Istrage

Pretresi u Insititutu za javno zdravstvo RS kasne više od godinu: Zbog propusta državnog tužioca Ćazima Hasanspahića sa računa “Travel4fun” i uhapšenog Markovića nestalo 260 hiljada maraka

Po nalogu Republičkog javnog tužilaštva, specijalnog odjela za korupciju, organizovani i teže oblike privrednog kriminala MUP Republike Srpske pretresao je u srijedu Institutu za javno zdravstvo RS, kao i na više drugih lokacija koje su u vlasništvu privatnih privrednih subjekata.

“Pretresi se vrše u okviru istrage u vezi sa spornim javnim nabavkama medicinske opreme i to je sve što možemo za sada reći. Više informacija biće poznato nakon što pretresi budu završeni” kazala je za Oslobođenje Dragica Tojagić, portparolka Republičkog javnog tužilaštva RS.

No, ova akcija dolazi sa velikim zakašnjenjem. I za to nije krivo Republičko javno tužilaštvo iz Banja Luke, već Tužilaštvo BiH. Naime, zbog propusta Tužilaštva BiH, odnosno postupajućeg državnog tužioca Ćazima Hasanspahića, najmanje 260 hiljada budžetskih maraka iz Republike Srpske, namijenjenih za nabavku zaštitnih maski od turističke agencije “Travel4fun” nestalo je bestraga. Sve ovo proizilazi iz dokumentacije koja je u posjedu Oslobođenja i portala Istraga.ba, a koja dokazuje da Tužilaštvo BiH, za razliku od slučaja “Srebrena malina”, u Republici Srpskoj nije bilo tako ažurno u svojim istragama. Evo dokaza i hronologije.

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske  10. aprila 2020. godine, po pregovaračkom postupku bez objave obavještenja potpisao je ugovor sa turističkom agencijom “Travel4fun” iz Banja Luke kojom je ugovorena nabavka medicinskih zaštitnih odijela i maski, te profesionalnih nekonaktnih digitalnih termometara. Vrijednost ugovora kojeg je potpisao direktor Instituta Branislav Zeljković iznosila je 2,6 miliona maraka. Zbog brojnih kršenja zakona prilikom zaključivanja ugovora, Tranparency International BiH dostavio je Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci prijavu protiv odgovornih osoba u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. Nešto ranije, i Udruženje RESTART iz Banja Luke dostavilo je SIPA-i informacije o ovoj sumnjivoj nabavci i “predmet je formiran”. Odmah po prijemu prijave, SIPA je započela prikupljanje dokaznog materijala, a o svemu je obaviješteno i Tužilalaštvo BiH, odnosno postupajući tužilac Ćazim Hasanspahić. Tako je utvrđeno da je sa računa Instituta za javno zdravstvo RS-a novac sukcesivno prebacivan na račun turističke agencije “Travel4fun”. Istovremeno, turistička agencija je novac prebacivala na privatni račun vlasnika i direktora agencije – Saše Markovića. Prema dokumentaciji Oslobođenja i portala Istraga.ba, sa računa agencije “Travel4fun” na privatni račun Saše Markovića, otvoren u NLB Banci u Banja Luci, od 29. aprila do 16. juna je prebačeno ukupno 376 hiljada maraka. Dakle, novac kojeg je Insititut uplatio turističkoj agenciji, odmah je, po osnovu fiktivnih ugovora o pozajmicama, prebacivan na privatni račun Saše Markovića. Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA, utvrdila je, potom, da je Marković sa svog računa podigao 250 hiljada maraka gotovine. Tom novcu se danas gubi svaki trag. S obzirom na to da su uočili sumnjive transakcije, službenici Finansijsko-obavještajnog odjela SIPA-e su odlučili  blokirati račune Travel4funa i Saše Markovića. Po Zakonu o sprječavanju pranja novca, pripadnici FOO-a SIPA-e mogu sve sumnjive račune blokirati na period od pet dana. U tom periodu, obično, postupajući tužilac traži od nadležnog suda izdavanje naredbe o blokadi računa koja može trajati sve do okončanja krivičnog postupka. Finansijsko obavještajni odjel  SIPA-e račune Travel4funa i Saše Markovića je blokirao 17. juna 2020. godine u 8 sati i 45 minuta. Blokada računa je isticala pet dana kasnije, odnosno 23. juna 2020. godine. Iako je bio obaviješten o sumnjivim transakcijama i privremenoj blokadi računa, postupajući državni tužilac Ćazim Hasanspahić, inače desna ruka Gordane Tadić, ne reagira odmah, pa tek 24. juna u popodnevnim satima, pred kraj radnog vremena, upućuje Sudu BiH prijedlog za blokadu računa “Travel4fun” i Saše Markovića.

U međuvremenu, 23. juna u 8 sati i 45 minuta je istekla blokada računa koju je uspostavio FOO SIPA-e, tako da su Saša Marković i Travel4fun imalo na raspolaganju najmanje 48 sati da podignu i preostali novac sa računa. Upravo tu mogućnost Saša Marković i koristi, te 24. juna, sa svog računa, podiže oko 10 hiljada maraka u kešu, pa se i tom novcu gubi svaki trag. Treba napomenuti da je zbog objektivnih rokova, Sud BiH najkasnije u četvrtak popodne ili u petak ujutro mogao donijeti rješenje o blokadi računa, što znači da je Ćazim Hasanspahić ostavio banjalučkom biznismenu dovoljno vremena da sa računa povuče sav novac koji mu je uplaćen sa računa Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Ono što je posebno indikativno, je dopis NLB banke AD Banja Luka dostavljen SIPA-i 26. maja 2020. godine. Naime, već na osnovu tog dokumenta bilo je jasno da Travel4fun prebacuje novac na privatni račun Saše Markovića, Dakle, Tužilaštvu BiH je nakon toga trebalo tačno 29 dana da od Suda BiH zatraži blokadu Markovićevih računa i njegove firme Travel4fun. Upravo u tom perodu, Marković je podigao preko 260 hiljada maraka keša i tom novcu se gubi svaki trag.

Na kraju, Tužilaštvo BiH je odlučilo da ne provodi istragu u ovom predmetu. Spis je završio u Republičkom javnom tužilaštvu.

 

 

Četnički vojvoda u centru Sarajeva: Pop Vojo Čarkić dočekao patrijarha Porfirija

“Sada sam penzionisan, ali sam još u raspoloženju da ubijam ljude”, rekao je 2016. godine novinarki Al Jazeere English Vojislav Čarkić.

Pet godina kasnije u popu Vojislavu Čarkiću još je bilo snage da stisne ruku srpskom patrijarhu Porfiriju. Fotoreporter portala Klix u subotu je popodne ispred hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu fotografisao doček za patrijarha. Na jednoj fotografiji se vidi da je među onima koji su dočekali Porfirija bio – Vojislav Čarkić, poznat kao Pop Vojo ili Pop Žućo. I na snimku Federalne novinske agencije (FENA) (0.25) iz drugog ugla se vidi Pop Vojo dok stišće ruku patrijarhu Srpske pravoslavne crkve.

A zašto je uopće bitan Vojislav Čarkić?

“Blagoslovio sam oružje mog naroda da ih branim od balija”, kazao je novinarki Al Jazeere ovać sveštenik koji je tokom rata “službovao” na sarajevskom naselju Grbavica. Bio je komandant jedne četničke divizije.

Evo kako je novinarka Al Jazeere opisala Vojislava Čarkića u svom tekstu iz 2016. godine.

“Ovaj 79-godišnji (tekst objavljen 2016.) pravoslavni sveštenik, koji je sada u penziji, nije se samo borio nego je i krstio druge vojnike i predvodio njihove sahrane.

pop Vojo 1996. godine na Grbavici

Grbavica je bila odvojena od ostatka Sarajeva dok se nije potpisao mirovni sporazum u novembru 1995. Tokom rata, Grbavicu su kontrolirale srpske snage i to je bila prva linija u opkoljenom gradu.

Kao pop u vojsci, Čarkić je također bio zadužen da blagosilja oružje koje će se koristiti u borbi – često protiv civila u Sarajevu.

“Blagoslovio sam oružje mog naroda da ih branim od balija”, kaže, koristeći pogrdnu riječ za muslimane.

Vojislav Čarkić u ratu (maskirna uniforma)

Prema svjedocima, koji su htjeli ostati anonimni, nakon što je rat završio, Čarkić je vodio sahranu majke i brata generala Ratka Mladića, kojem se sudilo u Haškom tribunalu po optužbama za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, za šta je na kraju i osuđen.

Svjedoci navode da je Mladić bio na sahrani uprkos tome što je tada bio bjegunac. Kada ga pitate za to, Čarkić odbija da razgovara, kaže novinarka Al Jazeere English.

Dok puši cigaru, Čarkić opisuje svoju ulogu u ratu te svoj život.

“U ratu i uniformi, uvijek sam bio vojnik Hrista, ratnik srpskog naroda i autentični četnik”, govorio je Vojislav Čarkić.

U junu ove godine RTRS je napravio TV prilog o ovoj “živoj legendi” koja živi u Miljevićima, u Istočnom Novom Sarajevu.

Tokom intervjua za Al Jazeeru Vojislav Čarkić je govorio kako mu je žao što ne može ići da ratuje u Ukrajini.

“Da mogu, opet bih učestvovao u ratu i borio se danas protiv takozvane države Ukrajine”, rekao je tada pop Vojo

Zbog internih sukoba u koaliciji i NiP-u: FUP u rasulu, već dva dana nema osobe koja rukovodi policijom, ministar Isak traži vanrednu sjednicu Vlade i nezakonito imenovanje Čamparinog kadra Munjića, Ademović preko Nikšića blokira

“Ja ne rukovodim Federalnom upravom policije od 8. maja ove godine”, reći će u utorak popodne za Istragu “neraspoređeni policijski službenik” Ensad Korman.

“Ali ko rukovodi”, pitamo ga.

“Ja nisam adresa za to pitanje. Moje rješenje je bilo do 7.5. ove godine i od 8. ja ne rukovodim”, objasnit će Korman, bivši zamjenik direktora FUP-a koji je proteklih godina rukovodio FUP-om.

Idemo dalje. Isto pitanje postavljamo i federalnom ministru unutrašnjih poslova Rami Isaku.

“Čekamo sjednicu Vlade da imenujemo v.d. direktora FUP-a”, kaže Isak za Istraga.ba.

Dakle, ovom trenutku Federalnom upravom policije ne upravlja niko. Ministar Ramo Isak je, kako saznajemo, ovlastio šefove organizacionih jedinica da potpisuju akte. Ali ministar policije nema, suštinski, nikakvu kontrolu nad Federalnom upravom policije, tako da njegovo “ovlaštenje” ne može biti provedeno u djelo.

U FUP-u kako saznajemo, od ponedjeljka vlada potpuno rasulo. Šefovi organizacionih jedinica su od Sektora za administraciju FUP-a zatražili pojašnjenje ko je nadležan za potpisivanje dokumenata koji izlaze iz ove institucije. Iz ovog Sektora su pojasnili da šefovi organizacionih jedinica mogu potpisivati dokumente. No, tu nastaje novi problem – dokumenti ne mogu dalje iz FUP-a, jer u pisarna ne može udariti pečat na dokumente koje nije potpisao rukovodilac FUP-a kojeg u ovom trenutku – nema. Zbog toga iz FUP-a uopće ne mogu iznijeti dokumente među kojima zu izvještaji o počinjenom krivičnom djelu koji idu u nadležna tužilaštva.

Na drugoj sjednici ovog saziva Vlade FBiH, resorni ministar je predložio da Vlada FBiH imenuje Vahidina Munjića za v.d. direktora FUP-a. Isto ime je predložio i Isakov prethodnik Aljoša Čampara. No, problem u slučaju Munjića je tumačenje Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH.

“Ako je i zamjenik direktora policije spriječen obavljati dužnosti navedene u stavu (2) ovog člana, zbog pravnih ili drugih razloga, direktora policije zamjenjuje rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se obavljaju poslovi kriminalističke policije sve dok direktor policije ne bude u stanju ponovo preuzeti svoju dužnost ili dok se ne imenuje novi direktor policije”, piše u članu 45 stav 3  Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH.

Vahidin Munjić ne ispunjava ove uslove jer je on obavljao poslove savjetnika u Kabinetu direktora.

Bez obzira na to, bivši ministar Aljoša Čampara, koristeći svoj utjecaj na aktualnog ministra Ramu Isaka, pokušava Vahidina Munjića privremeno instalirati na čelo FUP-a. Međutim, dio NiP-a povezan sa Kemalom Ademovićem protivi se Munjićevom imenovanju. Ademović koristi i svoj utjecaj na aktualnog premijera FBiH Nermina Nikšića koji, do ovog trenutka, nije zakazao sjednicu Vlade FBiH na kojoj bi bila donesena odluka o imenovanju v.d. direktora FUP-a. Ramo Isak je, kako saznajemo, zatražio od Nikšića da Vlada FBiH u utorak do 20 sati donese odluku o imenovanju v.d. direktora FUP-a. Isak insistira na Čamparinom Munjiću koji ne ispunjava uslove o čemu je nedavno govorio i premijer Nikšić. No, Čampara ne dopušta da FUP preuzme Ibro Bešlija koji u ovom trenutku rukovodi Sektorom kriminalističke policije.

(VIDEO) Tokom navijačkih nereda u Ljubuškom: Nepoznate osobe pucale iz kalašnjikova

Nepoznate osobe u subotu su u Ljubuškom pucale iz automatskog oružja tokom obračuna sa navijačima Fudbalskog kluba Sarajevo. Istraga.ba u posjedu je snimka na kojem se vidi i čuje kako u jednoj ulici u Ljubuškom navijačima Sarajeva prilazi grupa nepoznatih osoba, a jedan od njih ispaljuje u zrak nekoliko hitaca iz automatskog oružja.

Neredi su izbili tokom drugog poluvremena prijateljske utakmice između NK Ljubuški i FK Sarajevo.

“Došla je veća grupa navijača iz Sarajeva. Bili smo zajedno sa navijačima NK Ljubuški. Nije bilo nikakvih incidenata ni provokacija. Ali, negdje sredinom drugog poluvremena, izvan stadiona, su nepoznate osobe počele razbijati automobile navijača Sarajeva. Tada je jedna grupa navijača izašla sa stadiona i onda su nepoznate osobe pucale iz kalašnjikova”, isptičao je za Istragu jedan od navijača Sarajeva.

Sa domaćim navijačima, navijačima NK Ljubuški, ni poslije utakmice nisu imali problema.

“Oni su se izvinjavali zbog incidenta. Rekli su da ovo nema veze sa Ljubuškim te da oni sumnjaju da su nerede izazvali huligani iz Širokog Brijega”, kazao nam je ovaj navijač Sarajeva.

Iz MUP-a Zapadnohercegočkog kantona su medijima saopćili su da su policijski službenici zadržali četiri muške osobe. Svi su navijači FK Sarajevo.

“Navedene osobe dovedene su u službene prostorije PU Ljubuški gdje su alkotestirane, a izvršenim alkotestiranjem utvrđeno je da se nalaze pod utjecajem alkohola”, rečeno je iz MUP-a ZHK.

Nakon incidenata u Ljubuškom, navijači FK Sarajevo su krenuli prema glavnom gradu BiH, ali su ih u Mostaru presreli navijači Zrinjskog. Policija je, međutim, uspjela spriječiti veće incidente.

Intervencijom pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije (MUP HNK) na širem području Balinovca veći sukob je spriječen, obavio je bljesak.info, ističuću da je oštećeno nekoliko vozila, a najmanje jedna osoba zadobila je povrede neutvrđenog stepena.

Obrat na Sudu BiH: Sudija Mirsad Strika zatražio presignaciju, Miloradu Dodiku sudit će sutkinja Sena Uzunović!

Predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku od danas neće suditi sudija Mirsad Strika, saznaje Istraga.ba. Ovim predmetom je, kako saznajemo, zadužena sutkinja Suda BiH Sena Uzunović.

Sudija Mirsad Strika je početkom ove godine zatražio presignaciju predmeta jer je već ranije ispunio uslove za penzionisanje. Stoga je krajem prošle sedmice CMS sistemom određeno da postupajuća sutkinja bude Sena Uzunović koja bi već danas, u ponedjeljak, trebala biti u sudnici Suda BiH.

Suđenje Miloradu Dodiku, faktički, još uvijek nije ni počelo, jer je glavni pretres do sada odgađan tri puta.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), i Miloš Lukić, vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika tog entiteta, odbili su se izjasniti o krivici po optužnici u kojoj se terete da su počinili krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH”.

“Ne znam zbog čega je podignuta optužnica protiv mene. Ne razumijem optužnicu”, kazao je Dodik na ročištu održanom 16. oktobra prošle godine.

Sutkinja za prethodno saslušanje Jasmina Dedović Ćosić tada je konstatirala da se radi o “nepoštivanju suda” i , po službenoj dužnosti, donijela odluku prema kojoj su se Dodik i Lukić izjasnili da nisu krivi.

Nakon toga predmet je dodijeljen sudiji Mirsadu Striki koji je trebao suditi u ovom predmetu. Prvi glavni pretres je bio zakazan za 22. novembar ali je odgođeno zbog “Dodikovih službenih obaveza”, odnosno sastanka s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom. Sljedeće ročište trebalo je biti održano 6. decembra, ali ročište nije održano jer je Dodikova odbrana tražila odgodu zbog žalbe koju su namjeravali uložiti na prethodnu odbijenicu Suda da se suđenje premjesti u Banja Luku. Potom je glavni pretres zakazan za 20. decembar prošle godine, ali je odgođen jer postupajući tužioci Tužilaštva BiH nisu bili spremni za uvodne riječi dok je Dodikova odbrana je tražila izuzeće svih tužioca. Nakon toga, Dodik se pred Sudom Bosne i Hercegovine trebao pojaviti 17. januara, ali je glavni pretres po treći put. Ročište je odgođeno jer je Dodikova odbrana zatražila izuzeće sudije Mirsada Strike i još sedam sudija Suda BiH. Nekoliko dana kasnije iz  Suda BiH su saopćili da su odbacili zahtjev za izuzeće sudija Zorana Božića, Vesne Jesenković, Šabana Maksumića, Darka Samardžića, Hilme Vučinića, Redžiba Begića i Minke Kreho.

„U odnosu na ovih sedam sudija, Sud je donio odluku kojom se zahtjev odbrane odbacuje kao nedopušten. Suđenje koje je sudija Mirsad Strika najavio za 30. januar odgođeno je i novi termin je zakazan za 5. februar“, naveli su iz Suda BiH.

Ročište zakazano za 30. januar je pomjereno za 5. februar. U međuvremenu je sudija Mirsad Strika zatražio izuzeće, a predmet je zadužila sutkinja Sena Uzunović.

Sud BiH optužnicu protiv Dodika i Lukića potvrdio je početkom septembra. Terete ih za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Milorad Dodik i Miloš Lukić optuženi su za krivično djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice, za što im u slučaju osuđujuće presude prijeti kazna u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora. Osuđujuća presuda znači i automatsku zabranu obnašanja dužnosti na kojima se nalaze.

Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po kojima će se suditi Dodiku i Lukiću nametnuo je aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt 1. jula prošle godine, istovremeno kada je stavio van snage zakone kojima je entitetski parlament, Narodna skupština Republike Srpske pokušala blokirati provedbe njegovih odluka, kao i presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Iako je Schmidt temeljem svojih ovlasti poništio sporne zakone, Dodik je ipak potpisao ukaz o njihovom stupanju na snagu, a Lukić ih je objavio u Službenom glasniku entiteta, pa su tako obojica prekršili zakon.

Bave se sumnjivim poslovima, pa traže zaštitu od pisanja Oslobođenja: KVP u raljama Ćelamovih ostataka

Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH obratila se Tužilaštvu! Dugo, zaista dugo očekivana vijest – u pitanju je ona institucija čiji je bivši predsjednik njome i iz zatvora upravljao – ima i nastavak. Nije, naime, ova najvažnija finansijska entitetska instanca konačno donijela odluku da pospremi vlastite redove s ciljem (barem) vraćanja povjerenja privrede i javnosti, već traži zaštitu od medija. Tačnije – Oslobođenja.

Ne, istina, nismo optuženi (još), mada – sudeći po saopćenju – nije isključeno, no zapanjujuće je, neko bi rekao, bahato očitovanje KVP-a o onome čega se plaši i zbog čega traži zaštitu.

Slučaj Živković

Pa, da ih ne prepričavamo. Famozno saopćenje KVP-a ima naslov: “Povodom medijskih pritisaka, Komisija se obratila nadležnom Tužilaštvu”. A evo i teksta (u cijelosti): “Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine se nakon napada na zamjenika predsjednika dr. Mateja Živkovića našla izložena pritiscima iz medija. U namjeri da osigura zaštitu svog integriteta, digniteta institucije, kao i profesionalne i lične sigurnosti svojih članova i uposlenika, Komisija se obratila nadležnom Tužilaštvu kako bi joj bio omogućen neometan rad na brojnim predmetima koje trenutno razmatra i kojima će se baviti ubuduće, sve u cilju poticanja razvoja tržišta kapitala i zaštite interesa postojećih i budućih investitora.”

Podsjećanja radi: na dr. Mateja Živkovića, univerzitetskog profesora i člana KVP-a još iz prethodnog mandata (što nije nimalo nevažno), izvršen je atentat u dva navrata. Prvi put 15. februara, kada su napadači promašili, drugi put 16. marta, na istom mjestu – nadomak stana – kada je teško ranjen. Do danas počinitelj atentata nije pronađen, no dosta je toga isplivalo, pa i podatak da Živkovića niko nije štitio nakon prvog pokušaja smaknuća.

Naravno, medijima su bili najvažniji motivi napada, pa smo združenim snagama listom podsjetili da je ugledni profesor važan svjedok Tužiteljstva Kantona Sarajevo u više slučajeva koji se dovode u vezu s mafijaškim hobotnicama čija je ključna karika (nikako najslabija) bio i skoro pa vječni predsjednik KVP-a Hasan Ćelam i njegov nerazdvojni drug u dobru i u zatvoru Zijad Blekić, navodno doživotni esdepeovac (karijeru je započeo kao SDP-ov vijećnik) i (su)vlasnik brojnih marifetluka.

Komisija je – pod političkim pritiscima SDP-a – godinama radila bez mandata, pa krpljena autentičnim tumačenjem, potom bila blokirana, a njezin novi sastav s mukom i uz nesebičnu pomoć međunarodne zajednice izabran je 9. septembra prošle godine. U međuvremenu su formirani i predmeti u kojima je Živkovićeva stručna i iskustvena pomoć bila neophodna.

Kome je toliko smetao da je dva puta posegao za neophodnom mjerom njegove eliminacije? Zapanjujuće, ali ne samo da (još) nema odgovora, već su zabilježene samo dvije reakcije na teško ranjavanje profesora Živkovića – predsjednika Federacije Marinka Čavare i Vlade FBiH.

Doduše, njegove su kolege iz KVP-a samo dan prije drugog pokušaja atentata tako zdušno, unisono i burno reagirali na njegove zahtjeve da se KVP pogleda i u vlastito ogledalo, da je šutnja manji grijeh.

Slučaj Bosnalijek

Nije tajna i nije, naravno, Oslobođenje jedino o tome pisalo: osim u slučaju Profit, koji Tužiteljstvo KS-a vodi protiv 19 osoba, među kojima su najveće zvjerke upravo Blekić i Ćelam, Živković je važan svjedok u istragama slučajeva vezanih za Bosnalijek čiji je direktor Nedim Uzunović donedavno bio u zatvoru, a sad je pod mjerama koje uključuju i zabranu prilaska firmi na 100 metara.

Ovaj istražni proces vodi Tužiteljstvo BiH koje je početkom decembra prošle godine ravno sat i po nabrajalo razloge zbog kojih je tražen pritvor za Uzunovića. Ima tu svega – od kupovine savjeta na Sejšelskim otocima do raznih angažmana po Malti, Češkoj, Švicarskoj, na Bermudama, Kipru i (očekivano) po Rusiji. Također nije nikakva tajna da je Uzunović imao izdašnu pomoć Blekića i Ćelama, kao ni da su se njegovi politički zaštitnici (opet SDP!) svim snagama rasporedili ne bi li ga sačuvali.

Da ni slučaj Bosnalijek ne bi postojao bez angažmana bivšeg KVP-a jasno je i vrapcima na grani, ali i ovaj se novi KVP prilično trudi da izađe ususret Uzunoviću, čiji je Nadzorni odbor nedavno legaliziran, a ignorirana volja (nove) Skupštine dioničara.

Grijeh Oslobođenja je što nije pristao zaboraviti na atentat na Živkovića, pa naši novinari redovito propituju i pišu kako napreduje istraga, a još je veći grijeh što KVP podsjećamo da to što je izabran u novom sastavu ne znači da ima pravo hitno posušivati grijehe prethodnika.

To je minimum poštovanja prema angažmanu profesora Živkovića, ali i onih ranije napadanih članova KVP-a. To što novi sastav KVP-a vjeruje Ćelamovim ostacima nije problem medija. Zapravo je najveći problem ovog društva što između kriminalaca i novinara redovito bira kriminalce. Svoje.

Spašavanje bjegunca Čakovana: Priču o navodnoj likvidaciji tužioca Čampare izmislio srbijanski kriminalac kojem prijeti izručenje Francuskoj. U spašavanje “svjedoka” Čakovana uključila se i BIA!

Od marta ove godine srbijanske vlasti pokušavaju spriječiti izručenje Todora Čakovana Francuskoj čije ga pravosuđe tereti za ubistvo, otmicu i nezakonito lišenje slobode. Upravo je Čakovan, saznaje Istraga.ba, “tvorac” priče da se u zatvoru u Istočnom Sarajevu priprema likvidacija državnog tužioca Dubravka Čampare. Tako je ovaj kriminalac kojem prijeti 20 godina robije u Francuskoj postao svjedok bh. pravosuđa, zbog čega će biti usporen proces njegovog izručenja. Istovremeno, Srbija nastoji isposlovati kod Tužilaštva BiH da Čakovan bude izručen njima, gdje se tereti za krivično djelo za koje mu prijeti kasna do pet godina robije. U nastavku donosimo detalje.

U utorak, 27. septembra ove godine na teritoriji Bosne i Hercegovine je uhapšen srbijanski državljanin Todor Čakovan. Uhapšen je na osnovu dvije crvene Interpolove potjernice. Prvu je raspisala Francuska, a drugu Srbija. Na stranici Suda BiH dostupan je izvještaj koji potvrđuje naša saznanja.

“Sud Bosne i Hercegovine je 28.9.2022. u predmetu Todor Čakovan (S1 3 K 043977 22 Eks), u postupku izručenja potraživanog Todora Čakovana po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Beograd, Srbija, odnosno ekvivalentnoj potjernici NCB Interpola Sarajevo i međunarodnoj potjernici NCB Interpola Pariz, Francuska, odnosno ekvivalentnoj potjernici NCB Interpola Sarajevo, odlučujući o određivanju mjere privremenog pritvora prema potraživanom, donio rješenje kojim je potraživanom Todoru Čakovanu određen ekstradicioni pritvor, koji po ovom rješenju može trajati do izvršenja odluke o izručenju ili do nove odluke ovog Suda, a najduže šest mjeseci računajući od dana lišenja slobode, odnosno od 27.9.2022. do 27.3.2023. godine”, objavljeno je na web stranici Suda BiH.

Čakovan je, nakon određivanja ekstradicijskog pritvora prebačen u Državni zatvor u Istočnom Sarajevu. I, dok se čekala dokumentacija koju bi trebale dostaviti države koje ga potražuju, Todor Čakovan se obraća zatvorskim čuvarima tvrdeći da je čuo kako Admir Arnautović Šmrk i drugi kriminalci govore kako treba ubiti državnog tužioca Dubravka Čamparu, iako on “ne radi sky”. O svemu je odmah obaviještena SIPA,a vijest o ugroženosti tužioca Čampare prva objavljuje banjalučka Alternativna televizija. Ubrzo je došla i informacija da je MUP Republike Srpske na Sokocu pronašao oružje kojim je trebao biti ubijen državni tužilac. No, glavni državni tužilac Milanko Kajganić je dao puno realniju sliku ovog slučaja.

“Komentarisalo se po pritvoru, nije povezano za bilo koju ličnost, niti predmet. Znamo da su komentarisali osumnjičeni iz takozvanog Sky predmeta i to se sada provjerava”, rekao je Kajganić dva dana nakon što je ATV objavio ekskluzivna saznanja.

Kajganić je još dodao da “u ovom trenutku ne može reći za šta su zaplijenjene pušle bile namijenjene, odnosno da li su ostale iz proteklog rata ili je u pitanju nešto drugo”.

Dakle, prvobitno objavljene vijesti nisu baš bile utemeljene na istini. No, šta je pozadina slučaja?

Todor Čakovan je srbijanski kriminalac čije se ime mjesecima nalazimo u bazama Interpola. U novembru prošle godine Čakovan je u Francuskoj kidnapovao jednu osobu i živu je zakopao. Nakon što je tijelo pronađeno, za Čakovanom je Francuska raspisala potjernicu. Prema službenim dokumentima, Interpol Pariz je 17. januara ove godine raspisao crvenu potjernicu za Čakovanom zbog sumnje da je počinio krivično djelo – ubistvo. Zaprijećena kazna mu je 20 godina. Ubistvo je, rekosmo, počinio u novembru 2021. godine. Nakon što je u bazama Interpola objavljena potjernica za Čakovanom, reagira u Srbijansko pravosuđe. Oni, pak, 25. marta ove godine, raspisuju crvenu potjernicu za svojim državljaninom tereteći ga za krivično djelo – krivotvorenje navodno počinjeno u januaru 2014. godine. Dakle, srbijanske vlasti osam godina nisu raspisivale potjernicu za Čakovanom, a onda su, nepuna dva mjeseca nakon francuske potjernice, odlučili da i oni raspišu potjernicu za svojim državljaninom. Srbijanske vlasti, kako saznajemo, insistitraju da Čakovan bude izručen njima, pozivajući se na činjenicu da ima njihovo državljanstvo. Kako bi dobili na vremenu, Čakovanu, prema informacijama Istrage, sugerirano da prijavi navodno krivično djelo u zatvoru, te da tako postane svjedok od bitnosti za bh. pravosuđe. On je to vrlo brzo i učinio, tvrdeći da je “čuo” kako kriminalci u zatvoru pričaju da treba ubiti državnog tužioca Dubravka Čamparu. Upravo je tužioca Čamparu bivši srbijanski ministar Aleksandar Vulin označio kao bitnog saradnika srbijanskih vlasti na slučajevima organiziranog kriminala.

Godine koje je pojeo Skaka: Za dvije godine bivši gradonačelnik za hranu i piće potrošio 145 hiljada maraka

Ako kliknete ovdje saznat ćete gdje je i koliko je budžetskog novca tokom 2019. godine na iće i piće potrošio bivši gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka. Podatke o pandemijskoj (2020. godina) “potrošnji”  na hranu i piće u režiji bivšeg gradonačelnika Skake možete pročitati klikom ovdje. Ali za vas koji nemate dovoljno vremena da u službenim tabelama tražite konkretne podatke, u nastavku ćemo navesti nekoliko bitnih detalja. Od 18. januara 2019. godine, pa sve do 31. 12. 2020. godine, Abdulah Skaka je naredio da se iz budžeta Grada Sarajeva ukupno isplati 145 hiljada konvertibilnih maraka na ime troškova u “ugostiteljskim objektima”. Tokom 2019. godine gradonačelnik je pojeo i popio 93 hiljade maraka. Godinu kasnije, tokom pandemije virusa korona, Skaka je potrošio 52 hiljade maraka. U to ne računamo ono što je plaćao biznis karticom kojom je raspolagao.

Hrane i pića se najviše konzumiralo preko firme Ibes Catering. Tako je, prema jednom računu, od 26.11. 2019. godine toj firmi plaćeno 5266 KM. Početkom jula iste godine, račun izdat 4.7. 2019., IBES cateringu je plaćeno 6200 KM, dok je petnaest dana ranije ured gradonačelnika Skake u Swisshotelu u Sarajevu potrošio 6000 KM. Najveći račun u 2019. godini je onaj od 31. maja 2019. godine, kada je za hranu i piće IBES cateringu plaćeno 9014 KM. Trošilo se još u hotelu Vidikovac, Hotelu Pino Nature, u Vinoteci i u “Četiri sobe gospođe Safije”. Pilo se i jelo, na račun Grada, i u Restoranu Bendtbaš, restoranu Vidikovac, ali i čevabdžinici Ferhatović.

Tokom 2020. godine, bivši gradonačelnik je jeo malo manje. Za nhranu i piće je potrošio je ukupno 51.899 KM. U restoranu Popay u Sarajevu je 25. februara 2020. godine potrošeno 3950 KM. IBES Catering je ponovo prednjačio, ali najvći pojedinačni račun je plaćen AEMS UR Gostionica. Pred kraj decembra, 28.12. 2020., tu je potrošeno 5733 KM. I sve je platila Gradska uprava kojom je tada rukovodio gradonačelnik Abdulah Skaka. 

Nekoliko dana prije toga, gradonačelnik je u restoranu Park Prinčeva potrošio 2250 KM, što se vidi i na dokumentu iznad ovog pasusa. No, taj je račun koji je obrađen u tabeli o potrošnji tokom 2020. godine.

Šta kažu zakonske procedure: Džuvo i Zarić bez pristupa podacima ‘tajno i vrlo tajno’, smije li Mehmedagić predati dužnost bez toga!

Vijeće ministara BiH danas je imenovalo novo rukovodstvo OSA-e BiH, direktora Almira Džuvu, zamjenika direktora i šefa operacija Ristu Zarića kao i glavnog inspektora Damira Bevandu, ali bez svih uslova koje propisuje Zakon o OSA-i.

Još uvijek nije formirana Komisija za nadzor nad radom OSA-e (Sigurnosno-obavještajna komisija) koja vrši parlamentarni nadzor nad radom OSA-e i daje svoje mišljenje oko imenovanja direktora i zamjenika, a nisu izvršene ni sigurnosne provjere za novo rukovodstvo te u ovom trenutku novoimenovani direktor OSA-e nema pristup podacima sa oznakom ‘tajno’ i ‘vrlo tajno’.

Ovakvim postupanjem je otvoreno i pitanje pravne nesigurnosti ali i ko će imati pristup tajnim podacima koji se tiču nacionalne sigurnosti BiH. U ovom trenutku je nejasno i ko je sada nadležan da naredi sigurnosnu provjeru za Džuvu i Zarića. S obzirom da bi dužnost novom direktoru trebao predati prethodni direktor Osman Mehmedagić pitanje je kako ispoštovati član 3. Zakona o zaštiti tajnih podataka u kojem se navodi “svaka osoba kojoj se povjeri tajni podatak ili se na drugi način upozna sa sadržajem tajnog podatka odgovorna je za njegovo čuvanje i zaštitu njegove tajnosti”. U ovom slučaju Mehmedagić će biti “kriv” ako Džuvi omogući uvid u tajne podatke za koje nema sigurnosnu dozvolu.

Prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka jasno je precizirano ko ima pristup tajnim podacima svih stepena bez sigurnosne provjere, ali među tim izuzecima nema direktora, ni zamjenika direktora OSA-e. Prema istom zakonu Džuvo i Zarić imaju pristup tajnim podacima stepena ‘interno’ i ‘povjerljivo’, a jasno je da većina podataka kojom OSA raspolaže je stepena ‘tajno’ i ‘vrlo tajno’.

Zakonom o OSA-i je precizirano da se imenovanje direktora i zamjenika direktora OSA-e vrši uz konsultacije sa Zajedničkom komisijom koju čini po šest članova iz oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Na današnjoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH predsjedavajući Doma Denis Zvizdić najavio je zastupnicima vanrednu sjednicu između 7. i 9. marta na kojoj će se završiti konstituisanje zajedničkih komisija PS BiH. Jedna od njih je upravo za nadzor nad radom OSA-e. Na čelu te Komisije nalazi se predsjedavajući koji je izabran iz reda članova Komisije i on mora biti član stranke zastupljene u jednom od domova Parlamentarne skupštine BiH koja nije dio vladajuće koalicije. Članovi Komisije se kandiduju u skladu sa principom proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkomu domu. U Komisiji su zastupljena sva tri konstitutivna naroda.

Član 19. Zakona o OSA-i jasno precizira nadležnosti Komisije i to:

1. vrši nadzor nad zakonitošću rada Agencije;
2. održava rasprave o imenovanju generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Agencije i daje mišljenja o tom imenovanju;
3. razmatra izvještaje predsjedavajućeg o pitanjima iz njegove nadležnosti, uključujući mjere preduzete u cilju rješavanja svih problema u Agenciji utvrđenih prilikom provođenja inspekcijske kontrole, revizije ili istrage;
4. razmatra izvještaje generalnog direktora o radu i troškovima Agencije, te posebno analizira način trošenja budžetskih sredstava;
5. razmatra izvještaje glavnog inspektora, u skladu sa članom 33. ovog zakona;
6. zatraži od zaposlenih u Agenciji da, putem predsjedavajućeg osiguraju stručne savjete kada je potrebno u cilju vršenja funkcije nadzora;
7. daje mišljenje o detaljnom prijedlogu budžeta Agencije;
8. provodi istragu o radu Agencije, u skladu s članom 20. ovog zakona.

Ova Komisija ima nadležnosti da provede istragu tokom koje može ispitivati zaposlene u Agenciji te imati pristup relevantnoj dokumentaciji Agencije.

„Ukoliko Sigurnosno-obavještajna komisija utvrdi da je rad Agencije nezakonit, Komisija može pozvati predsjedavajućeg, odnosno generalnog direktora da preduzme potrebne mjere i pokrene ispitivanje odgovornosti. Predsjedavajući, odnosno generalni direktor je obavezan da obavijesti Sigurnosno-obavještajnu komisiju o rezultatima tog ispitivanja.
U izvršavanju svojih funkcija, Sigurnosno-obavještajna komisija može od predsjedavajućeg, generalnog direktora, svakog zaposlenog u Agenciji ili u Obavještajno-Sigurnosno-savjetodavnoj službi tražiti informacije o radu Agencije. Sigurnosno-obavještajna komisija može također narediti predsjedavajućem, odnosno generalnom direktoru da izađu pred Komisiju i daju usmeni izvještaj o aktivnostima Agencije.

Članovi Sigurnosno-obavještajne komisije su pod obavezom čuvanja tajnosti informacija koje se tiču službenih tajni, a u koje su imali uvid u svojstvu članova Komisije. Ova obaveza ostaje na snazi i nakon prestanka njihovog članstva u Komisiji.

(NAP)

Ministarstvo prostornog uređenje Republike Hrvatske potvrdilo: Advokat Davor Bunoza koji je kandidat za ministra pravde BiH upotrebljavao krivotvorene dokumente institucija RH!

Kandidat za ministra pravde BiH, HDZ-ovac Davor Bunoza, koristio je krivotvorene dokumente hrvatskih institucija, pokušavajući obmanuti institucije BiH prilikom jedne javne nabavke u Javnom preduzeću Autoceste Federacije BiH. Da je Bunoza priložio krivotvoreni dokument, potvrdilo je u službenom dopisu i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske.

Advokat Bunoza je, naime, prilikom jednog tendera u JP Autoceste FBiH, u spis stavio navodni certifikat hrvatskog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Nakon što su konkurenti firme koju je on zastupao, putem firme Korekt d.o.o. Sarajevo, zatražili izjašnjenje Ministarstva, dobili su odgovor da je advokat Bunoza upotrijebio – krivotvoreni dokument.

“Glede mišljenja na temu valjanosti predmetnog certifikata, koje navodite da je dana 1.9.2020. godine izdano odvjetniku Davoru Bunozi od strane ovoga Ministarstva, KLASA: 360-01/19-03/25, URBROJ : 531-1-19-4, dajemo Vam do znanja da je riječ o krivotvorenom dokumentu kojega nije izdalo niti Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, niti Kontaktna točka za građevinske proizvode koja je u nadležnosti rada istoga Ministarstva”, napisao je 27. juna prošle godine hrvatski ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina.

Na portalu etika.ba, čiji je osnivač bivši predsjednik Naše stranke Bojan Bajić, objavljena je kompletna dokumentacija o ovom slučaju. Bajićeva firma, naime, zastupala je oštećenu kompaniju u ovom slučaju, zbog kojeg je protiv budućeg ministra pravde BiH Davora Bunoze podnesene i krivična prijava Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

Priča počinje 2019. godine kada JP Autoceste raspisuju tender za za izvođenje radova na izgradnji bukobrana na dionici Podlugovi –Visok, vrijedan 10,8 miliona maraka. Na tender se prijavljuju tri firme – Unipromet d.o.o. Čačak, Konzorcij Coning d.o.o. Sarajevo i Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo, BiH, te FRACASSO-RI d.o.o. Rijeka, Hrvatska. Po cijeni, najpovoljniji ponuđač je bio konzorcij Coning d.o.o. Sarajevo i Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo. Jedan od uslova za dobijanje tendera je i dostavljanje certifikata EN 14388. Svi ponuđači koji su se javili na ovaj tender morali su dokazati da nude zaštitne panele koji su u skladu sa ovim standardom, tj.njegovom posljednjom harmoniziranom verzijom i nose odgovarajaću oznaku CE kvaliteta. Neki od ponuđača su dostavili CE certifikat EN 14388:2005 (verzija standarda iz 2005.godine), a neki su dostavili CE serifikat EN 14388:2015 (verzija standarda iz 2015.godine), objavila je etika.ba. Iako su iz Evropske komisije službeno potvrdili da je certifikat iz 2005. godine jedini validan, konzorcij Coning – Euroasfalt nije dobio tender. Posao je dodijeljen  komapniji Unipromet iz Čačka koja je posjedovala Certifikat iz 2015. godine koji uopće nije harmoniziran, što je u svom aktu potvrdila i Evropska komisija. Nakon žalbe Konzorcija, Autoceste prihvataju žalbu, te kompanijam Coning i Euroasfalt dodjeljuju posao.

Međutim, 15.04.2020.godine Ured za razmatranje žalbi je prihvatio žalbu srbijanskog Uniprometa koju je sačinila advokatska kancelarija iz Mostara Paponja-Bunoza.

“Jedan se odnosi na žalbu Uniprometa da im član Komisije nije dozvolio uvid u žalbu Coning-a (a po zakonu je bio dužan da im to omogući), a drugi se odnosi na nastavak osporavanja Coning-ovog CE certifikata od strane Unipromet-a koji i dalje tvrdi da je ispravan njihov CE certifikat usklađen sa standardom EN 14388:2015 (iako je već nepobitno utvrđeno da je ispravan standard EN 14388:2005)”, objavila je etika.ba.

U svojoj žalbi, advokat Davor Bunoza dostavlja i navodni akt Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske u kojem je navedeno da se sporni certifikat iz 2005. godine, koji je priložio konzorcij Coning-Euroasfalt ne koristi.

Dokument sa fotografije je, dakle, krivotvoren. I baš ovaj dokument advokat Davor Bunoza je dostavio JP Autoceste FBIH, pokušavajući eliminirati bh. konzorcij Coning-Euroasfalt. Na dokumentu ispod se vidi da je krivotvoreni dokument advokat Bunoza Upravi Autocesta poslao putem svog maila.

No, kada su zastupnici konzorcija zatražili stav Ministarstva Republike Hrvatske koje je, navodno izdalo dokument, oni su odgovorili da se radi o falsifikatu.

Sve je, potom, dostavljeno Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), ali Davor Bunoza je uspješno prošao sigurnosne provjere. O njegovom imenovanju za ministra pravde BiH će u srijedu odlučivati zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...