Istaknuto

Istaknute objave

Kantonalni sud u Sarajevu naredio: Finansijska policija izuzela dokumentaciju u Skupštini KS, Tužilaštvo provjerava kako je Elmedin Konaković dijelio grantove BANU-u i imamima bliskim NiP-u budžetskim novcem kupovao stanove!

Službenici Finansijske policije izuzeli su dokumentaciju u Skupštini Kantona Sarajevo koja se odnosi na podjelu grantova iz tekuće rezerve tokom 2019. godine, saznaje Istraga.ba. Dokumentacija je izuzeta u okviru krivičnog predmeta formiranog protiv aktualnog ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića koji je u tom periodu bio predsjednik Skupštine Kantona Sarajevo.

Da je dokumentacija izuzeta potvrdili su nam i u Tužilaštvu KS.

“Po naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, Finansijska policija FBiH je izvršila privremeno oduzimanje dokumentacije iz Skupštine KS u predmetu dodjeljivanja finansijskih sredstava od strane Konaković Elmedina, predsjedavajućeg Skupštine KS, tokom 2019. godine”, kazali su za Istraga.ba u Tužilaštvu Kantona Sarajevo.

Podsjećamo, u oktobru 2019. godine urednik Istrage je, pišući za Žurnal.info, razotkrio da je Vlada Kantona Sarajevo prebacila najmanje 325 hiljada maraka namjenskih sredstava na Kabinet predsjedavajućeg Skupštine KS koje je Elmedin Konaković kasnije, kao grantove, proizvoljno dodjeljivao uduženjima bliskim svojoj političkoj partiji.

“Odobrava se preraspodjela sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo za 2019. godinu u iznosu od 60 hiljada maraka i to: sa razdjela 17 Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, glava 02, potrošačka jedinica 0001 – Uprava policije, sa ekonomskog koda – izdaci za školovanje na policijskoj akademiji, na razdjel 10 Skupštine KS, poslanici i parlamentarne grupe, glava 03, potrošačka jedinica 0001 – Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS na ekonomski kod: kapitalni transferi neprofitnim organizacijama”,navedeno je u Zaključku Vlade KS usvojenom 12. septembra 2019. godine, objavljenom u Službenim novinama Kantona Sarajevo.

Ovaj iznos identičan je iznosu koji je Elmedin Konaković donirao Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti koju je osnovao Muamer Zukorlić, jedan od ideologa NiP-a koji je preminuo dvije godine kasnije.

“Izdaci za obaveze po kreditima – kamata na domaća pozajmljivanja”, pisalo je iza ekonomskog koda sa kojeg je 27. juna 2019. godine Vlada KS skinula 80 hiljada maraka. Novac je transferisan na Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS. U odluci objavljenoj u Službenim novinama KS nije navedeno kako će predsjedavajući Skupštine KS utrošiti ovaj novac.

Zaključkom Vlade KS od 29. 3. 2019. godine novac koji se nalazio na računu Ministarstva privrede KS i koji je planiran za podršku “projektima Privredne komore KS, Obrtničke komore KS i Udruženju poslodavaca KS”, transferisan je prema Kabinetu predsjedavajućeg Skupštine KS. Šef Skupštine je, potom, tih 50 hiljada maraka transferisao neprofitnim organizacijama.

Ono što je posebno interesantno je zaključak od 1. avgusta 2019. godine. Prema Budžetu KS, Ministarstvo prostornog uređenja KS planiralo je izdvajanje 100 hiljada KM za “rekontrukciju, adaptaciju, sanaciju, i izgradnju vjerskih objekata i kulturno historijskih objekata”. Taj novac je, međutim, transferisan na Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS i to za iste namjene. Dakle, umjesto Vlade Kantona Sarajevo, novac za vjerske objekte dodjeljivao je Elmedin Konaković. Sve zaključke potpisao je  tadašnji premijer Kantona Sarajevo – Edin Forto.

Omaha nakon tog “internog transfera”, tadašnji predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elmedin Konaković je odobrio 100 hiljada maraka za “obezbjeđenje stambenog prostora” za  potrebe imama Careve džamije u Sarajeve. Odluka je donesena 29. avgusta 2019. godine, a budžetska sredstva prebačena su na račun Medžlisa Islamske zajednice u Sarajevu.

“Odobravaju se novčana sredstva u iznosu od 100 hiljada maraka Medžlisu Islamske zajednice Sarajevo na ime podrške aktivnostima, a u svrhu realizacije projekta obezbjeđenja stambenog prostora za potrebe imama Careve džamije. Sredstva iz tačke 1 teretit će poziciju Kabineta predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo, konto – kapitalni transferi neprofitnim organizacijama”, navedeno je u Odluci koju je potpisao Elmedin Konaković.

U obrazloženju Odluke je navedeno da se Medžlis IZ Sarajevo obratio Predsjedavajućem Skupštine Kantona Sarajevo sa molbom za donaciju sredstava za obezbjeđeje stambenog prostora za potrebe imama Careve džamije, te da predsjedavajući Konaković uslišio njihovu molbu.

Imam Careve džamije je kojem je riješeno “stambeno pitanje” je hafiz Sadrudin Išerić.

Nakon što su objavljene ove informacije, prvi je reagirao tadašnji SDA-ov kantonalni zastupnik Aljoša Čampara.

“Neozbiljno i sramotno je da lokalni funkcioneri imaju takvu poziciju. A očigledno je i da te stotine i stotine hiljada maraka koriste netransparentno. Po članu 10. Zakonu o izvršenju budžeta KS sredstva tekuće rezerve planirana u Budžetu koriste se za nepredviđene namjene za koje u budžetu nisu planirana sredstva ili za namjene za koje se tokom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju Budžeta nije bilo moguće predvidjeti. Suština sredstava tekuće rezerve jeste da se dijele bez javnog poziva, i to za hitne i nepredviđene situacije. Kada pogledate način na koji Konaković dijeli te novce (poput slučaja 60.000 KM za Zukorlićevu BANU), vidite da je to protivno zakonskom opisu tekuće rezerve”, rekao je u oktobru 2019. godine Aljoša Čampara.

Godinu kasnije Aljoša Čampara je napustio SDA i uvrzo prešao u NiP Elmedina Konakovića.

Dok još živi u stanu kojeg “formalno nema”: Ovo je kuća koju je tužilac Tulić izgradio “budžetskim kreditom” za koji je aplicirao četiri mjeseca nakon zatvaranja konkursa!

Zamjenik glavnog tužioca iz Bihaća više nije suspendovan. To što je protiv Adnana Tulića donesena naredba o provođenju istrage, za članove VSTV-a Sašu Sarajlića, Mustafu Šabića i Snježanu Petković ne znači ništa. U ovom slučaju, za razliku od drugih slučajeva, VSTV je “ulazio u meritum” i utvrdio da zamjenik glavne bihaćke tužiteljice Adnan Tulić nije vršio nikakve manipulacije prilikom dobijanja povoljnog stambenog kredita iz kantonalnog budžeta. No, kada smo člana VSTV-ove Drugostepene komisije Sašu Sarajlića počeli pitati o detaljima Tulićevih kredita on je rekao da mu nije poznato. Stoga sada objavljujemo sve sporne detalje koje nam je potvrdio i sam tužilac Adnan Tulić.

Ako na bookingu upišete – Villa Una Lux, pojavit će se fotografije kuće izgrađene na obali rijeke Une u Lohovu kod Bihaća. U toj je kući u posljednjih dvadesetak dana spavao najmanje jedan član VSTV-a u društvu sa direktorom IDDEEA-e Almirom Badnjevićem, ekspertom opće prakse bliskom Narodu i pravde. Domaćin je bio tužilac Adnan Tulić.

Villa Una Lux u Lohovu

Tužilac Tulić će za Istraga.ba potvrditi da je ova kuća u njegovom (su)vlasništvu

“Supruga to izdaje”, kazat će nam Tulić.

Sudeći prema ocjenama, u pitanju je “izuzetan” objekat u kojem su odsjedali brojni turisti iz BiH i inostranstva.

Vila tužitelja Tulića izgrađena u Lohovu

Adnan Tulić je ovu kuću izgradio vlastitim sredstvima, među kojima je i onih 95 hiljada maraka kreditnih sredstava koje je, kao šehidsko dijete, dobio od Javne ustanove  “Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija”.

Ova kredit je tužilac Tulić dobio kako bi riješio stambeno pitanje. No, on i danas živi u stanu u kojem je živio i kada “nije imao riješeno stambeno pitanje”. Podsjetimo se kratko našeg teksta od 25. juna.

Javna ustanova  “Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija” je 2022. godine raspisao javni poziv za dodjelu kredita pripadnika boračkih i socijalno ugroženih populacija. Jedan od eliminatornih uslova je bilo to da osoba koja aplicira za ova sredstva u trenutku apliciranja nema riješeno stambeno pitanje. Tužilac Adnan Tulić je aplicirao za kredit kao dijete šehida i odobreno mu je 100 hiljada maraka, sa kamatom od dva posto, s rokom otplate od 20 godina. U dokumentaciji je naveo da on i njegova supruga nemaju uknjižen stan na sebi i priložio je potvrdu iz ZK ureda Općinskog suda u Bihaću da nema nekretnina.

Međutim, on je suštinski posjedovao stan, ali formalno taj stan nije bio uknjižen na njega. Stoga je zatražio borački kredit za “rješavanje stambenog pitanja”.

Novac koji je dobio za rješavanje stambenog pitanja utrošio je na gradnju vile u Lohovu koju sada renta, dok je on sa porodicom nastavio živjeti u stanu u kojem je živio i prije nego što je aplicirao za “stambeni kredit”.

No, u tom dijelu Tulić je “formalno” čist. Kada je aplicirao za kredit, on na sebi nije imao prijavljen stan, iako ga je suštinski posjedovao. Ovdje su, međutim, sporna druga pitanja.

Kliknete li ovdje, moći ćete pročitati izvještaj o nadzoru dodjele stambenih kredita koje je u februaru ove godine sačinila inspektorica za budžet Senada Mehdin.

Prema ovom izvještaju,javni poziv za dodjelu kredita je objavljen 21. januara 2022. godine.

“Rok za prijavu na poziv je 45 dana od dana objavljivanja”, pisalo je u članu 6 ovog javnog poziva.

Dakle, rok za prijave na ovaj poziv bio je 8. mart 2022. godine. Pravilniku koji je regulisao dodjelu kredita, navedeno je da se nepotpune i neblagovremene prijave neće uzimati u razmatranje.

Ovo je izjava kojom tužilac Adnan Tulić Komisiji za kreditiranje dokazuje da nema riješeno stambeno pitanje. Izjavu o svom stambenom statusu Tulić je dostavio 19. jula 2022. godine. Dakle, tužilac Adnan Tulić je dokumentaciju za dobijanje stambenog kredita dostavio četiri mjeseca nakon zatvaranja konkursa, odnosno četiri mjeseca nakon krajnjeg roka . Bez obzira na to – direktor Fonda mu je odobrio kredit.

“Nisam ja jedini koji je dobio  kredit, a da je dostavio dokumentaciju van roka”, pravdao se Tulić u izjavi za Istraga.ba.

Evo još jedan kratki pregled ključnih činjenica. U momentu kada je raspisan javni poziv za dodjelu kredita tužilac Adnan Tulić je posjedovao stan koji nije bio uknjižen na njega, o čemu je i obavijestio Komisiju. Novac koji je dobio iskoristio je za gradnju kuće u Lohovu kod Bihaća. Tu kuću tužilac Tulić danas renta turistima, a i dalje živi u stanu u kojem je živio prije nego što je budžetskim kreditom “riješio stambeno pitanje”. Za kredit je aplicirao četiri mjeseca poslije zatvaranja konkursa. Tužilaštvo SBK je protiv njega otvorilo istragu. Prvostepena komisija VSTV-a ga je suspendovala, ali je Drugostepena komisija prihvatila njegovu žalbu i ukinula suspenziju.

Dio medija s kojima Tulić sarađuje proteklih je dana tvrdio kako je Adnan Tulić žrtva “mafije” koja se bavila prodajom diploma. No, jednu činjenicu svi su izostavili. Dok je istraživao fiktivne univerzitete u USK, Tulić je bio “stručni saradnik” na Sveučilištu u Vitezu. 

Adnan Tulić – suradnik u Vitezu

Tužilac Adnan Tulić je rekao zaIstraga.ba da on nije bio predavač u Vitezu, već da je bio angažiran na “pravnoj klinici” kao ekspert iz pravosuđa.

Skandalozan dokument Pravobranilaštva KS: Upis dvoje djece s poteškoćama u razvoju u vrtiće u Sarajevu “narušit će reputaciju Ministarstva obrazovanja KS i potaknut će roditelje druge djece da traže upis”!

Upis djece sa poteškoćama razvoju u sarajevske vrtiće narušio bi reputaciju Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, navedeno je u skandaloznom dokumentu Pravobranilaštva Kantona Sarajevo dostavljenom Općinskom sudu u Sarajevu.

Akt Pravobranilaštva KS: upis djece sa poteškoćama u razvoju ruši reputaciju

Pred ovim sudom, naime, mjesecima se vodi spor tokom kojeg samohrana majka iz Sarajeva M.M. pokušava natjerati vlasti Kantona Sarajevo da dopuste njenoj kćerki i njenom sinu, djeci sa poteškoćama u razvoju, upis u javni ili privatni vrtić. U martu ove godine, Općinski sud Sarajevo donio je rješenje o izricanju mjere osiguranja.

“Nalaže se prvotuženoj-prvoprotivniku (Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS) i drugotuženoj-drugoprotivniku mjere osiguranja (Predškolski centar Skipy) da odmah, a najkasnije u roku u roku osam dana osiguraju uvjete za prihvat i boravak malodobnih M.A. i M.D.  u vrtiću, odnosno u predškolskoj ustanovi u koju su djeca upisana, uz poštovanje svih potreba djece”, navedeno je u Rješenju Općinskog suda u Sarajevu donesenom 29. marta ove godine.

Rješenje Općinskog suda u Sarajevu

Kanton Sarajevo se žalio i Kantonalni sud u Sarajevu dva mjeseca kasnije, 24.5. prihvata žalbu i ukida rješenje.

“Prvostepeni sud nije odredio na koji način će se izvršiti određena mjera osiguranja da se osiguraju uslovi za prihvat i boravak (A.M. i D.M.) u vrtiću”, naveo je Kantonalni sud u svom rješenju.

Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu

Predmet je vraćen na ponovno odlučivanje Općinskom sudu u Sarajevu. Nova školska godina je formalno počela, ali odluke nema. No, mnogo spornije od toga je stav Pravobranilaštva Kantona Sarajevo koje je 24. avgusta ove godine poslao dopis Općinskom sudu u Sarajevu kojim odgovara na prijedlog određivanja mjere osiguranja.

“U slučaju da postupajući sud, i pored svih iznesenih navoda i dokaza protivnika osiguranja predmetni prijedlog ocijeni osnovanim, prvoprotivnik osiguranja (Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo) zahtijeva da sud naloži predlagateljima osiguranja (samohrana majka dvoje djece sa poteškoćama u razvoju) da u roku koji odredi sud daju jemstvo u iznosu od 5000 KM za štetu koja bi prvoprotivniku osiguranja (Ministarstvu za odgoj i obrazovanje KS) mogla nastati određivanjem predložene mjere, a koja se između ostalog ogleda u potencijalnoj negativnoj reputaciji i percepciji kojoj bi bio izložen prvoprotivnik osiguranja (Ministarstvo za razvoj ovim predmetom, odnosno određivanjem predložene mjere osiguranja te potencijalnim prilivom dodatnih zahtjeva od drugih privatnih predškolskih ustanova i/ili roditelja djece s poteškoćama u razvoju”, navedeno je u dopisu Pravobranilaštva KS koje zastupa interese Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.

Dakle, upis djece sa poteškoćama u razvoju bi “donio negativnu reputaciju Ministarstvu obrazovanja Kantona Sarajevo” i potaklo bi roditelje druge djece sa poteškoćama u razvoju da traže upis u javne ili privatne vrtiće.

Sada ćemo ukratko o samom slučaju. Samohrana majka dvoje djece s poteškoćama u razvoju prošle je godine pokušala upisati djecu u sarajevske vrtiće koji se nalaze u EMIS sistemu. Kako na području dijela grada u kojem živi “nije bilo mjesta” (iako će se kasnije ispostaviti da je, ipak, bilo), majka je odlučila upisati djecu u privatni vrtić Skippy. Taj vrtić je, potom, tražio od Kantona Sarajevo da osigura osobe (edukativnog asistenta) koje bi se brinule o djeci sa poteškoćama u razvoju. Kanton Sarajevo nije reagirao. Majka je, potom, pokrenula spor protiv Kantona i Skippya tražeći da se poštuje Pravilnik o inkluzivnom obrazovanju.

“Ukoliko u cilju ostvarivanja prava i/ili usluga neophodnih za napredovanje djeteta, kao oblik razumne prilagodbe u smislu člana 24. Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, a nakon procjene i izrade IPP.a odgovarajućeg nivoa, stručni tim ustanove ili centra ustanovi da je djetetu potrebna dodatna podrška, ustanova, odnosno centar Ministarstvu podnosi Zahtjev za pružanjem dodatne obrazovne podrške”, navedeno je u Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju.

Štaviše, direktno je propisano da Kanton mora osigurati edukativnog asistenta.

Dakle, Vlada Kantona Sarajevo, odnosno Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS dužni su bili vrtiću Skippy osigurati edukativnog asistenta za dvoje djece sa poteškoćama u razvoju. No, Kanton je odbio. Majka je, rekosmo, pokrenula sudski spor. Nova školska godina je počela, ali sudska odluka nije donesena.

Afera “NiP-ova udruženja” i na nivou Federacije: Ministar finansija Toni Kraljević upozorio Vladu FBiH da je ministar Adnan Delić predložio nezakonitu i netransparentnu podijelu 728 hiljada KM!

Federalni ministar rada i socijalne politike i kadar Naroda i Pravde Adnan Delić namjerava nezakonito podijeliti 728 hiljada maraka namijenjenih udruženjima građana u Federaciji BiH. Da je Delić prekršio procedure i federalne propise naveo je u svom dopisu Vladi FBiH federalni ministar finansija Toni Kraljević. Istraga.ba je u posjedu je prepiske ministara Delića i Kraljevića iz kojih je jasno da je kadar Naroda i Pravde u Vladi FBiH namjeravao nezakonito dijeliti novac. Evo o čemu se radi.

Ministar  Adnan Delić je, naime, dostavio Vladi FBiH prijedlog Odluke o  raspodjeli prihoda u iznosu 728.458,82 KM ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću iz 2022.godine. Na prijedlog odluke reagirao je ministar finansija Toni Kraljević koji je u svom mišljenju napisao da je Adnan Delić prekršio propisanu proceduru o dodjeli novca.

“Uzimajući u obzir postupak donošenja Prijedloga Odluke, generalnog smo mišljenja da je došlo do povreda odredaba Uredbe. Naime, iako je članom 6. Uredbe propisan imperativno rok za raspisivanjem jednog Javnog konkursa, 31. januar, ministarstvo je Javni konkurs raspisivalo dva puta i to: Prvi Javni konkurs broj 07-11/14-717/23 od 06.03.2023.godine i Drugi Javni konkurs broj 07-11/13-1963/23 od 24.05.2023.godine, te su isti oba puta objavljeni nakon isteka roka. Prvi Javni konkurs broj 07-11/14-717/23 od 06.03.2023.godine je poništen Odlukom Ministra broj 07-11/14-717/23 od 15.05.2023.godine, nakon isteka rokova prijava, a što nije omogućeno procedurama uređenim Uredbom kao materijalnim propisom koji regulira predmetnu oblast. Mišljenja smo da je Ministarstvo ovakvim postupanjem stvorilo pretpostavke za potencijalne postupke ili tužbe za nadoknade štete na teret Budžeta Federacije BIH od strane aplikanata koji su aplicirali po Prvom Javnom konkursu”, napisao je ministar Kraljević.

Dakle, nakon što je preuzeo vlast, Adnan Delić je odmah poništio javni poziv prethodne vlade kako bi on odlučivao o podjeli novca. Ali to nije sve. Ministar Delić je tokom trajanja javnog poziva mijenjao konkursnu proceduru i Uredbu kojom je reguliran način podjele novca.

“Nadalje, mišljenja smo da je došlo i do povrede člana 4. stav (2) Uredbe, jer je Uredbom data mogućnost da prije raspisivanja Javnog konkursa ministarstvo donese uputstvo o podnošenju prijava na javni konkurs i objavi ga na svojoj web stranici. Stoga je Prvo Uputstvo doneseno aktom broj 07-02/3-26-1/23 od 31.01.2021. godine, ali je isto stavljeno van snage novim Drugim Uputstvom broj 07-02/3-1942-1/23 od 23.05.2023.godine i to nakon raspisivanja Drugog Javnog konkursa, a što nije omogućeno procedurama uređenim Uredbom koji regulira ovu materiju. Mišljenja smo da Ministarstvo može donositi izmijenjene ili nove Upute o podnošenju prijava na javni konkurs, koje se mogu primjenjivati tek od 1. januara sljedeće kalendarske godine i obavezno prije raspisivanja Javnog poziva. Naime, propusti u postupanju po propisanim procedurama ograničavaju ispunjavanje principa transparentnosti definiranog u članu 4. Zakona o budžetima u FBiH, odnosno potrošnju javnog novca, ispunjavanje zakonskih obaveza i utvrđivanje odgovornosti na potpun i objektivan način”, naveo je ministar Kraljević u svom mišljenju na proceduru Adnana Delića.

Ministar finansija FBiH dalje upozorava da je drugo Uputstvo, broj 07-02/3-1942-1/23 od 23.05.2023.godine, u suprotnosti sa odredbama člana 8. stav (4) Uredbe, jer je istim “data mogućnost otklanjanja nedostataka u dostavljenim prijavama (tačka V. 21. Uputstva) dok je Uredbom jasno navedeno da će se takva prijava odbaciti kao nepotpuna.

Ministar Adnan Delić je, pak, napisao da je sve uradio u skladu sa propisima.

“Netačni su navodi iz mišljenja kako je Ministarstvo postupilo suprotno odredbi Uredbe, jer to nije propisano”, napisao je Adnan Delić.

Međutim, ministar Kraljević je ostao pri istom mišljenju, što je potvrdio i dopisom od 5. septembra 2023. godine.

A evo samo jednog primjera kome je Adnan Delić namjeravao dati novac namijenjen sa socijalne kategorije. Ministarrsvo za rad i socilanu politiku je, naime, predložilo da se dodijeli 7000 KM Udruženju klub borilačkih sportova “Perfekt”.

Ovlašteno osoba u ovom udruženju je Armin Topalović.

Od osnivanja Naroda i Pravde brojni istaknuti i ugledni građani su prepoznali i podržali ideju naše organizacije. Naše članstvo je pojačano sa dvojicom vrhunskih sportista koji su svojim sportskim uspjesima najbolji ambasadori Bosne i Hercegovina na balkanskim, evropskim i svjetskim prvenstvima.

Armin Topalović, rođen 14.09.1982. godine u Foči, prof. sporta i tjelesnog odgoja.

Podjetimo, Adnan Delić je ministar za rad i socijalnu politiku FBiH, a ne ministar sporta.

Zagrebački Nacional otkrio skandal “Ispod površine”: N1 BiH zabranio objavu istraživačke priče o Draganu Čoviću, direktor Amir Zukić ustvrdio da bi emitiranje “donijelo reputacijsku štetu televiziji”

Nacional je protekle sedmice doznao da je N1 BiH, bosanskohercegovačka podružnica jedne od najvjerodostojnijih televizija u regiji, prvi put u svojoj povijesti podlegao autocenzuri: bosanskohercegovačka redakcija N1 u rujnu je “bunkerirala” svoju već snimljenu istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, objkavio je zagrebački Nacional u svom današnjem izdanju.

Riječ je, kako piše autor Boris Pavelić, bez ikakve sumnje, o uređivačkom propustu kakav se na N1 BiH ne pamti, a koji biva još i težim kada se zna da je, s cenzurom emisije o Čoviću ukinut i cijeli dotad vrlo uspješan istraživački serijal “Ispod površine” u sklopu kojega je spomenuta emisija i snimljena, i to usprkos činjenici da su prethodne emisije tog serijala o Miloradu Dodiku ili smijenjenom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću, na primjer – doživjele visoku gledanost i pohvale kako gledateljstva tako i uredništva i uprave N1 BiH.

“Nakon što je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić u kolovozu dao izjavu bosanskohercegovačkoj redakciji N1 televizije za emisiju o Draganu Čoviću, Nacional je želio doznati zašto taj rad nije objavljen ni tri mjeseca nakon predviđenog emitiranja u rujnu. Autor serijala i emisije Boris Brezo potvrdio je Nacionalu da je emisija snimljena, ali nije emitirana, no odbio je iznijeti pojedinosti slučaja. Nacional je zato proteklog tjedna razgovarao s više izvora s televizije N1 BiH, koji su željeli ostati anonimni, ali i s ostalim sugovornicima u toj nikad objavljenoj emisiji. Riječ je, doznali smo, o emisiji u kojoj je autor, na temelju dostupnih sudskih i službenih dokumenata i izjava relevantnih sugovornika – političara, novinara i politologa – istražio i analizirao pravosudne, političke i moralne kontroverze te političku moć predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića, najmoćnijeg hrvatskog političara u BiH te jednog od najmoćnijih političara u susjednoj zemlji. Nije bila riječ o istraživačkoj emisiji u doslovnom smislu, jer se u njoj ne otkrivaju nove informacije i ne iznose nedokazane indicije koje bi mogle biti predmet sudskih tužbi: riječ je o sažimanju i preglednom ali informativnom prikazu poznatih, ali rjeđe spominjanih detalja Čovićeve političke karijere koju prate brojne kontroverze: autor je, na primjer, podsjetio kako su u jednom od više sudskih predmeta protiv Dragana Čovića, nakon što je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, sudski dokazi misteriozno nestali u prijevozu iz zgrade Suda BiH u zgradu kantonalnog tužiteljstva, pa je oslobođen zbog nedostatka dokaza; emisija se bavila i činjenicom da je tužitelj Zdenko Kovač u jednom predmetu protiv Čovića optužnicu napisao nakon što je nastupila zastara, pa je takva optužnica, naravno, na sudu odbačena – a danas je isti taj Zdenko Kovač glavni tužitelj u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Neobjavljena emisija o Čoviću bavila se i aktualnom temom energetskih odnosa u BiH, takozvanom “južnom interkonekcijom”, odnosno, osnivanjem tvrtke koja bi ubuduće, nakon što bude izgrađena potrebna infrastruktura, trebala voditi lukrativan posao uvoza plina s krčkog LNG terminala u BiH preko većinski hrvatskih područja te zemlje. Emisija o Draganu Čoviću, dokazuje Nacional, produkcijski je bila kvalitetnija od svih dosadašnjih pa se cijela redakcija N1 BiH televizije radovala njezinu objavljivanju, tim više što je prethodna istraživanja tog serijala o najvećim kontroverzama u BiH gledateljstvo primalo s velikim interesom i pohvalama”, piše Nacional.

Emisija, međutim, nije bila objavljena krajem rujna, kako je bilo planirano, da njome započne ovogodišnja sezona N1 BiH televizije. Zašto, nitko nije znao. Prve jasnije informacije o tome, prema prošlotjednim saznanjima Nacionala, glavni urednik N1 BiH Amir Zukić iznio je na sastanku cijele redakcije N1 BiH 21. studenoga, jednome od redovitih sastanaka koje uredništvo te kuće održava s vremena na vrijeme.

“Na tom sastanku Zukić je javno rekao da je “board zabranio” emisiju o Čoviću, što je izazvalo revolt velikog broja zaposlenih na N1 BiH koji su zahtijevali da Zukić objasni razloge zabrane. Zukić je prenio kako “board” emisiju smatra “jednostranom” te da bi Čović zbog nje mogao tužiti N1 BiH, a ta je tvrdnja, pak, izazvala još veće nezadovoljstvo pa su novinari i zaposlenici od Zukića zahtijevali da se, kao glavni urednik, izjasni što misli o emisiji. Odgovorio je da ga je “stid što emisija nije išla”, a na pitanje vjeruje li tome što je board N1 BiH rekao, odgovorio je niječno i dodao kako misli da je trebalo objaviti emisiju.Nacional je zamolio Zukića da objasni zašto emisija nije objavljena. Odgovorio je ovako: “Uredničko vijeće procijenilo je da novinarsko istraživanje za tu konkretnu emisiju nije zadovoljilo profesionalne standarde N1 BiH i uredničke kriterije koje slijedimo.” Nacional je tražio da Zukić objasni tko je, imenom i prezimenom, u “uredničkom vijeću” N1 BiH, ali nije nam odgovorio. Izvori Nacionala kažu da takvo tijelo ne postoji u redakciji N1 BiH u Sarajevu pa je moguće samo to da je riječ o Upravi United Medije, tvrtke vlasnice N1 televizije i još niza moćnih televizija u regiji kojoj je sjedište u Švicarskoj. Članovi Uprave su, kako stoji na webu United Medije, Aleksandra Subotić, Dirk Gerkens, Srđan Ćirović, Ivan Krstić, Ivana Galić Baksa, Srečko Husnjak, Veljko Smiljanić, Ralf Manthey i Pavel Blagov. Nacional je pitanja o zabrani emisije poslao i upravi United Medije, ali odgovore nismo dobili.
U odgovoru Amira Zukića dalje stoji ovako: “Upravo zahvaljujući objavljivanju provjerenih, točnih i kredibilnih informacija, N1 BiH u BiH već godinama ima status medija kojem publika najviše vjeruje. Najgledaniji smo news televizijski kanal i drugi najposjećeniji portal u državi. U produkciji emisije o Čoviću nismo uspjeli dobiti dokaze kojima bismo ispoštovali vlastite uredničke kriterije. Odlučeno je da ne objavljujemo sadržaj koji bi mogao nanijeti štetu reputaciji Ni BiH i izložiti nas riziku sudskog procesa. O Čoviću, kao i ostalim bh. političkim liderima, objavili smo bezbroj priloga i emisija, ali samo kad smo bili sigurni da govorimo istinu. U više od devet godina djelovanja našeg medija nije se desila nijedna presuda protiv N1 BiH, što je dovoljna ilustracija da su istina i profesionalizam glavne vodilje u našem radu”, kazao je Zukić, dodajući kako je sve to “rekao i pred redakcijom, jer o svemu uvijek otvoreno razgovaramo”.
Nacional je sa Zukićem htio provjeriti i neslužbena nagađanja da je emisija zaustavljena zato što uprava United Medije nije htjela riskirati lukrativni ugovor s mobilnim operaterom HT Eronet, za koji nije tajna da je pod osobnim Čovićevim utjecajem. Na pitanje o tome Zukić je odgovorio: “N1 BiH je informativni mediji mi se ne bavimo ugovorima s telekom operaterima. Sve ugovore sklapa United Media, kao medijska grupacija kojoj pripadamo.” Nacional je i HT Eronetu poslao pitanja ima li tvrtka ugovor o suradnji s televizijom N1 BiH i o kakvom je ugovoru riječ. Zanimala nas je financijska vrijednost ugovora, ima li u njemu odredbi koje na bilo koji način utječu na program televizije N1 BiH, a pitali smo i je li HT Eronet ikada i na bilo koji način, službeno ili neslužbeno, tražio da televizija N1 BiH ne objavi istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, postavljajući to kao uvjet o kojem ovisi ugovor HT Eroneta i N1 BiH. Rukovoditeljica Odjela za korporativne komunikacije HT Eroneta Mirjana Brkić-Milinković odgovorila je ovako: “HT Eronet nema nikakvu vrstu izravnog ugovora, već samo ugovor o reemitiranju programskog sadržaja na Home.tv platformi s vlasnikom prava za N1 BiH program, a takvih ugovora o reemitiranju programskog sadržaja imamo na desetke sa svim drugim vlasnicima prava. HT Eronet nikada, ni na koji način – ni dosad, a neće ni ubuduće – nije utjecao niti se miješao u uređivačku politiku ijednog medija, pa tako ni televizije N1 BiH ni bilo koje druge televizijske kuće.” Činjenica je, međutim, da Dragan Čović, kao predsjednik stranke članice parlamentarne većine u Federaciji BiH, ima izravan utjecaj na HT Eronet kao predstavnik njegova suvlasnika, Federacije BiH. O tome svjedoči i njegova vlastita izjava od 12. travnja ove godine, objavljena na news portalima u BiH, u kojoj je najavio smjene u upravi HT Eroneta. Stoga mogu biti itekako utemeljene pretpostavke da je N1 BiH odustao od objavljivanja istraživačke priče o Čoviću kako ne bi izgubio važnu mogućnost emitiranja na platformama HT Eroneta”, navedeno je u tekstu Nacionala.

Odgovorarajući dalje na pitanja Nacionala, Amir Zukić kazao je kako su prethodne emisije serijala “Ispod površine”, koje je radio isti autor Boris Brezo, “bile bazirane na činjenicama iz istražnih postupaka ili postojećih sudskih procesa pa su zato i emitirane”, a “odjek je bio sasvim zadovoljavajući”. Upitan je li to prva zabrana neke emisije u povijesti televizije N1 BiH, Zukić je odgovorio: “Nama je Uredničkim smjernicama zabranjeno da objavljujemo neprovjerene informacije i sadržaje za koje nemamo dokaze, tako da zabrana nije termin koji adekvatno opisuje odluku da se u eter ne pusti emisija u kojoj nisu ispoštovani urednički kriteriji koje smo sami sebi postavili. Dešavalo se, naravno, i ranije da ne objavimo pojedine priloge i emisije kad nismo uspijevali dobiti potrebne dokaze tijekom istraživanja ili kad urednički nismo mogli stati iza činjenica nepotvrđenog sadržaja. Svaki medij koji se u svom radu vodi najvišim standardima novinarske profesije mora preuzeti odgovornost za ono što objavljuje. Sloboda i rad bez cenzure krase N1 BiH, ali i profesionalna odgovornost.” Na pitanje je li N1 BiH svjestan reputacijske štete koju izaziva vijest da ne objavljuje vlastitu, već snimljenu emisiju, Zukić je odgovorio: “Upravo zbog potencijalne reputacijske štete za N1 BiH i objavljivanja informacija bez dokaza, emisija nije puštena u program.”
Međutim, izvori s kojima je razgovarao Nacional tvrde kako nije bilo nijednog razloga da se emisija o Čoviću ne objavi: napravljena je na istim profesionalnim načelima kao i sve dosadašnje te je kao i prethodne emisije za koje je autorski tim dobio pohvale i od urednika i od uprave N1 BiH, bila “bazirana na činjenicama iz istražnih postupaka ili postojećih sudskih procesa”. Autor emisije Boris Brezo skrupulozno je doznao i objavio koji su točno dokazi nestali u sudskom procesu te o tome tražio i dobio reakciju nadležnih pravosudnih tijela. Jedan od izvora Nacionala, profesionalac koji je imao uvid u velike dijelove sporne emisije, izjavio je da u njoj “stvarno ne vidi ništa sporno osim što se možda ne bi svidjela Draganu Čoviću”. “Ali je i to upitno jer se, na primjer, vidi da su sudski procesi protiv njega loše pripremljeni, a možda se čak može tumačiti i da su montirani”. Jedan od sugovornika za emisiju, mostarski sociolog i politički analitičar Slavo Kukić, za Nacional je izjavio kako je intervju s njim bio “apsolutno profesionalan”, a trajao je cijeli sat. Naposljetku, emisija završava zaključkom da je Čović, usprkos svemu, bez konkurencije politički voda bosanskohercegovačkih Hrvata, te rečenicom Pere Previšića, predsjednika Čapljinske neovisne stranke, koji ironično ali možda i ne posve ironično-kaže: “Jao nama Hrvatima ako, ne daj Bože, Čoviću nešto bude. Tko će nas onda voditi?” Nacional je glavnog urednika N1 BiH pitao što on kao profesionalac i glavni urednik, i neovisno o “uredničkom vijeću”, misli o toj emisiji i koja je točno informacija u njoj bila neprofesionalno obrađena, ali odgovor nismo dobili.
Nacional je u subotu, 20. prosinca, razgovarao s Perom Previšićem, koji je potvrdio da je zvao autora emisije Borisa Brezu želeći doznati kada će emisija biti emitirana. “Nije imao druge nego da mi kaže da neće ići”, prenio je Previšić Nacionalu. “A ja sam dva puta iz Čapljine išao na snimanje u Sarajevo. Nisam htio govoriti iz mostarskog studija, nego sam se radovao da ću u glavnom studiju, u Sarajevu, reći sve što mislim o Čoviću i njegovoj politici. Sat i pol sam, kao predsjednik Čapljinske neovisne stranke, članice Hrvatskoga narodnog sabora, govorio o tome. Jako me razočaralo kad sam saznao da emisija neće ići. Jer, možete misliti, iz Čapljine putujem, trošim vrijeme i novac i onda vas netko obavijesti… A išao sam čak dva puta jer su me zamolili da ponovo dođem nakon što im se izbrisala cijela snimka prvog intervjua. I otišao sam, nije mi bilo teško, jer sam htio sa zadovoljstvom reći sve što mislim o Draganu Čoviću i onome što radi kao predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora: on je jednostavno ‘ukrao’ hrvatski narod sve ovo vrijeme u BiH.” Previšić je, inače, jedini političar koji je na zadnjem zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru kritizirao Dragana Čovića. “Medu petsto ljudi javno sam rekao vodstvu hrvatskog naroda da je poražavajuće to što rade sve ove godine: Hrvati u BiH pali su ispod dvjesto tisuća ljudi koji stalno žive u BiH i ako ovako nastavimo, za desetak godina postat ćemo nacionalna manjina. Za sve to odgovorno je ovakvo vodstvo hrvatskog naroda koje je u zadnjih 20 godina, otkad je na čelu Dragan Čović, napravilo takav egzodus, a to se, nažalost, nitko ne usudi reći. Ali ja nemam ‘oraha u džepu’: nemam vojne mirovine, nemam skrbi, 62 mjeseca bio sam vojnik na prvim crtama obrane i nisam tražio ništa od hrvatske države jer sam smatrao da je to moja obveza. Ljudi se boje, ali ja ne. Jedini sam progovorio na tom zasjedanju HNS-a”, kazao je Previšić za Nacional, dodajući kako u intervjuu za emisiju N1 BiH “nije politizirao, nego iznosio argumente i dokaze”. “Zvali su i druge hrvatske političare, ali nisu htjeli govoriti. Mogu vam reći da su svi ti predsjednici stranaka s hrvatskim predznakom gori nego Čović, jer šute i nemaju petlje da mu ‘u facu’ kažu što trebaju reći. Ali ja sam rekao. I zašto bi se televizija N1 BiH trebala bojati tužbi ako im ja kao predsjednik stranke nešto izjavim? Pa tužit će mene ako će ikoga tužiti, ne N1 BiH televiziju”, smatra Previšić, koji kaže kako je čuo da je “emisija o Čoviću trebala biti bomba’, jedna od najboljih emisija serijala ‘Ispod površine'”.
Glavna urednica portala Hercegovina.info Kristina Spajić-Perić, koju je Društvo novinara BiH proglasilo Novinarkom godine 2023., bila je još jedna sugovornica za cenzuriranu emisiju o Čoviću. Potvrdila je to i za Nacional: “Na poziv Borisa Breze bila sam jedna od govornika u tematskoj emisiji o Draganu Čoviću ‘Ispod površine’. Snimanje se odvijalo u studiju N1 BiH u Mostaru 2. kolovoza 2023., gdje sam govorila o liku i djelu Dragana Čovića, što i kako radi zadnjih 20 godina, gdje mu radi uža obitelj, kako upravlja i kadrovira, koje dodatne tvrtke i poslove imaju, o štetnom odnosu s Miloradom Dodikom i drugome o tom političaru kojeg pratim sada već punih 20 godina.” Potvrdivši da “emisija nikad nije emitirana”, Spajić-Perić rekla je kako “smatra da je to nekorektno prije svega prema njihovom novinaru koji se trudio oko emisije te ranije uspješno završio tematske priče o aferi Respiratori, Dodiku, Osmici, ali i prema gostima”. Ona je, pak, “bila neugodno iznenađena”: “Meni medijskog prostora ne manjka, na čelu sam jednog od najčitanijih portala u BiH, svakodnevno me novinari iz BiH i Hrvatske zovu za komentar aktualnosti i ponekad ne stižem raditi svoj posao zbog gostovanja u drugim medijima. Hercegovina.info je jedan od osnivača Umbrelle, udruženja istraživačkih portala, koju čini mreža medija koji naše članke prenose, no iskustvo s emisijom oko koje me pitate ostavlja ipak gorak okus u ustima, prije svega jer imam višedesetljetno novinarsko iskustvo i znam kakav je osjećaj kad ti je stopirana priča. Kao urednik vratim na popravak ako priča ne zadovoljava, ali se objavi. Ovdje je nečiji rad bačen, a serijal potpuno ukinut kada je zapelo na Čoviću.” I u toj točki Spajić-Perić pogađa bit ovog neočekivanog uređivačkog propusta televizije koja je uživala ugled neprikosnovene neovisnosti, a kojoj ovaj nepotrebni skandal sada krnji vjerodostojnost: “Ne znam koji su razlozi da emisija nije objavljena. Nas je u redakciji to šokiralo, smatrali smo da je N1 BiH neovisna medijska kuća, no čini se da to nije slučaj kada se radi o Draganu Čoviću s obzirom na to da je stopirana emisija upravo o njemu. Znači, emisija nije vraćena novinaru na doradu, nego je zaustavljena.” A to uistinu nije bilo potrebno jer trebamo li sada zaključiti da je Čović moćniji i od Andreja Plenkovića i Aleksandra Vučića, od kojih N1 BiH nijednog ne tetoši, baš kako se vjerodostojnom mediju i pristoji?

(Nacional.hr)

Christian Schmidt opet izmijenio Izborni zakon i “ispravio grešku”: Aktualni saziv CIK-a ostaje do 2027. godine, SNSD, HDZ i Trojka ih ne mogu smijeniti!

Visoki predstavnik Christian Schmidt ponovo je izmijenio odredbe Izbornog zakona BiH. On je, naime, ispravio ključnu grešku na koju je Istraga.ba upozoravala od prvog dana. Ukratko, Schmidt je naknadnom ispravkom zakona spriječio vladajuću koaliciju SNSD-HDZ-SDP-NiP-Naša stranka da preuzmu kontrolu nad Centralnom izbornom komisijom BiH odmah nakon lokalnih izbora. Prema “ispravkama”, šest članova aktualnog saziva CIK-a ostaje do 2027. godine, jer se na njih ne odnose odredbe o “penzionisanju”.

 

“Ustanovljeno je da je u tekstu Odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (br. 17/24) pronađena tehnička pogreška, te shodno navedenom dostavljamo ispravak, kako slijedi: 

ISPRAVAK 

ODLUKE VISOKOG PREDSTAVNIKA KOJOM SE
DONOSI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
IZBORNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE 
 

(br. 17/24) 

Neophodno je izvršiti ispravak u tekstu članka 20.16b, tako da se u prvoj rečenici iza riječi: “Središnjeg izbornog povjerenstva BiH” dodaju riječi: “ne podliježu uvjetu za odlazak u starosnu mirovinu propisanom u stavcima (1) i (2) članka 2.5a ovog zakona,” i interpunkcijski znak zarez (,). 

Slijedom navedenog, tekst članka 20.16b glasi: 

“Postojeći članovi Središnjeg izbornog povjerenstva BiH ne podliježu uvjetu za odlazak u starosnu mirovinu propisanom u stavcima (1) i (2) članka 2.5a ovog zakona, neće biti u obvezi podnijeti ostavke ili biti razriješeni zbog neispunjavanja uvjeta iz članka 2.5, stavak (6), ako ti uvjeti nisu postojali u vrijeme njihovog imenovanja. To se neće odnositi na uvjete propisane u članku 2.5., stavak (6), točke 6) i 7) ovog zakona”, navedeno je u aktu kojeg je visoki predstavnik potpisao 2. aprila ove godine.

Prvobitnom odlukom visoki predstavnik je nametnuo odredbe prema kojima bi članovima CIK-a koji napune 65 godina istekao mandat. To znači da su već sada van mandata članovi CIK-a Suad Arnautović i Jovan Kalaba. Osim toga, Ireni Hadžiabdić je već istekao mandat. Umjesto njih troje, vladajuća koalicija je već naredne godine mogla imenovati troje članova CIK-a, što znači da bi, uz glas aktualnog člana CIK-a Vlade Rogića (HDZ), SNSD, HDZ, SDP, NiP i Naša stranka preuzeli kontrolu nad Centralnom izbornom komisijom kojoj je OHR dao skoro neograničene ovlasti kada je u pitanju izborni proces. Da su ostale prvobitne odredbe na snazi, izbore 2026. godine bi provodio CIK kojim bi upravljala vladajuća koalicija.

O ovum je Istraga.ba nekoliko puta pisala, a u priču su se uključili i drugi mediji.

Shvativši potencijalnu opasnost, visoki predstavnik Christian Schmidt je odlučio da dopuni prvobitne odredbe. Prema ispravci, odredba o penzionisanju neće se odnositi na aktualni saziv CIK-a, što znači da Jovan Kalaba i Suad Arnautović ne mogu biti smijenjeni do isteka mandata 2027. godine. Od sedam članova CIK-a njih šest bi, nakon ovih ispravki, trebalo učestvovati u provedbi općih izbora 2026. godine. Van mandata je jedino Irena Hadžiabdić, ali ni ona ne može biti razriješena dok se ne provedu lokalni izbori ove godine.

Povezivanje Bošnjaka lažnim koncima: Iftar-diplomacija Elmedina Konakovića, ili zašto na “svenacionalno okupljanje” nisu pozvani ugledni Bošnjaci iz Dubaija?!

U jednom davnom razgovoru (iz 1998. godine ) za “Slobodnu Bosnu” Aleksandar Vasiljević, dugogodišnji i najutjecajniji Šef Kontraobavještajne službe JNA (zloglasnog KOS-a) govorio je o odnosu njegove službe prema osnivanju političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, posebno Stranke demokratske akcije početkom 90-ih godina.

Vasiljević je bio jedan od ključnih ljudi “udruženog zločinačkog poduhvata”, a na Sudu u Osijeku prošle godine je nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u Hrvatskoj. U pomenutom intervjuu kazao je da je KOS bio vrlo tolerantan, benevolentan dobronamjeran glede toga što što je SDA i njen lider Alija Izetbegović formirali ogranke svoje stranke u svim tadašnjim jugoslovenskim republikama, Srbiji (Sandžaku), Hrvatskoj, Makedoniji i pokrajini Kosovo.

“Ako su Srbi imali pravo da traže da svi žive u istoj državi, smatrali smo da to pravo trebaju imati i Muslimani“, kazao je Vasiljević. Drugim riječima, osnivanjem podružnica SDA u drugim republikama dat je neophodan, idealan alibi režimu Slobodana Miloševića da zaokruži davno započeto instaliranje svojih satelitskih stranačko-paravojnih formacija u Hrvatskoj, a potom i Bosni i Hercegovini.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lider organizacijski, i programskim potencijalima prilično limitirane stranka Naroda i pravde, nije formirao podružnice svoje stranke “u rasejanju”, nego se dosjetio da organizira skup “Bošnjaka prečana”, odnosno njihovih političkih lidera iz regiona. Kakao je objasnio Konaković, ova je ideja dugo nastajala, a definitvno je sazrela tokom njegove ramazansko-iftarske turneje širom regiona, u Podgorici i Zagrebu. Skup će se održati 12. aprila, trećeg dana Bajrama, pa bi se, uz malo pretjerivanja, moglo reći da je u Sarajevu narednog vikenda zakazan “nastavak Ramazana drugim sredstvima”.

Elmedin Konaković, iftar-diplomata, odbacio je svaku sličnost regionalnog okupljanja Bošnjaka sa sličnim nacionalno-vjerskim teferičom, Vaskršnjim Saborom Srbije i Republike Srpske kojeg su za 5. i 6. maj zakazaliAleksandar Vučić, Milorad Dodik i patrijarh SPC Porfirije.

U najavi ovog drugog (veliko)srpskog nacinalnog okupljanja, organizatori su ovako fromatirali njegove ciljeve.

“Na tom Saboru će biti donijete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličnog pisma i zajedničke kulturne baštine“.

Sve to, uvjerava javnost Konaković, gotovo da nema nijedne dodirne tačke niti je u korelaciji sa njegovim namjerama, koje, priznaje, i nisu baš njegove. Pa da vidimo, ima li, nema li. Evo šta piše lider NIP-a.

“Mnogo je važnih identitetskih pitanja. Jezik religija, tradicija, kultura i još neke. Zajedničko djelovanje izabranih parlamentraca jedna je od ideja...”.

Nedostaju u Konakovićevoj svebošnjačkoj identitetskoj platformi na temu “Položaj Bošnjaka u regiji”  prstohvat “opstanka” i naramak “ognjišta”, pa da se u potpunosti poklopi sa Vučić&Dodik&Porfirijevim “Srpskim svetom”.

I to je, zapravo, suština plana kojeg je pregnantno formulirao ratni zločinac Vasiljević: velikosrpski projekat u Bosni i Hercegovini neće uspjeti ukoliko ne uradimo sve da se Bošnjaci ponašaju onako kako smo ih podstrekavali i usmjeravali- suicidalno!

Palanačko-mahalski pijemontizam “političkog Sarajeva” kakav je na ramazanskoj turneji testirao i raspirivao Elmedin Konaković, vjerovatano je nadahnut i “jedinstvom”, etnički čistim i stegovno discipliniranim, koje prakticira Hrvatski narodni Sabor pod ravnanjem njegovog koalicijskog partnera Dragana Čovića. Identičan model identitetskog narodnog “jedinstva” već mjesecima pokušava oktroirati Milorad Dodik u Narodnoj Skupštini RS, pa mu svaki put, kada mu opozicija otkaže poslušnost, taj pokušaj izmigolji iz nezgrapnih i nervoznih ruku.

Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije i Semir Efendić predsjednik Stranke za BiH odbili su Konakovićev poziv, manje-više sa istim argumentima. Izetbegović je upitao zašto na svoje sijelo Konaković nije pozvao najviše dužnosnike Bošnjake, Denisa Bećirevića, Refika Lendu, Nemrina Nikšića, prepoznajavjući skrivenu ambiciju lidera NIP-a da sebe instalira kao regionalnog bošnjačkog poglavicu.

Nije, međutim, jasno zašto na “svebošnjačko” zasijedanje na Ilidži 12. aprila  Elmedin Konaković nije pozvao predstavnike one, kako ih je nazvao, “grupe građana koji žive u Ujedinjenim Arapskim Emiratima”, a koji su, kako je nedavno pojasnio “došli sa idejom da pozovu rukovodstvo NIP-a sa mnom na čelu i zvaničnu posjetu institucijama Emirata”. Nije valjda jedini razlog taj što je većina tih “građana”, njegovih simpatizera, ili iza rešetaka, ili na putu da se tamo nađu..

(Slobodna Bosna)

Nova afera u pravosuđu: Tegeltija naredio, sutkinja sudila pod tuđim imenom i oslobođena krivične odgovornosti

1.

Milan Tegeltija, predsjednik VSTS, ovih dana saopštiće odluku o tome da li ostaje na toj poziciji ili ne; Bilo bi zaista fantastično da isti taj dan Tegeltija, koji za sebe tvrdi da je “Čovjek od zakona” i da “nikada nije radio mimo zakona”, objasni zbog čega je Ljiljana Slijepčević još uvijek sudija Osnovnog suda Banjaluka, iako je počinila niz krivičnih djela; Među njima su, između ostalog, svjesno omogućavanje krađe milion maraka, kao i nezakonito uzimanje predmeta od drugog sudije i donošenje odluke u predmetu u ime tog sudije, bez njegovog odobrenja i znanja.

2.

“Man of The Law” Tegeltija zaista bi trebao da javnosti objasni kako je Ured disciplinskog tužioca, 21.01.2020., u vrijeme njegovog mandata oslobodio sudinicu Slijepčević, uprkos teškim krivičnim djelima koje je počinila? I, naravno, kakva je uloga “Man of The Law” bila u oslobađanju Slijepčevićeve?

3.

Prema podacima i dokumentima kojima raspolažem, samoprozvani, lažni “Man of The Law” ,je sve samo to za šta se predstavlja nije; Preciznije, Milan Tegeltija je Čovjek Bezakonja – “A Man of Lawlessness”!

4.

Pojasniću detaljno o čemu se radi, a Tegeltija ima priliku da na konferenciji za štampu, koju priprema lijući krokodilske suze nad samim sobom, obasut jeftinim konfetama i bagatelnim, bezvrijednim, objašnjenjima njegove “teške” sudbine, plus brojnim lažima, objasni javnosti sve detalje o tome kako je pomogao sudinici Slijepčević da, nakon brojnih počinjenih krivičnih djela, opstane kao sudija i nastavi da čini krivična djela.

5.

Bez “A Man of Lawlessness” to se nije moglo desiti; Slijepčevićeva je ostala sudija zahvaljujući teškim mahinacijama i manipulacijama Tegeltije, koje su svoj krešendo doživjele 21.01.2020. godine, kada je Prvostepena disciplinska komisija sa sudijom Ljiljanom Slijepčević zaključila Sporazum: Njoj je izrečena disciplinska mjera JAVNA OPOMENA, kao jedna od najblažih disciplinskih mjera. Protiv te odluke, po dogovoru, žalbu nisu pisali ni Slijepčevićeva ni disciplinski tužilac, pa je postala pravosnažna i van očiju, odnosno skribena od ostalih članova VSTS-a.

6.

Prva sjednica VSTS, prema Okvirnom planu za održavanje sjednica, trebala je biti održana 22. i 23.01.2020, dan nakon nevjerovatno drske, nezakonite, skandalozne odluke o nekažnjavanju Slijepčevićeve koja je počinila teška krivična djela, što dodatno potvrđuje tajnost Tegeltijinog antizakonitog posla.

 

7.

Vrlo bitno je znati ko su bili članovi te “čuvene” Prvostepene disciplinske komisije: Ružica Jukić, tadašnja potpredsjednica VSTS i Željka Radović, članica VSTS, koja je to još uvijek zahvaljujući nezakonitom slalomu koji je odvezao Tegeltija, rušeći sve kapije pred sobom.

8.

Pomenute dame su bile ključne uzdanice “A Man of Lawlessness” u njegovim brojnim nezakonitim “vožnjama” kojima je VSTS pretvorio u sopstveni STR i radio šta je htio; Ništa zakonito, iako se sada plačljivim, drhtavim glasom kune da je sve radio po zakonu. Jeste, ali Podzemlja!

9.

Cijela sudska afera, bez presedana, po čemu će ostati visoko u istoriji beščašća pravosuđa u BiH, odnosi se na dvije sudinice Osnovnog suda Banjaluka i ostavinski postupak broj 71 0 O 204605 14 O.

10.

Postupak je vodila sudija Snježana Savić i ona je, u ovom slučaju, uradila sve po Zakonu.

11.

Savićeva je, prije odlaska na godišnji odmor, donijela rješenje o nasljeđivanju (predmet nasljeđivanja je bila imovina velike vrijednosti, uključujući i novčana sredstva od oko milion KM).

Ona je 29.6.2015. godine donijela rješenje o nasljeđivanju, br. 71 0 O 204605 14 O, te dnevnom naredbom od 17.7.2015. naložila dostavljanje rješenja o nasljeđivanju advokatu M.C., punomoćnici učesnika u postupku, R.K.

 

12.

Protiv rješenja o nasljeđivanju neki od učesnika u ostavinskom postupku su izjavili žalbu, zbog čega rješenje o nasljeđivanju nije moglo postati pravosnažno prije nego što o žalbama odluči Okružni sud Banja Luka.

Nakon što je učinila što je trebalo učiniti, Savićeva je otišla na godišnji odmor.

13.

Tada na scenu stupa sudinica Ljiljana Slijepčević koja, bez ičijeg odobrenja, izuzima pomenuti predmet, za koji je bila zadužena Savićeva; Slijepčevićeva, pod imenom Savićeve stavlja klauzulu pravosnažnosti na rješenje o nasljeđivanju.

Cilj te kriminalne aktivnosti je bio da lica koja su proglašena za nasljednike (ali ne i pravosnažno) podignu novac sa računa ostavioca, što je eksperesno i učinjeno; Tako je brzopotezno počišćeno gotovo milion KM.

14.

Po povratku sa godišnjeg odmora, sudija Snježana Savić je saznala za tu prljavu rabotu Slijepčevićeve.

Sačinila je službenu zabilješku, 16.9.2015, u kojoj je navela da je sudinica Ljiljana Slijepčević „samovoljno bez ičijeg ovlaštenja uzela predmet sa upisnika i dana 21.07.2015. godine kroz CMS sistem konstatovala pravosnažnost, pod mojim imenom, na doneseno rješenje o nasljeđivanju”.

Savićeva je konstatovala u Službenoj zabilješci, najmanje, tri krivična djela Slijepčevićeve.

15.

Kasnije su učesnici u ostavinskom postupku podnijeli disciplinsku pritužbu VSTS-u protiv sudinice Slijepčević, koja je prijateljica Tegeltije i jedna od njegovih najbližih saradnica iz vremena dok je bio predsjednik Osnovnog suda Banja Luka.

16.

Kako bi zaštitio vrsnu prijateljicu, sklonu “rješavanju” tuđih predmeta, falsifikovanju potpisa drugih sudija, nezakonitom ubacivanju u CMS falsifikata koje je proizvela, omogućavanju otimačine milion KM…, Tegeltija je izdejstvovao da u prvostepenoj disciplinskoj komisiji budu članovi VSTS koji su njemu odani: Ružica Jukić i Željka Radović.

Treći član je nebitan, jer je za većinu dovoljno dvoje, ali da ne bude da se išta krije – riječ je o sudinici Semiji Kuljuh.

17.

Prvostepena disciplinska komisija VSTS-a je sa sudijom Liljanom Slijepčević zaključila Sporazum, 21.01.2020., prema kojem joj je, kako sam već naveo, izrečena disciplinska mjera JAVNA OPOMENA, kao jedna od najblažih disciplinskim mjera.

18.

Protiv te odluke, po dogovoru, žalbu nisu pisali ni sudija Ljiljana Slijepčević ni disciplinski tužilac, pa je postala pravosnažna i ostala van očiju ostalih članova VSTV-a, koji nisu imali pojma šta se dešava pod svodovima tog Doma strave i užasa, nikako pravde.

19.

Pomenuta disciplinska mjera se izriče za banalne propuste, kao što je, na primjer, kašnjenje sudije u pisanju presude.

20.

Nasuprot tome, sudinica Ljiljana Slijepćević je učinila nešto nezabilježeno čak i u neslavnoj istoriji pravosuđa BiH: Preduzimala je radnje u predmetu drugog sudije i to pod imenom tog drugog sudije, pri čemu je “isparilo” milion KM.

Uz sve rečeno, Slijepčevićeva je stavila pravosnažnost na rješenje o nasljeđivanju iako su se u spisu nalazile žalbe. Njeno postupanje ima sva obilježja krivičnog djela.

Uslijedio je i epilog: “postupajući po žalbi učesnika u postupku, R.K., Okružni sud u Banjaluci je donio rješenje od 19.9.2017, kojim je uvažio žalbu i ukinuo rješenje o nasljeđivanju od 29.6.2015, čiju je pravosnažnost konstatovala tužena. R.K. je tužio RS i druge zbog naknade štete i sticanja bez osnova, tražeći odštetu od 5.000.000 KM zbog štetnih radnji, među kojima je i konstatovanje pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju koje je Slijepčevićeva izvršila u odsutnosti postupajućeg sudije”.

21.

Kada se sve sagleda, posebno benigna opomena Prvostepene disciplinke komisije Slijepčevićevoj, očigledno je da je sve bilo dogovoreno, a da ostali članovi VSTS-a, sem Jukićeve, Radovićeve i Kuljuhove, nisu ni upoznati sa ovim pomno i precizno namještenim disciplinskim postupkom.

22.

Ono što vulgarno vrijeđa intelegenciju je to što je u Odluci Prvostepene disciplinske komisije kao olakšavajuća okolnost sudinici Ljiljani Slijepčević navedeno da se radilo o NESVJESNOM NEHATU.

Kakav bezobrazluk, drskost I bahatost!!!

23.

Zaista su Tegeltija, “A Man of Lawlessness” i njegove “Muze” sve građane tretirali kao imbecile, ali isto tako i brojne kolege iz VSTS, koji nisu imali pojma šta on sve čini i čime se sve bavi, a riječ je o teškim podzemnim aktima.

24.

U ovom slučaju ne samo da se ne radi o nekakvom Nesvjesnom Nehatu, nego je riječ o klasičnom primjeru kriminala.

25.

Interesantno i da je Slijepčevićevu u disciplinskom postupku zastupala advokat Jadranka Ivanović, koja je bila član tog istog VSTS-a (jun 2015. – jun 2019. godine). Ivanovićeva je bila jedna od najbližih Tegeltijinih saradnika u vrijeme svog članstva u VSTS-u.

 

26.

Nije ovdje kraj priče o takozvanoj sudinici Ljiljani Slijepčević: Ona je u bliskom srodstvu sa advokatom Ljubišom Dragičevićem, koji je siva eminencija RUGIP-a i najvažniji advokat Građevinske mafije.

Većina Režimskih tajkuna u oblasti građavinarstva angažuje Dragičevića za rješavanje zemljišnih sporova i prevare sa zemljištem u RUGIP-u.

27.

Njegov blizak saradnik u tim poslovima je zeleni advokat, ali vrlo zreli kriminalac, Stojan Vukajlović.

Vukajlović (prvi s lijeva) i Dragičević (prvi s desna)

28.

Važno je znati i sljedeće: Advokat Dragičević je imao otvorena vrata Gradske uprave, za vrijeme trajanja mandata Igora Radojičića. Dragičevićeva “čvrsta veza” u Gradskoj upravi bio je Nikola Aleksić, Radojičićev savjetnik za pravne poslove.

Aleksić i Dragičević

29.

Za svaku dobijenu građevinsku dozvolu od Grada Banjaluka, Aleksić je od Dragičevića dobijao novčanu proviziju. Pored toga, Aleksić je od Dragičevića za svoje usluge dobio i automobil “Citroen”, crne boje; Istina, polovni, jer ga je vozio Dragičević, prije nego ga je poklonio Aleksiću.

“Bit će opet pakao i krvava Drina”: Tužilaštvo BiH optužilo višegradske četnike i “zaboravilo” obavijestiti javnost

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv trojice ravnogorskih četnika koji su prošle godine u Višegradu pjevali pjesme u kojima su prijetili ubijanjem, saznaje Istraga.ba. No, o ovoj optužnici Tužilaštvo BiH nije “žurno” izvijestilo javnost, kako je to urađeno u svim drugim predmetima. Optužnica je, prema informacijama Istrage, podignuta 8. decembra ove godine, ali na web stranici Tužilaštva BiH nema nijedne informacije o tome.

Prvooptuženi je Dušan Sladojević zvani “Krvce i Čiča”, drugooptuženi je Slavko Aleksić zvani “Vojvoda”, dok je trećeoptuženi Risto Lečić. Sva trojica su optuženi za krivično djelo “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”.

Podsjećamo, u martu prošle godine, u Višegradu su se tradicionalno postrojili pripadnici četničkog pokreta kako bi obilježili godišnjicu hapšenja Draže Mihailovića. Tada su,uz gusle, pjevali i pjesme koje su naišle na brojne osude.

“Bit će, opet, pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina”, poveo je pjesmu Risto Lečić, čije se ime nalazi na optužnici koju je Tužilaštvo BiH prećutalo.

Osim Lečića, rekosmo, optuženi su još i Dušan Sladojević i Slavko Aleksić.

Predsjednik Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske Dušan Sladojević zvani Čiča tada je medijima u RS-u kazao “da nije vidio ni čuo kako jedan od pripadnika tog pokreta u Višegradu pjevao o „krvavoj Drini“.

Slavko Aleksić poznat je kao jedan od “najaktivnijih” četnika u BiH. On je bio početkom 1992. godine bio zadužen za srpske trupe raspoređene oko sarajevskog Jevrejskog groblja. Početkom rata postao je jedan od lidera četničkog pokreta na širem području Sarajeva. Zajedno s Vojislavom Šešeljom i još jednim nikad procesuiranim vojvodom Branislavom Gavrilovićem Brnetom, sijao je strah i smrt među građanima okupiranih područja. U martu svake godine vojvoda Slavko Aleksić postrojava četnike u Višegradu.

Berlin u saradnji s Moskvom: Njemačka ruši Inzka da dovede Schmidta

Njemačke vlasti pokreću inicijativu za “razrješenje” aktualnog visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka te da nakon toga na njegovo mjesto postave njemačkog diplomatu Christiana Schmidta, saznaje Istraga iz više međunarodnih i domaćih izvora.

Prema informacijama Istrage, njemačka ambasadorica u BiH Margret Uebber ove bi sedmice trebala imati odvojene sastanke sa dvojicom članova Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem tokom kojih bi ih trebala upoznati o namjerama Berlina.

Na potez Njemačka se, tvrde naši izvori, odlučila nakon konsultacija sa Ruskom Federacijom.

“To bi trebao biti kompromis između EU i Rusije koja insistira na ukidanju OHR-a”, pojasnio je jedan od izvora.

Schmidt u “Redu Ante Starlevića”

Plan je da se na martovskoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) ozvanični ta inicijativa te da se odmah “razriješi” Valentin Inzko, a za novog šefa OHR-a postavi Christian Schmidt. Schimdt je član njemačke partije CSU. Do 2018. godine bio je ministar poljoprivrede u Saveznoj Vladi Angele Merkel. U januaru ove godine hrvatski premijer Andrej Plenković uručio je Christianu Schimdtu orden “Red Ante Starčevića”.

https://www.youtube.com/watch?v=421EEWzyoXo&feature=emb_title

“Zadovoljstvo mi je uručiti odličje Predsjednika Republike Red Ante Starčevića, odličje koje RH u ovom konkretnom slučaju daje velikom prijatelju Hrvatske. Christian Schmidt, dugogodišnji je njemački političar, zastupnik u Bundestagu, Savezni ministar ali iznad svega čovjek koji je u svom političkom putu  pomagao Hrvatsku”, kazao je tada Plenković.

Sagovornici Istrage tvrde da je Schmidtova bliskost sa HDZ-om bila presudna da njemački zvaničnici njega odaberu kao potencijalnog kandidata za novog Visokog predstavnika u BiH. Osim toga, ni Ruska Federacija ne bi imala ništa protiv tog imenovanja jer smatraju da je Valentin Inzko blizak administraciji novoizabranog američkog predsjednika Joea Bidena. O “slabljenju” ili ukidanju OHR-a bilo je govora i tokom nedavne posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. On se tada sastao sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. Na konferenciji za medije nakon sastanka sa Dodikom Lavrov je kazao da treba ukinuti OHR.

“Ovaj vanjski protektorat koji predstavlja Ured visokog predstavnika u BiH, u potpunosti je prevaziđen. Postojanje OHR-a pokazuje nepoštovanje prema narodima u BiH i prema suverenitetu ove zemlje. Svaki pokušaj da se ruši Dejtonski sporazum može imati nesagladive posljedice. Veoma je teško bilo izgraditi krhku ravnotežu i bez samo jedne komponente može se ugroziti čitava stabilnost”, rekao je Lavrov.

No, kako Ruska Federacije u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira nema potpunu podršku za ukidanje OHR, prešlo se na “plan B”, a to je “uklanjanje” proameričkog visokog predstavnika Valentina Inzka i dovođenje diplomate iz Njemačke. Članice UO PIC-a su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska. UO PIC-a predlaže kandidata za Visokog predstavnika, a potvrđuje ga Vijeće sigurnosti UN-a. S obzirom na različite stavove stalnih članica Vijeća sigurnosti jasno je da nema ukidanja OHR-a. Stoga se imenovanje njemačkog diplomate nameće kao rješenje koje bi prihvatila i Moskva koja je posljednjih godina popravila odnose sa Njemačkom:

Sjeveretni tok: spajanje rusko-njemačkih interesa

“Njemačka i Rusija spremne dovršiti Sjeverni tok 2”, glasila je vijest koju je 6. decembra ove godine objavio njemački Deutsche welle.

Gradnja ovog plinovoda zaustavljena je prije godinu dana i to pred sam završetak projekta. Tada su američke vlasti zaprijetile sankcijama firmama koje učestvuju u gradnji ovog plinovoda koji bi istočnu Evropu, faktički, ostavio na milost i nemilost Rusima. U saopćenju njemačke Uprave za vodene puteve i brodski saobraćaj, objavljenom početkom decembra, navedeno je da će “vjerovatno” između 5. i 31. decembra biti obavljano “podvodno polaganje cijevi” u tom dijelu Baltika. Sankcije kojima je zaprijetio  Washington njemački zvaničnici su nazvali “neprihvatljivim”.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...