Na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u četvrtak 6. jula naći će se odluka o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Riječ je o popunjavanju Komisije za izbor i imenovanje PD Parlamenta FBiH u kojoj nedostaju dva člana nakon ostavku Feliksa Vidovića i Antonija Sesara iz HDZ-a, te zamjeni dvije članice Komisije iz stranaka koje nisu dio vlasti na nivou FBiH. Takav scenario najavila je i Istraga.ba.
Na ovaj način trebala bi se osigurati potrebna većina u Komisiji za planirana imenovanja, a najprije za prijedlog imena Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH i drugih imenovanja.
Prema prijedlogu iz Komisije se izbacuju Dajana Čolić iz DF-a i Edina Gabela iz Stranke za BiH. Umjesto njih ući će Elzina Pirić (PDA) i Stipe Tokić (HDZ 1990), te dva člana iz HDZ-a umjesto Vidovića i Sesara.
Ova Komisija trebala bi odmah zasjedati nakon završetka vanredne sjednice kako bi pripremila prijedlog imenovanja za redovnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koja je planirana nakon vanredne sjednice.
Komisija za izbor i imenovanje ima ukupno 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su još Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Eldar Čomor iz SDA, Irfan Durić iz NES-a te ova četiri već spomenuta člana koja će biti imenovana u četvrtak.
Ovakvim postupanjem krši se Poslovnik o radu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koji jasno propisuje da „radno tijelo čine, po pravilu, poslanici iz svih klubova poslanika srazmjerno zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkom domu, s tim da jedan poslanik može biti član u najviše tri radna tijela“.
I tu dolazimo do problema. Ukoliko prođe plan za promjenu članova ove komisije to znači da je 12 zastupnika i parlamentarni kapacitet Demokratske fornte potpuno obesmišljen jer neće imati nijednog člana Komisije. PDA ima samo jednu zastupnicu Elzinu Pirić koja sada kao podobni član parlamentarne većine treba ući u Komisiju.
HDZ BiH ima 15 zastupnika, a tri člana Komisije. Iako i SDP BiH ima 15 zastupnika u Komisiji su dva njihova člana.
Stranka za BiH ima četiri zastupnika, a sada se izbacuje članica Edina Gabela. Umjesto nje ulazi zastupnik HDZ 1990 koji ima samo tri zastupnika.
Gabela bi trebala biti smijenjena i iz rukovodstva Doma, a umjesto nje imenovan Arnel Isak koji je dio vladajuće većine.
Iako je najbrojniji klub u Predstavničkom domu sa 26 zastupnika SDA kao opoziciona stranka ima samo jednog člana Komisije.
Promjenom sastava Komisije prilikom glasanja za prijedlog sudije Ustavnog suda BiH mogu biti preglasani Damir Mašić i Aner Žuljević koji traže da se uputi cijela lista u Parlament.
Aktualni članovi Centralne izborne komisije BiH izabrani su u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Sud BiH je 21. aprila ove godine odbio tužbu bivšeg člana CIK-a Branka Petrića koji je osporavao izbor aktualnih članova CIK-a.
“Prema ocjeni ovog vijeća paušalni su prigovori tužitelja da imenovani kandidati za članove CIK-a nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci”, navedeno je u odluci Suda BiH.
Branko Petrić je osporavao i pravo Predstavničkog doma da, bez prethodno provedene konkursne procedure, imenuje članove Centralne izborne komisije BiH.
“Sud je stanovišta da je Predstavnički dom PS BiH, kada je samostalno imenovao, postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine BiH i prema relevantnim propisima Izbornog zakona BIH, na koji način je osigurao da CIK ima sedam članova u skladu sa članom 2.5 Izbornog zakona BiH”, piše u obrazloženju odluke.
Podsjećamo, u martu 2020. godine Predstavnički dom PS BiH je imenovao Vanju Bjelicu Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeda Šantića za članove Centralne izborne komisije BiH nakon što je, prehodno, istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmedu Šantiću. Parlamentarne komisije su kasnile sa procedurom i kandidatskom listom što je ostavilo mogućnost Predstavničkom domu PS BiH da imenuje navedene članove. Petrić je, potom, podnio tubu Sudu BiH tražeći poništavanje imenovanja. No, Sud BiH ga je odbio. Na ovu odluku se ne može izjaviti redovna žalba, ali se može pokrenuti vanredni pravni lijek u roku od 30 dana.
Osim toga, lideri HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik su od 2020. godine tvrdili da je aktualni saziv članova CIK-a izabran suprotno Izbornom zakonu. Međutim, Sud BiH je potvrdio da je proces imenovanja proveden u skladu sa Izbornim zakonom.
Par stotina metara od Titovog bunkera, Trojka je osiguravala Dodikov “konjički skok”. Predsjednik Republike Srpske desant je izvršio helikopterom. Postrojbe Dragana Čovića su, kao i obično, udarile s leđa i međunarodne sudije Ustavnog suda BiH su i zvanično opkoljene.
“Apsolutno”, reći će predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon pitanja da li se zalaže da međunarodne sudije Ustavnog suda BiH budu “izbačene” iz te institucije.
Milorad Dodik će to isto reći na mnogo siroviji i grublji način, obećavajući srednji prst Christianu Schmidtu.
A Trojka?
“Veoma cijenim gospodina Konakovića i Nikšića u pristupu da se pristupi realizaciji problema”, reći će Milorad Dodik nakon sastanka i “burne Trojke” iza zatvorenih vrata.
Edin Forto?
Niko nije ni primijetio da je bio na sastanku. Osim njega samoga. Jedini koji je imao hrabrosti na sastanku iza zatvorenih vrata bio je Zukan Helez.
“Da znate”, rekao je Dodik, “ja ću ići do kraja. Bez obzira na Zukanov plan B”.
“Jedi govna, Milorade”, uzvratio je Helez.
“Neka ti ćaća jede govna”, odgovorio je Dodik.
Nakon toga situacija se smirila. Međutim, kada je potpredsjednik NiP-a Kemal Ademović uzeo riječ, Milorad Dodik mu je rekao da ne želi da ga sluša.
“Ti si bio AID i zatvarao si Srbe po Sarajevu”, kakao je Dodik.
Ademović je, potom, replicirao, optužujući vlasti RS da su počinili genocid u Srebrenici.
Dodik je, dok je Ademović izlagao, tiho opsovao genocid, na šta je reagirao ministar odbrane Zukan Helez.
“Je… ti mater, Milorade”, kazao je Helez.
U tom trenutku su ostali učesnici sastanka počeli da smiruju Heleza i Dodika, nakon čega su se obojica izvinili.
Da je bilo incidenata na samom sastanku potvrdio je i Milorad Dodik, ističući da se sve riješilo “miroljubivo”. I zato je na konferenciji za medije odlučio pohvaliti Nermina Nikšića i Elmedina Konakovića.
Kaže Dodik, dakle, da cijeni Konakovićev i Nikšićev “pristup da se pristupi realizaciji problema”. Što znači da su lideri NiP-a i SDP-a spremni da “realizuju problem”. Znači, predsjednik Republike Srpske je stvorio problem, a Nermin Nikšić i Elmedin Konaković će ga “realizirati”.
Problem se zove Ustavni sud BiH i strane sudije. Problem će biti realiziran kroz “EU integracije” i “14 prioriteta”. A Konaković je okrenut ka EU i taj cillj, kaže, dijeli sa Miloradom Dodikom. Podsjetimo, Republika Srpska sa Dodikom na čelu je usvojila Zakon kojim je suspendovala Ustavni sud Bosne i Hercegovine na području tog entiteta. I, šta mislite koga je Konaković proglasio krivcem? Sarajevsku opoziciju koja ga je optuživala zbog toga što je išao u koaliciju sa Dodikom, a ne sa njegovom opozicijom.
“Super pitanje za one koji su favorizovali opoziciju u RS-u. Da Vas pitam, da li oni danas izgledaju bolje, evropskije. Jeste li čuli njihove zahtjeve”, kazao je Konaković.
Dakle, u situaciji kada Milorad Dodik odlikuje Vladimira Putina, a Putin nagrađuje Dodika, kada njegova vladajuća koalicija izvodi državni udar, i kada Dodikova stranka suspendira Ustavni sud BiH na području RS, Konaković problem ne vidi u Dodiku, već u njegovoj opoziciji. No, ne možete ništa ni očekivati drugo od čovjeka koji ne razlikuje značenje termina “razmotren” i “utvrđen”.
“Politika SAD-a je potaknuti Bosnu i Hercegovinu da provede presude Evropskog suda za ljudska prava”, piše u Zakonu koji je u utorak navečer usvojio američki Kongres.
Presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, na kojoj je insistirao dio američke administracije, uopće se ne pominje u ovom dokumentu kojeg u cjelosti možete pročitati ovdje. Fokus je, dakle, na pet presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazburu koje je su bile ignorisane u prvobitnom planu OHR-a prilikom izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH.
Osim provedbe presuda ESLJP, Kongres je ovim zakonom podržao suverenitet Bosne i Hercegovine, teritorijalni integritet i multietnički karakter; zatim napredak Bosne i Hercegovine ka evroatlantskim integracijama. Kongres ohrabruje i zvaničnike u Bosni i Hercegovini da nastave institucionalno učešće na svim nivoima vlasti, te da unaprijede funkcionalnost i reforme za veći prosperitet kako bi Bosna i Hercegovina dobila status status kandidata za EU.
Politika SAD-a je da koristi ciljane sankcije protiv osoba koje potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum i demokratske institucije, uključujući blokiranje, bojkot ili ne priznavanje rezultata izbora. SAD u Bosni i Hercegovini podržavaju mir i stabilnost.
SAD želi da potakne Evropsku uniju da se pridruži Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu u sankcionisanju Milorada Dodika, člana Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, zbog njegovih postupaka koji podrivaju stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine Hercegovina.
Nadalje, ovim Zakonom se plnira razotkrivanje i osuda Vlade Rusije za njenu ulogu u poticanju nestabilnosti u Bosni i Hercegovini i podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma,,
Podržava se uloga Ureda visokog predstavnika i snaga Evropske unije u Operacija BiH Althea; te se planiraju aktivnosti sa drugim državama u regionu, uključujući Srbiju i Hrvatska, kako bi podržale teritorijalni integritet i stabilnost Bosne i Hercegovine.
U zakonu se dalje razrađuje način uvođenja sankcija prema osobama koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum ili prijete sigurnosti BiH.
Tako se planira uvođenje sankcija prema odgovornim osobama ili saučesnicima koji su direktno ili indirektno sudjelovali u bilo kojoj radnji ili politici koja ugrožava mir, sigurnost, stabilnost, ili teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, uključujući radnje koje nastoje narušiti autoritet državnih institucija Bosne i Hercegovine, kao što je formiranje ilegalnih paralelnih institucija ili radnje koje ugrožavaju Ured Visokog predstavnika.
Osim toga, sankcije su predviđene i za one koji direktno ili indirektno sudjeluju u korupciji u BiH, uključujući korupciju zvaničnika ili osoba povezanih sa vlašću u Bosni i Hercegovine. Sankcije se planiraju i za aktualne ili bivše državne službenike na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su zloupotrebili javnu imovinu radi lične koristi ili u političke svrhe, koji su koristili prirodne resurse ili mito.
Na prvoj fotografiji koju prilažemo ispod ovog pasusa nalazi se Curriculum Vitae Johanna Sattlera, šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini. Upućujemo vas da posebnu pažnju obratite na period od 2008. do 2012. godine. Te četiri godine ovaj je austrijski diplomata proveo u Moskvi, baveći se izdavaštvom u ime grupacija WAZ Media i Axel Springer.
A sada da vidimo šta piše u biografiji Johanna Sattlera dostupnoj na službenoj stranici Delegacije Evropske unije u BiH. Rođen je 1969. godine u Austriji. Pored maternjeg njemačkog jezika, ambasador tečno govori engleski i ruski i poznaje bosanski/hrvatski/srpski i albanski. Godine provedene u Rusiji, ne možete pronaći u ovoj biografiji.
To što je ambasador Sattler zaboravio svoje četiri moskovske godine, u suštini, ne bi trebalo značiti ništa. Ali kada uzmete u obzir sve druge činjenice i izjave date posljednjih mjeseci, godine provedene u Rusiji dobijaju jednu drugu dimenziju.
““Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, rekao je šef Delegacije EU i BiH Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju 27. marta ove godine.
U istom intervjuu šef Delegacije EU, govoreći o ruskom uticaju, istaknut će da je “potpuno legitimno da svaka zemlja radi na interesima svoje države”.
“Mnoge zemlje imaju interes u ovom strateški važnom regionu Zapadnog Balkana. Ali ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, pojasnio je Sattler.
Mjesec dana nakon ovih izjava ambasadora Sattlera, “potpuno legitimno” Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu dovela je u pitanje teritorijalni integritet BiH. Za početak nisu željeli podržati izjavu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH koje “na najstrožiji mogući način osudilo trenutni politički diskurs u čijem centru se nalazi tzv. “mirna disolucija” Bosne i Hercegovine, a posebno konkretne korake koje čine predstavnici Republike Srpske i nosioci funkcija na državnom nivou u pravcu pregovora o razdruživanju, uključujući osnivanje pregovaračkih timova i zagovaranje raspada zemlje putem kampanje oglašavanja na internetu”. Istoga dana, samo koji sat kasnije, Ambasada Ruske Federacije “potpuno je legitimno”, povodom zajedničke izjave PIC-a, ukazala da Upravni odbor PIC-a mora strogo poštovati slovo Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Već po ko zna koji put primjećujemo pokušaje da svjesno izvrnu njegov tekst. Izrazit primjer je promocija teze o tome što “BiH uključuje dva entiteta”, iako tačka 3 člana 1 Ustava jasno kaže da se “BiH sastoji od dva entiteta”. Ovo nije samo semantička razlika. U aneksu 4 riječ „state“ u odnosu na Bosnu i Hercegovinu je pomenuta samo tri puta. I ne postoji nijednog spominjanja „single state“”, navedeno je u saopćenju Ambasade Ruske Federacije.
“Potpuno legitimno”, ocijenio bi prošlog mjeseca ruske operacije u BiH šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler koji nije našao za shodno da reagira ni onda kada je Ruska Federacija BiH sredinom marta poručila zvaničnicima u BiH “da dobro razmisle” i da “izvažu sve ‘za’ i ‘protiv’, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju”.
“Rusija će u slučaju praktičnog približavanja BiH i NATO-a biti prisiljena reagirati na taj neprijateljski korak”, pisalo je izjavi Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu objavljenoj svega nekoliko dana prije nego će ambasador EU u BiH Johann Sattler reći da “nije primijetio veliki rast ruskoj uticaja”.
“Znamo da je Čović šampion evropskih integracija”, kazat će Johan Sattler u aprilu 2020. godine, odnosno svega dva mjeseca nakon što se lider HDZ-a BiH u Moskvi susreo sa zvaničnicima Ruske Federacije.
Sattler je još rekao da “predsjednika Čovića poznaje odavno” i da se “jako dobro sjeća da je on uručio aplikaciju za članstvo u EU”.
Predsjednik Dragan Čović od 2017. godine gaji dobre veze sa Ruskom Federacijom.
“Problem “hrvatskog pitanja” zaista postoji i ne može se prešutjeti”, rekao je u avgustu 2017. godine doskorašnji ruski ambasador u BiH Petr Ivancov tokom intervjua za Večernji list.
Sedam mjeseci kasnije, Ivancov se susreo da liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.
“Razgovaralo se i o neophodnoj promjeni Izbornog zakona. Ambasador Ivancov je ovom prilikom kazao kako će Ruska Federacija uvijek pružiti potporu BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda te dva entiteta”, saopćeno u martu 2018. godine iz Predsjedništva BiH u kojem je tada sjedio Dragan Čović.
Nakon poraza na izborima 2018. godine, “šampion evropskih integracija” u decembru iste godine odlazi u Budimpeštu gdje se susreće sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kojeg informiše da je “Hrvatima oteta pozicija člana Predsjedništva BiH”.
Mađarska će kasnije podržati NON PAPER o BiH kojeg je čelnicima Evropske unije prezentirao hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Razlog za pisanje ovog neslužbenog diplomatskog dokumenta hrvatskim je vlastima bio – Izborni zakon u BiH, odnosno “rješavanje hrvatskog pitana”.
“Šef Delegacije EU u BiH pozdravio hrvatski NON PAPER”, objavljeno je 27. marta 2021. godine nakon što je Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju kazao da je taj dokument “pozitivna stvar”.
Time se ambasador EU u BiH svrstao na stranu HDZ-a BiH i Dragana Čovića kao “lidera evropskih integracija”, koji, isto kao i Sattler smatra da u BiH nažalost, “nema ruskog uticaja”. I za kraj da podsjetimo na još neke činjenice. Johann Sattler je za šefa Delegacije EU u bih zvanično kandidiran početkom 2019. godine, a imenovan u avgustu iste godine. U trenutku kada je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova kandidovalo Sattlera, na čelu Ministarstva je bila Karin Kneissl. To je ona ministrica na čiju je svadbu 2018. godine došao lično ruski predsjednik Vladimir Putin.
Ples sa Putinom: ministrica Kneissl i ruski predsjednik na svadbi
Nakon ministarskog mandata, Kneissl se otisnula u biznis da bi je početkom marta ove godine ruska Vlada imenovala za posebnu ekonomsku savjetnicu u Vijeću direktora najjače i najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft.
I to nije sve. Govoreći o OHR-u, šef Delegacije EU u BiH u februaru ove godine rekao je u Banjoj Luci “da je takvo međunarodno prisustvo nekompatibilno s članstvom BiH u Uniji te da na tom planu svakako treba težiti postepenom smanjivanju tog prisustva”. Slične izjave, prilikom svoje posjete BiH, dao je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Sergej Lavrov i Dragan Čović
Šef ruske diplomatije susreo se tada sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem kojom prilikom je kazao da “hrvatski narod mora imati prava zajamčena Daytonskim sporazumom te kako se to odnosi i na osobe koje će taj narod predstavljati u Predsjedništvu BiH”
Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da izvrši pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića kako bi se hitno usvojio zakon o južnoj plinskoj interkonekciji, saznaje Istraga.ba.
“Ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materijalom. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.
Pismo je datirano 11. januara, a ministar vanjskih poslova BiH o ovome nije informisao javnost. Plismo sličnog sadržaja Blinken je uputio i hrvatskom ministru vanjskih poslova Gordanu Grlić-Radmanu.
“Kao što smo razgovarali”, započeo je Blinken svoje pismo, “Sjedinjene Države su duboko predane pružanju podrške stabilnosti, sigurnosti i regionalnoj ekonomskoj integraciji na Zapadnom Balkanu. Projekat južnog interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ključan je za vašu energetsku sigurnost i ubrzanje postupnog ukidanja uglja”.
Međutim, piše dalje američki državni sekretar, “stalna kašnjenja u ovom kritičnom projektu prijete njegovoj realizaciji”
“Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.
Vaša jasna poruka Čoviću, piše Blinken Konakoviću, da bez odlaganja treba donijeti Zakon o južnoj interkonekciji koji su donijeli Federacija BiH i Zastupnički dom Bosne i Hercegovine u decembru 2021., od vitalnog je značaja.
“Isti zahtjev šaljem i hrvatskom ministru vanjskih poslova Griiću-Radmanu, a naše ambasade će to pratiti. Radujemo se našem kontinuiranom radu na jačanju vaše energetske sigurnosti ne samo diversifikacijom energetskih ruta, već i diversifikacijom izvora energije kako bismo unaprijedili obaveze preuzete na COP28 za trostruko povećanje obnovljive energije na globalnom nivou i prijelaz s fosilnih goriva. Ovi zajednički napori osigurat će još veću energetsku sigurnost za vaše zemlje”, napisao je američki državni sekretar u pismu upućenom ministru vanjskih poslova BiH .
Već dva dana traje telefonska sjednica Vijeća ministara BiH na čijem dnevnom redu je Nacrtu osnova za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma između BiH i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje provodi Agencija za Evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Ministarstvo sigurnosti BiH. Dva dana bošnjački ministri ne žele se izjasniti o tom prijedlogu koji, suštinski, jača ulogu entiteta, a smanjuje ulogu države BiH prilikom saradnje sa Frontexom.
Sjednica je, kako saznajemo, počela u ponedjeljak. Krajnji rok za glasanje je bio 21.30. Srpski i hrvatski ministri su glasali za, bošnjački se nisu izjasnili. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je, potom, produžila rok za utorak, 9 ujutro. Ni to tog trenutka bošnjački ministri (Zukan Helez, Elmedin Konaković i Sevlid Hurtić) nisu glasali. Krišto je rok za glasanje pomjerila za 11 sati. Uzalud. Bošnjački ministri nisu glasali. Sada je, prema informacijama Istrage, Krišto pomjerila rok za glasanje za 21 sat. No, ne odustane li Ministarstvo sigurnosti BiH od prijedloga da entiteti odlučuju o saradnji sa Frontexom, bošnjački ministri neće glasati.
A ako bošnjački ministri ne budu glasali, to znači da, formalno, neće biti kvoruma i da Nacrt sporazuma sa Frontexom nije usvojen. Ključni razlog je, pored ostalog, to što predloženu Delegaciju za vođenje pregovora čine po četiri hrvatska i srpska kadra i tri bošnjačka. Na čelu Delegacije je trebao biti direktor Granične policije Mirko Kuprešaković (iz kvote hrvatskog naroda).
Ministri iz HDZ-a i iz Republike Srpske su već glasali. Ali njihovi glasovi, bez barem jednog bošnjačkog glasa, nisu dovoljni da Vijeće ministara usvoji ovaj dokument koji regulira pitanje upravljanja granicama.
Osim sastava Delegacije,sporne su, kako saznajemo, i određene odredbe koje ojačavaju entitetske policije, na čemu su posebno inzistirali iz MUP-a Republike Srpske. Stav MUP-a RS je, naime, da saglasnost na otvaranje FRONTEX-ovih područnih ureda u BiH saglasnost daje “država i entiteti”.
Podsjećamo, FRONTEX je Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu. Frontex je centar izvrsnosti za aktivnosti granične kontrole na vanjskim granicama EU-a, koji dijeli obavještajne podatke i stručno znanje sa svim zemljama EU-a, kao i sa susjednim zemljama izvan EU-a koje su pogođene migracijskim trendovima i prekograničnim kriminalom.
BiH je jedina zemlja u regiji koja još nije zaključila sporazum sa Agencijom za europsku graničnu i obalnu zaštitu EU – Frontex o rješavanju problema migracija.
U Evropskoj komisiji su ranije potvrdili da EU trenutno pregovara i s BiH o pojačanom sporazumu o suradnji s Frontexom.
“Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migrantskim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal na cijelom njihovom teritoriju. Naši partneri bi trebali omogućiti osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracije ljudi”, saopćeno je početkom godine iz EU.
Pitanje upravljanja granica jedan je od 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije koji se odnose na integracije BiH u EU.
“Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcioniranje sistema azila”, glasi osmi prioritet koji je postavila EU.
Potpisivanje Sporazuma sa Frontexom bi, zapravo, doveo Bosnu i Hercegovinu na korak do ispunjavanja ovog uslova EU. Vlasti RS-a su, međutim, inzistirale na jačanju uloge entiteta glede saradnje sa Frontexom.
Dva doma Državnog parlamenta, u samo dva dana, razmatrat će dva različita prijedloga izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Na dnevnom redu “hitne sjednice” Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine , zakazane za 26. april, bit će “Zahtjev delegata Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku”. Dan kasnije, na dnevnom redu redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH bit će “Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić“.
A sada ćemo, ukratko, razjasniti o čemu se radi. Izmjene Izbornog zakona koji HDZ BiH predlaže odnose se na “politička pitanja”, pored ostalog, i na način izbora članova Predsjedništva BiH. Za razliku zvaničnika HDZ-a, zastupnici političkih partija sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, NS i SBB) u parlamentarnu su proceduru uputili Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se odnosi na “integritet” izbornog procesa.
“Prijedlog izmjena Izbornoga zakona kojI smo dostavili u žurnu parlamentarnu proceduru je samo prvo poluvrijeme naše inicijative čiji je cilj ukloniti diskriminaciju kako Hrvata, tako i svih manjina Židova, Roma i drugih građana koji se ne mogu kandidirati na najviše pozicije u državi” izjavio je u subotu za Fenu predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović.
Ali ako se pažljivije pročita HDZ-ov prijedlog, može se vidjeti da diskriminacija uopće nije riješena. Naprotiv. Evo kako se biraju članovi Predsjedništva BiH.
“Članove Predsjedništva, koji se neposredno biraju s teritorija FBiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u centralni birački popis za glasanje u FBiH. Birač upisan u centralni birački popis za glasanje u FBiH može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u FBiH. Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako: Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, navedeno je u HDZ-ovom prijedlog izmjena Izbornog zakona.
Kako se može vidjeti, pitanje ostalih, odnosno građana BiH nije riješeno. ALI Čovićev prijedlog je, svakako, osuđen na propast. Čak i ako ovaj prijedlog bude usvojen u Domu naroda Paslamentarne skupštine BiH glasovima SNSD-a i HDZ-a (ukupno imaju osam), Zakon neće dobiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Istovremeno, za očekivati je da političke partije sa sjedištem u Sarajevu i opoizicija iz Republike Srpske u Predstavničkom domu izglasaju izmjene Izbornog zakona koje se odnose na “integritet”. Ali te izmjene sigurno neće dobiti podršku u Domu naroda BiH, gdje većinu imaju SNSD i HDZ BiH.
Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država, Antony Blinken danas je uputio pismo članovima Predsjedništva naše zemlje, Miloradu Dodiku, Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću.
Podsjećamo, novi američki predsjednik Joe Biden, odlučio je da za američkog državnog sekretara imenuje dugogodišnjeg saradnika Antonyja Blinkena.
Kako navode u pismu koje je upućeno članovima Predsjedništva BiH ponosni su na ulogu koju su Sjedinjene Države imale u zaustavljanju strašnog rata u Bosni i Hercegovini i pomažući u osiguranju mira koji je uslijedio. Između ostalog je istakao kako su prije dvadeset i pet godina Sjedinjene Države pomogle su u posredovanju Daytonskog mirovnog sporazuma.
Daytonski mirovni sporazum stvorio je snažnu podlogu na kojoj je Bosna i Hercegovina mogla graditi, omogućavajući državi uspostavljanje održivog puta naprijed 10 konačnog članstva u Europskoj uniji i dubljeg partnerstva s NATO-om. Međutim, od početka je bilo shvaćeno da ustavni aranžmani uspostavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom nisu uklesani u kamen, a s vremenom će se izvršiti potrebne promjene.
Neki od nedostataka ustava Bosne i Hercegovine utvrđeni su u presudama Europskog suda za ljudska prava, uključujući odluku Sejdić-Finci. Pitanja koja su identificirana ovim presudama i srodne zabrinutosti koje se rješavaju u odlukama ustavnog suda Bosne i Hercegovine moraju se riješiti. Problemi se ne mogu riješiti samo zakonodavstvom. Ograničeno zahtjevima članstva u Europskoj uniji i presudama europskih sudova. Također podržavamo ažuriranje Izbornog zakona radi rješavanja relevantnih odluka Ustavnog suda i provedbe mjera integriteta izbora koje će sljedeće izbore 2022. učiniti najslobodnijim i najpravednijim u historiji Bosne i Hercegovine, navodi se.
Između ostalog, istaknuto je kako je 2021. godina, godina prilika te kako nedavno imamo primjer slaganja. Dakle, U Mostaru su riješeni i složeni problemi kompromisom, kako navode, korak-po korak pregovorima.
– Znam da u Bosni i Hercegovini postoje glasovi koji pozivaju na strpljenje, a ne na hitnost, uključujući i neke koji vjeruju da Sjedinjene Države i naši europski partneri pripremaju “Daytonski Il” za temeljno preoblikovanje pregovora o podjeli moći u “Daytonskom mirovnom sporazumu”. Međutim, vidjeli smo kako su raniji napori na reformama propali u Bosni i Hercegovini; pokušavajući učiniti previše odjednom. SAD vjeruje da bismo se trebali usredotočiti na provođenje ograničenih, ali značajnih ustavnih, izbornih, vladavine zakona i ekonomskih reformi kako bismo osigurali prava svih građana u izbornom procesu, poboljšali integritet pravosuđa, smanjili opseg korupcije, poboljšali gospodarski oporavak, i početi vraćati povjerenje građana. To je ostvariv cilj, koji zahtijeva samo političku volju da se naprijed postignu potrebni kompromisi.
Vaše će vodstvo biti neophodno za ozbiljan, vjerodostojan proces. Sjedinjene Države bit će parter u ovom naporu, ali lideri u Bosni i Hercegovini će morati naporno raditi. Pozivam vas da se ozbiljno uključite u ovaj proces, da biste tim pitanjima posvetili pažnju koju zaslužuju.
Nadam se saradnji s vama i Vladom Bosne i Hercegovine na produbljivanju našeg partnerstva i unaprijeđivanju zajedničkih interesa. Sjedinjene Države ostaju vaš najbliži prijatelj i najjači zagovornik, zaključuje se u pismu.
Tri puta sam provjeravao tvrdnju svog kolege sa Kosova koji mi je, noć pred parlamentarne izbore u toj državi, kazao da je 87 aviona tokom proteklog vikenda sletjelo u Prištinu. I nije stvar u tome da ne vjerujem svom kolegi. Stvar je da nisam vjerovao ni svojim očima kada sam gledao snimak sa prištinskog aerodroma na kojem se vide stotine ljudi kako iz dijaspore pristižu da glasaju u svojoj državi. Kasnije ću saznati da je 12 hiljada automobila ušlo na Kosovo dva dana uoči izbora. Jer samo tako se, glasanjem, može stvarati država.
Istog dana, možda koji sat ranije, razgovarao sam sa prijateljima iz Srebrenice. Oni su već tada bili odlučni da bojkotuju izbore u Srebrenici. Kasnije će svoju odluku obznaniti u medijima, tvrdeći, poput Sadika Ahmetovića, da „ne mogu izdati hiljade birača protjeranih iz Srebrenice“.
A upravo je suprotno. Inicijativa Moja adresa Srebrenica suočena s vlastitom nesposobnošću da animira svoje biračko tijelo, zašto ne i avionima kao Albin Kurti, odlučila je da izda hiljade Bošnjaka koji su se vratili u Srebrenicu. Mogu Alija Tabaković, Ćamil Duraković, Hamdija Fejzić i Sadik Ahmetović preživjeti bez svojih zastupnika u Skupštini Opštine Srebrenica. Ali ko će, ako budu bojkotovali izbore, a tvrde da hoće, govoriti u ime onih povratnika koji su se prijavili u gradu iz kojeg su ih protjerali. Bego Bektić? Zašto da ne? Bolje i Bego Bektić nego niko.
Već u novembru se moglo nazrijeti da će izbori u Srebrenici biti poništeni. Za dva i po mjeseca čelnici Inicijative Moja adresa Srebrenica nisu uradili ništa osim što su hodali po TV studijima i objavljivali postove na društvenim mrežama. Obišli su, istina, i lidere stranaka sa sjedištem u Sarajevu kako bi ih uvjerili da je njihova ideja o bojkotu izbora – genijalna. I svi su im lideri, ne želeći da ih proglase izdajnicima, dali podršku za bojkot.
Za svoju nesposobnost i salonsko pripremanje izbora bošnjački prvaci iz Srebrenice sada žele da okrive Centralnu izbornu komisiju BiH. Istu onu Centralnu izbornu komisiju čija je članica Vanja Bjelica vrijeđana zbog svog drugog prezimena Prutina jer je podigla ruku za poništavanje izbora u Srebrenici čime je „izdala“ srpske interese tražeći poštene izbore. Prije tridesetak dana, dakle, Vanja Bjelica i članovi CIK-a su bili izdajnici srpskog naroda, a sada su izdajnici Bošnjaka. Znaju li ovi iz Inicijative za Srebrenicu šta uopće žele? Možda da im Centralna izborna komisija BiH dodijeli gradonačelnika po mjeri? Bez izbora. Tako bi jedino mogli prikriti svoju nesposobnost i opravdati izborna sredstva uložena u porodične vozne parkove. To što su drugi ljudi stavljali glavu u torbu da bi njima obezbijedili poštene izbore, uopće nije bitno. Bitno je da će u Srebrenici biti pošteni izbori pa makar na njima pobijedili Mladen Grujičić ili Bego Bektić.
Za kraj, jednostavna pitanja.
Da li je isto ako u Skupštini Opštine Srebrenica sjedi osam Bošnjaka ili nijedan?
Da li će povratnicima u Srebrenicu biti svejedno ako se u Skupštini čuje njihov glas ili samo glas Mladena Grujičića?
Da li imaju veće šanse da utiču na opštinski budžet iz Skupštine ili sa ulice?
Svi koji žele da razmišljaju znaju dobro odgovore na ova pitanja. Ali mnogo je lakše ne raditi ništa i optuživati CIK zbog toga što vam ne dodijeli mandat koji ne možete osvojiti. Ako članovi Moje adrese misle, a misle, da će Međunarodna zajednica reagirati i nametnuti bošnjačkog načelnika Srebrenice onda su u velikoj zabludi. Kao što su bili u zabludi i u julu 1995. godine. Ako su zaboravili, a nadam se da nisu, onda neka se podsjete gledajući film Jasmile Žbanić. Možda tada shvate kuda idu.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Vaša jasna poruka Čoviću, piše Blinken Konakoviću, da bez odlaganja treba donijeti Zakon o južnoj interkonekciji koji su donijeli Federacija BiH i Zastupnički dom Bosne i Hercegovine u decembru 2021., od vitalnog je značaja.
