Facebook Twitter Youtube
    Popularni članci

    Politika

    Objavljujemo izvještaj Christiana Schmidta upućen Vijeću sigurnosti UN-a: Vlasti RS-a krše Dejtonski sporazum, Marinko Čavara blokira Ustavni sud Federacije!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Neustavne aktivnosti vlasti Republike Srpske centralna su tema izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta, upućenog ove sedmice Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ovaj izvještaj bit će razmatran na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, zakazanoj za 11. maj. Istraga.ba je u posjedu ovog dokumenta OHR-a i u nastavku ćemo citirati ključne dijelove. Ukoliko, pak, želite pročitati kompletan izvještaj Christiana Schmidta, dovoljno je da kliknete ovdje.

    “Od oktobra prošle godine entitetske vlasti Republike Srpske (RS), na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji predvodi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, intenzivirali su svoje aktivnosti usmjerene na jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane entiteta RS u području, između ostalog, obrane, indirektnih poreza i pravosuđa.
    Entitetski zakonodavni organ, Narodna skupština RS-a, usvojila je političke akte kojima se vlasti RS-a obavezuju da ih provedu kroz različite mjere. Ove mjere uključuju jednostrano povlačenje RS iz sporazuma o prijenosu koje su RS i entitet Federacije potpisale u prošlosti, te usvajanje sveobuhvatnih zakonodavnih obveza, od kojih su neke već realizirane. Ove radnje potkopavaju ustavne obaveze države i institucija uspostavljenih da izvršavaju te obaveze, što predstavlja poništavanje ključnih reformi provedenih u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir. Oni ne samo da narušavaju osnove Mirovnog sporazuma, već izravno prijete poništavanjem više od 25 godina napretka u izgradnji BiH kao države koja je čvrsto na putu ka integracijama u Evropsku uniju (EU)”, navedeno je u izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta.

    Opasnost, nastavlja visoki predstavnik, leži u tome da RS “neosporno dekonstruira ustavni okvir BiH, budući da se struktura države BiH kako je navedena Općem okvirnom sporazumu za mir, postupno raspada”.

    “Kao konačni tumač civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, ponavljam, kao što sam učinio i u svom izvještaju u studenom, da vlasti RS ozbiljno krše Mirovni sporazum”, konstatira Schmidt i ističe da napori i aktivnosti međunarodne zajednice ne obeshrabruju čelnike RS-a da nastave sa svojim akcijama.

    U Izvještaju se, dalje, navode konkretne aktivnosti NSRS-a u vezi sa usvajanjem Zakona o lijekovima RS, Zakona o imovini RS, Zakona o VSTV-u RS …

    “Vlasti RS-a još uvijek aktivno rade na potkopavanju države BiH, njenih nadležnosti i institucija, a time i Općeg okvirnog sporazuma za mir. S jedne strane, izabrani i imenovani iz RS-a u državne institucije nastavljaju paralizirati te institucije blokirajući njihovu sposobnost rada i odlučivanja. Kao rezultat toga, zakonodavni učinak ne postoji, reforme, uključujući one potrebne za napredak prema EU, u zastoju su, međunarodni sporazumi
    su na čekanju, a drugu godinu zaredom nema usvojenog državnog proračuna”, navodi visoki predstavnik.

    Christian Schmidt podsjeća Vijeće sigurnosti UN-a i da je NSRS usvojila Zakon o neprihvatanju odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka koji je, izmjenama Krivičnog zakona BiH, inkriminisao negiranje genocida i drugih presuđenih ratnih zločina.

    “Negiranje genocida, relativizacija ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca smanjeno nakon što je moj prethodnik u julu 2021. godine nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH. Međutim, takva praksa se nastavila“, piše Schmidt i kao primjere navodi murale ratnom zločincu Ratku Mladiću oslikane u Beogradu i nekim gradovima u Republici Srpskoj.

    Visoki predstavnik podsjeća i da je, od 6. do 9. januara, zabilježeno nekoliko incidenti govora mržnje i prijetnji Bošnjacima u Bijeljini, Doboju, Višegradu, Prijedoru, Foči i Nevesiniji u RS, te u Brčko Distriktu.

    “Na glavnom događaju RS-a u Banja Luci Milorad Dodik je stajao je s osuđenim ratnim zločincem Vinkom Pandurevićem. Dan nakon događaja 9. januara, stotine prosvjednika okupilo se ispred OHR-a u Sarajevu, a hiljade u glavnim gradovima širom svijeta, kako bi pozvali međunarodnu zajednicu da reagira na nastavak destruktivnog ponašanja vlasti RS-a. Obratio sam se prosvjednicima i razgovarao s nekima od njih, koji su bili uplašeni i frustrirani. Oni iz prošlosti znaju da je u sadašnjoj dinamici potencijal  vrlo stvaran da politička kriza preraste u sigurnosnu krizu i međunarodna zajednica mora reagirati na odgovarajući način”, navedeno je u izvještaju OHR-a.

    U izvještaju su detaljno obrazložene i aktivnosti u vezi sa Zakonom o lijekovima RS kojim se ruši Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine.

    “Agencija BiH jedina je institucija u BiH ovlaštena za osiguranje sigurnosti i učinkovitosti farmaceutskih proizvoda i medicinskih sredstava u BiH, te jedina takva agencija osnovana u skladu s pravnom stečevinom EU kao uvjetom za BiH u procesu pristupanja EU. Vraćanje unatrag
    ozbiljno ugrožava unutarnje tržište BiH, posebno slobodno kretanje roba. Podriva ispunjavanje međunarodnih obveza BiH koje proizlaze iz međunarodnih konvencija koje se odnose na trgovinu opojnim drogama i psihotropnim tvarima i ove reforme izravno se protivi mjerama zaštite javnog zdravlja i predstavlja opasno i nepotreban rizik za živote i dobrobit svih građana BiH”, konstatira Schmidt.

    Dalje, Christian Schmidt navodi i da je, upotebom bonskih ovlasti, morao reagirati u vezi sa Zakonom o imovini RS koji je NSRS usvojila po hitnom postupku.

    “Zakon o nepokretnoj imovini RS koja služi za rad organa javne vlasti stupio je na snagu 14. aprila. Zakon predstavlja jednostrani pokušaj RS da regulira vlasnička prava nad imovinom državne imovine i neustavan je. Njime se krše relevantne odluke Ustavnog suda BiH i onemogućava prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja državne imovine – ključni zahtjev Agende 5+2. Osim toga, krši se Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom (zabrana raspolaganja), prema kojem je svaki pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno ovim zakonima ništavan. Stupanjem na snagu Zakon bi stvorio pravni kaos i neizvjesnost
    imovinske odnose, uključujući i vis-à-vis buduća ulaganja u RS”, navedeno je u Izvještaju.

    Političke turbulencije u BiH i dalje su, ističe Schmidt, najvidljivije u Predsjedništvu BiH, jer se različiti stavovi člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika s jedne strane i članova Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića s druge strane svakodnevno izražavaju o nizu pitanja. Visoki predstavnik navodi i da su Komšić i Džafeorivić jasno za osudu ruske agresije na Ukrajinu, dok Milorad Dodik nastoji da institucije BiH budu neutralne.

    “Nedavno su se članovi Predsjedništva BiH razišli oko ukrajinske krize, budući da je Dodik bojkotirao sjednicu Predsjedništva nakon što su druga dva člana odbila raspravu o tom pitanju. Dodik je prosvjedovao zbog činjenice da je veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj 2. ožujka zajedno sa 140 drugih država članica u Općoj skupštini UN-a glasovao za zahtjev od Rusije da prekine svoje vojne operacije u Ukrajini”, pojašnjava Schmidt.

    U izvještaju se podsjeća i da je Milorad Dodik je na sjednici Predsjedništva od 31. ožujka, nakon što je prethodno blokirao angažiranje helikoptera Oružanih snaga BiH u gašenju požara u Hercegovini, popustio i dao suglasnost, ali “tek nakon što je najavljeno da će kiša ugasiti požare”.

    Visoki predstavnik Christian Schmidt dalje u izvještaju navodi da su se u nekoliko gradova u RS desili i incidenti usmjereni prema manjinskim zajednicama.

    “Incidenti i provokacije usmjerene prema manjinskim zajednicama oko pravoslavnih i praznika RS u januaru dogodili su se u općinama Bijeljina, Prijedor, Doboj, Foča, Gacko, Nevesinje i Brčko Distriktu RS. Incidenti su slijedili sličan obrazac u kojima su osobe šetale ili se vozile kroz bošnjačke zajednice uzvikujući uvrede, svirajući nacionalističke pjesme, a u nekim slučajevima veličajuči osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. U Bijeljini se pucalo, ali povrijeđenih nije bilo”, navodi Schmidt.

    Visoki predstavnik navodi i da Ministarstvo prosvjete RS odbija provesti odluku Ustavnog suda BiH od 23. juna kojom je prihvaćena apelacija grupe roditelja Bošnjaka iz zajednice Konjević Polje u Bratuncu u RS, čime je potkrijepljena njihova tvrdnja da su učenici bošnjačke nacionalnosti diskriminirani u obrazovnom istemu RS-a u pogledu korištenja bosanskog jezika.

    Dio svog izvještaja visoki je predstavnik posvetio i izbornim reformama, te najavama blokada izbornog procesa.

    “Nedostatak dogovora uglavnom između bošnjačkih i hrvatskih stranaka u Federaciji o izbornim reformama potaknuo je hrvatske stranke na sumnju u održavanje Općih izbora 2022., uključujući uskraćivanje financiranja izbora”, ističe Schmidt. 

    Osim toga, navodi visoki predstavnik, uz još nepostignut sporazum o izbornim reformama, hrvatski politički predstavnici su sugerirali da bi “teritorijalna reorganizacija” mogla biti potrebna, podižući avet ratne težnje za “trećim entitetom”.

    “Napori da se reformom nekoliko aspekata izbornih pravila putem izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenih ustavnih promjena, nažalost, nisu urodili plodom i ostali su predmet spora prvenstveno između glavne hrvatske stranke, (HDZ BiH) i glavne bošnjačke stranka, (SDA), iako je ishod brine sve stranke. Pohvaljujem neumorne napore posrednika EU-a i SAD-a za postizanje sporazuma između stranaka o ovom pitanju. Vjerujem da ovi napori neće biti uzaludni jer ostaje obaveza BiH da svoj ustavni i pravni okvir uskladi s Evropskom poveljom o ljudskim pravima, relevantnim odlukama Ustavnog suda i preporukama ODIHR-a i GRECO-a, a ovo pitanje će trebati riješiti u budućnosti. Do trenutka pisanja ovog izvještaja, još uvijek ima dovoljno vremena da se stranke dogovore oko paketa i usvoje ga kroz Parlament BiH. Međutim, malo je vjerojatno da će cijeli paket nužnih reformi biti usvojen bez pritiska međunarodne zajednice, koja sada snažno potiče strane da usvoje paket integriteta”, navodi Schmidt.

    Ali to što nije postignut sporazum o izmjenama Izbornog zakona, ne smije uticati na proces održavanja ovogodišnjih Općih izbora.

    “Nepostojanje sporazuma ni na koji način ne dovodi u pitanje Opće izbore 2022., koji će se održati u prvoj sedmici oktobra po istim pravilima kao i 2018. Međutim, nedostatak dogovora o izbornoj reformi učinit će organizacija izbora izazovnijom. Većina hrvatskih stranaka i dalje uslovljava nastup na ovim izborima promjenom načina izbora članova Predsjedništva BiH. Ove stranke već dugo traže donošenje pravila kojim se osigurava da jedan od članova tročlanog Predsjedništva “legitimno” predstavlja hrvatski konstitutivni narod”, piše visoki predstavnik.

    U tom kontekstu, navodi se dalje u Izvještaju, Centralna izborna komisija BiH, zaduženo za organizaciju izbora, do sada nije mogla osigurati sredstva potrebna za provođenje pripremnih aktivnosti, zbog neusvajanja proračuna institucija BiH za 2022. godinu.

    “U nedostatku usvojenog budžeta, Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o osiguranju potrebnih sredstava CIK-u za provođenje općih izbora 2022. godine. Početkom aprila, ambasadori PIC-a (minus ruski veleposlanik), OSCE i ja poslali smo pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i zamjenicima predsjedavajućeg, pozivajući ih da to učine bez daljnjeg odgađanja”, ističe Schmidt.

    Visoki predstavnik u svom Izvještaju kritikuje i stavove ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova.

    “Moram izraziti svoje razočaranje zbog nedavnih komentara ruskog ambasadora u BiH, koji je, kako se činilo, prijetio suverenitetu BiH. U intervjuu za lokalne medije 17. marta, ambasador je rekao: “Ako [BiH] odluči biti članica bilo kojeg saveza, to je interna stvar. Naš odgovor je druga stvar. Primjer Ukrajine pokazuje što očekujemo.” Neprihvatljivo je da ambasador i član PIC-a koristi primjer rata koji se odvija u drugoj zemlji kao “upozorenje” svojoj zemlji domaćinu. Nedavni događaji u Ukrajini oštri su podsjetnici na važnost očuvanja mira i stabilnosti. Također moram izvijestiti da je, nakon svoje objave 28. jula 2021. o obustavljanju sudjelovanja na sastancima  PIC-a, Ruska Federacija 17. feburara objavila da obustavlja svoj mandatni doprinos budžetu mog Ureda”,  naveo je Christian Schmidt.

    Visoki predstavnik se u izvještaju dotakao i funkcionalnosti Federacije BiH.

    “Nema dogovora o imenovanju nove Vlade FBiH niti o imenovanju nedostajućih ministara zbog iznesenog stava HDZ-a BiH da ne odobrava nikakva imenovanja dok se ne postigne dogovor o izbornoj reformi. Slično, rezultati Općih izbora 2018. također se ne provode u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ostaje ista Vlada iz mandata 2014.-2018.”, navodi Schmidt.

    On ističe da je federalni premijer Fadil Novalić u oktobru 2021. godine uputio dopis predsjedniku i potpredsjednicima Federacije, u kojima je naveo da je potrebno popuniti nedostajuća ministarska mjesta u Vladi, ali da do danas nema imenovanja.

    “Ipak, Vlada Federacije sastaje se redovno, održavajući 26 redovnih i 11 vanrednih sjednica. Oba doma Parlamenta Federacije sastajala su se rijetko, pri čemu je Zastupnički dom održao samo šest redovitih i četiri izvanredne sjednice, a Dom naroda samo četiri redovne i šest vanrednih sjednica. Što se tiče zakonodavnog rezultata, usvojeno je samo sedam novih zakona i 13 izmjena i dopuna postojećih zakona”, piše u Izvještaju koji će 11. maja biti razmatran pred Vijećem sigurnosti UN-a.

    Schmidt se dotakao i funkcionalnosti Ustavnog suda Federacije BiH, optužujući direktno predsjednika Federacije Marinka Čavaru za blokadu.

    “Imenovanja u Ustavnom sudu Federacije još uvijek nisu riješena. Od 2019. godine, Ustavni sud Federacije imao je četiri slobodna mjesta, zbog penzionisanja sudaca, pa je u Sudu ostalo samo pet od devet potrebnih sudija prema Ustavu Federacije. Za kvorum mora biti prisutno svih pet, a za donošenje odluka potrebna je jednoglasnost. Štoviše, Sudsko vijeće za vitalni nacionalni interes (VNI) uopće ne može funkcionirati, jer ima samo četiri suca, što je nedovoljno za kvorum u vijeću VNI. VSTV BiH je u oktobru 2019. godine predsjedniku i potpredsjedniku Federacije dostavio prijedloge kandidata za tri upražnjena mjesta, a prijedlog kandidata za četvrto mjesto dostavio je u februaru prošle godine. Potom su dva potpredsjednika Federacije dostavili svoje konačne prijedloge predsjedniku Marinku Čavari (HDZ BiH) i pozvali ga da da proslijedi kandidature Parlamentu Federacije. Međutim, Čavara je odbio proslijediti taj akt, blokirajući proces imenovanja i ostavljajući Ustavni sud Federacije nefunkcionalnim”, navedeno je u Izvještaju.

    Christian Schmidt u svom izvještaju napominje i teško stanje na BHRT-u.

    “Uprava BHRT-a tvrdi da je njen dug nastao zbog odluke Javnog emitera Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) u RS-u da BHRT-u oduzme 50 posto sredstava koja RTRS prikuplja u RS-u, kako je definirano zakonom. RTRS je 2019. godine jednostrano odlučio pokrenuti vlastitu naplatu RTV takse i prestao je uplaćivati ​​na račun jedinstvenog sistema. Javni emiter Federacije, Radio-televizija Federacije BiH (RTFBiH) svoje prikupljene prihode dijeli s BHRT-om, ali se taj prihod prvenstveno prikuplja na područjima Federacije s bošnjačkom većinom. Na hrvatskim područjima, vodeća hrvatska stranka HDZ BiH pozvala je ljude da ne plaćaju RTV taksu i umjesto toga doniraju 1 KM mjesečno privatnoj TV Herceg-Bosna”, napisao je Schmidt.

    Kao pozitivne pomake, visoki predstavnik je iznio nekoliko odluka vlasti u Brčko distriktu, te odluku “Gradske uprave Sarajeva da postavi spomen obilježje na Kazanima u spomen na 17 pretežno srpskih stanovnika Sarajeva koje su ubili bošnjački pripadnici Armije Republike BiH tokom 92. i 93. godine.

    CIK raspisao Opće izbore: Vijeće ministara mora obezbijediti novac do 19. maja

    Piše:
    Redakcija
    -

    Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o rapisivanju Općih izbora 2022.

    “Raspisuju se neposredni izbori za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predsjednika i potpredsjednika RS i skupštine kantona u Federaciji BiH”, navedeno je u Odluci Centralne izborne komisije BiH.

    Izbori će se, prema ovoj odluci, održati 2. oktobra 2022. godine.

    Odluku o raspisivanju izbora nije podržao Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. On je kazao da ne može podržati Odluku o raspisivanju izbora, jer “ne postoje zakonske odredbe za provedbu izbora”, istilući, pritome, popunjavanje Doma naroda FBiH, što je, prema njegovim riječima, osporeno u predmetu “Ljubić”.

    Rogić je, rekosmo, član Centralne izborne komisije koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH, stranke čiji kadrovi nastoje opstruirati provođenje izbornog procesa.

    Član CIK-a Željko Bakalar je upozorio Rogića da se odluka o rapisivanju izbora odnosni na neposredne izbore, a ne na posredne izbore o kojima je govorio HDZ-ov član CIK-a. Bakalarovo izlaganje je podržao i predsjednik CIK-a Suad Arnautović koji je rekao da je Vlado Rogić bio član CIK-a kada je ta institucija glasala za Uputstvo o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH.

    “Ti si, Vlado, glasao za to Uputstvo”, podsjetio je Arnautović koji je, također, govorio o obezbjeđivanju sredstava za provedbu izbora.

    Prema odluci o raspisivanju izbora, sredstva za provedbu izbora se moraju obezbijediti 15 dana od dana raspisivanja izbora.

    “Rok počinje da teče sutra. To znači da se do 19.5. moraju osigurati sredstva. Želim poslati poruku građanima BiH. Tačno je propisano zakonom kada se novac mora osigurati. Očekujemo od nadležnih organa da postupe u skladu sa zakonom i da prestanu sa opstrukcijom rada CIK-a”, kazala je Vanja Bjelica.

    Ništa od usvajanja HDZ-ovog prijedloga Izbornog zakona: Klub Bošnjaka pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa, o Zakonu odlučuje Ustavni sud BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Klub Bošnjaka u Domu naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH pokrenuo je pitanje vitalnog nacionalnog interesa u odnosu na HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. Time je ponovo zaustavljena procedura izglasavanja ovog zakona kojim se ne rješava nijednu od presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazbur koje se odnose na izborno zakonodavstvo. O ovom Zakonu sada će se, prvo, izjasniti Komisija, a ukoliko se ne poostigne konsenzus, što je izvjesno, Zakon ide na Ustavni sud BiH. Pitanje vitalnog naciolanog interesa pokrenulo je svih pet bošnjačkih delegata (Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić, Amir Fazlić, Munib Jusufović, Denis Bećirović) u Domu naroda BiH.

    “Prijedlog Zakona ne ispunjava obaveze BiH iz ključnog prioriteta Evropske komisije 4. f) koji glasi: ,,Osigurati jednakost i nediskriminaciju građana, posebno postupanje prema
    presudi Evropskog suda za ljudska prava (ESUJP) u predmetu Sejdić-Finci“ Niti jedan član ovog prijedloga ne osigurava uklanjanje postojeće diskriminacije. Prijedlog Zakona ne osigurava provođenje preporuka OSCE/ODIHR-a, što je obaveza sadržana u ključnom prioritetu 1. Evropske komisije: ,Osigurati da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima tako što  će se provesti relevantne  preporuke OSCE/ODIHR-a i Venecijanske komisije“，koje se odnose na integritet izbornog procesa. Pored ovih opštih primjedaba na Prijedlog zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, a u kontekstu štetnosti po vitalni interesa bošnjačkog naroda ističemo:
    Članom 5. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 8（Predsjedništvo BiH) član 8.1. mijenja se i postaje još dikriminatorniji u odnosu na trenutno važeće rješenje koje je prema odlukama  Evropskog suda za ljudska prava diskriminatorno i koja se mora mijenjati. Izmjena je predviđena za izbor  članova Predsjedništva BiH sa prostora Federacije BiH tako da se bira jedan Bošnjak i jedan Hrvat,
    ali se izbor hrvatskog člana Predsjedništva uslovljava većinskom podrškom u pet kantona Hercegovačko-neretvanskom,Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i
    Posavskom. Ovakvim rješenjem kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka se stavljaju u nepovoljniji položaj, a ravnopravnost bošnjačkog naroda sa drugim narodima,
    u ovom slučaju hrvatskim, je svakako pitanje koje je od vitalnog nacionalnog interesa. Naime, prema Prijedlogu, kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka moraju osvojiti najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u cijeloj Federaciji BiH, za
    razliku od kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda koji, u najekstremnijem slučaju (član 8.1. stav (3) tačka c)  Prijedloga) treba osvojiti većinu u jednom od pet kantona što će mu biti dovoljno da bude izabran. Ova odredba Prijedloga štetna je za vitalni interes bošnjačkog naroda i zbog činjenice da je zadržala odredbu da se za člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS bira Srbin. Dakle, i pored jasnih stavova Evropskog suda za ljudska prava (predmet Pilav protiv BiH) da se radi o diskriminatornoj odredbi koju je potrebno mijenjati predlagači su je zadržali. Mogućnost Bošnjaka da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH iz entiteta RS je svakako pitanje
    koje mi smatramo vitalnim za povratak i opstanak na tim prostorima, a time i jednim od mehanizama za eliminaciju posljedica strašnih zločina uključujući i genocid koji je nad
    našim narodom počinjen na tom prostoru, što ovakav Prijedlog čini štetnim za naš vitalni nacionalni interes. Članom 6. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 9（Parlamentarna skupština BiH) član 9.12e. mijenja se tako da svaki politička partija ili poslanik u Narodnoj skupštini RS ima pravo da predloži listu za izbor srpskih delegata u
    Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Primjedba u pogledu štetnosti po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda je ista kao i kod izbora člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS. Činjenica da bošnjački poslanici, a kojih prema Ustavu RS u Narodnoj skupštini RS mora biti najmanje četiri, moraju predlagati i birati srpske delegate, pored toga što je diskriminatorna za bošnjački narod u entitetu RS, i štetna je po naše vitalne interese u ovom entitetu. Ovakvim pristupom eliminira se mogućnost da se u ime bošnjačkog naroda iz entiteta RS kandidira i bude izabran delegat u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, te da u istom zastupa interese  bošnjačkog naroda koji živi u ovom entitetu.
    Ograničenja za kandidovanje na izborima po osnovu etničke pripadnosti i prebivališta je prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava diskriminatorno i ODHIR je u svojim izvještajima od 2010., 2014. i 2018. godine tražio da se te diskriminacije ukinu.
    Prijedlog u članu 9. i 10. sadrži odredbe o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, suprotne odredbama Ustava Federacije BiH prema kojima “U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji
    imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu“。Prijedlogom se šteti interesima bošnjačkog naroda u cjelini a naročito u kantonima u kojima je njihov broj
    ispod 5% od ukupnog broja Bošnjaka u Federaciji BiH prema rezultatima poslednjeg popisa.Tako se određuje da će Posavski, Zapadnohercegovački i Kanton 10 birati jednog delegata u Dom naroda, što Bošnjake u ovim kantonima stavlja u neravnopravan položaj. Za nas je problematičan i raspored delegata druga dva naroda u Federaciji BiH. Ovakvim prijedlogom produbljuju se podjele  u našem  društvu,  diskriminiraju  se  Bošnjaci  u
    sredinama gdje ih ima ispod 5% i nama je to neprihvatljivo. Obnova multietničkog društva na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine svakako je naš vitalni nacionalni interes”, navedeno je u obrazloženju odluke o pokretanu vitalnog nacionalnog interesa.

    Ovako je to regulirano u Poslovniku o radu Doma naroda

    “Kada većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih izaslanika stavi primjedbu na pozivanje na točku e) Ustava BiH, predsjedatelj Doma odmah saziva sjednicu zajedničkog povjerenstva koje čine tri izaslanika, od kojih je svaki izabran između bošnjačkih, hrvatskih i srpskih izaslanika, u cilju rješavanja toga pitanja. Ako to povjerenstvo ne uspije u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH, koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost”, navedeno je u Poslovniku.

    Izvjesno je, dakle, da će se o ovom Zakonu morati izjasniti Ustavni sud BiH.

    Bit će kvorum na sjednici Doma naroda BiH: Bošnjački delegati se vraćaju u salu, otvara se rasprava o HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona

    Piše:
    Redakcija
    -

    Delegati iz SDA i SBB-a prisustvovat će današnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, saznaje Istraga. To znači da će biti kvorum u Klubu Bošnjaka, što je jedan od presudlova za održavanje sjednice na kojoj bi trebao biti razmatran prijedlog izmjena Izbornog zakona koje su predložili delegati iz HDZ-a BiH.

    Podsjećamo, Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić, Amir Fazlić i Munib Jusufović u utorak su odluči bojkotovati sjednicu Doma naroda BiH, ocijenivši to kao jedan od načina da se, barem privremeno, stopira usvajanje HDZ-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH.

    “Odlučili smo ne prisustvovati kako bismo spriječili usvajanje nakaradnog zakona”, kazao je u utorak dopredsjedavajući Doma naroda BiH Bakir Izetbegović.

    No, líder HDZ-a i predsjedavajući Doma naroda PS BiH Dragan Čović je odmah zakazao novu hitnu sjednicu za srijedu ujutro. Kadrovi SDA i SBB-a su, prema informacijama Istrage, ipak odlučili prisustvovati sjednici. Ukoliko uopće dođe do glasanja (postoje i drugi mehanizmi blokade), HDZ-ov prijedlog će biti usvojen u Domu naroda, jer delegati HDZ-a i SNSD-a u zbiru imaju osam ruku, što znači da imaju potrebnu većinu.

    Jučerašnja zbivanja u Domu naroda BiH osudili su i iz Ambasade SAD-a.

    “Dešavanja u Domu naroda Parlamenta BiH bila su zajednički neuspjeh političkih predstavnika da ispune svoje ustavne obaveze. HDZ BiH, uz podršku SNSD-a, neprimjereno je iskoristio hitnu proceduru kako bi podnio uzmi-ili-ostavi prijedloge izborne reforme za koje je ranije zaključeno da su u suprotnosti s pravnim standardima i standardima ljudskih prava EU. To je uključivalo vlasništvo političkih stranaka nad izbornim mandatima, model sa dvije liste za Predsjedništvo BiH koji bi predstavljao dalju etničku podjelu i druge regresivne elemente. Odluka SDA da zloupotrijebi uslov za kvorum Doma naroda kako bi blokirala raspravu također je bila nedosljedna sa principima funkcionalnih demokratskih institucija. Nesuglasice treba rješavati kroz debatu i glasanje, a ne bojkotom. Opstrukcija i bojkot institucija na državnom nivou, bez obzira ko to radi, predstavlja destabilizirajuće antidejtonsko ponašanje”, saopćeno je iz Ambasade SAD.

    Od dva predložena Izborna zakona nijedan neće biti razmatran: SDA i SBB kvorumom srušili HDZ-ov prijedlog, a HDZ i SNSD, u odstustvu SDP-a i SDS-a, srušili “izborni integritet”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Kada upitate Dragana Čovića kojim to članom predloženih izmjena Izbornog zakona BiH rješava presude iz Strazbura i pitanje ostalih i građana BiH, lider HDZ-a BiH će vam odgovoriti da on nije tu ta obrazlaže zakon.

    “Moj posao nije da obrazlažem ZakonAko sutra (u srijedu) bude održana sjednica Doma naroda, ponudit ćemo kompletna obrazloženja svih elemenata izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH”, reći će Čović.

    Nakon što je u utorak u 11 sati propala “žurna sjednica” Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH , Dragan Čović je, u svojstvu predsjedatelja Doma, zakazao novu sjednicu. Srijeda u 10 sati. lli, da dodatno preciziramo, sjednica Doma naroda bi trebala biti održana sat vremena prije početka sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicama oba doma trebale su biti izmjene Izbornog zakona. Dom naroda bi trebao raspravljati o HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona, dok je na dnevnom redu Predstavničkog doma trebao bitiPrijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine,  čiji su predlagači poslanici SDA (Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić), SBB-a (Edita Đapo), SDP-a (Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez), Naša stranka (Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović) i NiP-a (Denis Zvizdić). No, propast oba zakona je izvjesna.

    HDZ-ove izmjene Izbornog zakona BiH oborili su delegati iz Kluba Bošnjaka, tri SDA-ova i jedan SBB-ov, do su izmjene Izbornog zakona koje se odnose na izborni integritet na Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma oborili zastupnici iz SNSD-a i HDZ-a, jer sjednici Komisije nisu prisustvovali SDP-ov zastupnik Nermin Nikšić i SDS-ov Dragan Mektić. No, sada se vratimo sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    SDP-ov državni zastupnik Saša Magazinović krajem će prošle sedmice prvi detektovati novu strategiju HDZ-a BiH glede izmjena Izbornog zakona.

    “Za one koji su se pitali zašto se Dragan Čović ušutio. Dakle, ide Izborni zakon u Dom naroda. Tamo će ga vjerovatno HDZ i SNSD usvojiti, a onda slijedi pritisak na Predstavnički dom. Nastavlja se igra, a vidjet ćemo ko sve i kako igra u njoj”, napisao je Magazinović na svom Twitter nalogu.

    I, uistinu, zahvaljući SDA-ovoj kratkovidoj politici, SNSD je dobio četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, što im je, u zbiru sa četiri HDZ-ova delegata, omogućilo da imaju osam sigurnih ruku, što je, opet, potrebna većina za usvajanje ovog ali i drugih zakona.

    Očito svjesni da će HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona biti usvojen na Domu naroda, delegati SDA, Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić, odlučili su da ne dođu na sjednicu. Pridružio im se i SBB-ov Munib Jusufović koji je, također, izostao. Osim četvorice Bošnjaka, u sali je izostao i Mladen Bosić, delegat iz reda srpskog naroda koji je kadar SDS-a. Neuspjelom početku sjednice su nazočili svi delegati iz reda hrvatskog naroda, četiri HDZ-va i Zlatko Miletić, četiri delegata iz reda sprkog naroda (svi SNSD) i jedan delegat iz reda bošnjačkog naroda – SDP-ov Denis Bećirović. Ali bez obzira na Bećirovićevo prisustvo, kvoruma u Klubu Bošnjaka nije bilo. Čović je morao prekinuti sjednicu i zakazati novu, za srijedu, sa, vjerovatno, istim ishodom. Čovićev prijedlog izmjena Izbornog zakona, tako, neće biti usvojen.  Kao što neće biti usvojene ni izmjene Izbornog zakona koje su predložili zastupnici SDA, SDP-a, Naše stranke, SBB-a i NiP-a. Te izmjene, možete ih pročitati ako kliknete ovdje, odnosile su se na poboljšanje izbornog integriteta, odnosno smanjenje šansi za izborne manipulacije. O ovom prijedlogu su se, po proceduri, prije sjednice Predstavničkog doma, trebali izjasniti članovi Ustavnopravne komisije koja broji devet članova. Na čelu komisije  je Alma Čolo (SDA), zamjenici su joj Obren Petrović (SNSD) i Nikola Lovrinović (HDZ/HNS), a članovi Borjana Krišto (HDZ), Dragan Mektić (SDS), Nermin Nikšić (SDP), Nebojša Radmanović (SNSD), Safeto Softić (SDA) i Zlatan Begić (DF). Odluka se donosi većinom glasova. SNSD i HDZ u Komisiji imaju četiri zastupnika, što znači da bi mogli biti preglasani ukoliko bi svi drugi zastupnici glasali. No, u utorak su izostala dvojica članova Komisije. Dragan Mektić (SDS) je u Banja Luci polagao cvijeće, a Nermin Nikšić (SDP) je bio u Konjicu na “strateškom” planiranu svoje partije. Zbog njihovog izostanka, HDZ i SNSD su uspjeli preglasati članove Ustavnopravne komisije koji dolaze iz SDA i DF-a. Predložene izmjene Izbornog zakona koje se odnose na poboljšanje izbornog integriteta nisu dobile podršku. I zbog toga u srijedu neće biti razmatrane na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Zastupnicima je prostalo jedino da prihvate izvještaj Komisije.

    Ništa od hitne sjednice Doma naroda BiH: Trojica delegata SDA neće doći na sjednicu, SNSD i HDZ nemaju kvorum za raspravu o izmjenama Izbornog zakona

    Piše:
    Redakcija
    -

    Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH danas neće biti održana, saznaje Istraga.ba. Trojica delegata SDA (Bakir Izetbegović, Amir Fazlić i Asim Sarajlić) neće prisustvovati sjednici  Doma naroda, što znači da neće biti kvoruma za održavanje hitne sjednice na kojoj bi se teebalo raspravljati o HDZ-ovom prijedlogu za izmjene Izbornog zakona BiH.

    Naime, da bi sjednica Doma naroda Parlamentarna skupština BiH mogla biti održana, nužno je da joj prisustvuje po najmenje tri delegata iz sva tri kluba naroda. Kako SDA u Klubu Bošnjaka ima trojicu od pet delegata, njihovo odsustvo znači da nema kvoruma za održavanja sjednice.

    SNSD i HDZ u Domu naroda PS BiH imaju osam delegata, što znači da imaju potrebnu većinu za usvajanje izmjena Izbornog zakona koji je predložio Dragan Čović.

    Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić  u ponedjeljak je “izrazila  nadu da će na sjednici Doma naroda Parlamentrane skupštine BiH biti usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona koje je u parlamentarnu proceduru uputio HDZ”

    “Želim da budem optimista. Da ne propuštamo uvijek zadnju šansu. Optimista sam da će se naći dovoljno mudrosti i razumijevanja da se ovaj prijedlog o izmjenama i dopunama usvoji”, rekla je Majkić.

    Osim što Čovićev prijedlog ide u prilog HDZ-u, predložene izmjene Izbornog zakona BiH ojačavaju i SNSD-ovu poziciju. Konkterno, HDZ BiH predlaže da se mijenja i način izbora delegata za Dom naroda BiH iz Narodne skupštine RS.

    “Izbor izaslanika iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH provodi se na način da  svaka politička stranka ili svaki zastupnik u Narodnoj skupštin Republike Srpske ima pravo da predloži listu za izbor srpskih izaslanika u Dom naroda Parlamentarne sekupštine BiH”, navedeno je u predloženim izmjenama Izbornog zakona.

     

    page5image395247008

    Ova odredba znači da bi, gledajući trenutno stanje u NSRS, SNSD i njegovi partneri imali svih pet delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Svih pet delegata u Klubu Hrvata Domu naroda PS BiH bi, prema predloženim izmjenama Izbornog zakona, pripao i HDZ-u. To dokazuje i predloženi način izbora delegata u Domu naroda Federacije BiH.

    “Broj izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih,koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz zakonodavnog tijela svakog kantona proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Kantoni koji imaju zastupljenost nekog od konstitutivnih naroda manja od 5 posto u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine zajednički biraju jednog izaslanika u Dom naroda Parlamenta Faederacije Bosnei Hercegovine”, navedeno je u članu 9 predloženog Zakona.

    To znači da bi HDZ imala sigurnih 16 od ukupno 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH. Sa tih šestnaest delegata, HDZ BiH bi neometano mogao izabrati pet delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Sud BiH presudio: Članovi CIK-a izabrani u skladu sa Izbornim zakonom

    Piše:
    Redakcija
    -

    Aktualni članovi Centralne izborne komisije BiH izabrani su u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Sud BiH je 21. aprila ove godine odbio tužbu bivšeg člana CIK-a Branka Petrića koji je osporavao izbor aktualnih članova CIK-a.

    “Prema ocjeni ovog vijeća paušalni su prigovori tužitelja da imenovani kandidati za članove CIK-a nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci”, navedeno je u odluci Suda BiH.

    Branko Petrić je osporavao i pravo Predstavničkog doma da, bez prethodno provedene konkursne procedure, imenuje članove Centralne izborne komisije BiH.

    “Sud je stanovišta da je Predstavnički dom PS BiH, kada je samostalno imenovao, postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine BiH i prema relevantnim propisima Izbornog zakona BIH, na koji način je osigurao da CIK ima sedam članova u skladu sa članom 2.5 Izbornog zakona BiH”, piše u obrazloženju odluke.

    Podsjećamo, u martu 2020. godine Predstavnički dom PS BiH je imenovao Vanju Bjelicu Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeda Šantića za članove Centralne izborne komisije BiH nakon što je, prehodno, istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmedu Šantiću. Parlamentarne komisije su kasnile sa procedurom i kandidatskom listom što je ostavilo mogućnost Predstavničkom domu PS BiH da imenuje navedene članove. Petrić je, potom, podnio tubu Sudu BiH tražeći poništavanje imenovanja. No, Sud BiH ga je odbio. Na ovu odluku se ne može izjaviti redovna žalba, ali se može pokrenuti vanredni pravni lijek u roku od 30 dana.

    Osim toga, lideri HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik su od 2020. godine tvrdili da je aktualni saziv članova CIK-a izabran suprotno Izbornom zakonu. Međutim, Sud BiH je potvrdio da je proces imenovanja proveden u skladu sa Izbornim zakonom.

     

    Dva doma Parlamenta BiH u dva dana razmatrat će dva različita prijedloga izmjena Izbornog zakona: HDZ BiH za cementiranje “aparthejda”, stranke iz Sarajeva za “izborni integritet”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Dva doma Državnog parlamenta, u samo dva dana, razmatrat će dva različita prijedloga izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Na dnevnom redu “hitne sjednice” Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine , zakazane za 26. april, bit će “Zahtjev delegata Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku”. Dan kasnije, na dnevnom redu redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH bit će “Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić“.

    A sada ćemo, ukratko, razjasniti o čemu se radi. Izmjene Izbornog zakona koji HDZ BiH predlaže odnose se na “politička pitanja”, pored ostalog, i na način izbora članova Predsjedništva BiH. Za razliku zvaničnika HDZ-a, zastupnici političkih partija sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, NS i SBB) u parlamentarnu su proceduru uputili Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se odnosi na “integritet” izbornog procesa.

    “Prijedlog izmjena Izbornoga zakona kojI smo dostavili u žurnu parlamentarnu proceduru je samo prvo poluvrijeme naše inicijative čiji je cilj ukloniti diskriminaciju kako Hrvata, tako i svih manjina Židova, Roma i drugih građana koji se ne mogu kandidirati na najviše pozicije u državi” izjavio je u subotu za Fenu predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović.

    Ali ako se pažljivije pročita HDZ-ov prijedlog, može se vidjeti da diskriminacija uopće nije riješena. Naprotiv. Evo kako se biraju članovi Predsjedništva BiH.

    “Članove Predsjedništva, koji se neposredno biraju s teritorija FBiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u centralni birački popis za glasanje u FBiH. Birač upisan u centralni birački popis za glasanje u FBiH može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u FBiH. Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako: Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, navedeno je u HDZ-ovom prijedlog izmjena Izbornog zakona.

    Kako se može vidjeti, pitanje ostalih, odnosno građana BiH nije riješeno. ALI Čovićev prijedlog je, svakako, osuđen na propast. Čak i ako ovaj prijedlog bude usvojen u Domu naroda Paslamentarne skupštine BiH glasovima SNSD-a i HDZ-a (ukupno imaju osam), Zakon neće dobiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Istovremeno, za očekivati je da političke partije sa sjedištem u Sarajevu i opoizicija iz Republike Srpske u Predstavničkom domu izglasaju izmjene Izbornog zakona koje se odnose na “integritet”. Ali te izmjene sigurno neće dobiti podršku u Domu naroda BiH, gdje većinu imaju SNSD i HDZ BiH.

    Politika stranke iznad interesa građana: HDZ-ov gradonačelnik zemljotresom pogođenog Stoca odbio sastanak sa članovima Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem

    Piše:
    Redakcija
    -

    Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković (HDZ) odbio je susret sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.

    “Ja sam se već ispričao, neću mogu imati sa njima sastanak u tom dijelu. Ja sam u nekom drugom poslu, na terenu”, rekao je Bošković u razgovoru za Istraga.ba.

    Grad Stolac u petak navečer je pogodio snažan zemljotres. Jedna osoba, djevojka Elmira Sefo, smrtno je stradala, dok je neko osoba zadobilo lakše tjelesne povrede. Najveća šteta je pričinjena u na stambenim objektima u naselju Kukavac. Dvojica članova Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović zaputili su se u Mostar i Stolac kako bi razgovarali o pružanju pomoći ugroženim porodicama. Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića je zatražen i službeni sastanak sa gradanačelnikom Boškovićem. Međutim, ovaj HDZ-ov kadar je odbio sastanak.

    “Neću se sastati s njima”, kazao je Bošković, ističući da će dvojica članova Predsjedništva BiH u Stocu biti “oko podne”.

    Nešto ranije, Bošković je u izjavi za Avaz kazao da je razgovarao sa “predsjednikom Draganom Čovićem”, ali i i Miloradom Dodikom.

    “Mi smo na kriznom stožeru razmatrali to pitanje i imao sam pozive potpore od mojih kolega gradonačelnika, načelnika, predsjednika Vlade HNK, predsjednika Čovića, pa i Dodika, koji se solidarizirao sa svima nama i nadam se da ćeno iznaći snage da pomognemo svima”, rekao je Bošković u razgovoru za Avaz.

    Objavljujemo nacrt Rezolucije EU parlamenta o BiH: Izborna reforma samo u Federaciji, a propast pregovora o izmjenama izbornog zakona izjednačena sa Dodikovim rušenjem institucija BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Propast pregovora o izmjenama izbornog zakona, za evropskog je zastupnika Paula Rangela, ravno rušenju institucija BiH u režiji Milorada Dodika. Osim toga, izmjene izbornog zakona, prema Rangelu, treba provesti samo u Federaciji BiH. Zaključujemo to na osnovu drafta rezolucije o BiH, o kojoj bi se ove sedmice trebali izjasniti članovi Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta. Dokument je pripremio izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH Paulo Rangel, koji je, pored nacrta rezolucije, europarlamentarcima dostavio i Explenatory Statement, ili “objašnjenje” u kojem “zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine” identifikuje kao jednu od “dvije ključne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama”. 

    Nacrt rezolucije i Rangelovo objašnjenje (o kojem se neće glasati) možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a ključne rečenice iz ovog dokumenta ćemo obraditi u nastavku ovog članka.

    “Izvjestilac identifikuje dvije glavne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama: bojkot i povlačenje iz državnih institucija i organa odlučivanja od strane rukovodstva i predstavnika Republike Srpske, odnosno Milorada Dodika; i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine“, navedeno je u “objašnjenju” Paula Rangela, izvjestioca Evropskog parlamenta. 

    Rangel, dakle, smatra da se reforma izbornog zakonodavstva treba provesti samo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Što je, opet, u skladu sa zahtjevima HDZ-a BiH čije interese u EU Parlamentu zastupaju svi europarlamentarci iz Hrvatske. Portugalski europarlamentarac, zadužen za izvještaje o BiH, i u nastavku svog objašnjenja izborni zakon i rušenje instuticija BiH dovodi u istu ravan.

    “Neuspješno postizanje neselektivnog i bezuslovnog povratka u sve državne institucije, kao i uravnoteženog dogovora o reformi izbornog zakona, i dalje će ometati društveni, ekonomski i euroatlantski napredak BiH, štetiti naporima u pomirenju i nesumnjivo doprinijeti jačanju tenzija u zemlji i regiona, posebno imajući u vidu rusku agresiju na Ukrajinu i povezano zlonamjerno uplitanje na Zapadni Balkan”, napisao je Rangel, zaboravljajući da su upravo ambasadori Ruske Federacije u BiH od 2017. godine zagovarali “izmjene izbornog zakonodavstva”. 

    Prvo je to u avgustu 2017. godine učinio bivši ruski ambasador Petr Ivancov ističući da u BiH treba riješiti “hrvatsko pitanje”, da bi krajem marta aktualni ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izrazio nezadovoljstvo što pojedine članice EU (u ovom slučaju Nizozemska) insistiraju na “uklanjanju termina konstitutivnost”.

    Upravo se termin “konstitutivnost” pominje i u samom draftu rezolucije koji je pripremio izvjestitelj Paulo Rangel.

    “Evropski parlament ponavlja svoju jasnu podršku demokratskoj transformaciji BiH kroz evropsku integraciju, zasnovanu na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, utemeljenoj na principima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda kako je ugrađeno u Ustav”, navedeno pod tačkom 3. predloženog teksta rezolucije. 

    tačka 3 nacrta Rezolucije: konstitutivnost naroda

    Rangel predlaže da Evropski parlament potakne “BiH da napreduje u ostvarivanju 14 ključnih prioriteta vraćanjem neovisnosti pravosuđa, jačanjem vladavine prava, intenziviranjem borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanjem slobode medija i povoljnog okruženja za civilno društvo te zaštitom ranjivih skupina”, te naglašava da provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje obavezu provedbe odluka OHR-a. Onda se, ponovo, vraća izmjenama izbornog zakonodavstva.

    “Evropski parlament žali zbog zastoja u pregovorima o reformi izbornog zakona u BiH i nedostatka političke volje da se ona prevaziđe; poziva sve aktere da odmah postignu uravnotežen sporazum, da ispune ustavnu dužnost demokratskog upravljanja i da zajamče transparentnost i integritet izbornog procesa”, navedeno je pod tačkom 5. predložene rezolucije. 

    Izbori i  su, očito, centralna tema Paula Rangela koji predlaže da Evropski parlament “naglašava važnost održavanja izbora ove godine kako je planirano“. No, onda opet vraća izbornim reformama, s tim da sintagmu “konstitutivni narodi” više ne koristi”.

    “Evropski parlament podržava transparentne i inkluzivne ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala ravnopravnost i nediskriminacija svih građana, povećala odgovornost i transformisala BiH u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu odmah provođenjem odluka, mišljenja i preporuka nadležnih sudova i međunarodnih tijela; podržava transatlantske napore u tu svrhu”, navedeno je pod tačkom 13. rezolucije koju predlaže izvjestitelj za BiH Paulo Rangel.

    On, dalje, predlaže da EU parlament oštro osudi “nepoštovanje međunarodnih i nacionalnih normi i obaveza, svu retoriku mržnje i remetilačko djelovanje, uključujući povlačenje iz institucija, posebno rukovodstva entiteta Republika Srpska, čime se destabilizira zemlja, podriva njena državnost kršeći Dejtonski mirovni sporazum i sistematski koči odluke o ključnim zakonima i reformama; odbacuje sve pokušaje formiranja paralelnih paradržavnih institucija, koji potkopavaju državne institucije, pravni poredak, neovisnost i suverenitet pravosuđa; poziva na potpuni, neselektivni i bezuvjetni povratak u sve državne institucije”, te da se pozove EU i međunarodna zajednica “da koriste sve raspoložive alate, uključujući ciljane sankcije, protiv destabilizirajućih aktera u zemlji”.

    1...242526...41Stranica 25 of 41

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj