Znate li koja je snaga nove odluke Christiana Schmidta kojom je suspendirao primjenu Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske? Identična je snazi Odluke kojom je 2005. godine tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine. Jer da se primjenjuje OHR-ova odluka iz 2005. godine, dopunjena u aprilu 2022. godine, bilo bi potpuno svejedno da li je Christian Schmidt suspendirao primjenu Zakona o imovini Republike Srpske. Odnosno, Zakona o nepokretnoj imovini RS ne bi ni bilo.
Štaviše, sličan zaključak je u aprilu prošle godine iznesen i na službenoj stranici OHR-a.
“Visoki predstavnik Christian Schmidt želi naglasiti sljedeće: Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS je neustavan, protivan odlukama Ustavnog suda, te je stoga i antidejtonski. Također je u suprotnosti i sa privremenom zabranom raspolaganja državnom imovinom.Bilo kakve transakcije u okvirima ovog zakona su samim tim ništavne“, naveo je Christian Schmidt 7. aprila 2022. godine.
Schmidt je, dakle, 7. aprila 2022. godine tvrdio da knjiženje državne imovine, bez obzira na usvajanje Zakona o nepokretnoj imovini RS, nije moguće, jer je na snazi državni Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Nakon medijskog pritiska, Schmidt se, ipak, predomislio, pa je pet dana kasnije “poništio” ono što je, po njemu, već bilo ništavno.
“Danas sam, kao visoki predstavnik, donio nalog o obustavi primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti Republike Srpske.Obustavio sam primjenu Zakona do ocjene Ustavnoga suda, kako bi se izbjegle negativne pravne reperkusije za građane i potencijalne investitore. Danas proširujem i zabranu raspolaganja državnom imovinom kako bih je uskladio s tumačenjem Ustavnoga suda datim u relevantnim odlukama. Ovom odlukom jasno se daje do znanja da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom odnosno uređivati vlasništvo nad državnom imovinom, što se primjenjuje na sve razine vlasti u Bosni i Hercegovini”, saopćio je Christian Schmidt 12. aprila 2022. godine, objavljujući Nalog za suspenziju zakona kojeg je samo pet dana ranije proglasio – ništavnim.
Valjanost ovog Nalog Schmidt je produžio i ove sedmice, suspendirajući do odluke Ustavnog suda BiH Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koji na snagu stupa 28. februara.
Šta da Schmidt nije suspendirao ovaj Zakon?
Odgovor je jednostavan – vlasti Republike Srpske, ali i one u Federaciji BiH bi uknjižavanjem državne imovine prekršile Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.
“Ovim zakonom se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. U smislu ove odluke, pod državnom imovinom podrazumijeva se:
1.nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini (kao međunarodno priznatoj državi) na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji su 29. juna 2001. god. potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija, koja se, na dan donošenja ovog zakona, smatra vlasništvom ili posjedom Bosne i Hercegovine ili druge javne organizacije Bosne i Hercegovine; i
2.nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. god, a koja se na dan donošenja ovog zakona smatra vlasništvom ili posjedom Bosne i Hercegovine ili javne organizacije ili organa Bosne i Hercegovine i bilo koje administrativne jedinice Bosne i Hercegovine.
U smislu ovog zakona, pod raspolaganjem navedene imovine smatra se direktni ili indirektni prenos vlasništva”, navedeno je u Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH.
Dakle, Republika Srpska, ili bilo koji drugi nivo vlasti u BiH ne bi, po ovom Zakonu, mogao preknjižavati državnu imovinu. No, ovaj Zakon je nekoliko puta prekršen. OHR nije reagirao na kršenje svog zakona. Da li suštinski išta mijenja nakon Schmidtove odluke? Ne.
