Facebook Twitter Youtube
    Slučajan

    Politika

    Moskovski mediji pozivaju ruskog predsjednika: Dodik i Republika Srpska trebaju Putinovu ruku spasa, da li je vrijeme za povratak ruskih zračnih snaga u BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Republika Srpska i Milorad Dodik trebaju Putinovu pomoć, objavio je u utorak kasno navečer na svom sajtu na engleskom jeziku utjecajni ruski list Pravda.ru.

    Tekst je objavljen povom Dodikove posjete ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koja dolazi, kako piše Pravda, “na vrhuncu sukoba sa Zapadom”.

    “Da li je vrijeme za povratak zračnih snaga u Bosnu”, pita se autorica teksta Lyuba Lulko. 

    Dalje u ovom članu se daje kontekst Dodikove posjete Rusiji, podsjeća se na odnose sa Zapadom, pominje se posjeta američkog zvaničnika Gabriela Escobara Bosni i Hercegovini te se posebno ističe nedavni autorski tekst bivšeg britanskog ministra vanjskih poslova Williama Haguea objavljen u britanskom The Timesu.

    “Bivši britanski ministar vanjskih poslova i bivši čelnik Konzervativne stranke William Hague u tekstu za The Time od 16. studenoga rekao je da Dodik godinama potkopava državu BiH dok uživa podršku Rusije i Srbije, a Moskva to koristi kako bi blokirala euroatlantske integracije. Prema Haagu, Dodik ide ka secesiji. Stoga, istaknuo je britanski diplomat, NATO bi trebao poslati svoje vojnike u BiH”, posjeća Pravda.ru.

    Da vidimo kako Putin može pomoći Republici Srpskoj, piše Lyuba Lulko, pa dalje podsjeća da je Rusija, u sklopu međunarodnog mirovnog kontingenta, u Bosni i Hercegovini imala zračno-desantni bataljon koji je bio stacioniran u Ugljeviku, a koji je 11.-12. juna 1999. prebačen u Prištinu, što je u konačnici omogućilo raspoređivanje ruskog mirovnog kontingenta na Kosovu. 

    Pored teksta objavljenog na Pravda.ru, Bosna i Hercegovina se sve češće pominje i u drugim ruskim medijima. Tako je 22. novembra ove godine na portalu “Svobodna Pressa” objavljen intervju sa Vsevolodom Shimovim, savjetnikom predsjednika Ruskog udruženja za baltičke studije. 

    “Donbas, Bosna ili Bjelorusija – gdje će izbiti treći svjetski rat”, glasi naslovog ovog teksta.

    Savjetnik Shimov konstatuje da je opasnost od rata u BiH “savim realna”.

    “Bosna i Hercegovina u sadašnjem obliku izgleda nikome ne odgovara. Republika Srpska sanja o otcjepljenju i ujedinjenju sa Srbijom, a muslimani o uspostavljanju svoje dominacije u cijeloj državi. Zapad je također zainteresiran za kršenje suvereniteta Republike Srpske. Odnosi između glavnih etničkih skupina su čak i neprijateljski. Dakle, u Bosni zaista sazrijeva splet proturječja, što može rezultirati novim sukobom”, konstatuje Shimov u intervjuu za portal “Svobodna Pressa”. 

    Zamjenik urednika ovog portala je Zahar Prilepin. U pitanju je “pjesnik” koji bivši pripadnik posebnih snaga ruske policije Omon koji je učestvovao u operacijama u Čečeniji. U februaru 2017. godine bio je pripadnik proruskih paravojnih formacja koje su se borile u Ukrajini. Zabranjen mu je ulazak u Bosnu i Hercegovinu. U avgustu 2018. godine, tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, odlikovao je Prilepina Ordenom Njegoša prvog reda, zbog “zasluga u kulturnom i duhovnom razvoju, kao i za posebne zasluge na polju javne delatnosti, kojima se doprinosi jačanju prijateljskih odnosa Ruske Federacije i Republike Srpske”.

    Elmedin Dino K(r)onaković: Ministar prehrabar u izdaji

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Ni hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nije imao hrabrosti reći ono što je kazao bosanskohercegovački ministar Elmedin Konaković. Jer nigdje na svijetu nije zabilježeno da se na zajedničkoj sjednici vlada dvije države raspravlja o unutrašnjim pitanjima jedne države.

    Zamislite, iako je nezamislivo, da, recimo, Slovenija i Hrvatska naprave zajedničku sjednicu svojih vlade i da se na toj sjednici razmatraju mogućnosti izmjena izbornog zakona u Sloveniji. Ili da recimo, Dritan Abazović i Ana Brnabić održe zajedničku sjednicu crnogorske i srbijanske vlade pa da na toj sjednici raspravljaju o Ustavu Crne Gore. Teško je, je li tako, zamisliti da to uradi čak i Dritan Abazović.

    Ali Elmedin Konaković je hrabriji u izdaji i od crnogorskog premijera.

    Pitanje postavlja novinar javnog servisa Republike Hrvatske: “Evo, konkretno, vezano za provođenje izborne reforme. Rekli ste, ministre, da već imate u glavi neka potencijalna rješenja. Jeste li, možda, već danas na sastanku razgovarali o tim rješenjima i sa kakvim učinkom i kada, konkretno, u kojem vremenskom roku možemo očekivati provođenje izborne reforme”.

    Elmedin Konaković, valjda ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine:

    “Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.

    Pošto zvuči nevjerovatno – da ponovimo.

    “Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.

    I, još jednom.

    “Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.

    Dakle, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, u Zagrebu, u kameru Hrvatske-radio televizije kaže da će Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na zajedničkoj sjednici sa Vladom Republike Hrvatske raspravljati o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine.

    Elmedin Konaković se ministar zove. I buni se kada ga nazivaju izdajnikom. A kako uopće možete nazivati ministra svoje države koji u glavnom gradu druge države, a koja je pred međunarodnim UN-ovim sudom proglašena krivom za uspostavu udruženog zločinačkog poduhvata u vašoj državi, saopći da će sa Vladom te države usaglašavati izmjene Ustava vaše države. On je prevazišao  nadimak “Dritan”, regionalnu jedinicu mjere za izdaju. On je sada jedinica mjere za izdaju. Elmedin Dino K(r)onaković.

    Biti ministar vanjskih poslova jedne države nije isto što biti mjerač vode u hotelima Alije Budnje. Vodomjer nije isto što i Ustav i izborno zakonodavstvo. Država se vodi. Ona se ne mjeri.

    Nije Bosna i Hercegovina isto što i KK Bosna pa da bude svejedno da li će se sutra njeni “posmrtni ostaci” spajati sa državama u regiji, kao što KK Bosnu, nakon Konakovićevog mandata. spajaju sa nekim anonimnim klubovima da je održe u životu u bilo kojoj ligi.

    “Mi smo hrabri”, reći će u izdajničkom zanosu, opčinjen svjetlima Zagreba, Elmedin K(r)onaković, najavljujući zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara za koju “tempiraju” rješenja o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine.

    Hrabrost je poginuti za ideju. Hrabrost je poginuti za državu. Hrabrost je doći u Zagreb i reći pred kamerama – neće se više Hrvatska pitati o unutrašnjim pitanjima BiH. Nije hrabrost doći u Zagreb i reći svojim domaćinama – Bosnu i Hercegovinu ćemo urediti onako kako želite. To je izdaja.

    To što je, naknadno, Konaković “ispravio” vlastiti kriv navod je još opasnije. On, zapravo, pokazuje da ministar vanjskih poslova ne zna šta govori. A ne zna ni šta radi. Jer on radi sve ono što mu (do)ministar Josip Brkić naredi.

    Centralna izborna komisija odlučila: Sporni listić opet priznat, peti delegat iz Republike Srpske ide u žrijeb!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Centralna izborna komisija BiH opet je priznala sporni listić od kojeg ovisi peti delegat u iz Republike Srpske u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. O petom delegatu će, ukoliko Sud BiH ponovo ne ukine odluku, odlučivati žrijeb. To znači da SNSD nema četiri sigurna delegata.

    Za priznavanje listića su glasala četiri člana CIK-a, dok su protiv, kao i ranije, bili Irena Hadžiabdić i Vlado Rogić, članovi CIK-a bliski SNSD-u i HDZ-u BiH. Njima se sada pridružila i Vanja Bjelica koja je također glasala protiv. S obzirom na to da je omjer 4:3 CIK će samo formalno održati još jednu sjednicu na kojoj će potvrditi odluku o priznavnju listića.

    “Protivim se ovakvoj odluci CIK-a”, kazala je članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

    “Dolazimo do kritične točke za CIK, a to je hoćemo li poštovati odluke Suda BiH ili nećemo”, rekao je Vlado Rogić, član CIK-a blizak HDZ-u BiH.

    Član CIK-a Ahmet Šantić je kazao da CIK može donositi odluke.

    “Ostajem dosljedan odluci kao i prvi put. U skladu sa svim navedenim, ostajem pri odluci da se prizna ovaj listić”, kazao je Ahmed Šantić.

    I član CIK-a Željko Bakalar je kazao da CIK ima nadležnost da odlučuje po službenoj dužnosti, što je Sud BiH osporavao.

    “Ja nemam nikakvu dilemu da je iskazana volja birača i da je listić važeći”, rekao je Bakalar.

    Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać  iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.

    Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.

    Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje. No, ono što je posebno sporno u odluci Suda BiH je jedan navod iz obrazloženja. Naime, sudije su, uvažavajući Tegeltijinu žalbu, konstatovale da CIK nije mogao po službenoj dužnosti preispitivati odluku Izborne komisije Narodne skupštine Republike Srpske.

    Odluka Suda BiH po žalbi SNSD-a: CIK ne može odlučiti po službenoj dužnosti

     

    Međututim, u Izbornom zakonu jasno je propisano da Centralna izborna komisija BiH može odlučivati i po službenoj dužnosti.

    Izborni zakon: CIK može odlučivati po službenoj dužnosti

     

    CIK se ponovo pozvao na ovu odredbu koju je Sud BiH ranije previdio. Ako Sud potvrdi odluku CIK-a koja je skoro izvjesna, organizirat će se žrijeb za izbor petog delegata u Klubu Srba Doma naroda PS Bih. Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.

    Predsjednica Federacije BiH izmijenila odluku: Ramo Isak kandidat za ministra policije FBiH, HDZ 1990 dobija ministra zdravlja

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ramo Isak, dojučerašnji član Narodnog evropskog saveza, kandidat je Trojke za ministra unutrašnjih poslova entiteta F BiH, saznaje Politicki.ba.

    On je na tu poziciju došao umjesto SDP-ovog Almina Hopovca.

    Predsjednica entiteta F BiH Lidija Bradara uputila je dopis u kojem obavještava Predstavnički dom Parlamenta F BiH da je došlo do promjena u sastavu predloženih kandidata za ministre.

    Transparency International podnio prijavu protiv devet stranaka: SDP primio zabranjene donacije od 14 preduzeća koja posluju sa državom, SDA od šest, na spisku još HDZ, NiP, SBiH …

    Piše:
    Redakcija
    -

    Političke stranke u BiH prijavile su oko 550.000 KM donacija privatnih preduzeća, a devet stranaka primalo je zakonom zabranjene priloge od kompanija koje su dobijale tendere od organa izvršne vlasti. Zbog toga je Transparency International u BiH (TI BiH) uputio prijave Centralnoj izbornoj komisiji protiv  SDP BiH, SDA, HDZ BiH, NiP, Stranke za BIH, HRS,  Socijaldemokrata BiH,  Republičke stranke Srpske i Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu.

    Najviše zabranjenih priloga primila je Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) koja je prijavila oko 83.000 KM donacija privatnih preduzeća u postizbornom izvještaju za posljednje opšte izbore, a među donatorima našlo se i 15 privatnih kompanija koje su sklapale poslove sa državom. To je zabranjeno Zakonom o finansiranju političkih partija, a zanimljivo je da je većina zabranjenih donatora poslovala sa organima u kojima SDP čini dio vlasti.

    Tako je “DINALSA” d.o.o. Sarajevo koje je finansiralo SDP sklopila u prošloj godini dva ugovora o izvođenju javnih radova sa Gradskom upravom Grada Sarajeva vrijedna preko 113 hiljada KM, zatim dva ugovora sa Općinom Centar Sarajevo preko 400.000 KM, četiri ugovora sa Općinom Ilidža vrijedna preko 550.000 KM, a tu su i brojni drugi ugovori sa ostalim institucijama čija vrijednost daleko premašuje dozvoljeni zakonski prag od 10.000 KM zbog čega ovo preduzeće nikako nije smjelo biti donator političke partije. Donator SDP-a Dinamico d.o.o. iz Kalesije takođe je prošle godine dobio  ugovore od  grada Tuzla, Vlade Tuzlanskog kantona i drugih organa izvršne vlasti, što je zabranjeno zakonom. Među donatorima SDP-a je i JATA Group koja je samo od Grada Srebrenika dobila desetine ugovora vrijednih ukupno preko 3,1 milion KM. Preduzeće Behic Sanny boy d.o.o. Bihać dobijalo je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća, a osim SDP-a finansiralo je i Pokret za modernu i aktivnu Krajinu gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića. Isti slučaj je i sa firmama Babilon i Terakop koje su dobijale ugovore o javnim nabavkama od organa izvršne vlasti a donirala su i SDP i SDA. Takođe, firma Amitea dobijala je značajne ugovore od Grada Mostara i drugih javnih organa, a pojavljuje se među donatorima SDP-a i Stranke za Bosnu i Hercegovinu.

    Stranka demokratske akcije (SDA) prikazala je pojedinačno najviše donacija privatnih preduzeća – 137.800 KM, a među donatorima ove stranke nalazi se i šest kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti. Pored pomenuta dva, među zabranjenim donatorima SDA je i preduzeće AGI iz Konjica koje je samo od gradske uprave Grada Konjica u kojoj SDA ima gradonačelnika dobilo šest ugovora vrijednih preko 650.000 KM. Takođe, donator SDA je i Širbegović inžinjering iz Gračanice koji je poslovao sa lokalnim zajednicama u cijeloj BiH .

    Stranke ne prijavljuju donacije

    Ostale stranke prijavile su samo manje donacije, a brojne velike partije ni ove godine nisu prikazivale donacije privatnih preduzeća. Tako SNSD, koji je po procjeni TI BiH na kampanju potrošio preko 2 miliona KM, u izvještajima nije prikazao ni jednu marku donacija privatnih preduzeća.

    HDZ BiH prikazao je svega 6.000 KM donacija privatnih kompanija, a među donatorima ove partije je i Vodoprivreda Posavina koja je od općine Odžak i Ministarstva poljoprivrede Posavskog kantona gdje HDZ BiH ima vlast, dobila ugovore vrijedne preko 84.000 KM. Narod i pravda (NIP) u izvještaju ima prijavljeno nekoliko manjih donacija, a sporna je firma Conram koja je tokom prošle godina sklopila više ugovora o javnim nabavkama sa lokalnim zajednicama.

    Poseban problem je slučaj Tehničkog remonta Bratunac koji je sa 12.000 KM finansirao Republičku stranku Srpske, čiji je predsjednik Slaven Risitić ujedno i direktor ovog preduzeća. Ova donacija sporna je po dva osnova jer Republika Srpska i dalje ima značajan manjinski udio u vlasništva Tehničkog remonta Bratunac koji na svom sajtu navodi da RS “time pruža podršku prilikom sklapanja komercijalnih ugovora“. Pored toga sporno je i to što Tehnički remont godinama dobija vrijedne poslove od MUP-a RS, a samo prošle godine dobio je ugovor od 49.000 KM i nije se smio naći među donatorima stranaka.

    Takođe, manje donacije od privatnih kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti primali su Hrvatska republikanska stranka i Socijaldemokrate BiH, a i u ovim slučajevima TI BiH je prijave proslijedio CIK-u. Nažalost, zakon zabranjuje strankama da primaju donacije samo od onih preduzeća koja su poslovala sa organima izvršne vlasti, dok su brojni stranački donatori poslovali i sa javnim ustanovama i javnim preduzećima gdje političke stranke imaju kontrolu nad svim procesima donošenja odluka, što zakon ne tretira.

    Iako su ove godine stranke prijavile 552.510 KM donacija privatnih preduzeća, što je znatno više nego ranijih godina, brojne velike političke stranke koje dugo učestvuju u vlasti godinama ne prijavljuju donacije privatnih kompanija. Tako pored SNSD-a treba istaći da, na primjer, Ujedinjena Srpska i Socijalistička Partija nisu prijavile ni jednu marku ovih donacija. Sa druge strane, političke partije teško mogu opravdati ogromne troškove izborne kampanje, jer su po podacima TI BiH SNSD, Ujedinjena Srpska i još šest političkih partija prikrili najmanje 1,5 miliona KM troškova protekle izborne kampanje. TI BIH već dugo ukazuje da zbog lošeg Zakona o finansiranju političkih partija stranke uspijevaju sakriti svoje stvarne finansijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, a posebno rashoda koje ni sama CIK ne može utvrditi.

    Transparentno.ba

    Centralna izborna komisija odlučila: Političkom direktoru SBB-a Anisu Kriviću oduzet vijećnički mandat

    Piše:
    Redakcija
    -

    Centralna izborna komisija BiH oduzela je u četvrtak vijećnički mandat Anisu Kriviću, političkom direktoru Saveza za bolju budućnost BiH, saznaje Istraga.ba. Krivić je bio SBB-ov vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad Sarajevo. Odluka je donesena jednoglasno.

    Kriviću je mandat oduzet zbog nespojivosti funkcija. Osim što je bio vijećnik, Krivić je istovremeno obavlja(o) i funkciju savjetnika dopremijera Federacije BiH Veska Drljače, što je, prema važećim zakonskim propisima, nespojivo.

    Kako bi prevarili Centralnu izbornu komisiju BiH Drljača i Krivić su tokom provjera pokušali prikriti određene činjenice. Naime, kada je CIK uputio dopis Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike tražeći informacije da li je Krivić savjetnik ministra, Drljača je odgovorio da nije. CIK je, potom, uputio dopis Vladi Federacije BiH tražeći informaciju o Krivićevom angažmanu, nakon čega je odgovoreno da je on savjetnik dopremijera Drljače. Pojednostavljeno, SBB-ovi kadrovi u Vladi FBiH tvrde da Anis Krivić nije savjetnik ministra Veska Drljače već da je savjetnik federalnog dopremijera Veska Drljače.

    Nakon što je pokrenut postupak, Krivić je na sve načine pokušavao izbjeći sankciju pa je tako u CIK dostavljao nepotpisana izjašnjenja kako bi se napravile proceduralne greške. Ipak, na kraju su prikupljeni svi dokumenti za izricanje sankcije.

    Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH sredinom je maja oduzela i vijećnički mandat Krivićevom stranačkom kolegi Ismiru Juski zbog toga što je istovremeno bio vijećnik u Općinskom vijeću centar i savjetnik u Vladi Federacije BiH. CIK je utvrdio da se u ovom slučaju radi o “nespojivosti funkcija”. Jusko se, potom, žalio Sudu BiH koji je potvrdio odluku CIK-a. Skoro identična situacija je i sa političkim direktorom SBB-a Anisom Krivićem koji na ovu odluku Centralne izborne komisije ima pravo žalbe Sudu BiH.

    Zbog ponašanja u BiH: Evropski parlamentarci traže sanksionisanje Olivera Varhelyia

    Piše:
    Redakcija
    -

    Grupa od 30 poslanika Evrospkog parlamenta zatražila je da se komesar za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelyi kazni zbog svog ponašanja u Bosni i Hercegovini, objavio je politicki.ba.

    U pismu koje je uputila mađarska poslanica Katalina Cseh predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen zahtijeva se pokretanje postupka protiv Varhelyija.

    Poslanici optužuju komesara da provodi svoju i politiku Viktora Orbana, a ne Evropske unije i Evropske komisije, piše politicki.ba.

     

    Istraga u posjedu nacrta zaključaka Vijeća EU: Predložen kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status. Ovo piše u nacrtu zaključaka koji će biti razmatrani na Evropskom vijeću 15. decembra. Istraga.ba i Politički.ba u posjedu su ovog dokumenta kojim se, faktički, za Bosnu i Hercegovinu odobrava dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU.

    “Nakon zaključaka Evropskog vijeća od 23. do 24. juna 2022., a u svjetlu naknadne preporuke Evropske komisije od 12. oktobra 2022. Vijeće preporučuje da se odobri status zemlje kandidata Bosni i Hercegovini, uz potvrdu od strane Evropskog vijeća, uz razumijevanje da su koraci navedeni u Preporuci Evropkse komisije poduzeti ili će se poduzeti”, stoji u prijedlogu odluke Evropskog vijeća, koju su, prethodno, usvojili ministri država članica EU okupljeni u Vijeću za opće poslove (GAC).

    Od BiH se očekuje da snažno radi na “jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanju migracijama i osnovnim pravima”.

    Vijeće, navedeno je dalje, s nestrpljenjem očekuje potvrdu ove odluke.

    “U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja napreduje na putu ka EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU koji su navedeni u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU kako ga je Vijeće odobrilo 2019. Vijeće također poziva sve političke čelnike u Bosni i Hercegovini da brzo provedu obveze navedene u sporazumu postignutom 12. lipnja 2022. i hitno finaliziraju ustavnu i izbornu reformu u skladu s ključnim prioritetima”, navedeno je u dokumentu koji možete pročitati na ovom linku.

    Vijeće pozdravlja održavanje Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022, te navodi da su, prema preliminarnim nalazima i zaključcima Promatračke misije OESS-a/ODIHR-a, izbori bili dobro organizirani, sa obilježjima nepovjerenja u javne institucije i retoriku etničkih podjela.

    “EU očekuje da se brzo uspostave funkcionalna zakonodavna tijela i vlade na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini kako bi se usredotočili na reforme na putu ka EU. Vijeće dalje ponavlja svoju nedvosmislenu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje”, navedeno je u dokumentu sačinjenom 12. decembra u Briselu.

    Vijeće poziva sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže i odreknu provokativne retorike i djelovanja koja izazivaju podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da prekinu veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promiču pomirenje. .

    “Vijeće sa zabrinutošću primjećuje sveukupni ograničeni napredak u reformama, no pozdravlja nedavne korake koji su poduzeti, uključujući: usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, usvajanje sveobuhvatne strategije upravljanja javnim financijama na svim nivoima vlasti, imenovanje četiri nedostajuća suca u Ustavnom sudu Federacije BiH, ratificiranje nekoliko sporazuma, uključujući programe Obzor i Kreativna Europa, te Mehanizam civilne zaštite Europske unije, kao i napredak u operacionalizaciji suradnje s EUROPOL-om i usvajanje protuterorističku strategiju”, piše u dokumentu EU.

    Bosna i Hercegovina, navedeno je dalje, treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebice provedbom presude Sejdić-Finci.Vijeće ponavlja svoj poziv na uključiv proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz istinski dijalog iu skladu s europskim standardima kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Vijeće naglašava da se ne smije poduzimati nikakav zakonodavni ili politički korak koji bi provedbu presude Sejdić-Finci i povezanih presuda Europskog suda za ljudska prava učinio izazovnijim ili bi dodatno produbio podjele.

    Iako je zabrinuto nedostatkom napretka, Vijeće dodatno ohrabruje Bosnu i Hercegovine da se pozabavi reformama s ciljem poboljšanja zakonodavstva i zakonodavstva zemlje
    institucionalni okvir za usklađivanje sa zahtjevima članstva u EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.

    Vijeće pozdravlja činjenicu da je zakonodavni i institucionalni okvir za temeljna prava uveliko uspostavljen te donošenje akcijskih planova za socijalno uključivanje Roma i prava LGBTI osoba. Poziva Bosnu i Hercegovinu da značajno intenzivira reformske napore u oblasti ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije, posebice uspostavom nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja.

    Vijeće izražava žaljenje zbog nedostatka napretka u oblasti slobode izražavanja i medija, sigurnosti novinara, te poziva Bosnu i Hercegovinu da osigura odgovarajuće sudsko praćenje slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

    Vijeće očekuje od Bosne i Hercegovine da poduzme bitne korake u reformi javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa kreiranju politika na razini cijele zemlje.

    Vijeće pozdravlja pozitivne korake poduzete u cilju poboljšanja upravljanja i koordinacije migracija, kao i svog sustava azila, te potiče Bosnu i Hercegovinu da odlučno nastavi s radom kako bi se uspješno uhvatila u koštac s izazovima migracija. U tom kontekstu, Vijeće pozitivno prima na znanje da je Vijeće ministara usvojilo zakonski prijedlog o graničnoj kontroli i potiče Bosnu i Hercegovinu da usvoji strategiju i akcijski plan o migracijama, poboljša usklađivanje s viznom politikom EU, kao i ojača upravljanje granicom i zaključiti sporazum o statusu Frontexa s EU-om.

    Što se tiče gospodarskih reformi, Vijeće je zabrinuto što je zemlja još uvijek u ranoj fazi uspostave funkcionalnog tržišnog gospodarstva i u smislu svoje sposobnosti da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU-u. Vijeće podsjeća na potrebu osiguranja poštivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te redovitog održavanja sjednica tijela SP-a.

    Vijeće potiče Bosnu i Hercegovinu da se i dalje aktivno uključi u regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose.

    Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler otvorio karte: “Legitimno je da Rusija radi na svojim interesima u BiH”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, rekao je šef Delegacije EU i BiH Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju.

    Kada je riječ o ruskom uticaju, po Sattleru je “potpuno legitimno da svaka zemlja radi na interesima svoje države”.

    “Mnoge zemlje imaju interes u ovom strateški važnom regionu Zapadnog Balkana. Ali ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, pojasnio je Sattler.

    Na pitanje zbog čega je Delegacija EU odšutjela nedavnu rusku prijetnju u vezi sa NATO putem BiH, Sattler je odgovorio ovako:  “Tačno je da nismo reagovali, zato postoji i razlog, jer ja ovdje predstavljam 27 zemalja članica EU. Neke od njih jesu članice NATO-a, neke nisu, tako da ne mogu davati izjave o tom pitanju u BiH. Ali, ono što mogu reći o izjavi koju smo čuli prošle sedmice jeste da nije bila na mjestu. BiH je suverena i nezavisna zemlja koja sama donosi vlastite odluke. I to mora biti jasno”.

    Jasno je. Itekako je nakon ovog intervjua postalo jasno na kojoj je strani Johann Sattler, austrijski diplomata koji je svoje znanje, između ostalog, sticao na Univerzitetu u Moskvi. Mada te podatke ne možete pronaći u njegovoj službenoj biografiji dostupnoj na web stranici Delegacije EU, Sattler je, osim studentskih dana u Rusiji proveo još pet godina, od 2008. do 2013., kadao je direktor izdavač za WAZ Media Group i “Axel Springer” u Moskvi. Za šefa Delegacije EU zvanično je kandidiran početkom 2019. godine, a imenovan je u avgustu iste godine. U trenutku kada je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova kandidovalo Sattlera, na čelu  Ministarstva je bila Karin Kneissl. To je ona ministrica na čiju je svadbu 2018. godine došao lično ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Ples sa Putinom: ministrica Kneissl i ruski predsjednik na svadbi

    Nakon ministarskog mandata, Kneissl se otisnula u biznis da bi je početkom marta ove godine ruska Vlada imenovala za posebnu ekonomsku savjetnicu u Vijeću direktora najjače i najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft.

    No, vratimo se Sattleru i njegovim proruskim stavovima.

    “Šef Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler rekao je danas u Banja Luci u vezi s pitanjem o potrebi zatvaranja OHR-a kako je takvo međunarodno prisustvo nekompatibilno s članstvom BiH u Uniji, te da na tom planu svakako treba težiti postupno smanjivanju tog prisustva”, objavio je krajem februara Hrvatski medijski servis, izvještavajući sa konferencije za medije organizirane povodom Sattlerove posjete Banja Luci.

    Skoro identične stavove prilikom svoje posjete BiH iznio je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

    „

    “OHR već odavno je trebalo da okonča svoj mandat u ovoj zemlji. On pokazuje nepoštovanje prema narodima u BiH i suverenitetu BiH“, rekao je u decembru prošle godine ruski ministar vanjskih poslova.

    Kada je Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu prošle sedmice saopćila da će “u slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a Rusija morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”, Delegacija EU je, kako su primijetili u Oslobođenju, šutjela.

    Johann Sattler će to opravdati da sve članice EU nisu članice NATO-a i da Ruska Federacija “legitimno da širi svoj uticaj u BiH”.

    “Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, ponavljamo Sattlerovu izjavu s početka teksta.

    Za razliku od Sattlera i Delegacije EU, američki State Department u avgustu je prošle godine u svom izvještaju naveo da se Rusija “izravno miješala u izbore u BiH”.

    “Sjedinjene Američke Države (SAD) su ušle u trag subverzivnim radnjama koje su stizale iz Rusije, a kojima je primarni cilj bilo stvaranje i širenje lažnih informacija koje bi u krajnjoj liniji oslabile ruske kako političke tako i vojne te ekonomske neprijatelje, ali i njihove saveznike”, objavili su tada mediji.

    Johann Sattler to nije primijetio.

    Nova operacija HDZ-a: Borjana Krišto preko Ustavnog suda ruši Sud BiH!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto uputila je krajem decembra apelaciju Ustavnom sudu BiH kojim traži ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH, saznaje Istraga.ba. Krišto traži od Ustavnog suda ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH. Ukoliko Ustavni sud to prihvati, Sud BiH bi u svim predmetima mogao odlučivati samo kao prvostepeni sud i do eventualnog osnivanja novog suda nijedna donesena odluka na državnom sudu ne bi bila pravosnažna.

    “Poštovani, sukladno Ustavu BiH, članak VI.3.a) Ustava BiH, dostavljam Vam Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH i to odredbe članka 9. stavak (1), članka 10. stavak (4), i članka 11 stavak (1), točka b)”, navedeno je u dopisu Borjane Krišto dostavljenom Ustavnom sudu BiH 17. decembra 2020. godine.

    Članom 9. Zakona o Sudu BiH propisana je apelaciona nadležnost.

    “Sud je nadležan da odlučuje po: a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje ovog suda; b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje ovog suda; c) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, osim zahtjeva za ponavljanje postupka”, piše u članu 9. čiju ustavnost Borjana Krišto osporava.

    U obrazloženju njenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti piše da odredbe Zakona o Sudu BiH nisu u skladu s Ustavom, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Tim odredbama je, naime, propisano dvostepeno odlučivanje u svim predmetima. Borjana Krišto smatra da Sud BiH ne može odlučivati i po žalbama, jer predsjednik Suda ima zakonsko pravo da sudije raspoređuje u odjeljenje koje on želi.

    “Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Sudom BiH imaju pravo žalbe na odluke koje donese odjeljenje Suda BiH i time je djelomično ispunjen princip dvostupnosti, ali nemaju pravo da o njihovim žalbama odlučuje viši sud već samo jedno odjeljenje istoga suda. Da bi se u potpunosti zadovoljio princip dvostupnosti, Apelaciono odjeljenje bi se trebalo organizirati kao poseban viši sud”, obrazložila je Krišto.

    No, upravo tu i nastaje problem. Za uspostavljanje višeg suda nužno je usvajanje novog zakona u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. To je u naredne dvije godine nemoguće, jer SNSD Milorada Dodika može blokirati uspostavu novog suda na državnom nivou. Stoga, ako bi Ustavni sud BiH prihvatio zahtjev Borjane Krišto te osporio odredbe Zakona o Sudu BiH, koje bi, po proceduri, u roku od šest mjeseci morale biti i izbrisane, ne bi postojao nijedan sud na državnom nivou koji bi mogao donositi pravosnažne presude u svim krivičnim i drugim predmetima.

    Prema informacijama Istrage, Borjana Krišto je ovaj zahjev usaglašavala s Matom Tadićem, sudijom Ustavnog suda BiH koji je na tu poziciju izabran na prijedlog HDZ-a BiH.

    Borjana Krišto i Mato Tadić na jednom od ranijih sastanaka

    Ono što Borjani Krišto i Mati Tadiću ne bi moglo ići u prilog je odluka Ustavnog suda BiH od 23. septembra 2001. godine. Tada su, podsjećamo, poslanici iz Narodne skupštine Republike Srpske zatražili od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH kojeg je nametnuo OHR. Među osporavanim odredbama bile su i one koje su se odnosile na dvostepenost. Ustavni sud je te 2001. godine konstatirao da je Zakon o Sudu BiH u skladu sa Ustavom čak i kada je u pitanju pravni lijek.

    Odluka Ustavnog suda BiH iz 2001. godine

    “Može se očekivati da će uspostavljanje Suda BiH biti važan element u osiguranju da institucije BiH djeluju u saglasnosti sa vladavinom prava i da zadovoljava uvjete Evropske konvencije u pogledu pravičnih suđenja pred sudovima i efektivnih pravnih lijekova. Ustavni sud, također, konstatuje da će, prema člnu VI/4 Ustava, odluke Suda BiH biti podložne kontroli Ustavnog suda u pogledu njihove ustavnosti”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH iz 2001. godine.

    Istina, Zakon o Sudu BiH je, u međuvremenu, doživio određene izmjene ali je suština odredaba koje regulišu dvostepenost ostala ista. Bez obzira na to, Ustavni sud BiH je 22. decembra ove godine od Parlamentarne skupštine BiH zatražio odgovor na zahtjev Borjane Krišto.

    1...202122...41Stranica 21 of 41

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj