Facebook Twitter Youtube
    Popularni članci

    Politika

    Zvanične reakcije: Američka Helsinška komisija protiv predloženih izmjena Ustava FBiH, njemačka Vlada podržava visokog predstavnika ali ne i nove podjele, a Vlada Hrvatske poziva Schmidta da ignoriše “bošnjačke stranke”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Američka vladina Helsinška komisija koja promoviše ljudska prava, vojnu sigurnost i ekonomsku saradnju u 57 zemalja Evrope, Evroazije i Sjeverne Amerike nije podržala namjere OHR-a da nametne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona koje se odnose na popunjavanje Doma naroda FBiH.

    “Ove promjene efektivno idu samo u korist vodećoj etnički baziranoj političkoj stranci među bosanskim Hrvatima i dodatno učvršćuju podjele po etničkoj pripadnosti u bosanskoj politici u cjelini”, saopćeno je u srijedu navečer iz Helsinške komisije.

    Predsjedavajući Helsinške komisije. senator Ben Cardin, i kopredsjedavajući, kongresmen Steve Cohen, izrazili su “duboku zabrinutost zbog napora visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH da nametne promjene u izbornom sistemu zemlje jedva dva mjeseca prije Općih izbora zakazanih za oktobar. Oni su izdali sljedeće zajedničko saopštenje u kojem navode da dijele zabrinutost bh. civilnog društva, akademske zajednice i političke zajednice u Bosni i Hercegovini povodom aktuelnog prijedloga visokog predstavnika međunarodne zajednice da se izvrši promjena izbornog sistema u BiH neposredno prije predstojećih općih izbora.

    “Oni ne uspijevaju da se pozabave širim pitanjima demokratije zasnovane na građanima, kojima se očigledno treba pozabaviti kako bi zemlja prevazišla destabilizirajući ćorsokak i krenula naprijed. Vrijeme njihovog uvođenja je također problematično. “Helsinška komisija dugo je podržavala izborne reforme u Bosni i Hercegovini koje iz vlasti uklanjaju etničku pripadnost. Takve reforme treba da budu osmišljene tako da građanima daju širi spektar istinski demokratskih izbora, mogućnost da svoje izabrane zvaničnike pozovu na odgovornost, zaslužen osjećaj stabilnosti i potrebnu nadu za evropsku integraciju. Također smo podržali snažniju ulogu međunarodne zajednice i njenih predstavnika u zemlji, uključujući Ured visokog predstavnika, u odgovoru na nedostatak demokratije i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Međutim, vjerujemo da ova konkretna akcija, ako se sada nametne, neće predstavljati istinski napredak koji je Bosni i Hercegovini potreban i da može efektivno pogoršati stvari”, saopćili su senator Cardin i kongresmen Cohen.

    Istovremeno, i iz njemačke savezna Vlade bh. novinarki koja radi u Njemačkoj Melini Borčak saopćeno da je su oni “zabrinuti zbog napetosti u BiH”, te da se “ne smiju donositi nikakvi propisi koji produbljuju etničku podjelu”.

    “Predstojeći izbori u oktobru su od velike važnosti. Mora se učiniti sve da se etničke podjele ne prodube. Stoga podržavamo današnju odluku visokog predstavnika da ograničeno koristi Bonske ovlasti kako bi osigurao transparentnije i poštenije izbore. Temelji se na preporukama stručnjaka OESS-a (ODIHR) i Vijeća Europe (GRECO). Slobodno i pošteno održavanje izbora je minimalni standard u demokratiji i ne može se uskratiti građanima BiH. Primjena Bonskih ovlasti od strane visokog predstavnika bila je nužna jer su proljetos propali pregovori o izbornoj reformi u BiH, koja je trebala regulirati i te aspekte. Visoki predstavnik Christian Schmidt detaljno se konzultirao s međunarodnom zajednicom, uključujući  i Njemačku. Visoki predstavnik ima punu podršku savezne vlade. Nadamo se da će i ostale neophodne reforme, poput izbornog zakona i ustava, političari u Bosni i Hercegovini dogovoriti najkasnije nakon izbora. Saveznoj je vladi jasno da se ne smiju donositi nikakvi propisi koji produbljuju etničku podjelu”, odgovoreno je u srijedu navečer novinarki Borčak iz kabineta kancelara Olafa Scholza.

    Za to vrijeme, iz Vlade Republike Hrvatske pozvali su visokog predstavnika Christiana Schmidta da ponovo stavi na sto izmjene Ustava FBiH.

    “Želimo da gospodin Schmidt ponovno stavi na stol temu Ustavne i izborne reforme te krene u dobrom smjeru, ne obazirući se na bezobrazne i neprimjerene pritiske bošnjačkih stranaka”, saopćeno je i Vlade Republike Hrvatske.

    SDP i DF predlažu da Parlament FBiH usvoji Deklaraciju o izmjenama Izbornog zakona: “Neka se OHR sudrži od nametanja rješenja koja krše evropske konvencije”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Klubovi zastupnika SDP-a i DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije usaglasili su Deklaraciju o zaštiti multietničkog karaktera FBiH koja će biti ponuđena zastupnicima na usvajanje. Deklaracija je usmjerena protiv najavljenih odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta u vezi sa izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH.

    U nastavku objavljujemo tekst Deklaracije.

    Pozivajući se na Univerzalnu deklaraciju Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda sa Protokolima, članove I, V i X Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te njegov Aneks 1B (sporazum o regionalnoj stabilizaciji) i Aneks 4 (Ustav Bosne i Hercegovine),Aneks 7 (Izbjeglice i raseljena lica), Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini,

    Uvažavajući i afirmirajući presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine (br. 27996/06 i 34836/06), Azre Zornić protiv Bosne i Hercegovine (br. 3681/06), Ilijaza Pilava protiv Bosne i Hercegovine (br. 41939/07),Samira Šlakua protiv Bosne i Hercegovine (br. 56666/12) i Svetozara Pudarića protiv Bosne i Hercegovine (br. 55799/18),

    Poštujući principe i odredbeMeđunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih nacija i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih nacija,

     

    Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvaja:

    DEKLARACIJU O ZAŠTITI MULTIETNIČKOG KARAKTERA BiH

    Uzimajući u obzir u Preambuli navedene obvezujuće međunarodne i domaće akte, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine osuđuje kontinuirane tendencije i političke prijedlogei inicijative, bez obzira dolazile one iznutra ili van Bosne i Hercegovine, koje za cilj imaju uspostavu sistema etno-teritorijalne supremacijei obespravljenja manjinski zastupljenih etničkih skupina na pojedinim dijelovima državne teritorije i teritorije bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, akoje dugoročno vode do rušenja ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine.

    Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavnički dom) poziva sve domaće i međunarodne institucije, a naročito Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), vlade država potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te institucije Evropske unije i države članice Vijeća za implementaciju mira u Bosni iHercegovini, da se suzdrže od poduzimanja svih oblika djelovanja koji predstavljaju kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Ustava Bosne i Hercegovine i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, odredaba Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih nacija, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih nacija, te nepoštivanje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

     

    Predstavnički dom poziva sve iznad pobrojane institucije da poduzmu sve nužne mjere u skladu sa svojim ovlaštenjima u cilju snaženja institucija države Bosne i Hercegovine na svim nivoima, zaštite individualnih i kolektivnih prava i sloboda građana Bosne i Hercegovine, promovisanjauzajamnosti, pluralnosti i saradnje među građanima različitih individualnih i kolektivnih pripadanja, što naročito podrazumijeva sljedeće:

     

    • Predstavnički dom poziva odgovorne institucije, tijela, organe, političke subjekte i pojedince na obustavu, ukidanje i napuštanje svih oblika djelovanja koji potiču napodjelu države Bosne i Hercegovine po principu etno-teritorijalne dominacijerazličitih grupa na pojedinim dijelovima teritorije države Bosne i Hercegovine kroz nametanje koncepta isključive vladavine i dominacije pojedinih etničkih grupa u postojećim administrativno-teritorijalnim jedinicama države Bosne i Hercegovine, kao i kroz oduzimanje, umanjenje ili ograničavanje prava etničkih grupa koje su na određenom dijelu teoritorije Bosne i Hercegovine, njenih entiteta, kantona ili općina/gradova zastupljene u manjinskom omjeru;

     

    • Predstavnički dom poziva sve relevantne činitelje unutar evropskog, regionalnogi domaćeg pravno-političkog poretka na poštivanje i neodložnu provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine (br. 27996/06 i 34836/06), Azre Zornić protiv Bosne i Hercegovine (br. 3681/06), Ilijaza Pilava protiv Bosne i Hercegovine (br. 41939/07), Samira Šlakua protiv Bosne i Hercegovine (br. 56666/12) i Svetozara Pudarića protiv Bosne i Hercegovine (br. 55799/18). Između ostalog, predmetnim presudama je naloženo sljedeće:

     

    1. „Sud smatra da se nijedna vrsta različitog postupanja koja se isključivo ili u kritičnom obimu zasniva na etničkom porijeklu pojedinca ne može objektivno opravdati u savremenom demokratskom društvu koje je izgrađeno na principima pluralizma i poštovanja različitih kultura; Neizjašnjavanje aplikanata o svojoj pripadnosti nekom od „konstituentnih naroda“ onemogućilo ih je da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo. Za identičan ustavni preduslov već je ustanovljeno da predstavlja diskriminirajuću razliku u tretmanu koji krši član 14. u odnosu na Dom naroda (vidjeti tačku 50.). Uz to, principe koji se odnose na diskriminaciju zabranjenu članom 14. i članom 1. Protokola br. 12 treba tumačiti na isti način. Slijedi da se ustavne odredbe koje čine aplikante nepodobnim da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo također moraju smatrati diskriminatorskim i kao takve predstavljaju povredu člana 1. Protokola br. 12., a Sud ne smatra da u tom smislu postoji bilo kakva razlika između Doma naroda i Predsjedništva BiH.“ (tačke 44. i 56. presude u slučaju „Sejdić-Finci“);
    2. „U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i etničkim čišćenjem. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstituentne narode“ kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljnjeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokratija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstituentnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine.“ (tačka 43. presude u slučaju „Zornić“, tačka 47. presude u slučaju „Pilav“ i tačka 40. presude u slučaju „Šlaku“);
    3. „Kada je riječ o argumentu Vlade da se aplikantica može u svako doba izjasniti kao pripadnica jednog od „konstituentnih naroda“, Sud primjećuje da se isto može reći i za pripadnike manjina, poput aplikanata u predmetu Sejdić i Finci, kao i za građane bez etničke pripadnosti. Kako je navedeno u tekstu gore, nema objektivnih kriterija za nečiju etničku pripadnost (vidjeti tačku 8. u tekstu). To zavisi isključivo od vlastitog samoodređenja osobe. Mogu postojati različiti razlozi da se osoba ne izjašnjava kao pripadnik bilo koje određene grupe poput, naprimjer, mješovitog braka ili roditelja koji su različitog porijekla, ili jednostavno, da se aplikantica željela izjasniti kao građanka Bosne i Hercegovine. Iako nije jasno koji su razlozi aplikantice u ovom predmetu, Sud ih u svakom slučaju smatra nebitnim. Aplikantica ne treba biti onemogućena da se kandidira na izborima za Dom naroda zbog njenog ličnog samoodređenja.“ (tačka 31. presude u slučaju „Zornić“);
    4. Iako je pripadnik jednog od „konstituentnih naroda“, aplikant u predmetnom sluĉaju je isključen iz prava da bude biran za člana Predsjedništva usljed spornog zahtjeva koji se odnosi na prebivalište. Bez obzira na razlike u odnosu na slučaj Sejdić i Finci, Sud smatra da je ova isključenost zasnovana na kombinaciji etničkog porijekla i mjesta prebivališta od kojih oba služe kao osnov za različit tretman koji spada u domen člana 1. Protokola br. 12, te kao takva predstavlja diskriminirajuće postupanje suprotno članu 1. Protokola br. 12.“ (tačka 48. presude u slučaju „Pilav“);
    5. „Sud napominje da sam Ustav ne uvjetuje izričito ostvarivanje pasivnog izbornog prava zahtjevom o prebivalištu (vidi tačku 11. ove presude), te da je takav uvjet uveden Izbornim zakonom iz 2001. godine (vidi tačku 12. ove presude). S obzirom na to, on ponavlja da se niti jedna odredba domaćeg prava ne može tumačiti i primjenjivati na način koji nije usklađen sa obavezama države prema Konvenciji, naročito ako bi to bilo nespojivo sa zabranom diskriminacije, a u širem smislu, s načelima koja su u osnovi Konvencije. Ovo se sigurno može reći za tuženu državu čiji vlastiti Ustav daje Konvenciji ‘prioritet u odnosu na svako drugopravo.'“ (tačka 27. presude u slučaju „Pudarić“);

     

    • S obzirom na iznad citirane odredbe presude Evropskog suda za ljudska prava, a imajući u vidu činjenicu da je članom II.2 Ustava Bosne i Hercegovine određeno da se prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim Protokolima direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini, te da ovi akti imaju prioritet nad svakim ostalim pravom, što je konstatovano i predmetnim presudama, pozivamo visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da odustane od nametanja odluke kojom bi bio prekršen Ustav Bosne i Hercegovine, te svih pet iznad citiranih presuda Evropskog suda za ljudska prava, čija implementacija je Ustavom države definirana kao prioritet u odnosu na sve druge pravne akte.

     

    • Predstavnički dom poziva OHR i sve potpisnice Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini na poštivanje i dosljednu primjenu njegovih odredbi prema kojim su se sve strane obavezale da će „u potpunosti poštovati suverenu jednakost jedna druge, rješavat će sporna pitanja mirnim sredstvima i uzdržat će se od bilo kakvih akcija, putem prijetnje ili upotrebe sile ili na bilo koji drugi način, protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine,“ te će, u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine „prihvatiti napravljene aranžmane, u potpunosti poštovati usvojena opredjeljenja i činiti sve da se ona ostvare.“ To podrazumijeva poštivanje prethodnog stava;

     

    • Predstavnički dom poziva na dosljednu i potpunu implementaciju Aneksa 7 Općeg okvirnog sprazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kojim je između ostalog određeno da će strane „osigurati da se izbjeglicama i prognanicima omogući siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihova etničkoga podrijetla, vjeroispovijedi ili političkoga uvjerenja“, kao i da će „opozvati sve domaće pravne propise i administrativne mjere s diskriminirajućim namjerama ili učincima.“ Posebno ističemo odredbu navedenog Aneksa kojom je precizirano da se strane obavezuju „stvoriti na svojim teritorijimapolitičke, privredne i socijalne uvjete pogodne za dobrovoljan povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i prognanika, bez davanja prednosti nekoj određenoj skupini.“ Pozivamo OHR da u smislu citiranih odredbi poduzme sve kako bi se osigurali politički uvjeti prema kojim se u sredinama naseljenim povratnicima ne daje posebna prdnost bilo kojoj određenoj skupini, te da odustane od eventualnih mjera kojim bi se dodatno narušio iznad citirani princip definisan Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini;

     

    • Predstavnički dom poziva na dosljednu primjenu zakonske regulative u Bosni i Hercegovini kojom je zabranjen svaki oblik segregacije i diskriminacije građana, uz poštivanje individualnih i kolektivnih prava i sloboda građana i osiguranje jednake dostupnosti znanja iz oblasti jezika, kulture i naslijeđa svih građana u Bosni i Hercegovini, kao temelja razvoja bosanskohercegovačkog društva kao pluralne, tolerantne društvene zajednice, a pravosudna tijela se pozivaju da najoštrije sankcionišu provoditelje, štićenike i promotore neustavne prakse segregacije i diskriminacije stanovništva u cijeloj državi Bosni i Hercegovini. Svaki postupak Visokog predstavnika u smjeru intervencije u ustavu, posebno u smislu kršenja navedenih odredbi, izlaženje je izvan okvira njegovih nadležnosti i Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni iHercegovini;

     

    • Predstavnički dom poziva vlasti u Republici Hrvatskoj koje se javno i aktivno miješaju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, te zagovaraju nametanje odluke kojom se u skladu sa iznad citiranim odredbama presuda Evropskog za ljudska prava i Ustava Bosne i Hercegovine produbljuje diskriminacija i krši državni Ustav, da u smislu promicanja i kreiranja demokratskog okruženja u regiji implementiraju akt Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-X-6472/2010 od 08.12.2010. godine.Navedenim aktom je neustavnom ocijenjena praksa da se iz različitih izbornih jedinica u Sabor Republike Hrvatske bira jednak broj zastupnika kada postoje značajne razlike u broju stanovnika u izbornim jedinicama. Ustavni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je osiguranje jednake vrijednosti glasa ustavna obaveza. Osiguranje ravnopravne zastupljenosti u hrvatskom Saboru, odnosno omjera predstavnika iz izbornih jedinica srazmjerno procentu stanovnika koji u njima žive ovisi i zakonitost i „opći demokratski karakter cjelokupnih izbora“, ocijenio je Ustavni sud Republike Hrvatske. Pozivamo vlasti ove susjedne države da učine sve kako bi svojim građanima osigurali jednakopravnost, te da jednake principe kojim je uslovljen „opći demokratski karakter izbora“ promiču i izvan svojih granica.

     

    Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zadužuje predsjedavajućeg da sa sadržajem Deklaracije upozna Dom naroda Parlamenta FBiH, Parlamentarnu Skupštinu BiH, OHR, Delegaciju EU u BiH, Vijeće za implementaciju mira, Evropski parlament, vlade država Kvinte te da hitno proslijedi tekst rezolucije Predsjedništvu BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH sa zahtjevom da ove dvije institucije u skladu sa ustavnim ovlaštenjima ovaj akt upute prema Predsjedniku Republike Srbije, Predsjedniku Republike Hrvatske, Narodnoj skupštini Republike Srbije, Saboru Republike Hrvatske, te o tome informiše Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

    Mati Tadiću u avgustu ističe mandat: HDZ opstruira izbor novog sudije Ustavnog suda BiH i preferira Zvonka Mijana za nasljednika

    Piše:
    Redakcija
    -

    Za 20 dana Mato Tadić više neće biti sudija Ustavnog suda BiH. Ali kadrovi HDZ-a BiH na nivou Federacije BiH čine sve da na njegovu poziciju ne bude imenovan novi sudija. Razlog je jednostavan, HDZ BiH pokušava da na poziciju sudije Ustavnog suda BiH instalira Zvonka Mijana, aktualnog registrara Ustavnog suda BiH, ali u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, koji odlučuje o imenovanju, nemaju obezbijeđenu većinu. Evo detalja.

    Ustavni sud BiH ima devet sudija. Dvoje sudija imenuje Narodna skupština Republike Srpske, dok četvero sudija imenuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.

    “Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, piše u Ustavu BiH.

    Sredinom avgusta sudija Mato Tadić puni 70 godina i on više ne može obavljeti tu dužnost. Podsjećamo, Mato Tadić je na poziciju sudije Ustavnog suda BiH imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. Njegove veze sa HDZ-om su posebno došle do izražaja kada je Tužilaštvo BiH u martu 2005. godine podiglo optužnicu protiv Dragana Čovića i drugih u predmetu poznatom kao “Lijanović”. Među optuženima se našao i Mato Tadić, tadašnji i današanji sudija Ustavnog suda BiH, kojeg je Tužilaštvo BiH teretirolo da je uzeo 200 hiljada eura mita kako bi, zajedno sa Draganom Čovićem omogućio firmama obitelji Lijanović jednostavniji i jeftiniji uvoz mesa. Nakon optužnice, OHR je smijenio Dragana Čovića sa pozicije člana Predsjedništva BiH, ali je Mato Tadić ostao sudija Ustavnog suda. Na toj je funkciji dočekao oslobađajuću presudu nakon koje je nastavio blisko sarađivati sa kadrovima HDZ-a BiH.

    sudija Mato Tadić i kadrovi HDZ-a Bariša Čolak, Borjana Krišto i Mato Jozić

    No, s obzirom na to da Mato Tadić odlazi u penziju sredinom avgusta, HDZ BiH je odlučio optruirati proces imenovanja njegovog nasljednika. Cilj je da se imenovanje sudije prolongira do novembra ove godine kako bi o svemu odlučivao novi saziv Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH i kako bi HDZ BiH imenovanjem svog kadra zadržao utjecaj u Ustavnom sudu BiH.

    Dva i po mjeseca prije isteka mandata Mati Tadiću, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je odluku o imenovanju članova radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda Bih kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Za članove Radne grupe su imenovani Mladen Bošković (HDZ BiH), Ismet Osmanović (SDA), Samer Rešidat (DF), Hakija Zajmović (Udruženje sudija FBiH) i Božana Banduka (Općinski sud Kiseljak).

    Kako se može vidjeti, za predsjednika Radne grupe je imenovan Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Za raspirivanje konkursa za izbor sudije Ustavnog suda BiH Mladenu Boškoviću je trebalo dvadesetak dana.

    Petnaest radnih dana, od dana posljednje objave konkursa, bio je rok za dostavu prijava. Taj rok je istekao 16. jula ove godine. Na konkurs su se, kako saznajemo, prijavili Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH, kao i potpredsjednica VSTV-a Sanela Butigan Gorušanović. Mijan je, rekosmo, kandidat kojeg podržava HDZ BiH, dok bi Butigan-Gorušanović mogla imati podršku političkih partija iz Sarajeva, što je dovoljno za njen izbor. Većina u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, a probosanske političke partije imaju najmanje 60 ruku, što je dovoljno za preglasavanje HDZ-a BiH. Toga je svjestan i Mladen Bošković koji odlučio usporavati konkursnu proceduru. Iako je konkurs, kako rekosmo, zatvoren 16. jula, Bošković je obavijestio članove Radne grupe da u sedmici iza nas ne može sazvati sjednicu na kojoj bi se utvrdila rang lista. Razlog je jednostavan. Da je Radna grupa završila posao ove sedmice, već na narednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH bi mogla biti donesena odluka o izboru sudije Ustavnog suda BiH. Sjednica Predstavničkog doma je zakazana za 26. i 27. juli. S obzirom na to da će dnevni red za sjednicu biti utvrđen 26. jula, Mladen Bošković je odlučio sjednicu Radne grupe sazvati za 27. juli.

    Upravo zbog toga Parlament FBiH neće moći imenovati sudiju Ustavnog suda BiH do kraja jula. Tokom avgusta, Parlament FBiH je na kolektivnom godišnjem odmoru, a u septembru počinje predizborna kampanja. Nakon izbora, bit će kontituiran novi saziv Predstavničkog doma FBiH. A do tada, ukoliko ne bude održana vanredna sjednica, u Ustavnom sudu BiH će ostati upražnjeno mjesto za HDZ-ovog ustavnog sudiju koji bi trebao zamijeniti Matu Tadića.

    Objavljujemo dokument OHR-a: Christian Schmidt namjerava da iz Ustava FBiH izbriše popis stanovništva iz 1991. godine!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ured visokog predstavnika dostavio je članicama Vijeća za implementaciju mira dva dokumenta koji se odnose na upotrebu bonskih ovlasti u vezi sa nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH. Istraga.ba uspjela je doći u posjed jednog od ta dva dokumenta i u nastavku objavljujemo kompletan sadržaj koji potvrđuje sve ono o čemu smo pisali proteklih dana.

     

    Paket sadrži dvije odluke: i) Odluku o amandmanima na Ustav Federacije i ii) Odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH

    1. Ustav Federacije

    1.1. Dom naroda Federacije (FHoP)

    Izmjena odredbi o Domu naroda FBiH uvođenjem “posljednjeg popisa” i praga od 3% u svrhu dodjele mjesta u Domu naroda FBiH.

    -Izmjena kataloga vitalnog nacionalnog interesa (VNI) ukidanjem odredbe o „bilo kojem drugom pitanju“ koje se tretira kao VNI ako to tvrdi 2/3 bilo kog poslaničkog kluba CP.

    – Izmjena odredbe o pozivanju/proceduri VNI, s tim da o zahtjevima VNI odlučuje Vijeće VNI Ustavnog suda FBiH (KS FBiH).

    -Imenovanje Vlade FBiH i predsjednika/potpredsjednika FBiH-Uvođenje rokova za nominaciju. Za imenovanje predsjednika/potpredsjednika FBiH, izmjene također uvode različite zahtjeve za većinu u svakom klubu, kao i prateći mehanizam ako se potrebna većina ne postigne u određenom roku.

    1.3. Zakonodavna efikasnost

    -Zakonodavna efikasnost između dva doma Parlamenta FBiH – uvođenje roka za uvrštavanje zakona kao tačke dnevnog reda u oba doma.

    1.4.Ustavni sud FBiH

    – Definisanje da će Vijeće VNI biti izabrano od strane Ustavnog FBiH između svojih sudija.

    -Uređenje postupka imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH uvođenjem roka i mehanizma protiv zastoja u slučaju propusta predsjednika/potpredsjednika da pristupe imenovanju, ovlašćujući  Dom naroda da imenuje sudije sa rang liste VSTV-a.

    -Rješavanje hitnog pitanja imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH u roku i propisanoj proceduri.

    1.5. Raspodjela ključnih pozicija u FBiH

    -Uvođenje odredbi koje pojašnjavaju podjelu ključnih funkcija u FBiH između CP/Ostali razdvajanjem zakonodavne/izvršne od sudske.

    2. Izborni zakon BiH

    2.1. Usklađenost sa Ustavom Federacije

    -Odredbe koje odražavaju amandmane na Ustav FBiH, posebno o Domu naroda FBiH/potpredsjednicima predsjednika FBiH

    2.2 Izborni integritet – izmjene

    – korištenje medija u svrhe kampanje, – funkcionalnost izborne administracije (zamjena OIK-a),

    – zabrana zloupotrebe javnih sredstava u svrhe kampanje,

    – zabrana fiktivnog predstavljanja u biračkim odborima u korist političkih subjekata (trgovine) i povećanje iznosa kazni za političke subjekte i izbornu administraciju.

    Ovaj dokument je, kako rekosmo, podijeljen predstavnicima ambasada koje su članice PIC-a. Namjere Christiana Schmidta podržali su ambasadori SAD-a, Kanade, Velike Britanije i Japana. EU i Njemačka su protiv nametanja ovih izmjena Izbornog zakona.

    Tehničke izmjene nesporne, PIC podijeljen oko političkih pitanja: Nametne li Schmidt planirane izmjene, Goražde i Bihać ostaju bez Hrvata u Domu naroda FBiH, razmatra se i drugačiji način izbora predsjednika FBiH

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Članice PIC-a su podijeljene. Većina evropskih država u Vijeću za implementaciju mira protivi se nametanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj godini. Amerikanci i Britanci su za. Ali visoki predstavnik Christian Schmidt misli da će preko konsultacija sa političkim partijama dobiti podršku većine lidera, te će tako ubijediti i „protivnike“ upotrebe bonskih ovlasti u vezi sa izbornom problematikom. Već smo objavili – dva su segmenta djelovanja. Prvi se odnosi na tehničke izmjene, odnosno poboljšanje izbornog integriteta, a drugi je – politički dio.

    Tehničke izmjene

    Kada su u pitanju tehničke izmjene Izbornog zakona kojima bi se unaprijedio integritet izbornog procesa, skoro da je neupitno nametanje. Mada, prema informacijama Istrage, postoji dilema u Centralnoj izbornoj komisiji u vezi sa tehničkim izmjenama, jer je raspisivanjem izbora već započeo izborni proces. Ove izmjene bi se, recimo, odnosile na način popunjavanja biračkih odbora, na proces sankcioniranja i same kazne zbog kršenja izbornih pravila, te na zloupotrebe javnih resursa. U saradnji sa međunarodnim institucijama, još početkom ove godine su pripremljene tehničke izmjene Izbornog zakona i dokument možete pročitati ukoliko kliknete ovdje. Ono što predstavlja objektivan problem je budžet. Naime, ukoliko bi se nametnula odluka kojom bi se za izborni proces koristili skeneri, to ne bi bilo provodilo na Općim izborima 2022. godine. Stoga bi se dio tehničkih izmjena mogao primjenjivati na predstojećim izborima, dok bi drugi dio stupio na snagu tek na Lokalnim izborima 2024. godine.

    Političke izmjene – Dom naroda FBiH

    Ključna bitka vodi se u vezi sa Domom naroda FBiH, odnosno rasporedom delegata po kantonima. Kao temelj za nametanje ove odluke OHR koristi odluku Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“.  Za sada ne postoji konsenzus među članicama PIC-a u vezi sa ovom problematikom.

    „Razmatra se opcija da se uvede cenzus. Ako u jednom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, ne živi najmanje tri posto određenog pripadnika konstitutivnih naroda, onda taj kanton ne bi davao delegata iz reda tog naroda“, kazano je za Istraga.ba  iz nekoliko diplomatskih izvora.

    Šta to znači u praksi? Uzet ćemo za primjer Bosansko-podrinjski kanton. Kada je 2013. godine proveden pipis stanovništva, u tom su kantonu živjela 24 Hrvata, što je svega 0,1 posto od ukupnog broja stanovnika u BPK. Nametne li visoki predstavnik Christian Schmidt ovu verziju izmjena Izbornog zakona BiH, BPK neće više imati pravo da iz kantonalne skupštine delegira Hrvata, bez obzira na to da li je on prethodno izabran u skupštinu. Identična situacija je i sa Unsko-sanskim kantonom gdje živi manje od 3 posto Hrvata.

    “U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”, piše u Ustavu Federacije BiH.

    Na temelju ove ustavne odredbe, CIK je donio Uputstvo kojim je BPK-u i USK-u dodijelio po jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda, pod uslovom da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu. Ako bi se primijenili novi izračuni koje razmatra OHR, ova dva kantona ne bi delegirala Hrvate. U praksi bi to značilo da bi najmanje dvije trećine delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH uvijek davali kantoni u kojima je dominantan HDZ BiH.

    Političke izmjene – izbor predsjednika FBiH

    Ukoliko bi OHR samo nametnuo odredbe u vezi sa popunjavanjem Doma naroda FBiH, HDZ BiH bi postao nezaobilazan faktor prilikom formiranja vlasti u Federaciji BiH. To bi značilo da HDZ BiH, kao i u proteklom mandatu može blokirati sve procese – od izbora sudija Ustavnog suda FBiH do izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Stoga dio međunarodne zajednice smatra da bi trebalo promijeniti i način izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH.

    “(1) U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda.(3) Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu većinu u oba Doma, postupak kandidovanja se ponavlja.(4) Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od Domova odbije zajedničku listu, smatraće se da su kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom Domu”, navedeno je u Ustavu Federacije BiH.

    Upravo je ova odredba Ustava FBiH nešto što dio međunarodne zajednice pokušava da promijeni. Tako bi se, prema nekim prijedlozima u prvom krugu predsjednik i potpredsjednici FBiH birali na isti način kao do sada. Ukoliko, pak, u određenom roku ne bi došlo do izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, broj od šest potrebnih delegata bi se smanjio na pet. Ne bi, dakle, više bila potrebna najmanje jedna trećina potpisa iz sva tri kluba konstitutivnih naroda. No, kako bi, distribucijom delegata u Domu naroda FBiH HDZ BiH dobio najmanje 14 delegata, to znači da bi tek smanjenjem na „četiri potpisa“ po jednom klubu došlo do deblokade Federacije BiH, ukoliko bi HDZ BiH koristio dosadašnje mehanizme.

    Od svih političkih partija koje su u utorak uključene u OHR-ove konsultacije, samo je lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković podržao ovu Schmidtovu incijativu u vezi sa distubucijom delegata u Domu naroda FBiH.

    U OHR-u započeli konsultacije: Visoki predstavnik razmatra mogućnost nametanja izmjena Izbornog zakona BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    OHR razmatra nametanje izmjena Izbornog zakona, potvrđeno je za Istragu iz nekoliko diplomatskih izvora. Prema istim izvorima, dva su moguća pravca djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta. Prvi pravac podrazumijeva nametanje takozvanih “tehničkih” pitanja u Izborni zakon, dok drugi pravac vodi ka ispunjavanju HDZ-ovog zahtjeva koji se odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

    “Trenutno traju konsultacije u dijelu međunarodne zajednice”, tvrdi jedan od sagovornika Istrage.

    Na posljednjih nekoliko sjednica PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) dio ambasadora je predlagao visokom predstavniku Christianu Schmidtu da upotrijebi bonske ovlasti i nametne izmjene Izbornog zakona BiH. No, problem bi mogla predstavljati činjenica što su Opći izbori 2022 već raspisani.

    “Za sada se razmatra mogućnost da tehničke izmjene stupe na snagu prije izbora, dok bi politički dio koji se odnosi na Federaciju BiH stupio na snagu nakon izbora”, navode naši sagovornici.

    Tehničke izmjene bi se, prema onome što se trenutno razmatra, odnosile na funkcioniranje biračkih odbora i samu efikasnost izbornog proces. No, one izmjene koje se odnose na politička pitanja imale bi dva segmenta.

    “Prvi se odnosi na deblokadu Federacije, odnosno uklanjanje mehanizama blokade, dok bi se drugi odnosio na popunjavanje klubova u Domu naroda FBiH”. ističe dilomatski izvor Istrage.

    Kada je u pitanju popunjavanje Doma naroda FBiH, tu bi se išlo na ruku HDZ-ovim zahtjevima. Ukratko, prihvatio se bi se princip legitimnog predstavljanja, pa bi neki kantoni (prije svih Bosansko-podrinjski, Goražde) mogli izgubiti delegate iz reda hrvatskog naroda. OHR-ovim ekspertima, međutim, predstavlja činjenica da u Ustavu Federacije BiH piše da svaki kanton daje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda ukoliko su takvi  prethodno izabrani u kantonalnu skupštinu. HDZ BiH svoje zahtjeve temelji na odluci Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine kojom je utvrđeno da dio stava 2 člana 10.12 Izbornog zakona BiH nije u skladu sa Ustavom BiH.

    Konkretno, neustavnom je proglašena rečenica koja glasi: “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu”.

    Sve se naravno odnosi na popunjavanje Doma naroda FBiH i raspored delegata koje delegiraju kantonalne skupštine. Ustavni sud BiH je istom odlukom naložio Parlamentalnoj skupštini BiH da izmijeni ovu odredbu. Kako to nije učinjeno, Ustavni sud BiH je 6. jula 2017. godine donio Rješenje kojim je naloženo brisanje sporne odredbe Izbornog zakona BiH.

    Nakon što je ova odredba izbrisana, CIK je donio Uputstvo kojim se regulira raspored delegata po kantonima. Prema tom dokumentu, temeljenom na popisu stanovništva iz 2013. godine, CIK je dodijelio svakom kantonu po jednog delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda, uz uslov da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu, Uputstvo CIK-a je tako usklađeno sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, HDZ BiH je i dalje insistirao na “provedbi presude Ljubić”, iako je aktualni saziv Doma naroda FBiH popunjen u skladu sa Uputstvom CIK-a. U cijelu priču su se, potom, uključili zvaničnici Hrvatske, ali i EU koji su insistirali na rješavanju “hrvatskog pitanja”. Prema informacijama Istrage, Vlade Republike Hrvatske je uputila OHR-u i dokument u kojem predlaže način izmjena Izbornog zakona BiH.

    Kako je visoki predstavnik u proteklom periodu počeo koristiti bonske ovlasti, određeni međunarodni zvaničnici počeli su na njega vršiti pritisak da nametne i odredbe Izbornog zakona BiH. Upravo zbog toga u OHR-u su proteklih dana započeli konsultacije o mogućem nametanju izmjena Izbornog zakona. Dio međunarodnih zvaničnika se, kako saznajemo, protivi nametanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj godini. No, konačnu odluku donijet će visoki predstavnik Christian Schmidt koji smatra da bi izmjenama Izbornog zakona poništio priče da je dosadašnje odluke donio isključivo u interesu “bošnjačke strane”.

    Zbog izjava o Rezoluciji Bundestaga: Bošnjaci iz Štutgarta zabranili Josipu Juratoviću da govori na skupu posvećenom Srebrenici!

    Piše:
    Redakcija
    -

    SPD-ovom zastupniku u Bundestagu Josipu Juratoviću otkazano je gostoprimstvo na događajima u Štutgartu koje su, povodom godišnjice genocida u Srebrenici, organizirala bošnjačka udruženja u Njemačkoj u saradnji sa Konzulatom BiH, saznaje Istraga. Razlog za otkazivanje gostoprimstva su posljednji Juratovićevi istupi u vezi sa Rezolucijom o BiH koju je usvojio njemački parlament.

    “Gospodina Juratovića sam u martu pozvala da uzme učešće u programu. Nakon njegovih izjava, sa kojima se ni ja, niti cijeli organizacioni tim ne slaže, ja sam u razgovoru sa njegovim sekretarom otkazala to učešće, uz napomenu da on može privatno doći na marš, ali da ne može govoriti. Gospodin Juratović se nakon toga više nikad nije javio”, kazala je za Istraga.ba Nermina Zolj, dugogodišnja bh. aktivistkinja u Njemačkoj koja je jedan od organizatora Marša u Štutgartu.

    Nakon što mu je uskraćeno da govori, Juratović se nije ni pojavio u Štutgartu, gdje je prošle godine bio jedan od govornika prilikom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici.

    Podsjećamo, 10. jula ove godine u njemačkom gradu Štutgartu održan je Marš mira u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Marš su organizovali Generalni konzulat BiH u Stutgartu i Nermina Zolj, dugogodišnja bh. aktivistkinja uz saradnju sa KUD “Zlatni ljiljani” i KUD “Đerdan”.

    U koloni u znak sjećanja na žrtve genocida bili su član Predsjedništva BiH Željko Komšić, te zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Bakir Izetbegović.

    Kolona od nekoliko hiljada učesnika krenula je od zgrade Generalnog konzulata Bosne i Hercegovine u Štutgartu do Karlsplatza, gdje je održana manifestacija u znak sjećanja na žrtve genocida. Na tom mjestu su se, osim Komšića i Izetbegovića, obratile još i zastupnica u Bundestagu Jasmina Hostert, te novinarka Melina Borčak.

    Prvobitno je, rekosmo, bilo planirano da se skupu obrati i Josip Juratović, ali su organizatori promijenili listu govornika nakon što se ovaj SPD-ov zastupnik usprotivio sadržaju Rezolucije kojom Bundestag Milorada Dodika i Dragana Čovića označava kao glavne  krivce za nazadovanje BiH. Juratović je insistirao da se, pored Dodika i Čovića, i Bakir Izetbegović označi kao krivac za loše stanje u Bosni i Hercegovini.

    “Tim dokumentom su neki problemi u BiH dotaknuti, unutra su neka rješenja koja sam ja još prije pet godina pisao, ali mislim da nije dobro da se SPD veže u tu priču. Ne može se govoriti o tri nacionalizma u BiH. Ne želim da se generalizira, jer nacionalisti imaju ime i prezime. To su Dodik, Čović i Izetbegović. Logično je da sam ljut na srpsku i hrvatsku poziciju, ali se moramo zapitati i šta Izetbegović radi da bi smirio tenzije među Hrvatima i Srbima u BiH, zašto ih prepušta Dodiku i Čoviću. Od bošnjačke strane, kao najbrojnije, želimo čuti šta malobrojnijim, umjerenim Srbima i Hrvatima nudi”, rekao je Josip Juratović, nakon što je Istraga.ba objavila nacrt Rezolucije koja je kasnije i usvojena.

    Bog Juratovićevih stavova, tada se oglasilo se i udruženje bh. dijaspore okupljeno oko udruženja Pangea.

    “Gospodin Juratović ovdje izvrće činjenice. Niko ne očekuje da će Savezna Republika Njemačka stati na stranu neke etničke grupe ili naroda u Bosni i Hercegovini – kao građani ove zemlje, očekujemo od Njemačke da se založi za evropske vrijednosti, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i imenuje odgovorne za političku krizu i preduzima konkretne mjere, poput uvođenja sankcija Dodiku i drugim vodećim političarima iz Republike Srpske”, stoji u pismu bh. dijaspore koji je objavio portal politicki.ba.

    SPD-ov zastupnik, međutim, nije promijenio svoje stavove. U medijima je nastavio kritizirati sadržaj Rezolucije koja je, na kraju, usvojena u Bundestagu.

    Skandalozna izjava Dritana Abazovića u Potočarima: “Genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Ovi nišani bijeli mnogo svima govore. Genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima. Počinile su ga politike zla, politike smrti, politike prevara. Moramo zato da mijenjamo stvari. Ima dosta toga što možemo promijeniti bolje, da damo šansu pomirenju, pravdi i istini”, kazao je crnogorski premijer Dritan Abazović, tokom svog obraćanja na u Potočarima, povodom godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.

    Premijer Crne Gore govorio na komemoraciji u Potočarima navodeći kako i danas žive politike koje šire govor mržnje i negiraju genocid.

    “11. jula 1995. je na ovom mjestu ubijeno čovječanstvo, ali je Bosna nastavila da živi. I danas 27 godina nakon toga i dalje na Balkanu živi duh mržnje, duh razdora, duh podjela, koji se na svu sreću ne manifestuje ratnim dešavanjima. Ovo je apel svima da moramo biti bolji”, kazao je Abazović.

    Naglasio je da prošlost ne možemo promijeniti, samo budućnost.

    U ime Vlade Crne Gore upućujem najveći naklon svim žrtvama. Vjerujem da možemo samo zajedno da gradimo novu ljepšu budućost”, kazao je Dritan Abazović, premijer Crne Gore.

    “Mi prošlost ne možemo da izmijenimo, ali možemo budućnost. Na nama je da biramo hoćemo li da živimo u balkanskoj međi ili da živimo bolje”, rekao je Abazović.

    Abazović u Potočarima je i naveo kako nas ovi bijeli nišani trebaju stalno podsjećati na žrtve, da učimo iz grešaka, da damo šanse pomirenju i istini.

    Abazović je na početku svog obraćanja rekao kako ga bijeli nišani u Potočarima sjećaju na to “koliko smo loši bili, da zaštitimo žrtve u Srebrenici”.

    Prije nego što je Abazović izašao sa govornicu, delegacija Lige socijaldemokrata Vojvodine, predbođena Nenadom Čankom, napustila je salu u Potočarima.

    “Čitava naša delegacija je napustila salu kada je ovaj bednik izašao za govornicu. Zgrožen sam što mu je uopće dozvoljeno da skrnavi ovaj skup politikanstvom”, napisao je Čanak.

    Od Bećirovića, preko Nikšića i Novalića, do Čengića i Konakovića: Kako je je Federacija postala raj za sukob interesa

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Mogu l’ dobit’ čašu vode”, reći će Zlatko Lagumdžija u studiju Federalne televizije prije nego što će odlučiti da prekine intervju u Dnevniku D.

    Tadašnjem lideru SDP-a BiH pozlilo je od pitanja urednice Antonija Avram koja je insistirala na tome da joj Lagumdžija objasni zbog čega njegova stranka, sa SNSD-om Milorada Dodika mijenja Zakon o sukobu interesa.

    Nakon što se zaliječio, Lagumdžija je nastavio istim putem. Tačno godinu kasnije, u Službenom listu Bosne i Hercegovine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.

    “U Zakonu o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 16/02, 14/03, 12/04, 63/08 i 18/12) u članu 10. stav 4. i članu 12. riječi: “Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine” u određenom padežu zamjenjuju se riječima: “Komisija za odlučivanje o sukobu interesa” u odgovarajućem padežu”, piše u članu Zakona koji je stupio na snagu 5. novembra 2013. godine.

    Zakon su potpisali Denis Bećirović i Dragan Čović. Prvi je bio SDP-ov kadar na poziciji predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštinen BiH, a drugi je bio predsjedatelj Doma naroda. BiH. Obojica su, u Bećirović i Čović, glasali za izmjene ovog Zakona,kojim su Centralnoj izbornoj komisiji BiH oduzete ovlasti za utvrđivanje sukoba interesa.  Međutim, u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH ostala je odredba koja je predviđala da CIK utvrđuje sukob interesa.

    “Centralna izborna komisija BiH odlučuje da li neko stanje, postupak ili radnja predstavljaju kršenje odredaba ovog Zakona”, navedeno je u članu 13 federalno Zakona koji reguliše pitanje sukoba interesa.

    Zakon o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH

    Ova odredba se, ipak, nije mogla primjenjivati, jer je državnim Zakonom, koji je usvojila koalicija SDP-HDZ-SNSD, CIK-u oduzeto to pravo. Na državom nivou u međuvremenu je formirana komisija koja je dobila ovlasti da odlučuje o sukobu interesa. Republika Srpska imala je svoju Komisiju od 2008. godine. No, na novu Federacije BIH nikada nije izmijenjen Zakon, pa, slijedom toga, nije mogla biti uspostavljena ni komisija koja bi utvrđivala sukob interesa. Od 2013. godine Vlada Federacije BiH (mandati premijera Nermina Nikšića i Fadila Novalića) nije predložila Parlamentu FBiH izmjene Zakona. Nevladine organizacije koje se bave ovim pitanjima bile su pripremile određene izmjene federalnog Zakona, ali ministar pravde FBiH Mato Jozić (HDZ) nikada te izmjene nije stavio stavio na sjednicu Vlade FBiH. Prema prijedlogu u čijoj su izradi učestvovali i predstavnici međunarodne zajednice, predviđeno je osnivanje Komisije na nivou Federacije BiH.

    Federalni Zakon koji je u ladici Mate Jozića

    Prema ovom prijedlogu, kako se može vidjeti, pnosioci javne funkcije ne mogu biti članovi Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Ali, kako smo već naveli, ovaj dokument federalni ministar pravde Mato Jozić nikada nije uputio prema Vladi, niti je premijer FBiH Fadil Novalić (SDA) iskoristio svoje ovlasti da on na sjednici Vlade delegira ovu tačku dnevnog reda.

    Na scenu, zbog toga, stupaju Elmedin Konaković (NiP) i Irfan Čengić (SDP). Oni u decembru 2020. godine upućuju u parlamentarnu proceduru Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti FBiH. Oni predlažu formiranje Komisije za utvrđivanje sukoba interesa, ali predviđaju da zastupnici i delegati, dakle, nosioci javnih funkcija, odlučuju sami o sebi.

    Komisiju za sprecavanje sukoba interesa parlamenta FBiH (u darjem tekstu: Komisija) imenuje Parlament Federacije BiH. Komisija broji 12 članova, od dega 6 članova imenuje predstavnidki dom i 6 članova imenuje Dom naroda. Članovi Komisije se biraju proporcionalnim modelom, odnosno jedan zastupnik/delegat može glasati samo za jednog kandidata.Za članove Komisije ispred Predstavničkog doma izabrani su kandidati sa najvećim brojem glasova, najmanje jedan član mora dolaziti iz reda opozicionih stranaka”, predvidjeli su Konaković i Čengić.

    To bi značilo da nosioci javnih funkcija odlučuju sami o sebi ili o svojim stranačkim kolegama. Ove izmjene usvojene su u formi nacrta, ali prijedlog do danas nije usvojen. U međuvremenu su se Konaković i Čengić predomislili, pa 22. juna ove godine u parlamentarnu proceduru upućuju novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH. Sada, pak, četiri mjeseca prije izbora predlažu da nosioci javnih funkcija ne mogu biti članovi Komisije za utvrđivanje sukoba interesa.

    Istovremeno, Narod i Pravda, SDP i Naša stranka u februaru ove godine  u proceduru upućuju i Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcijeu Kantonu Sarajevo. Predlažu da o sukobu interesa u Kantonu Sarajevu odlučuje Komisija kojom bi predsjedavao šef Ureda za borbu protiv korupcije, koji, pak, po Uredbi, odgovara – Vladi KS.

    Iako NiP, SDP i NS, sa svojim partnerima u Kantonu Sarajevu imaju potrebnu skupštinsku većinu, ni ovaj kantonalni zakon nije usvojen, ali, zato, Čengić i Konaković uputili u proceduru federalni zakon.

    Upravo zbog svega navedenog, u Federaciji BiH ne postoji organ koji će utvrđivati sukob interesa.

    Ustavni sud BiH danas usvaja zahtjev Šefika Džaferovića: Zakon o lijekovima Republike Srpske bit će suspendovan!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine u srijedu će suspendirati Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, saznaje Istraga.ba. Odluka o suspenziji ovog Zakona ostat će na snazi do septembra ove godine, kada bi Ustavni sud trebao donijeti odluku o meritumu, odnosno da li je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske u skladu sa Ustavom BiH.

    Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić za srijedu je zakazao Plenarnu sjednicu sa samo jednom tačkom reda – Razmatranje zahtjeva za donošenje privremene mjere po Zahtjevu Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 118/21,) i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik RS“ broj 15/22).

    “Sudije Ustavnog suda su postigle konsenzus u vezi sa Zakonom o lijekovima. Privremena mjera bit će donesena i ovaj Zakon se neće moći primjenjivati sve dok Ustavni sud ne donese odluku o meritumu. Za sada je planirano da odluka o meritumu bude donesena u septembru”, kazao je za Istragu sagovornik iz Ustavnog suda BiH.

    Šta to znači u praksi?

    Iako je 28. juna Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS  formalno stupio na snagu, on se, nakon odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati sve dok se ne odluči o njegovoj suštini. Dakle, sve dok ustavne sudije ne utvrde da li je ovaj Zakon krši Ustav BiH, on neće biti na snazi.

    Podsjećamo, u oktobru prošle godine, nakon izbijanja afere u vezi sa nabavkom kisika, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS. Ovaj Zakon, usvojen po hitnom postupku, predviđeno je osnivanje Agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, kao ovlaštenog organa nadležnog za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u RS.

    ““Djelokrug Agencije u oblasti lijekova obuhvata: izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet, odnosno njeno ukidanje i izmjene, poslove laboratorijskog ispitivanja kvaliteta lijekova i davanje stručne ocjene kvaliteta lijekova, izdavanje certifikata o primjenih dobrih opraksi”, navedeno je u članu 8 spornog Zakona.

    Nakon što je izglasan, Zakon je 29. decembra 2021. godine objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske. Predvođeno je da na snagu stupi šest mjeseci kasnije, odnosno 28. juna 2022. godine.

    No, prije neko što je Zakon stupio na snagu, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić (SNSD Milorad Dodik), završio je na crnoj listi SAD-a. Kao razlog za sankcionisanje, Amerikanci su naveli Šerenićevu ulogu u pripremi i izglasavanju Zakona o lijekovima kojim je vlast Milorada Dodika započela takozvani prenos nadležnosti na nivoa države BiH na nivo entiteta Republika Srpska.

    “Šeranić je nastavio promovirati secesionističke aktivnosti RS jer je vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS koji je njegovo ministarstvo uputilo Narodnoj skupštini RS na razmatranje. Ovaj zakon, koji još nije stupio na snagu, predviđa uspostavu nove agencije samo u okviru RS što bi poremetilo ovlaštenja državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva”, saopćile su vlasti SAD-a 6. juna ove godine.

    Dvadesetak dana kasnije, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS je stupio na snagu. Istog dana, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović dostavio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog Zakona. Džaferović je zatražio i donošenje privremene mjere, odnosno mjere kojom će zakon biti suspendiran do Ustavni sud ne donese odluku o meritumu.

    1...202122...41Stranica 21 of 41

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj