Istrage

Nakon presude Suda BiH o nezakonitom Poslovniku VSTV-a: Ide li “Federalni USKOK” na čekanje?

Visoko sudsko i tužilačko vijeće u ponedjeljak će održati interni sastanak, a nakon što je Upravno vijeće Suda BiH poništilo pojedine odredbe Poslovnika VSTV-a čime su zaustavljena sva imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, ali i raspisani konkursi za nosioce pravosudnih funkcija.

“Navedeno pitanje će, radi hitnosti, biti razmotreno na proširenoj sjednici Stalne komisije za legislativu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine. Sastanak će biti održan jer je potrebno razmotriti ovo pitanje i donijeti odgovarajuće odluke koje će usmjeriti dalje djelovanje VSTV-a BiH prije sjednice Vijeća koja će biti održana 20. i 21. marta 2024. godine, na kojoj je između ostalog, planirano i imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija”, naveli su iz VSTV-a BiH nakon odluke Upravnog vijeća Suda BiH.

Odredbe Poslovnika VSTV-a koje se odnose na konkurse, konkretno na način kako se biraju kandidati za nosioce pravosudnih funkcija koji će biti pozvani na razgovor impliciraju diskriminaciju. Zahtjev za ocjenu zakonitosti odredbi Poslovnika uputio je direktor Centra za edukaciju sudija i tužitelja Federacije Bosne i Hercegovine Arben Murtezić.

S obzirom da je u decembru raspisan i konkurs za 10 sudija i 10 tužilaca u Vrhovnom sudu FBiH i u Federalnom tužilaštvu FBiH kako bi se formirali posebni odjeli Federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda FBiH za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala, i ta procedura će biti zaustavljena. Tako će ostati upražnjena i pozicija posebnog zamjenika glavnog tužioca Federalnog tužilaštva FBiH koji će biti na čelu tzv. “federalnog USKOK-a”.

VSTV ima zakazanu sjednicu za 20. i 21. mart, a sva imenovanja ostaju na čekanju.

Murtezić je smatrao da određene odredbe diskriminiraju sudije i tužioce u odnosu na advokate, notare i druge pravnike koji nisu nosioci pravosudnih funkcija.

“Sud nalazi da je osporeni Poslovnik VSTV-a donio zakonom neovlašteni organ, pa predmet uređenja osporavanog Poslovnika, odnosno prednjih odredbi istog, upućuje na zaključak da je VSTV, u konkretnom slučaju, prekoračio granicu svojih ovlaštenja utvrđenih Zakonom o VSTV-u. Ovako postavljene odredbe člana 49. stav 5 impliciraju diskriminaciju kandidata koji su nosioci pravosudnih funkcija u odnosu na kandidate koji nisu nosioci pravosudne funkcije, a ispunjavaju formalne uslove za imenovanje na neku pravosudnu funkciju”, saopćeno je iz Suda Bosne i Hercegovine.

VSTV će na dvodnevnoj sjednici razmatrati i Akcioni plan za implementaciju izmjena Zakona o VSTV-u. Još uvijek nije formiran odjel za integritet, pa bi se moglo desiti još jedno prolongiranje datuma u parlamentarnoj procedure.

No, sve bi se to moglo poklopiti sa donošenjem novog Zakona o VSTV-u, a rok od godinu dana se bliži.

(NAP)

Rješenje Suda BiH u slučaju protiv Ranka Debeveca otkriva: Sudija Davorin Jukić abolirao Zdravka Mamića, tvrdi da “nema osnovane sumnje” da je skupocjeni sat “mito” za Debeveca. Za sve ostale tačke Jukić potvrdio osnovanu sumnju!

Za sve što je suspendovani predsjednik Suda BiH Ranko Debevec radio ima osnovane sumnje, osim u onom dijelu koji se odnosi na sat Zdravka Mamića.

Naime, sudija Suda BiH blizak HDZ-u BiH Davorin Jukić još u istražnoj fazi je utvrdio da navodi Tužilaštva BiH da je bjegunac od hrvatskog pravosuđa Zdravko Mamić podmitio Ranka Debeveca satom vrijednim 15 hiljada eura – nisu dovoljni za “osnovanu sumnju”. Ti navodi su, smatra sudsko vijeće sa Jukićem na čelu, “samo indicije” jer se ne može jasno utvrditi da li je u pitanju mito ili poklon.

Podsjetimo, Zdravko Mamić je u svom iskazu datom pred državnom tužiteljicom Bojanom Jolović priznao da je Debevecu poklonio sat vrijedan 15 hiljada eura. Hercegovački biznismen Ljiljanko Palac je u Tužilaštvu priznao da je taj sat donio iz Hercegovine u Sarajevo i predao ga Ranku Debevecu. No, to za sudsko vijeće kojim je predsjedavao Davorin Jukić nije bilo dovoljno za “osnovanu sumnju”, za razliku od svih drugih tačaka naredbe o provođenju istrage protiv Ranka Debeveca.

“Kada su u pitanju radnje opisane u tački 3 naredbe o proširenju istrage kojima se osumnjičenom (Ranko Debevec) stavlja na teret da je u periodu od 2019. do 2021. godine, u svojstvu službene osobe, znajući da se pred Sudom vodi ekstradicijski postupak za lice Zdravko Mamić, od istog prihvatio nagradu u vidu ručnog sata u vrijednosti od preko 15000 eura, kako bi korštenjem svog službenog položaja pomogao Mamiću u predmetima koji se vode pred Sudom vijeće cijeni da dokazi kojima su ovi navodi potkrijepljeni nisu mogli u ovom trenutku dovesti do zaključka o postojanju osnovane sumnje na strani osumnjičenog, te je ista zadržana na osnovu osnova sumnje. Pri tome je vijeće posebno imalo u vidu navode svjedoka koji su saslušani na ove okolnosti, a iz čijih iskaza proizilaze samo indicije sa bi se u konkretnom slučaju moglo raditi o eventualnom primanju dara za trgovinu uticajem, te koji nisu zadovoljili standard osnovane sumnje ka voši stepen sumnje zasnovan na dokazima u ovom trenutku”, navedeno je u odluci sudskog vijeća kojim je predsjedavao sudija Davorin Jukić.

Šta ovo, zapravo, znači?

Sudija Davorin Jukić koji je poznat po tome što je Sud BiH proglasio nenadležnim za suđenje lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću u predmetu “Lijanović i drugi” konstatuje da “nema dovoljno” dokaza da bi se utvrdila osnovana sumnja da je Ranko Debevec počinio krivično djelo primajući sat od Zdravka Mamića. Ovim je, faktički, sudija Jukić abolirao Zdravka Mamića i biznismena Ljiljanka Palca s kojim je, prema informacijama Istrage, u prijateljskim odnosima.

Podsjetimo, Tužilaštvo BiH je, pored ostalog, sumnjičilo Debeveca da je dobio sat Zdravka Mamića u periodu kada je Sud BiH odlučivao o tome hoće li Mamić biti izručen Hrvatskoj. Postupajući tužilac Tužilaštva BiH koji je učestvovao u postupku za izručenje bio je Oleg Čavka, koji je, također, bio u prijateljskim odnosima sa biznismenom Ljiljankom Palcem koji je bio posrednik u poklanjanju sata za Debeveca.

Sudija Davorin Jukić godinama održave dobre veze sa čelnicima HDZ-a BiH i hercegovačkim biznismenima.

Podsjetimo, 19. decembra prošle godine po naredbi Tužilaštva BiH SIPA je uhapsila bivšeg direktora OSA-e OSmana Mehmedagića i predsjednika Suda BIH Ranka Debeveca. Prvobitno su pritvoreni zbog sumnje da su nezakonito prisluškivali uposlenike Tužilaštva BiH i sudije Suda BiH. Sudija Jukić je, kao član Vijeća Suda BiH, konstatovao da postoji osnovana sumnja i odredio im je pritvor. Nakon toga, Tužilaštvo je proširilo istragu protiv Debeveca zbog sumnje da je primao mito od kompanije Kramar i od Zdravka Mamića. No, sudsko vijeće kojim je predsjedavao Davorin Jukić je utvrdilo da postoji osnovana sumnja da je Debevec primio mito od Kramara, ali ne i od Zdravka Mamića, koji je priznao da je poklonio sat suspendiranom predsjedniku Suda BiH.

Zamjenik predsjednika NiP-a protiv Vlade FBiH: Kemal Ademović od Ustavnog suda BiH zatražio ocjenu ustavnosti Nikšićevih odluka o šumskom zemljištu u Varešu!

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović podnio je prošle sedmice Ustavnom sudu BiH Zahtjev za ocjenu ustavnosti Odluke o promjeni namjene šumskog zemljišta koju je Vlada FBiH donijela prošle godine kako bi pogodovala britanskoj kompaniji Adriatic Metals prilikom eksploatacije plemenitih metala u Varešu, saznaje Istraga.ba.

“Smatram da navedena Odluka krši odredbe Ustava BiH. Milim Vas da ovaj zahtjev tretirate kao hitan”, navedeno je u Ademovićevom zahtjevu upućenom Ustavnom sudu BiH 4. marta ove godine.

U obrazloženju Zahtjeva Ademović navodi da “u skladu sa odredbom člana III/3 b) Ustava Bosne i Hercegovine entiteti i sve njihove administrativne jedinice imaju obavezu da usaglašavaju entitetske ustave i zakone sa Ustavom Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine entiteti imaju obavezu provođenja presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

I pored postojanja Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”,br.18/2005,29/2006,85/2006,41/2007,74/2007、99/2007, 58/2008 i 22/2022), te stava Ustavnog suda Bosne i Hercegovine(U-1/11;U-8/19;U-9/19; U-16/20; U-4/21 i U-10/22) da je to pitanje u isključivoj nadležosti države Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene (,Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, br. 89/23, 100/23) kojim je regulisala način promjene namjene šumskog zemljišta i način privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene”, naveo je Ademović.

Podsjetimo, u novembru prošle godine Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom je kasnije, suprotno Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, omogućeno britanskoj kompaniji Adriatic Metals promjenu namjene šumskog zemljišta na području Vareša.

“Ovom odlukom regulira se način promjene namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene”, navedeno je u Odluci Vlade FBiH koju sada osporava Kemal Ademovič.

Kompletnu odluku možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.

Šumsko zemljište, piše u odluci, može se, osim za gospodarenje šumama, privremeno koristiti za druge planirane namjene, i to:u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, u periodu trajanja koncesionog ugovora.

“Koncesor, koncesionar ili investitor može podnijeti zahtjev kantonalnom ministarstvu za korištenje šumskog zemljišta za druge namjene ukoliko je to predviđeno planom prostornog uređenja”, navedeno je u Odluci.

Dalje piše da “dozvola za korištenje šumskog zemljišta za svrhe iz stava (1) ove tačke izdaje se u formi rješenja, koje donosi federalni ministar uz prethodno mišljenje Federalne uprave za šumarstvo i saglasnosti Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”.

Samo mjesec kasnije, Vlada FBiH je izmijenila ovu odredbu, izbacujući Pravobranilaštvo BIH iz procesa davanja saglasnosti.

U Odluci o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljiušta u druge namjene, u tačkin VII, stav 4 brišu se riječi “i saglasnost Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”, piše u odluci iz decembra prošle godine.

Nakon ove odluke, Vlada FBiH donijela je novu odluku kojom “dozvoljava investitoru . privrednom društvu Adriatic Metals BiH privremeno korištenje šumskog zemljišta, površine 72.415 kvadratnih metara, u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala”, navedeno je u Rješenju koje je Vlada FBiH donijela krajem decembra prošle godine”.

Rudnik je formalno započeo s radom 5. marta, a svečanom otvaranju je prisustvovao federalni premijer Nermin Nikšić. Dan ranije, kako se vidi iz dokumenata, Nikšićev koalicijski partner i zamjenik predsjednika NiP-a Kemal Ademović zatražio je ocjenu ustavnosti Nikšićevih odluka.

 

Italijanski mafijaš Salvatore Messina organizovao posao: Desetine lažnih ljekara iz Evrope steklo diplome u Goraždu!

Biljana Begović na Siciliji promoviše Messinine doktore

Sada se vraćamo ponovo u BiH. Messina je, rekosmo, organizirao nastavu u Italiji, a goraždanski univerzitet je izdavao diplome medicinskih nauka. Ovo je jedna od tih diploma.

Zaštita državne imovine: Pravobranilaštvo BiH pokrenulo upravni spor protiv Vlade FBiH zbog odluke o dodjeljivanju šumskog zemljišta kompaniji Adriatic Metals u Varešu

Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je pred Kantonalnim sudom u Sarajevu upravni spor protiv Vlade FBiH, osporavajući odluke koje se odnose na šumsko zemljište u Varešu koje je dato na raspolaganje kompaniji Adriatic Metals, saznaje Istraga.ba.

Podsjetimo, krajem prošle godine Vlada FBiH donijela je Rješenje kojim “dozvoljava investitoru – privrednom društvu Adriatic Metals BiH – privremeno korištenje šumskog zemljišta, površine 72.415 kvadratnih metara, u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala”.

Ovim je, faktički, Vlada Federacije BiH primijenila svoju nedavnu Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, te je britanskom investitoru dopustila da izvrši promjenu namjene državnog zemljišta, te da šumu treće klase pretvori u eksploataciono polje.

Za sve ovo Adriatic Metalsu i Vlade FBiH nije bila potrebna saglasnost države BiH, odnosno Pravobranilaštva BiH kojeg je Vlada Nermina Nikšića, faktički, izbrisala iz procesa odlučivanja u slučaju promjene namjene šumskog zemljišta u Varešu. Zauzvrat, Adriatic Metals će za promjenu namjene 72 duluma šumskog zemljišta na račun Vlade FBiH i Zeničko-dobojskog kantona uplatiti naknadu u iznosu od 232 hiljade maraka.

Podsjetimo, Vlada Federacije BiH sredinom decembra prošle godine isključila državne institucije prilikom donošenja odluka o raspolaganju državnom imovinom, odnosno državnim šumama koje u Varešu krči britanska firma Adriatic Metals.

“U Odluci o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, u tački VII, stav 4 brišu se riječi “i saglasnost Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”, piše u odluci koju je usvojila Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu.

Dakle, državno Pravobranilaštvo isključeno je iz procesa odlučivanja o davanju državnog zemljišta na raspolaganje, odnosno o promjeni namjene državnog zemljišta. U obrazloženju odluke federalni premijer Nermin Nikšić je naveo da je za isključivanje Pravobranilaštva BIH  imao saglasnost visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Nakon što su ove odluke objavljene u Službenim novinama FBiH odlučilo je reagirati Pravobranilaštvo BiH, pokrećući upravni spor protiv Vlade FBiH.
Početkom marta ove godine federalni premijer Nermin Nikšić, prisustvovao je u Varešu svečanom otvaranju rudnika Rupice, čiji je vlasnik britanska kompanije Adriatic Metals BiH.
“Meni je zadovoljstvo da je Vlada Federacije BiH jednoglasno stala iza ovog projekta. Pozivam vas sve zajedno da širimo ovu pozitivnu klimu, šaljemo pozitivnu priču u svijet i da ovo zaista bude početak novog investicijskog zamaha kako u Zeničko-dobojskom kantonu, tako i u Federaciji i cijeloj Bosni i Hercegovini. Želim vam svima uspješan rad, uz tradicionalni rudarski pozdrav: Sretno!”, kazao je tada Nikšić.
Prije nego što je svečamno otvorio rudnik, Nikšić je, ne vodeći računa o državnoj imovini, izmijenio uredbe koje se odnose na ovu problematiku.

Kompanija Adriatic Metals i prije otvaranja rudnika, bez ikakvih je dozvola, isjekla određeni državne šume zbog čega je protiv odgovornih Tužilaštvu ZDK podnesena krivična prijava. Kako bi zaštitili ovu britansku kompaniju, čelnici Vlade FBiH su donijeli Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene. Odluka je opći akt, ali je donesena na osnovu Informacije u kojoj je navedeno da je inicijativu pokrenula kompanija Adriatic Metals.

Šumsko zemljište, pisalo u odluci, može se, osim za gospodarenje šumama, privremeno koristiti za druge planirane namjene, i to:u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, u periodu trajanja koncesionog ugovora.

“Koncesor, koncesionar ili investitor može podnijeti zahtjev kantonalnom ministarstvu za korištenje šumskog zemljišta za druge namjene ukoliko je to predviđeno planom prostornog uređenja”, navedeno je u Odluci.

Dalje je pislo da “dozvola za korištenje šumskog zemljišta za svrhe iz stava (1) ove tačke izdaje se u formi rješenja, koje donosi federalni ministar uz prethodno mišljenje Federalne uprave za šumarstvo i saglasnosti Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”.

Nakon što je je shvatio da za ovaj posao ne može dobiti saglasnost Pravobranilaštva BiH, Nikšićeva Vlada je donijela odluku da izmijeni prvobitne odredbe, te da, faktički, izbaci ovu državnu instituciju iz procesa odlučivanja.

Šta sadrži Zakon o sukobu interesa: Vijeće ministara izbacilo ključne odredbe koje omogućavaju dokazivanje sukoba interesa!

Prijedlog Zakona o spriječavanju sukoba interesa kojeg je utvrdilo Vijeće ministara BiH dostavljen je zastupnicima i delegatima u PS BiH, koji bi sutra trebali zasjedati i izjasniti se o prijedlogu.

Kako je vidljivo usporedbom tekstova od Nacrta zakona do Prijedloga koji je usvojilo Vijeće ministara znatne izmjene su napravljene u članu 17. koji reguliše provjeru podataka iz izvještaja koji dostavljaju nosioci javnih funkcija, piše NAP.

Tako je u Nacrtu Zakona član 17. imao šest stavki, dok u Prijedlogu ima samo četiri.

Prijedlogom koji je usvojen je propisano da finansijske i druge institucije ‘sarađuju’ sa Komisijom, a što ih ne obavezuje da to moraju i činiti.

Prijedlog koji je usvojilo Vijeće ministara BiH

No, u Nacrtu je eksplicitno bilo navedeno da su institucije, tijela i pravne osobe dužne da dostave tražene podatke o imovini i prihodima nosioca javne funkcije, odnosno dostave traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom i pravilnikom u roku i na način koji odredi Komisija.

Nacrt koji je predviđao šira ovlaštenja Komisije

Komisija će tako samo vršiti provjeru tačnosti podataka iz Izvještaja nosilaca javnih funkcija, dok je u Nacrtu bilo predviđeno da se vrši provjera usporedbom datih podataka s podacima o imovini i prihodima nosioca javne funkcije koje Komisija pribavi od institucija, tijela i pravnih osoba što uključuje bankarske i druge finansijske organizacije koje raspolažu tim podacima na svim razinama vlasti u BiH.

Prijedlog je dosta oskudniji te se ove institucije i ne spominju, kao ni niži nivoi vlasti.

Također, sporna je i odredba koja je bila u Nacrtu, a nema je u Prijedlogu da je nosilac javne funkcije dužan da se očituje u pisanoj formi ukoliko ne postoji saglasnost između podataka navedenih u izvještaju i stvarnog stanja kojeg je utvrdila Komisija!

Također je eliminisan i član kojim se protiv nosioca javne funkcije pokreće postupak zbog kršenja odredbi Zakona ukoliko ne dostavi pisano izjašnjenje i dokaze potrebe za usporedbu podataka navedenih u izvještaju u roku od 30 dana.

Ovo će faktički značiti da će Komisija zavisiti od dobre volje nosilaca javnih funkcija, ali i organa koje mogu sarađivati s Komisijom, ali nisu dužni.

Treba istaći i da je u Prijedlogu zakona o spriječavanju sukoba interesa kojeg je uputila SDA, navedeno da su institucije i organi dužni sarađivati sa Komisijom, ali ovakav zakon sigurno neće biti razmatran, iako je sjednica zakazana za 11. mart.

Komisija koja će biti formirana i koja će utvrđivati postojanje sukoba interesa imat će sedam članova iz reda konstitutivnih naroda koji će biti jednako zastupljeni i jednog člana iz reda ostalih, sukladno Ustavu BiH.

Cijeli Prijedlog zakona možete pročitati ovdje.

Dok pričaju o “rekordnom Budžetu”: Nikšićeva Vlada donijela odluku, Federacija se zadužuje za 430 miliona KM!

Federacija BiH zadužuje se za skoro pola milijarde maraka. Naime, Vlada Federacije BiH donijela je krajem februara pet odluka o zaduženju za ukupno 430 miliona KM. Upravo to zaduženje se poklapa sa “povećanjem” Budžeta Federacije BiH kojim su se hvalili čelnici vladajuće koalicije koju čine stranke Trojke i HNS-a (Hrvatskog narodnog sabora).

“Radi se o najvećem budžetu u historiji”, pohvalio se 25. januara federalni premijer Nermin Nikšić nakon što je Parlament Federacije BiH usvojio Budžet u iznosu od 7,4 milijarde KM.

Samo mjesec kasnije, Vlada FBiH će, zbog “historijskog” Budžeta donijeti odluku o novom zaduženju i to u iznosu od 430 miliona KM.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 28. sjednici, održanoj 27.02.2024. godine, donosi Odluku o zaduženju Federacije BiH putem emisije obveznica  (3Y) Federacije BiH.  Odobrava se zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) putem emisije obveznica radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, u nominalnom iznosu do 70.000.000 KM (slovima: sedamdeset miliona KM)”, navedeno je u jednoj od ukupno pet odluka o zaduženju Federacije BiH.

Rok dospijeća duga je tri godine. Dakle, zaduženje od 70 miliona KM Federacija će vraćati početkom 2027. godine, odnosno nakon premijerskog mandata Nermina Nikšića.

Odobrava se zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) putem emisije trezorskih zapisa Federacije radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, u nominalnom iznosu do 170.000.000 KM (slovima: stotinusedamdesetmiliona KM)”, navedeno je u drugoj odluci Vlade FBiH donesenoj 27. februara.

Rok dospijeća ovog duga je 91 dan od dana zaduženja koje je će, još uvijek neutvrđenog datuma, biti obavljeno putem Sarajevske berze.

Odobrava se“, piše u trećoj Odluci, “zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) putem emisije trezorskih zapisa Federacije radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, u nominalnom iznosu do 100.000.000 KM (slovima: stotinumiliona KM).

Ovo zaduženje u iznosu od 100 miliona KM dolazi na naplatu za šest mjeseci, računajući od dana prodaje trezorskih zapisa.

Četvrtom Odlukom, donesenom 27. februara, “odobrava se zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) putem emisije trezorskih zapisa Federacije radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, u nominalnom iznosu do 60.000.000 KM (slovima: šezdesetmiliona KM)”.

Rok dospijeća ovog duga je 273 dana od dana zaduženja.

I, na kraju, Vlada FBiH “odobrava zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) putem emisije trezorskih zapisa Federacije radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, u nominalnom iznosu do 30.000.000 KM (slovima: tridesetmiliona KM).

Rok dospijeća ovog duga je godina.

Dakle, Vlada Federacije BIH koja se hvalila “rekordnim Budžetom”, u prva tri mjeseca ove godine zadužila je Federaciju za skoro pola milijarde KM.

Objavljujemo Sky prepiske Titovog pratioca Dženisa Kadrića: “Predsjednik (Konaković) hoće, nema problema. Sam ili sa diplomatijom. Punac kaže da je najbolje da (u Dubai) dođu sa ženama”

“Uglavnom, predsjednik hoće i nema problema. Sam ili sa diplomatijom, nikakav problem”, pisalo je u Sky poruci koju je 23. decembra 2020. godine primio Dženis Kadrić, desna ruka narko bossa Edina Gačanina Tita.

Bila je to jedna u nizu poruka koje je Kadrić primao između 22 sata i 7 minuta i 22 sata i deset minuta.

“Punac mi govori”, pisalo je u prethodnoj poruci dostavljenoj Dženisu Kadriću, “da idu sa ženama njih dvojica”.

“A što se tiče ono što si spominjao”, nastavlja Dženisov sagovornik,”nek predsjednik odluči treba li on ili ne treba”.

Ovo su prepiske kojima raspolažu sve policijske agencije u BiH. Dženis Kadrić je, rekosmo, godinama bio pratilac Edina Gačanina Tita. Njegov sagovornik, sumnjaju istražitelji, njegov je brat. Punac je Mahir Hodžić. A predsjednik – Elmedin Konaković.

Dakle, brat Dženisa Kadrića koji je porodično povezan sa Mahirom Hodžićem, kadrom Naroda i Pravde u Novom Gradu , šalje Titovom pratiocu poruku u kojoj piše – “predsjednik hoće”.

“Brusimo formu za borbe koje dolaze. Ekipno. Mahir Hodžić, Edo Okerić, Nermin Muzur, Narod i pravda”, napisat će pet mjeseci kasnije Elmedin Konaković na svom Facebook profilu, postavljajući fotografiju na kojoj, u teretani, pozira sa svojim saradnicima iz NiP-a.

To je, dakle, Mahir Hodžić – Punac, koji je, prema Sky prepiskama iz telefona Dženisa Kadrića, rekao da je najbolje da “predsjednik” i on u Dubai dođu “sa ženama”.

Bio je to, dakle, decembar 2020. godine i ovo su prepiske koje je EUROPOL dostavio bh. policijskim agencijama. Dženis Kadrić je koristio Sky pod imenom “Wolverine Elite Comando”, pod brojem 3I5389. Evo ključnog dijela.

Može i privatno, tako je najbolje. Ali kad vide s kim sjede, koja je funkcija, ko su, gdje su. Da zna koga će povesti sa sobom. Punac mi govori, najbolja opcija je da idu sa ženama njih dvojica. E, sad, da se radi nešto što je bitno, a to će znati kada vide s kim sjede, onda ako treba povesti ljude sa sobom to nije problem. Uglavnom, predsjednik hoće, i nema problema.  Sam ili sa diplomatijom, nikakav problem. A što se tiče ono što si spominjao, nek predsjednik odluči treba li on ili ne treba”, pisalo je u porukama pronađenim u Sky telefonu Dženisa Kadrića.

Nepuna dva mjeseca kasnije, tačnije, 14. februara 2021. godine, Kadrić šalje ceduljicu na kojoj su ispisani brojevi pasoša Elmedina Konakovića, njegove kćerke K.A.K., Dalije Hasanbegović-Konaković, Nijaze Hodžić i Mahira Hodžića.

Brojevi pasoša “Punca” i “Predsjednik” “sa ženama” pronađeni su prilikom raspakivanja Sky aplikacije Dženisa Kadrića. Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je priznao da su “ljudi iz stranke” grupi uglednih građana iz Dubaija poslali brojeve pasoša. A taj ugledni građanin je Dženis Kadrić, bivši pripadnik Federalne uprave policije i godinama šef osiguranja Edina Gačanina Tita. Nekoliko policijskih agencija u BiH dobilo je sve ove poruke na osnovu kojih je EUROPOL nešto ranije sačinio shemu u kojoj je navedeno da se lider NiP-a sa Edinom Gačaninom Titom susreo u martu 2021. Konaković sada tvrdi da u martu 2021. godine nije bio u Dubaiju, u kojem je inače boravio 2021. i 2022., prije nego što je postao diplomata.

“Mi smo tu, dok je tata na sastanku”, napisala je u opisu jedne od fotografija iz Dubaija Dalija Konaković-Hasanbegović.

No, tu objavu,nastalu prije nego što je Elmedin Konaković postao ministar vanjskih poslova Dalija je izbrisala sa svog Instragram profila.

Nakon što je Istraga objavila shemu EUROPOL-a Konaković je pisao vlastima u Dubaiju, tražeći potvrdu da u martu 2021. godine nije bio Emiratima. I dobio je. Od istih onih vlasti koje su, prema pisanju nizozemskih medija, naprasno pustile na slobodu Edina Gačanina Tita, iako je pravosuđe te države tražilo njegovo izručenje.

Podsjećamo, Istraga.ba je ranije objavljivala dokumente prema kojima je jasno da je Konakovićev kum Gordan Memija bio domaćin narko bosa Edina Gačanina Tita u Sarajevu, te da je Konakovićev prijatelj Dražen Čobović bio jedan od pratilaca Edina Gačanina u Sarajevu i Dubaiju.

Vlada RH izdvojila 65 hiljada eura: Grlić-Radman platio Studiju u kojoj je navedeno da BH Gas ne smije upravljati Južnom interkonekcijom jer je to prijetnja da BiH ostane pod utjecajem autoritarne Turske!

Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske platilo je pisanje Studije u kojoj je navedeno da BH Gas ne treba upravljati Južnom interkonekcijom.

Naime, ministar Gordan Grlić Radman je u januaru 2023. godine donio odluku o financiranju izrade studije pod nazivom “Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo sa Republikom Hrvatskom”. Iz Budžeta RH za studiju je izdvojeno 65.000 EUR-a.

Nosilac izrade studije bili su Institut za istraživanje hibridnih sukoba, u kojem jednu od najbitnijih funkcija obavlja “analitičar” blizak HDZ-u Gordan Akrap, te Institut za društveno-politička istraživanja iz Mostara sa Milanom Sitarskim na čelu.

Studija se bavi energijom, konkretno električnom energijom, naftom i plinom. U svom dijelu o plinu autori uglavnom obraduju internet stranicu BH-Gasa kao i novinske članke koji obraduju ovu tematiku.

Rizik predaje izgradnje i operativnoga upravljanja postojećoj tvrtki BH Gas, s obzirom na osvjedočeno loše upravljanje dosadašnjim plinskim poslom, njihovoj poslovnoj povezanosti s ruskim i srpskim poslovnim interesima povezanim s aktivnosti postojećeg plinovoda, velikom reputacijskom i financijskom štetom koje je izazvalo samoj državi, te narušavanjem Daytonskih načela zaista predstavlja nepotrebni rizik koji cijeli projekt dovodi u pitanje. Iskustvo dosadašnjega života u sui generis političkome sustavu, posebice pandemija korona virusa, dokazala je da su decentralizirani resursi i kapaciteti upravljanja od suštinske važnosti kada je u pitanju funkcionalnost što otklanja probleme u izazovnim vremenima. Stoga, model decentralizacije operatera bi omogućio veću funkcionalnost sustava, njegovu brzu prilagodljivost novonastalim stanjima, smanjio ovisnost o utjecajima i ucjenama autokratskih režima Rusije, Srbije i Turske, te povećala usklađenost energetske mreže i ekoloških standarda BiH s EU partnerima”, navedeno je u sažetku ove studije koju je finansirala Vlada Republike Hrvatske.

Jedan od autora studije, Milan Sitarski, prilikom prezentacije ovog dokumenta u Mostaru izjavio je kako “smatra da bi BiH najviše odgovaralo da se formira još jedno poduzeće koje bi bilo posvećeno distribuciji plina u ovi krajevima koja nastanjuju Hrvati. Jer ukoliko bi to radilo poduzeće s centralom u Sarajevu, poučeni raznim iskustvima, došli bi u poziciju da njihovi interesi budu zanemareni”.

Podsjetimo, ovo je suprotno i zahtjevima SAD-a, čiji zvaničnici insistiraju da Južnom interkonekcijom upravlja BH Gas.

“BH Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je američki državni sekretar Antony Blinken u pismu upućenom ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću, zahtijevajući od njega da “ubijedi Dragana Čovića” da realizira projekat Južna interkonekcija.

Lider HDZ-a Dragan Čović otvoreno se protivi zahtjevu da BH Gas upravlja Južnom interkonekcijom.

Predmet formiran na osnovu prijave NiP-ovog ministra Adnana Delića: Tužilaštvo KS istražuje izvore Istrage, Slobodne Bosne i Hayata, policija traži “generalije novinara” koji su objavili priču o Delićevom nezakonitom pokušaju podjele 728 hiljada KM!

Tužilaštvo Kantona Sarajevo naredilo je pripadnicima MUP-u KS da “prikupe generalijske podatke” o novinarima koji su objavili dokumente Ministarstva rada i socijalne politike FBiH koji su se odnosili na pokušaj ministra Adnana Delića da nezakonito podijeli 728 hiljada maraka namijenjenim udruženjima u Federaciji.

Predmet je formiran na osnovu prijave ministra Adnana Delića koji je zatražio da pravosudne i policijske instititucije ispitaju koj je novinarima dostavio dokumente koji ga kompromitiraju. Postupajući po Delićevoj prijavi, Tužilaštvo KS izdalo nekoliko naredbi MUP-u Kantona Sarajevo čiji su službenici formalno, za sada samo od Hayata, zatražili da im se dostave “generalijski podaci o novinarima koji su napisali gore pomenuti tekst, a kako bi se isti saslušali u svojstvu svjedoka”. Sličan zahtjev, kako saznajemo, bit će upućen Slobodnoj Bosni i portalu Istraga.ba koji je, prvobitno, i objavio “sporne dokumente” i priču o Delićevom nezakonitom pokušaju podjele 728 hiljada KM.

Policijski  službenici Odjeljenja za privredni kriminal i borbu protiv korupcije, Sektora kriminalističke  policije, Uprave policije, MUP-a Kantona Sarajevo, postupaju po Zahtjevu Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo broj T09 0 KTAPO 0189490 23 od 05.02.2024.godine, u vezi prijave podnesene od strane ministra Federalnog ministarstva rada i socijalne politike Delić Adnana, zbog teksta objavljenog dana 24.10.2023. godine na web portalima Istraga.ba, Slobodna-Bosna.ba i Hayat.ba, pod nazivom ,,Afera” NiP-ova udruženja” i na nivou Federacije, Ministar finansija Toni Kraljević upozorio je Vladu F BiH da je ministar Adnan Delić predložio nezakonitu i netransparentnu podjelu 728 hiljada KM!, u kojima je objavljena druga stranica akta Federalnog ministarstva rada i socijalne politike broj: 07-11/13-1963/23 od 19.09.2023. godine kao i kompletan akt mišljenja Federalnog ministarstva finansija broj: 05-02-4-5943/23 od 17.08.2023. godine i broj:05-02-4-5943-1/23 od 05.09.2023. godine sa prijemnim štambiljom Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Predmetnim zahtjevom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo između ostalog naloženo je da se od web portala Hayat.ba pribavi podatak da li su imali na uvid sporne akte, te ukoliko jesu na koji način su pribavljeni sporni akti (ili fotografije istih), i to akt Federalnog ministarstva rada i socijalne politike broj:07-11/13-1963/23 od 19.9.2023. godine, akt Federalnog ministarstva finansija broj:05-02-4-5943/23 od 17.8.2023. godine i broj: 05-02-4-5943-1/23 od 5.9.2023. godine, kao i da se pribave generalijski podaci o novinarima koji su napisali gore pomenuti tekst, a kako bi se isti saslušali u svojstvu svjedoka”,navedeno je u aktu MUP-a Kantona Sarajevo dostavljenom na adresu Hayata.

Isti dokument, po naredbi Tužilaštva KS, trebao bi biti upućen i portalima Istraga.ba i Slobodna Bosna čije novinare i urednike postupajući kantonalno tužitelj namjerava saslušati u svojstvu svjedoka. To je, naravno, suprotno Zakonu o krivičnom postupku FBiH.

“Osobe koje ne mogu biti saslušane kao svjedoci”, naslovljen je član 96 Zakona o krivičnom postupku FBiH po kojem bi Tužilaštvo KS trebalo postupati.

U tom članu piše da se “ne može saslušati kao svjedok“: “osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne (vjerski službenik, odnosno ispovjednik, novinar u svrhu zaštite izvora informacija, advokat, bilježnik, liječnik, babica i dr.), osim ako je oslobođena te dužnosti posebnim propisom ili izjavom osobe u čiju je korist ustanovljeno čuvanje tajne.

Podsjetimo, u oktobru prošle godine Istraga.ba je objavila dokumente prema kojima je federalni ministar rada i socijalne politike i kadar Naroda i Pravde Adnan Delić namjeravao nezakonito podijeliti 728 hiljada maraka namijenjenih udruženjima građana u Federaciji BiH.Da je Delić prekršio procedure i federalne propise naveo je tada u svom dopisu Vladi FBiH federalni ministar finansija Toni Kraljević. Istraga.ba je u posjedu je prepiske ministara Delića i Kraljevića iz kojih je bilo jasno da je kadar Naroda i Pravde u Vladi FBiH namjeravao nezakonito dijeliti novac. Sve te dokumente možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...