikreta Abdića!

Bh. državljanin Sead Miljković uhapšen u SAD-u na osnovu Interpolove potjernice raspisane u Bosni im Hercegovini. Vijest o hapšenju bh. državljanina objavio je američki Forbes. Oni u tekstu navode da je Bosanac koji se preziva Miljković živio u SAD-u pod lažnim imenom Sead Đukić. Prema nezvaničnim informacijama Istrage, postoji velika vjerovatnoća da je u pitanju bivši pripadnik vojske Fikreta Abdića koji je osumnjičen za ratne zločine na podučju Velike Kladuše.

“Posljednje 24 godine Sead Đukić živio je mirnim životom sa suprugom i kćerkom, smješten u minijaturnoj kućici od crvene cigle, koju od ceste zaklanjaju dva platane ispred i brežuljak sa strane. Jedini pogled je na drugu stranu, na kojoj se godinama ponosno vijori američka zastava. Svaki susjedski domoljub možda nije bio zabrinut zbog Đukića. Bar donedavno. Ranije ovog mjeseca, imigrantski policajci upali su u njegov dom i tvrdili da njegovo rođeno ime nije Đukić, nego Miljković. U optužnici i nalogu za pretres koji je otpečaćen prošle sedmice stoji da je bio na Interpolovoj crvenoj potjernici i da ga traže vlasti u Bosni i Hercegovini zbog navodnog počinjenja ratnih zločina tijekom rata u BiH”, navodi Forbes.

Iako je možda mogao promijeniti svoje ime, nije mogao promijeniti ni lice ni otiske prstiju, nastavlja Forbes, koji se poziva na izvještaj američkog Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS), koje je koristilo softver za prepoznavanje lica i otiske prstiju kako bi “uskladilo američku evidenciju za Đukića s dosjeima Bosne i Hercegovine za Miljkovića”.

Ni američka policija, ni Forbes nisu dali više informacija o njegovim navodnim ratnim zločinima. Uhapšen je prošle sedmice, baš kad je sa suprugom krenuo u Cancun; Miljković (ili Đukić) platio je kauciju od 30.000 dolara dok čeka daljnje radnje suda.

“Sada se suočava s optužbom da je dao lažne izjave prilikom podnošenja zahtjeva za američku putovnicu. Nije jasno hoće li mu se suditi i za ratne zločine. Ni odvjetnik optuženika ni DHS nisu dali komentar. Interpol također nije odgovorio na zahtjev za komentar”, objavio je Forbes.

Istraga.ba je kontaktirala Tužilaštvo USK. S obzirom na to da je radno vrijeme završeno, nisu nam mogli potvrditi da je bh. državljanin Miljković uhapšen na osnovu potjerice čije je raspisivanje tražilo to tužilaštvo. No, potvrdili su nam da u njihovom sistemu postoji osoba koja se preziva Miljković, a za kojom je raspisana Interpolova potjernica zbog ratnih zločina u Velikoj Kladuši. Također su nam potvrdili da Miljković kojeg oni potražuju živi u SAD-u. No, preciznije informacije Tužilaštvo USK bi trebalo dati u srijedu ujutro, nakon što službeno obave provjere u Interpolu.

Nova drama u Vijeću ministara BiH: Čović “otima” Bošnjacima mjesto direktora Elektroprijenosa, Miro Džakula kandidat, Krišto blokira imenovanje SNSD-ovog ministra finansija

“Bit će ispoštovana rotacija za Elektroprijenos i sada će biti Bošnjak na čelu. Ja ne volim taj princip, ali mora se poštovati”, kazao je na konferenciji za medije 19. maja federalni premijer Nermin Nikšić, govoreći o imenovanjima direktora državnih javnih preduzeća.

Samo mjesec kasnije, Nermin Nikšić odustaje od pozicije generalnog direktora Elektroprijenosa. Dragan Čović je zatražio, a predsjednik SDP-a pristao. Elektroprijenos BiH će pripasti HDZ-u, a novi direktor bi trebao, kako saznaje Istraga, trebao biti bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula.

Predsjednik SDP-a i federalni premijer Nermin Nikšić je, prema informacijama Istrage, zamolio Dragana Čovića da malo pričekaju sa imenovanjem direktora Elektroprijenosa kako bi ublažio udare u Sarajevu. No, lider HDZ-a ne odustaje. On želi svoj čovjeka na čelu Elektroprijenosa kojim je proteklih deset godina upravljao HDZ-ov kadar Matan Žarić. Protiv Žarića je, podsjećamo, krajem prošle godine Tužilaštvo BIH podiglo optužnicu zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja i ovlaštenja.

Žarićev nasljednik Miro Džakula prošle je sedmice predao dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje. Novinarima je tokom primopredaje kazao da ide u Hercegovinu da se odmori, ne objelodanjujući svoje planove za budućnost. No, nekoliko medija iz Republike Srpske je već objavilo da Džakula želi biti direktor Elektroprijenosa.

O imenovanju direktora Elektroprijenosa odlučuje Upravni odbor kojeg imenuju entitetske vlade koje su, faktički, dioničari ove državne kompanije. Nikšić je već rekao Draganu Čoviću da će pristati na imenovanje Mire Džakule. Međutim, SNSD se protivi Džakulinom imenovanju, nakon što je federalni ministar finansija Toni Kraljević (HDZ) spriječio podjelu 200 miliona KM od akciza na gorivo.

“Bez saglasnosti Vlade RS-a Džakula ne može biti imenovan”, tvrdi sagovornik Istrage iz Vlade FBiH.

Kako bi natjerali SNSD da pristane na Džakulino imenovanje, čelni ljudi HDZ-a sada blokiraju imenovanje ministra finansija i trezora BiH. Podsjetimo, SNSD-ov kadar Zoran Tegeltija obavljao je funkciju ministra finansija BiH sve do prošle sedmice kada je preuzeo dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje. SNSD je za Tegeltijinog nasljednika predložio Srđana Amidžića, koji je trenutno odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka. Da bi Amidžić bio imenovan za ministra, njegovo imenovanje bi trebala predložiti predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

“Krišto, međutim, odugovlači za prijedlogom. Štaviše, ona nije poslala Amidžićevo ime na provjere u sigurnosne agencije, što je preduslov za formalno predlaganje njegovog imenovanja”, kazao je za Istraga.ba sagovornik iz Vijeća ministara BiH.

Na ovaj način Dragan Čović pokušava natjerati Milorada Dodika da popusti u vezi sa Džakulom i Elektroprijenosom BiH. Federalni premijer Nermin Nikšić je, rekosmo, već pristao da HDZ-ov kadar i naredne četiri godine upravlja Elektroprijenosom BiH.

Apelaciono vijeće Suda BiH presudilo: Alisi Mutap 2,5 godine, Hasanu Dupovcu 3 godine zatvora zbog slučaja Dženan Memić

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine proglasilo je krivim Alisu Ramić-Mutap i Hasana Dupovca zbog slučaja Dženan Memić. Ostali optuženi oslobođeni su krivice.

Dupovac je osuđen na 3 godine zatvora, a Alisa Mutap na dvije i po godine.

Apelaciono vijeće je konstatovalo da u ovom slučaju nije postojala organizirana grupa koja je sa Zijadom Mutapom na čelu trebala prikrivati dokaze u slučaju smrti Dženana Memića.

S obzirom na to da su u prvostepenom postupku bili oslobođeni, a da su pred Apelacionim vijećem osuđeni, postoji pravo žalbe na ovu presudu.

Podsjećamo, Alisa Ramić-Mutap bivša je djevojka Dženana Memića s kojim je bila u noći 8. februara 2016. godine u ilidžanskoj Velikoj Aleji. Te noći Memić je, na zasada neutvrđen način, zadobio povrede usljed kojih je 15. februara preminuo u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Alisa Mutap-Ramić je također zadobila teške povrede i tvrdila je da se ne sjeća detalja iz kobne noći. Apelaciono vijeće Suda BiH, pak, misli da ona na taj način svjesno prikriva šta se desilo, te da na taj način pomaže osobi ili osobama koje su, na nepoznat način, nanijele povrede njoj i njenom tadašnjem momku Dženanu Memiću.

Osuđeni Hasan Dupovac je pripadnik MUP-a Kantona Sarajevo koji je vodio istragu o spornom događaju na Ilidži. Sud smatra da je tokom istrage napravio nekoliko propusta zbog čega je proglašen krivim.

Zijad Mutap je otac Alise Ramić-Mutap. Njega je Tužilaštvo BIH tertilo da je na čelu organizirane kriminalne grupe koja je svjesno prikrivala dokaze o ovom slučaju. No, on je oslobođen.

Josip Barić je, također, pripadnik MUP-a KS koji je vodio istragu o samom slučaju. Bio je optužen da nije izuzeo krvavi džemper Alise Ramić. I on je oslobođen odgovornosti jer je Apelaciono vijeće utvrdio da se radi o nebitnoj činjenici.

Među optuženima u ovom slučaju je i Muamer Ožegović, recepcionar u jednom od hotela na Ilidži koji je optužen zbog brisanja snimka. Ni za njega nije bilo dokaza da je počinio krivično djelo, jer je taj snimak, faktički, irelevantan.

Nakon kulture, na redu je šport: Sanja Vlaisavljević odobrila više novca košarkaškom i rukometnom savezu Herceg-Bosne nego Plivačkom savezu FBiH!

Lana Pudar će plivati u finalu Svjetskog prvenstva. Ali Lanini rezultati za Federalno ministarstvo kulture i športa sa Sanjom Vlaisavljević na čelu očito nisu donijeli dovoljno bodova Plivačkom savezu Federacije BiH prilikom rangiranja sportskih udruženja kojima su dodijeljeni grantovi. To što je “posebni kriterij” za podjelu grantova bio i “plasman na zvaničnim međunarodnim natjecanjima”, ne znači ništa. Jer da znači, Plivački savez Federacije ne bi dobio samo 20 hiljada maraka,  Rukometni savez Herceg Bosne – 24 hiljade maraka.

Federalna Ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević itekako cijeni sve što ima veze sa Herceg Bosnom.

Košarkaški savez Herceg Bosne dobio je 15 hiljada KM bespovratnih sredstava, a Skijaški savez Federacije BiH tri tisuće manje. Taekwondo savez Federacije Bosne i Hercegovine iz Sarajeva je dobio – 9000 KM, a Cheerleadersice iz Širokog Brijega – 10 tisuća KM.

Šahovski savez Herceg-Bosne doio je 10 hiljada maraka, a Savez klizačkih sportova Bosne i Hercegovine samo šest hiljada maraka.

Atletski savez Federacije Bosne Hercegovine, sa živim i uspješnim Amelom Tukom, dobio je 15 hiljada KM, ali su, zato, dva motociklistička saveza registrirana u Kreševu (Savez FBiH i Savez BiH imaju sjedište u Kreševu) dobila ukupno 29 hiljada KM.

Boćarski savez Bosne i Hercegovine iz Posušja je dobio 15 hiljada KM. Biciklistički savez Federacije BiH samo osam hiljada.

Kada je u pitanju projekat “sufinanciranja izgradnje, rekonstrukcije i opremanja sportskih objekata”, najviše novca, po 50 hiljada KM, dobili su FK Sarajevo i HŠK Zrinjski.

Veći dio novca je podijeljen športskim klubovima povezanim sa HDZ-m BiH. Uzet ćemo samo prvu stranicu objavljenih rezultata.

Dakle, novac za rekonstrukciju sportskih terena i borilišta dobili su – NK Troglav iz Livna (20 hiljada), Općina Domaljevac-Šamac (10 hiljada), NK Široki Brijeg (15 hiljada), Bokserski klub Mostar (4000), Udruga NK Hajduk Oraške (10 hiljada), Hrvatski rukometni klub Grude (5000), Tekvando klub Poskok Posušje (15 hiljada) …. Kompletnu listu podjele novca za sportske objekte možete pročitati ovdje.

Život i smrt ubice Nermina Sulejmanovića: USKOK ga hapsio zbog krijumčarenja marihuane, pružao utočište pripadnicima Čepinske skupine i radio za kriminalnu grupu Elvira Kuduzovića koja je imala sobu za mučenje!

Noć prije nego što će Nermin Sulejmanović započeti svoj krvavi pohod, na području Brčko distrikta su zapaljena dva skupocjena automobila. Oba su bila u vlasništvu Elvira Kuduzovića, vođe najopasnije kriminalne organizacije iz Gradačca. Upravo za Kuduzovićevu mafijašku organizaciju radio je ubica Sulejmanović. Posljednji veći posao za Elvira Kuduzovića Sulejmanović je odradio prije petnaestak dana prije masakra u Gradačcu. Oteli su jedan BMW mladiću iz Posavine (ime poznato redakciji Istrage) koji je je bio na kamati kod Elvira Kuduzovića.

No, ono što je donekle remetilo odnose Kuduzovića i Sulejmanovića bilo je Nerminovo uvjerenje da je njegova nevjenčana supruga Nizama Hećimović ranije bila u ljubavnoj vezi sa njegovim šefom – Elvirom Kuduzovićem.

Stoga istražni organi sumnjaju da bi paljevina Kuduzovićevih automobila mogla imate veze sa Nerminom Sulejmanovićem i masakrom koji je uslijedio.

Ubica Sulejmanović je, rekosmo, bio povezan sa glavnim mafijaškim bosom iz Gradačca Elvirom Kuduzovićem čiji je veći dio grupe “pao” 2013. godine. U optužnici protiv Elvira Kuduzovića njegovog brata Alena, zatim Reše Kuduzovića, Emira Ademovića, Marka Šokčevića, Amera Emića  Ismara Kapetanovića, Emira Delića i Elvedina Mašića je navedeno da su u periodu od 2006. do 2013. organizovali grupu koja je počinila više iznuda, zelenaštava, prevara, teških krađa, držanja oružja i drugih krivičnih djela. Optuženi Emir Ademović je bio pripadnik MUP-a Tuzlanskog kantona. On je blisko sarađivao sa kriminalnom grupom Elvira Kuduzovića zbog čega je, na kraju, i osuđen za krivično djelo – odavanje službene tajne i zloupotrebu položaja. Alen Kuduzović,  brat Elvira Kuduzovića se nagodio sa Tužilaštvom TK i dobio kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i četiri mjeseca. No, umjesto i zatvor, on je pobjegao u Hrvatsku. Upravo u Hrvatskoj dolazi do izražaja veza Kuduzović-Sulejmanović.

Akcija Nikita – ubica Sulejmanović hapšen u Hrvatskoj

Zajedno sa Alenom Kuduzovićem, bratom Elvira Kuduzovića, masovni ubica iz Gradačca Nermin Sulejmanović hapšen je u Hrvatskoj u okviru akcije Nikita. Njih dvojica su, naime, bili dio kriminalne grupacije koja je iz Albanije do Hrvatske (uhapšeni kod Primoštena) prebacili 806 kilograma marihuane. Sulejmanović je, zajedno sa Kuduzovićem, bio zadužen za istovar droge koja je brodom  ‘Poslušan’ 2014. godine prebačena u Hrvatsku. Vođa te kriminalne grupe bio je bh. državljanin Nikola Stojanović. Sulejmavić je priznao krivicu i nakon okončanja postupka vratio se u BiH gdje nastavlja raditi za kriminalnu grupu Elvira Kuduzovića.

Sobą za mučenje

Kada su pripadici policijske prije deset godina proveli akciju “Butik”, i razbili kriminalnu grupu Elvira Kuduzovića, u njegovoj je kući, pored privatne teretane, pronađena je soba za mučenje. Tu je, prema informacijama Istrage, povremeno bio angažiran ubica Nermin Sulejmanović.

“Nije mi prvi put da ubijem”, reći će Sulejmanović u jednom od obraćanja tokom svoh ubilačkoh pohoda.

Koga je to, prije petka, ubio Sulejmanović, jer nikada nije procesuiran za ubistvo?

Nermin Sulejmanović je osuđen za pokušaj ubistva u Gradačcu. Naime, on je, u saradnji sa Elvirom Kuduzovićem i njegovom porodicom 2005. godine metalnom šipkom pretukao jednog radnika (E.Dž) u Gradačcu, za šta je osuđen na pet i po godina zatvora. Kuduzović i drugi organizatori su tada pobjegli u Mađarsku i nisu procesuirsani.

Sulejmanovićeve veze sa Čepinskom skupinom  

“Sedam osoba, među kojima je i Dragan Baković Bambur iz Čepina uhićeni su u zajedničkoj akciji USKOK-a i policije kodnog naziva Lignja. Sumnjiče se za udruživanje u grupu u sklopu koje su počinili općeopasnu radnju te za pomaganje počinitelju nakon počinjenja djela. Konkretnije, sumnjiči ih se za palež vikendice Radovana Ortynskog, bivšeg glavnog državnog odvjetnika”, glasila je vijest objavljena 2018. godine u hrvatskim medijima.

Vikendica državnog odvjetnika Ortynskog koja se nalazila u Postirama na Braču zapaljena je u aprilu 2017. godine. Na mjestu paljevine pronađena je krv i policija je posumnjala da je jedan od napadača zadobio povrede. Kasnije će se utvrditi da je to bio Milan B., koji je zadobio teške opekotine. On je, prema informacijama hrvatske policije objavljenim u tamošnjim medijima, prebačen u BiH, gdje se liječio. Nakon toga je prebačen u Njemačku.

Prema informacijama Istrage, tokom skrivanja u BiH o Milanu B. su se brinuli članovi grupe Elvira Kuduzovića među kojima je bio i ubica Nermin Sulejmanović.

Otkrivamo nove detalje: Ubica Nermin Sulejmanović za 16. avgust u Brčkom imao zakazano vjenčanje sa ženom iz Njemačke!

Masovni ubica iz Gradačca Nermin Sulejmanović za prošlu je srijedu (16. avgust) imao zakazano vjenčanje sa trećom ženom, saznaje Istraga.ba.

Vjenčanje je trebalo biti obavljeno u Brčkom, a žena koja mu je trebala postati supruga je, kako saznajemo, iz Njemačke.  Sulejmanović je tih dana kupio i kuću u Brčkom gdje je trebao preseliti, a razmatrao je i prodaju kuće u kojoj je živio sa nevjenčanom suprugom Nizamom Hećimović.

No, pet dana prije zakazanog vjenčanja Sulejmanović je ubio nevjenčanu suprugu i još tri osobe u krvavom pohodu u Gradačcu. Svoj zločin uživo je prenosio na društvenim mrežama.

Posljednjih dana u medijima se spekuliralo kako je ubica saznao adresu na kojoj se nalazila njegova nevjenčana supruga koja je napustila njihovu kuću nekoliko dana prije zločina. No, internom istragom je utvrđeno da policajka iz Gradačca Dženana Selimović nije otkrila lokaciju na kojoj se nalazila Sulejmanovićeva žrtva. Ona je suspendirana zbog drugih veza sa ubicom Sulejmanovićem koji je bio “kriminalno aktivno lice”. Nermin Sulejmanović je, prema ranije objavljenim informacijama, bio administrator grupe koja je otkrivala policijske radare. Suadministratorica te grupe je, prema informacijama Istrage, bila kćerka načelnika policije u Gradačcu. Ali nijedna od njih dvije nije otkrila adresu Nizame Hećimović.

Jedan trag policije je posebno interesantan. Nakon što ga je Nizama Hećimović napustila, Nermin Sulejmanović je, prema informacijama Istrage, pozvao njene rodice i rekao im da dođu po njene stvari. U torbu je, potom, stavio telefon koji je povezao sa svojim telefonom. Na taj je način namjeravao otkriti lokaciju na kojoj se nalazi njegova nevjenčana supruga. Rodice su, međutim, nedaleko od kuće otkrile telefon u torbi i odlučile su vratiti Nizamine stvari Nerminu Sulejmanoviću. Tako je propao njegov plan da je locira.

Međutim, na dan ubistva Sulejmanović je, sumnjajući da je Nizama kod tetke otišao do njene kuće gdje je pronašao nevjenčanu suprugu. Nakon što je upucao sina Nizamine tetke, oteo je svoju nevjenčanu suprugu i nakon toga započeo svoj ubilački pohod.

Plan Hrvatske: Lobiranjem bh. agentice Bavčić i žalbom žele poništiti presudu Kovačević!

Odluka o žalbi na presudu ‘Kovačević protiv BiH’, ovisi o agentici Harisi Bavčić v.d. zastupnice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Zbog važnosti same presude i njenog utjecaja na put BiH ka Evropskoj uniji, bilo bi potrebno da Bavčić zatraži i mišljenje resornog ministarstva ili čak Vijeća ministara BiH.

Činjenica je da već šesti put Evropski sud za ljudska prava utvrđuje da Bosna i Hercegovina krši ljudska prava građana u procesu izbora za funkcije u institucijama vlasti, pa je pitanje ima li žalba uopće smisla.

Dakle, žalba ne uklanja činjenicu da BiH krši ljudska prava, a interes u žalbi vide isključivo HDZ BiH i Zagreb kojima je ovom presudom izbijen ‘as’ iz rukava, koji su mislili povući u vrijeme koje dolazi, a za kada je planirana nova reforma Izbornog zakona BiH. Jer ovom presudom ‘mrtva je’ priča o legitimnom predstavljanju.

Osim HDZ BiH i Vlada Hrvatske također je jako zainteresirana za Izborni zakon BiH (!?), i uprkos presudama oni čvrsto stoje na retrogradnim stajalištima koji uključuju legitimno predstavljanje. Hrvatski narodni sabor bijesan je zbog presude, a vjerovatno i zbog činjenice da lobiranja nisu urodila plodom, pa sada vide šansu da preko žalbe ponište presudu Kovačević.

Presudu je donijelo vijeće od sedam sudija u sljedećem sastavu: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija), predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (Bosna i Hercegovina), Lulia Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska).

Gabriele Kucsko-Stadlmayer je sutkinja koja je izdvojila svoje mišljenje, a upravo njime maše HDZ i Hrvatska, a što se može dovesti u vezu sa eventualnim podnošenjem žalbe. A, o tužbi Kovačevića znali su predstavnici HDZ-a BiH, pa se prema tvrdnjama naših izvora još 17. maja na Islandu kada je zasjedalo Vijeće Evrope govorilo o tome i lobiralo na sudije. Nema sumnje da je jedno od ključnih uloga igrala generalna sekretarka Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić.

Kasnije, kada su saznali kakva je presuda, i prije zvanične objave hrvatski mediji obrušili su se na sudiju ESLJP Farisa Vehabovića. Tako je Večernji list, odnosno autor Zoran Krešić 6. avgusta 2023. godine bavio se Vehabovićem, pišući o tome da mu je prije dvije godine istekao mandat. Nazvali su ga bošnjačkim lobistom!?

No, sve to nije spriječilo sudije u Strazburu da u posljednjoj presudi ‘Kovačević’ utvrde da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, očigledno uživaju privilegiran položaj u sadašnjem sistemu.

Sve to, iako tvrde suprotno, ne zanima Dragana Čovića, pa će učiniti sve da se žalba uputi, a što bi presudu dovelo pred veliko vijeće.

Pravilo 73. glasi:

„U skladu s člankom 43. Konvencije, svaka stranka u predmetu može iznimno, u roku od tri mjeseca od dana izricanja presude vijeća, dostaviti u pisanom obliku Sekretarijatu zahtjev da se predmet uputi velikom vijeću. Stranka je obavezna u svom zahtjevu pobliže odrediti važno pitanje koje utječe na tumačenje ili primjenu Konvencije ili dodatnih protokola, ili ozbiljno otvoreno pitanje općeg značaja, koji po njenom mišljenju zaslužuje da ga razmotri veliko vijeće.

Odbor sastavljen od pet sudija velikog vijeća, osnovan u skladu s pravilo 24. stavom 5., ispituje zahtjev samo na temelju postojećeg spisa predmeta. On prihvaća zahtjev samo ako smatra da taj predmet zaista otvara takvo pitanje ili problem. Odluka o odbijanju zahtjeva ne treba biti obrazložena.

Ako odbor prihvati zahtjev, veliko vijeće odlučuje u predmetu presudom“.

S obzirom da je hrvatski premijer Andrej Plenković otvoreno priznao da je lobirao kod visokog predstavnika Christiana Schmidta za nametnuta rješenja u izbornoj noći, ne treba imati sumnju da će učiniti sve da se ova značajna presuda eventualno poništi!

Jednako kao što Christian Schmidt namjerava 13. i 14. septembra organizirati sastanak u Vijeću Evrope opet zajedno sa generalnom sekretarkom Vijeća Evrope Marijom Pejčinović Burić, a kako bi se zaštitio od posljedica nadolazeće presude po apelaciji Demokratske fronte protiv njegovih nametnutih rješenja.

Podsjećamo, Evropski sud za ljudska prava zatražio je izjašnjavanje od OHR-a u vezi sa amandmanima Christiana Schmidta na Ustav FBiH u julu 2023. godine.

I nema sumnje da je sva žurba HDZ-a u vezi izmjena Izbornog zakona bila upravo zbog ovih apelacija, a njihov strah od presuda je postao stvarnost, zato ne treba imati sumnje da će u Briselu, ali i na drugim mjestima, povući svaku vezu ne bi li lobiranjima ‘kupili’ pojedine sudije u Strazburu te tako onemogućili Sud da nastavi maksimalno ozbiljno slijediti evropske pravne norme, o čemu svjedoče presude obespravljenih građana protiv BiH.

(NAP)

Verbalni delikt u Republici Srpskoj: Povratnik u Zvorniku (pre)glasno rekao da je “Dodik debelo krme”, MUP RS ga kaznio sa 100 KM!

“Dodik je debeli krmak. Ne bojim se ni policije niti načelnika policije, već samo dragog Allaha”.

Zbog ovih glasno izgovorenih riječi Salih Nožinović, bošnjački povratnik u Zvornik, morat će platiti kaznu u iznosu od 100 KM.

Naime, MUP Republike Srpske izdao je Nožinoviću prekršajni nalog jer je “glasno”, ispred jednog ugostiteljskog objekta u Zvorniku, vrijeđao predsjednika RS Milorada Dodika.

“Imenovani (Salih Nožinović) je navedenog dana (4. avgusta 2023. godine) narušio javni red i mir iz člana 7 ZORiM-a na taj način što je povišenim i drskim tonom više puta govorio ispred ugostiteljskog objekta La Scala:”Dodik je debeli krmak. Ne bojim se ni policije niti načelnika policije, već samo dragog Allaha” te je time kod lica Nikola Kukolj izazvao uznemirenost i strah”, navedeno je u “opisu prekršaja”.

Prekršajni nalog Policijska stanica Zvornik je izdala 27. avgusta, odnosno 23 dana nakon što je Nožinović “glasno” uvijedio Dodika i tako izazvao uznemirenost Nikole Kukolja.

Evo na osnovu kojih odredaba Zakona o javnom redu i miru je kažnjen Salih Nožinović.

“Ko narušava javni red i mir svađom, vikom, vriskom, izvođenjem ili reprodukcijom muzičkih sadržaja ili tekstova, nošenjem ili isticanjem simbola, slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja i drugim nepristojnim ili drskim ponašanjem, osim ako se navedeno ne odnosi na javno izneseno mišljenje o radu državnih organa, te drugih javnih organa i organizacija kazniće se novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM”, piše u članu 7. Zakona.

U Zakonu, dakle, piše da se kazna ne može izreći ako se “uvredljivi sadržaj” odnosi na državne i druge javne organe.

Predsjednik RS i Policija RS su javni i organi. No, to nije spriječilo MUP RS da napiše prekršajni nalog jer je, prema njihovom zapisniku, Salih Nožinović na drzak način govorio da je “Dodik debeli krmak”.

Osim što se zloupotebljava Zakon o javnom redu i miru, vlasti Republike Srpske su nedavno izmijenile i Krivični zakon kojim je kriminalizirana kleveta.

“Stvoren je osnov za otvaranja brojnih krivičnih postupaka, kako protiv novinara, medija, aktivista i opozicionih političara, tako i protiv svih ostalih koji ukazuju na bilo kakav društveni problem na javnom mjestu. Bez obzira na istinitost navoda koje iznose, svi se mogu suočiti s mjerama koje sa sobom nosi krivični postupak, a koje smo imali priliku da gledamo proteklih godina kroz brojne pravosudne farse i političke obračune posredstvom tužilaštava”, saopćeno je iz Transparency Internationala nakon usvajanja ovog Zakona.

Agentice Monika Mijić i Jelena Cvijetić potpisale “žalbu”: Bosna i Hercegovina službeno zatražila preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević!

Bosna i Hercegovina uputila je “žalbu” Evropskom sudu za ljudska prava na odluku u slučaju Slaven Kovačević, saznaje Istraga.ba u Uredu agenata BiH pred ovim Sudom.

Zahtjev za preispitivanje (žalba) potpisale su dvije bh. agentice – Monika Mijić i Jelena Cvijetić. “Žalba” je upućena 19. septembra, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u. Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktualni saziv Vijeća ministara BiH je Jelenu Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine.

Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno  zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.

Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Nezadovoljne ovim odlukama, bh. agentice Monija Mijić (HDZ) i Jelena Cvijetić (SNSD) uputile su zahtjev za preispitivanje. Agentica Harisa Bavčić nije potpisala ovu žalbu, iako je, kako saznajemo, podržala kolegice prilikom sačinjavanja zahtjeva za preispitivanje. Danas smo pokušali dobiti komentar od agentice Bavčić, ali ona nije odgovarala na naše poruke.

Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.

Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenst prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.

U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te dvoje potpredsjednika. Osim njih, tu je još u dvoje sudija koji se rotiraju, a koji se biraju među sudijama iz preostalih odjela. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.

Upravo od ovog zahtjeva za preispitivanje čelnici SNSD-a i HDZ-a namjeravaju, uz prećutnu saglasnost Naše stranke, NiP-a i SDP-a, poništiti odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je utvrdio da u BiH, osim etničke, postoji i teritorijalna diskriminacija. Provedbom ove presude BiH bi se dodatno približila EU.

Prema informacijama Istrage, zvaničnici Republike Hrvatske i OHR-a angažirali su se da Evropski sud preko Velikog vijeća ospori prvobitnu odluku.

Mirjana Marinković-Lepić i vladajuća koalicija opet pogrešno brojali: U Budžetu upisali pogrešan kod, 12,8 miliona KM namijenjenih za besplatne udžbenike osnovcima – propalo!

Najmanje 12,8 miliona maraka namijenjenih za kupovinu udžbenika za učenike do petog razdreda osnovnih škola u Federaciji ostalo je neiskorišteno jer je Predstavnilčki dom FBiH prilikom usvajanja Budžeta pogriješio ekonomski kod.

“Sredstva su, faktički, blokirana jer bez rebalansa budžeta ne mogu biti realizirana”, kazao je za Istragu sagovornik iz Ministarstva finansija BiH.

“Prilikom usvajanja zajedničkog amandmana u januaru mjesecu ove godine, u federalnom parlamentu, došlo je do greške u ekonomskom kodu. Dakle, amandman koji se odnosi na povećan utrošak za nabavku udžbenika za djecu u OŠ od 1. do 5. razreda u čitavoj Federaciji. Desilo se to da ta greška nije ispravljena. Prilikom neusvajanja rebalansa budžeta u julu mjesecu, ostalo je sve na čekanju. I meni je zaista žao da su djeca dovedena u ovu situaciju, ali i roditelji, nastavci”, kazala je sredinom septembra federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković.

Budžet su, podsjećamo, u januaru ove godine usvojili zastupnici HDZ-a, Naše stranke, NiP-a i SDP-a. S obzirom na to da je na veći dio budžeta djelovano amandmanski, upisan je pogrešan ekonomski kod. U momentu usvajanja Budžeta, Predstavničkim domom FBIH je predsjedavala Mirjana Marinković-Lepić koja se iskazala u nepoznavanju rimskih brojeva. Marinković-Lepić je, kako saznajemo, obavijestila Vladu FBiH da je u pitanju “samo tehnička greška”, te da nema smetnji da se novac namijenjen za udžbenike iskoristi.  Međutim, Vlada FBiH ovaj novac nije mogla iskoristiti prije rebalansa budžeta. No, za rebalans budžeta u ovom trenutku vladajuća koalicija nema dovoljno ruku u Predstavničkom domu FBiH jer postoje nesuglasice na relaciji HDZ 1990 i HDZ BiH. Bez glasova HDZ-a 1990 vladajuća koalicija nema potrebnu većinu u Predstavničkom domu FBiH.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...