Facebook Twitter Youtube
    Najnoviji

    Politika

    Općine Široki Brijeg, Stolac i Tomislavgrad uzalud tražile pomoć: Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić sakrio zahtjeve za angažovanje helikoptera za gašenje požara

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić sakrio je tri zahtjeva lokalnih zajednica koje su od Oružanih snaga tražile angažman helikoptera za gašenje požara. U pitanju su zahtjevi iz općina Široki Brijeg, Stolac i Tomislavgrad koji su 2., 7. i 8. avgusta dostavljene najprije Ministarstvu sigurnosti BiH. Sukladno proceduri ovi zahtjevi su, potom, proslijeđeni Ministarstvu odbrane BiH koje je trebalo svu dokumentaciju proslijediti Predsjedništvu BiH na konačno odlučivanje o angažmanu helikoptera Oružanih snaga BiH.

    “Nama ti zahtjevi nisu došli”, potvrdili su za Istragu u Kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića.

    Istraga je u posjedu dokumentacije Ministarstva sigurnosti koja dokazuje da su zahtjevi proslijeđeni Ministarstvu odbrane na dalje postupanje.

    zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić

    “U skladu sa Sporazumom o saradnji između Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH u oblasti reagovanja na prirodne ili druge nesreće, Pravilnikom o pružanju vojne pomoći civilnim organima u reagovanju na prirodne i druge katastrofe i nesreće, a prema Standardnim operativnim procedurama Oružanih snaga BiH na pružanju pomoći civilnim organima u reagovanju na prirodne ili druge nesreće, u prilogu vam dostavljamo zahtjev za angažovanje helikoptera Oružanih snaga BiH za gašenje požara na području Crnač – Široki Brijeg“, navedeno je u Zahtjevu Ministarstva sigurnosti BiH upućenom Ministarstvu odbrane BiH 2. avgusta 2021. godine.

    Identične Zahtjeve ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić proslijedio je 7. i 8. avgusta, a oni su se odnosili na požare na području općina Stolac i Tomislavgrad.

    U Ministarstvu odbrane BiH potvrdili su nam da su zaprimili ove zahtjeve i da je sve dostavljeno zamjeniku ministra odbrane Mirku Okoliću koji je dokumentaciju trebao proslijediti Predsjedništvu BiH – koje daje konačnu saglasnost na angažman helikoptera. Zahtjevi, međutim, nikada nisu stigli u Predsjedništvo BiH, što su nam potvrdili i u Kabinetu predsjedavajućeg Komšića.

    Prema pisanju Večernjeg lista od 3. avgusta ove godine, zbog požara u mjestu Gornji Crnač pored Širokog Brijega, zatražena je pomoć helikoptera Oružanih snaga.

    “Izgorjela je velika površina šume, voćnjaka, a vatrena stihija prijetila je obiteljskim kućama koje su gasitelji uspjeli obraniti”, objavljeno je tada.

    Kada je u pitanju požar na području Stoca, on je od utorka ponovo aktivan. Požar se, kako su potvrdili iz Operativnog centra civilne zaštite i vatrogastva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) kreće prema naseljenim mjestima Boljuni, Podkula, Zaušje, Stupišta i Podosoje. Zbog tih je požara 7. avgusta zatražen angažman helikoptera Oružanih snaga. Ministarstvo sigurnosti je dostavilo dokumente Ministarstvu odbrane, ali oni su završili u ladici zamjenika ministra odbrane Mirka Okolića (SNSD)

    Početkom ove sedmice situacija s požarom u Tomislavgradu ponovo je postala teška.

    “Stanje se opet zakompliciralo kada je vjetar danas naglo promijenio smjer i aktivirao pojedine dijelove požarišta prema više naselja”, rekao je načelnik Tomislavgrada Ivan Buntić u izjavi koju je 9. avgusta prenio HRT.

    Pema njegovim riječima “teško je stanje u selima Gornjem Brišniku, Zidinama, Čobanovićima, Koritima, Drmića stajama, Grabovici”. No, umjesto helikoptera Oružanih snaga angažiran je kanader iz susjedne Republike Hrvatske.

    Milorad Dodik učestvovao u radu Predsjedništva BiH: Glasao protiv imenovanja rukovodstva Centralne banke, ali Banku nije obezglavio

    Piše:
    Redakcija
    -

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik učestvovao je u radu Predsjedništva BiH čime je prekršio dogovor stranaka iz RS-a o bojkotu rada institucija BiH. On je u ponedjeljak kasno navečer, na vanrednoj telefonskoj sjednici, koju je sazvao predsjedavajući  Željko Komšić, nakon višesatnog odbijanja učestvovanja u radu Predsjedništva, glasao protiv prijedloga odluke o imenovanju Upravnog vijeća Centralne banke BiH. S obzirom na to da nije postojao konsenzus, odluka o izboru Upravnog vijeća Centralne banke nije usvojena. Bez obzira na to, aktualni saziv Vijeća kojem mandat ističe u utorak, nastavit će sa radom do imenovanja novog saziva. To će, prema informacijama Istrage, biti i tumačenje OHR-a koji će se pozvati na odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Sulejmana Tihića od 13. jula 2012. godine kojom je utvrđen kontinuitet vlasti.

    Ustavni sud BiH tada je konstatovao da mandat izabranog ili imenovanog zvaničnika traje do imenovanja ili izbora njegovog nasljednika.

    “Ovakva odredba ima za cilj da osigura kontinuitet vlasti i stalnost Parlamenta u državi, jer nemogućnost konstituiranja tijela nakon izbora ne smije utjecati na mogućnost izvršavanja vlasti, a time i na funkcionalnost države”, konstatovao je Ustavni sud BiH.

    To znači da će guverner CBBiH i predsjedavajući Upravnog vijeća i dalje biti Senad Softić, a ostali čalnovi ostaju Radomir Božić, Šerif Isović, Danijela Martinović i Dragan Kulina.

    Dodikovo pojavljivanje, odnosno učestvovanje u telefonskoj sjednici nije “spriječilo štetne posljedice po RS”. U Upravnom vijeću Centralne banke Milorad Dodik ni ubuduće neće imati većinu. No, nakon ovoga jasno je da je predsjednik SNSD-a prekršio međustranački dogovor u RS-u koji je uslijedio nakon pto je Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je zabranjeno negiranje genocida i drugih počinjenih zločina.

    Nekoliko sati prije izjašnjenja Predsjedništva BiH, novi visoki predstavnik Christian Schmidt u Sarajevu se sastao sa guvernerom Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senadom Softićem.

    Schmidt je naglasio potrebu za postojanjem jake i nezavisne CBBiH – dejtonske institucije koja štiti stabilnost monetarnog i finansijskog sektora BiH od svog osnivanja 1997. godine, čime direktno doprinosi sveukupnoj stabilnosti i razvoju zemlje.

    Visoki predstavnik i guverner CBBiH razmijenili su mišljenje o potrebi očuvanja i daljnjeg razvijanja dosadašnjih uspjeha, te o važnosti kontinuiranog rada upravljačkih struktura CBBiH u cilju očuvanja neometane sposobnosti CBBiH da izvršava svoje ustavne i zakonske obaveze, saopćeno je iz OHR-a.

    Time je, faktički, podržan aktualni saziv upravljačkih struktura CBB-a BiH.

     

    Unatoč zaključcima stranaka iz Republike Srpske: Milorad Dodik potvrdio da će doći u Predsjedništvo BiH na sastanak sa Christianom Schmidtom

    Piše:
    Redakcija
    -

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik potvrdio je u utorak da će doći u Sarajevo na sastanak sa novim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, saznaje Istraga.ba.

    Sastanak sa Schmidtom bi trebao biti u utorak, 3. avgusta, u 11 sati u zgradi Predsjedništva BiH.

    Podsjećamo, predstavnici političkih stranaka iz Republike Srpske (RS) donijeli su odluku da od ponedjeljka, 26. jula, neće učestvovati u radu i odlučivanju državnih institucija u BiH, odnosno u Parlamentu BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.

    Odluka je donesena nakon što je odlazeći visoki predstavniki Valentina Inzka nametnu izmjene i dopune u Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (BiH) kojima se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

    “Mi predstavnici stranaka iz RS-a odlučili smo da nećemo učestvovati u radu u Predsjedništvu, Parlamentu i Vijeću ministara BiH. Srpski predstavnici neće učestvovati u radu i neće donositi odluke dok se ovo ne riješi”, kazao je u ponedjeljak Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS-a.

    Zaključak se, očito, ne odnosi na člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je, prema informacijama Istrage, potvrdio dolazak na sastanak sa budućim visokim predstavnikom Schmidtom.

    Ekskluzivno: Objavljujemo HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona: Čović uz pomoć EU želi nova izborna područja

    Piše:
    Redakcija
    -

    Kadrovi HDZ-a BiH u Interresornoj radnoj grupi za izmjenu Izborog zakona BiH dostavili su svoj prijedlog, saznaje Istraga.ba.

    Borjana Krišto, Bariša Čolak i Josip Brkić traže uvođenje novih područja prilikom izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno, zasebne izborne jedinice. U nastavku ćemo objaviti cjelokupan prijedlog HDZ-a BiH, a nakon ovoga Istraga.ba će objaviti detaljnu analizu ovog prijedloga koji, prema našim informacijama, podržavaju predstavnici Evropske unije sa Johannom Sattlerom na čelu.

    U nastavku možete pročitati cjelokupan prijedog HDZ-a.

     

     

    • Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jedan bošnjački i jedan hrvatski – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali ne za oba.
    • Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C.

    U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda.

    U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda.

    Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C.

    Do provedbe novog popisa utvrđuje se sastav izbornih ad hoc područja A, B i C na sljedeći način:

    1. Izborno područje A sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Centar Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Trnovo (FBiH), Tuzla, Živinice, Srebrenik, Lukavac, Gradačac, Čelić, Banovići, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Doboj-Istok, Teočak, Sapna, Zenica, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Visoko, Breza, Olovo, Doboj-Jug, Bihać, Sanski Most, Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa, Ključ, Bužim, Konjic, Jablanica, Bugojno, Donji Vakuf, Goražde, Pale (FBiH) i Foča (FBiH).
    2. Izborno područje B sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Grude, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Čapljina, Čitluk, Prozor-Rama, Neum, Ravno, Orašje, Domaljevac-Šamac, Kreševo, Dobretići i Usora.
    3. Izborno područje C sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Grad Mostar, Stolac, Travnik, Vitez, Jajce, Kiseljak, Novi Travnik, Busovača, Gornji Vakuf-Uskoplje, Fojnica, Odžak, Žepče, Vareš, Glamoč, Drvar, Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac i Distrikt Brčko-opcija FBiH.
    4. Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.
    5. Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.
    6. Srpskog člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske- biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.
    7. Mandat članova Predsjedništva BiH traje četiri godine.”

    U Potpoglavlju B, članku 10.12. stavaku (2) rečenica:

    Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu.“,

    briše se.

    Broj izaslanika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po županijama/kantonima uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva raspoređuje se na sljedeći način:

     

    1. 17 izaslanika iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Tuzlanska bira četiri izaslanika, Sarajevska četiri izaslanika, Zeničko-dobojska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Hercegovačko-neretvanska jednog izaslanika, Srednjobosanska jednog izaslanika i Bosansko-podrinjska jednog
    2. 17 izaslanika iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Hercegovačko-neretvanska bira pet izaslanika, Srednjobosanska četiri izaslanika, Zapadnohercegovačka tri izaslanika, Herceg-bosanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika, Posavska jednog izaslanika i Tuzlanska jednog izaslanika.
    3. 17 izaslanika iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Sarajevska bira četiri izaslanika, Herceg-bosanska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Hercegovačko-neretvanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska dva izaslanika i Srednjobosanska jednog izaslanika.
    4. 7 izaslanika iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Sarajevska bira tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika i Unsko-sanska jednog izaslanika.“.

    Iz Memorijalnog centra Srebrenica potvrdili: Dritan Abazović neće govoriti na komemoraciji u Potočarima

    Piše:
    Redakcija
    -

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović neće biti među govornicima na komemoraciji u Srebrenici, potvrdio je za Istraga.ba direktor Memorijalnog centra Srebrenica Potočari Emir Suljagić.

    Mediji su, među kojima i N1 Sarajevo, objavili da će Abazović biti jedan od govornika na komemoraciji 11. jula.

    “Danas je održana sjednica Organizacionog odbora na kojoj se, između ostalog, govorilo o komemoraciji i protokolu. Ovo niko nije spomenuo ni kao ideju. Niti je lista govornika utvrđena niti je ko spomenuo ovog čovjeka”, objavio je na svom Twitter nalogu direktor Suljagić.

    Abazović definitivno ove sedmice dolazi u BiH i susrest će se sa članovima Predsjedništva BiH. On će, također, prisustvovati komemoraciji u Srebrenici, ali neće biti jedan od govornika. Podsjećamo, u nedjelju se u Memorijalnom centru Srebrenica Potočari obilježava 26. godišnjica genocida nad Bošnjacima poćinjenog u julu 1995. godine. Tog dana će u mezarju u Potočarima biti ukopani posmrtni ostaci devetnaest žrtava genocida.

    BiH bez svog predstavnika na Dubrovnik forumu: Bisera Turković odbila učešće zbog komemoracije u Srebrenici koja se održava dan nakon foruma

    Piše:
    Redakcija
    -

    Bosna i Hercegovina neće imati svog predstavnika na Dubrovnik forumu koji se održava 9. i 10. jula. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odbila je učešće jer je procijenila da ne može stići na komemoraciju u Srebrenici koja se održava 11. jula, odnosno dan nakon konferencije u Dubrovniku.

    “Zvali su me, ali sam rekla da ne mogu uoči Srebrenice”, potvrdila je za Istraga.ba ministrica Turković.

    Za razliku od ministrice vanjskih poslova BiH, na Dubrovnik forumu je svoje učešće potvrdilo deset ministara vanjskih poslova i to ministri iz Slovačke, Slovenije, Malte, Albanije, Grčke, Češke, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Latvije. Forumu će prisustvovati Josep Borrell, povjerenik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku.

    Glavna tema četrnaestog izdanja ministarskog foruma, objavio je HRT,  bit će utjecaj pandemije covida-19 na geopolitičke odnose i svjetsku ekonomiju, a u petak ga otvara premijer Andrej Plenković.

    Svoj prvi međunarodni nastup na forumu će imati Christian Schmidt, novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a u Dubrovnik dolaze i povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić.

    U subotu se na skupu održavaju tri diskusije, na temu geopolitike u svijetu nakon pandemije, političke situacije na zapadnom Balkanu te ekonomskog razvoja na tom području kroz Europsku uniju i inicijative Triju mora i Kina 17+1.

    Prema zvaničnom programu, učesnici Foruma će se okupiti u petak navečer na gala večeri koja je zakazana za 21 sat. Već sljedećeg dana, 10. jula, za 8 sati i 50 minuta zakazano je zajedničko fotografisanje. Nakon toga slijede uvodna obraćanja hrvatskog premijer Andreja Plenkovića i Josepa Borrella, povjerenika Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Početak posljednjeg panela zakazan je za 12 sati i 15 minuta. Forum Dubrovnik završava u subotu, svečanim ručkom u 14 sati i 30 minuta. Čak i da ostane na ručku u Dubrovniku, ministrica vanjskih poslova BiH bi svoje obaveze na Forumu završila 10. jula, najkasnije do 16 sati. Komemoracija u Potočarima počinje 11. jula u 11 sati ili 19 sati nakon završetka Foruma. Od Dubrovnika do Srebrenice, bez policijske pratnje, može se stići za šest sati efektivne vožnje, što znači da bi Biseri Turković ostalo najmanje 12 sati za odmor između dva bitna događaja. No, ona je odlučila da ne učestvuje na Dubrovnik forumu kojem će prisustvovati deset ministara vanjskih poslova među kojima su i ministri iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

    Presuda po apelaciji Željka Komšića nikad nije provedena: Predsjednici i potpredsjednici entiteta biraju se na neustavan način

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH vrši se na neustavan način, presudio je Ustavni sud BiH još 26. marta 2015. godine. No, odredbe na osnovu kojih se vrši “diskriminatorski” izbor entitetskih rukovodstava nikada nisu izbrisane. I to je jedina presuda kojom Ustavni sud BiH nije naredio “brisanje” spornih članova Izbornog zakona BiH i entitetskih ustava.

    Presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Željka Komšića

    “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.

    Osporeni članovi reguliraju izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH. Ustavni sud BiH je, tako, neustavnim proglasio član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i  83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske. Tim neustavnim odredbama regulirano je da “Predsjednik RS-a ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda” te da se “Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.

    Iako je Ustavni sud BiH ove odredbe proglasio neustavnim još u martu 2015. godine, po njima je 2018. godine, na Općim izborima, za predsjednicu Republike Srpske izabrana Željka Cvijanović, a za potpredsjednike Ramiz Salkić i Josip Jerković.

    Za razliku od RS-a, izbor aktualnog Predsjedništva Federacije BiH obavljen je prije nego je Ustavni sud BiH sporne odredbe proglasio neustavnim. Marinko Čavara, Milan Dunović i Melika Mahmutbegović imenovani su za predsjednika, odnosno potpredsjednike Federacije BiH u februaru 2015. godine i od tada obavljaju svoje funkcije. Ustavni sud BiH je mjesec dana kasnije konstatovao da član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s Ustavom BiH.

    “(1) Pri izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda može kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.
    (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH zahtijeva prihvaćanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Predstavničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, piše u osporenoj odredbi Ustava Federacije BiH.

    Dakle, trenutni način izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije je – neustavan. A upravo na taj način izbora poziva se lider HDZ-a BiH Dragan Čović, koji blokira izbor novog rukovodstva Federacije BiH koristeći dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH.

    Važno je napomenuti da su protiv ove odluke Ustavnog suda BiH bili Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić i Zlatko Knežević. Dakle, odluka je donesena glasovima troje stranih i dvoje bošnjačkih sudija – Mirsada Ćemana i Seade Palavrić. No, ono što je posebno specifično za ovu presudu je tačka 75. obrazloženja.

    Ustavni sud BiH neće brisati “neustavne odredbe” u “slučaju Komšić”

    “Trenutno je nemoguće predvidjeti i obim ovih izmjena. Stoga, Ustavni sud neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona, odnosno neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini i Parlamentu Federacije BiH da izvrše usaglašavanje navedenih odredaba, dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona s Evropskom konvencijom koju je utvrdio Evropski sud u citiranim predmetima”, piše u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH.

    Ustavni sud BiH, dakle, ne želi brisati neustavne odredbe ustava Federacije i RS-a i Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor rukovodstva entiteta. Isti taj sud, međutim, dvije godine kasnije donosi odluku o brisanju “neustavnih odredbi” Izbornog zakona BiH koje su se odnosile na način izbora delegata u Domu naroda Federacije BiH po apelaciji Bože Ljubića.

    Ustavni sud BiH nalaže brisanje neustavnih odredbi u “predmetu Ljubić”

    Te odredbe su izbrisane na osnovu presude u “slučaju Ljubić”, što znači da je ta presuda – provedena. Za razliku od presude donesene po apelaciji Željka Komšića.

    Detalji sastanka u Predsjedništvu BiH: Komšić institirao na 14 prioriteta EU i presudama iz Strazbura, Palmer i Eichhorst kazali da nema argumenata protiv takvog stava

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Ne postoji nikakva skrivena agenda”, kazala izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst odgovarajući u ponedjeljak ujutro na konstataciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da će “uvijek reagovati na pokušaje ugrožavanja suverentiteta BiH u kontekstu onoga što radi Zagreb.

    Eichhorst je, prema informacijama Istrage, kazala da “postoji još 26 članica EU koje su posvećene primjeni Mišljenja Evropske komisije .

    To je, ukratko, suština sastanka Željka Komšića sa pomoćnikom državnog sekretara SAD Matthewom Palmerom i izvršnom  direktoricom za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst.

    Prema informacijama Istrage, na sastanku sa Komšićem Palmer i Eichhorst nisu iznosili nikakve prijedloge glede izmjena Izbonog zakona.

    “Istovremeno se treba raditi ambiciozno ali i realno”, rekao je Palmer tokom sastanka te dodao sa de “mora raditi u okviru sistema kakav trenutno jeste”.

    Komšić je, potom, kazao da izborne reforme u BiH moraju biti urađene kroz implementaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije kao i “provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava”.

    “Ne možemo naći argumente protiv takvog stava”, kazali su evropski i američki zvaničnici na sastanku u Predsjedništvu BiH.

    Angelina Eichhorst je dodala da očekuje da “Predsjedništvo BIH preuzme “lidersku ulogu u reformskim procesima.

    “Ne mogu ništa garantovati u ime Milorada Dodika, SNSD-a i HDZ-a BiH, što se vidjelo i prilikom usvajanja Budžeta Predsjedništva BiH”, rekao je Komšić.

    Podsjećamo, evropski i američki zvaničnici posljednja tri dana imali su niz sastanaka sa visokim zvaničnicima u BiH tražeći, pored ostalog, rješenje za izbornu reformu. Na sastancima sa predsjednicima opozicijskih partija razgovaralo se i o “asimetričnim rješenjima” prema kojem bi se članovi Predsjedništva BiH iz Federacije birali posredno, dok bi član PRedsjedništva iz RS bio izabran na izborima. Protiiv takvog prijedloga jedini je, na sastanku opozicionara, izričito bio lider SDP-a Nermin Nikšić. Ranije smo objavili da bez podrške SDP-a, DF-a i SDA takva rješenja ne mogu dobiti dvotrećinsku podršku u Parlamentu BiH.

    Centralna izborna komisija odlučila: Političkom direktoru SBB-a Anisu Kriviću oduzet vijećnički mandat

    Piše:
    Redakcija
    -

    Centralna izborna komisija BiH oduzela je u četvrtak vijećnički mandat Anisu Kriviću, političkom direktoru Saveza za bolju budućnost BiH, saznaje Istraga.ba. Krivić je bio SBB-ov vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad Sarajevo. Odluka je donesena jednoglasno.

    Kriviću je mandat oduzet zbog nespojivosti funkcija. Osim što je bio vijećnik, Krivić je istovremeno obavlja(o) i funkciju savjetnika dopremijera Federacije BiH Veska Drljače, što je, prema važećim zakonskim propisima, nespojivo.

    Kako bi prevarili Centralnu izbornu komisiju BiH Drljača i Krivić su tokom provjera pokušali prikriti određene činjenice. Naime, kada je CIK uputio dopis Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike tražeći informacije da li je Krivić savjetnik ministra, Drljača je odgovorio da nije. CIK je, potom, uputio dopis Vladi Federacije BiH tražeći informaciju o Krivićevom angažmanu, nakon čega je odgovoreno da je on savjetnik dopremijera Drljače. Pojednostavljeno, SBB-ovi kadrovi u Vladi FBiH tvrde da Anis Krivić nije savjetnik ministra Veska Drljače već da je savjetnik federalnog dopremijera Veska Drljače.

    Nakon što je pokrenut postupak, Krivić je na sve načine pokušavao izbjeći sankciju pa je tako u CIK dostavljao nepotpisana izjašnjenja kako bi se napravile proceduralne greške. Ipak, na kraju su prikupljeni svi dokumenti za izricanje sankcije.

    Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH sredinom je maja oduzela i vijećnički mandat Krivićevom stranačkom kolegi Ismiru Juski zbog toga što je istovremeno bio vijećnik u Općinskom vijeću centar i savjetnik u Vladi Federacije BiH. CIK je utvrdio da se u ovom slučaju radi o “nespojivosti funkcija”. Jusko se, potom, žalio Sudu BiH koji je potvrdio odluku CIK-a. Skoro identična situacija je i sa političkim direktorom SBB-a Anisom Krivićem koji na ovu odluku Centralne izborne komisije ima pravo žalbe Sudu BiH.

    HDZ-ova ministrica Zora Dujmović odbila podržati bh. košarkašice na Euru: “Niste pravilno numerisali stranice vašeg zahtjeva”

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Federalno ministarstvo kulture i sporta odbilo je podržati žensku košarkašku reprezentaciju na Evropskom prvenstvu jer zahtjev Košarkaškog saveza BiH nije bio “pravilno numerisan”.

    “Obavezna dokumentacija pogrešno numerisana. Numerisane sve stranice dokumenata”, navelo je Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH kojim rukovidi HDZ-ova ministrica Zora Dujmović.

    Košarkaški savez u BiH tražio je da im se sufinansiraju troškovi odlaska ženske košarkaške reprezentacije BiH na Evropsko prvenstvo koje se gra u Francuskoj i Španiji. Traženo je 30 hiljada maraka, što je samo dio od ukupno 217 hiljada maraka koliko je bilo potrebno Košarkaškom savezu BiH da finansira troškove na Euro basketu za žene.

    Javni poziv za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine u 2021. godini objavljen je 13. marta ove godine.

    “Sredstva za sufinanciranje programa i projekata dodjeljivat će se sukladno s Odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava i kriterijima raspodjele sredstava tekućeg transfera utvrđenog Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa – Federalnom ministarstvu kulture i sporta. Transferi za sport od značaja za Federaciju. Ukupan iznos raspoloživih sredstava 960.000,00 KM”, navedeno je u Javnom pozivu.

    U uslovima ovog poziva je bilo navedeno da se “obavezna dokumentacija od točke 1 do točke 10  dostavlja numerirana istim slijedom kako je navedeno i mora biti uvezana u cjelinu kao knjiga, jamstvenik, spiralni uvez ili uvezano u fasciklu”.

    Košarkaši savez BiH uredno se prijavio na ovaj poziv sa projektom: ušešče na Evropskom prvenstvu za žene (Španija-Francuska). Komisija kojom je predsjedavala Ana Tolo, inače savjetnica ministrice Dujmović, konstatovala je da je Košarkaški savez BiH uredno opravdao sredstva koja su im ranije dodjeljivana. No, projekat nije prihvaćen jer je, pazite sada, Košarkaški savez numerisao svaku stranicu, a ne onako kako je to propisalo Ministarstvo. Njihova aplikacija je odbijena i Košarkaški savez BiH ostao je bez 30 hiljada maraka pomoći. Odluka je objavljena početkom juna dok se ženska košarkaška reprezentacija pripremala za Euro.

    “U skladu sa Zapisnikom o radu Komisije za provjeru formalno – pravne ispravnosti prijava pristiglih po Javnom pozivu za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, „Transfer za sport od značaja za Federaciju“, formalno – pravno neispravne prijave pristigle na Javni poziv su sljedeće: prilog tabela. Podnosioci prijava navedeni u tački I Odluke, imaju pravo prigovora u roku od 5 (pet) dana od dana objavljivanja ove odluke na web – portalu Ministarstva”, navedeno je u Odluci Ministarstva koju je potpisala Zora Dujmović.

    Podsjećamo, ženska košarkaška reprezentacija BiH plasirala se u među osam najboljih selekcija u Evropi, pobijedivši u osmini finala  favorizovanu Hrvatsku.

    1...343536...41Stranica 35 of 41

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj