Vrhovni sud FBiH ukinuo oslobađajuću presudu Ljubi i Bekriji Seferoviću, saznaje, Istraga.ba. Određeno je održavanje pretresa pred Vrhovnim sudom FBiH. Seferovići su optuženi za izazivanje saobraćajne nesreće u kojoj je smrtno stradao Dženan Memić.
“Žalba kantonalnog tužioca iz Sarajeva se djelimično uvažava, presuda Kantonalnog suda u Sarajevu od 13. 1. 2020. godine se ukida i određuje se održavanje pretresa pred Vrhovnim sudom FBiH”, navedeno je u Rješenju Vrhovnog suda FBiH.
Podsjećamo, Kantonalni sud u Sarajevu donio je u u januaru prošle godine donio je prvostepenu presudu kojom je oslobodio Ljubu i Bekriju Seferovića kojima se sudilo zbog smrti Dženana Memića.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo optužilo je Ljubu Seferovića za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i krivično djelo neukazivanja pomoći osobi povrijeđenoj u saobraćajnoj nesreći.
Bekrija Seferović optužen je za krivično djelo sprečavanja dokazivanja iz člana 349. stav 2. Krivičnog zakona FBiH.
Na ovu predusu Tužilaštvo je uložilo žalbu koja je djelimično uvažena.
Istovremenom, Tužilaštvo BiH vodi istragu u ovom predmetu pokušavajući dokazati “organizirani kriminal” u ovom predmetu. U pritvoru se, u vesi s tim predmetom, trenutno nalaze policajac Hasan Dupovac i Zijad Mutap, otac Alise Mutap koja je u trenutku spornog događaja bila sa stradalim Dženanom Memićem.
Obavještajna služba BiH (OSA) prisluškivala je tokom 2020. godine službene telefone koje su dužili dežurni sudija Suda BiH i sudija za prethodni postupak Suda BiH, saznaje Istraga.ba
Upravo ovo je osnov za otvaranje istrage i hapšenje predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca i bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića.
Dežurni broj je onaj broj telefona koji su koristile sudije Suda BiH tokom dežura, odnosno, uglavnom od kraja radnog vremena do početka novog radnog dana. Drugi broj koristile su sudije za prethodni postupak Suda BiH. Te sudije su bile zadužene za izdavanje naredbi za pretrese i za određivanje pritvora.
Ove radnje, kako saznajemo, nemaju direktne veze sa slučajem Respiratori. Inače, Tužilaštvo BiH istražuje da li je na zakonit način praćen telefon istražitelja Tužilaštva BiH Mirze Jamakovića.
Podsjetimo, u ponedjeljak popodne SIPA je po naredbi državne tužiteljice Bojane Jolović uhapsila predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca i bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića. Njih dvojica će tokom dana biti prebačeni u Tužilaštvo BiH na ispitivanje, nakon čega će biti odlučeno da li će prema Sudu BiH biti predloženo određivanje jednomjesečnog pritvora.
Evo kako je prema Zakonu o OSA-i regulisano pitanje praćenja telefonskih komunikacija.
“Tajno prikupljanje podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje- Praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu, može se vršiti samo u slučajevima za koje je dobiveno prethodno ovlaštenje od predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili sudije Suda Bosne i Hercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Bosne i Hercegovine. Ukoliko generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji kako bi mogla provesti istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sudiji za dobivanje odobrenja za takva praćenja i pretrese”, navedeno je u Zakonu.
“Christian Schmidt ima punu podršku Vlade Njemačke, kao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Želim Vas podjetiti da je, kada je prvi put iskoristio Bonske ovlasti kako bi osigurao održavanje izbora, to je odista bilo neophodno. Da on nije mobilizirao neophodna finansijska sredstva, te da nije donio izmjene Izbornog zakona BiH u segmentu integriteta izbornog procesa, mislim da bi teško bilo da se glasanje uopće i održi”, rekla je u ekskluzivnom intervju za Kanal 10 kosovske televizije Anna Luhrmann, državna ministrica u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, prenosi politicki.ba.
Odgovarajući na pitanje novinara ove TV kuće Xhemajal Rexhe kakav je stav Vlade Njemačke prema odluci visokog predstavnika da u izbornoj noći nametne promjene Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, ona je izbjegla direktan odgovor, već se osvrnula na korištenje Bonskih ovlasti visokog predstavnika iz jula ove godine.
Luhrmann dolazi iz redova stranke Zeleni Njemačka.
Zadužena je i za klimu u Evropi, ali se značajno bavi Bosnom i Hercegovinom i zapadnim Balkanom.
“Taj region je top prioritet Vlade Njemačke. Kada smo preuzeli vladu, označili smo ga kao jednim od najvažnijih, stavili smo sebi u zadatak oživljavanje Berlinskog procesa, izabrali smo i specijalnog izaslanika vlade njemačke za zapadni Balkan”, rekla je ona.
Tokom intervjua potvrdila je da je jedan od rezultata nedavnog susreta šefova diplomatija šest država našeg regiona s njemačkim i zvaničnicima EU u Berlni i ukidanje viza između BiH i Kosova.
Govoreći o stanju u BiH nakon izbora ona je izrazila nadu da će se nove vlasti formirati što prije i da neće biti blokada.
“Potrebno je donijeti jako puno odluka i građani BiH ih očekuju”, istakla je.
Luhermann je u daljem toku razgovora za Kanal 10 rekla i da je posjetila našu zemlju prije ljetnjih odmora i da je posebno puno razgovarala s mladim ljudima.
“Oni žele ostati u BiH. Ali nisu sigurni imaju li budućnost u njoj. Potrebna im je vlast koja može raditi, koja može djelovati, otvarati nova radna mjesta, donositi socijalni razvoj, pomirenje…”.
Ocijenila je da novoizabrani zvaničnici pred sobom imaju zadatak ispuniti reforme kako bi BiH dobila kandidatski status.
U tom kontekstu posebno je istakla aktivnosti koje će poboljšati stanje vladavine zakona, donijeti rezultate u borbi protiv korupcije.
Istakla je i da je “ponašanje Dodika jako problematično”.
“U proteklim godinama on je stalno govorio o otcjepljenju. To uopće ne doprinosi konstruktivnoj i mirnoj budućnosti države.
Njemačka je to sasvim jasno rekla. Mi ne damo svoj novac u entitet Rs, snažno smo zagovarali i da mu EU uvede sankcije, ali nismo mogli osigurati većinu za takvu odluku.
Iskreno se nadam da će civilno društvo BiH naći načine da prevlada ove tenzije i naći način naprijed koji poštuje zahtjeve i prava svih za bolju budućnost”, ocijenila je Luhrmann za Kanal 10 TV kuće na Kosovu.
Ko god da formira vlast na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima imat će pred sobom više nego težak posao.
I teško je reći šta je veći – prvi prioritet.
Inflacija samo raste. Potrošačka korpa sve je skuplja, cijene energenata su u usponu, a najavljeno poskupljenje struje samo će doliti dodatno ulje na vatru. Odlazak mladih sposobnih ljudi samo dobija na dinamici, piše Sead Numanović u kolumni za politicki.ba.
Migrantski talas u usponu je i prijeti dodatnom eskalacijom i destabilizacijom. Politike Srbije i Hrvatske stabilno idu ka daljem davljenju Bosne i Hercegovine.
U Srbiji je izabrana nova vlada, a stara velikodržavna politika srpskog sveta samo je dodatno ojačana i jakom pozicijom prvog potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ivice Dačića.
U Vladi nema Aleksandra Vulina. Ali je pristiglo nekoliko novih Vulina.
Hrvatska od Nove godine ulazi u Šengen i euro-zonu. Time u cjelosti postaje članica Evropske unije i Brisel više nema jakih kontrolnih mehanizama kojima bi mogao utjecati na politiku zvaničnog Zagreba prema Sarajevu.
“Legitimno predstavljanje” tek će dobiti na zamahu.
“Vidim da se ti muslimani tamo nešto pate. Blok Srbi-Hrvati će o svemu odlučiti, a ne oni. Ovdje ćemo mi birati, šta god oni mislili o tome”, reče Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata i čelnik srpskog bloka koji okuplja najmanje šest stranaka.
Ta šestorka pojačana je (najmanje) jedanestorkom Dragana Čovića, okupljenom oko Hrvatskog narodnog sabora.
Hidroelektrane u gornjem toku rijeke Drine, aerodrom u Trebinju, “legitimno predstavljanje” Hrvata, paketi kontrole i blokade… definirani su principi ORKA-saveza Dodik-Čović.
Sarajevo je u očiglednom rasulu!
Šta god da rekli, ne može se sakriti činjenica da nemaju odgovore na srpsko-hrvatski blok u Bosni i Hercegovini koji sasvim jasno govori šta hoće, pa i ucjenjuje.
U Sarajevu je prioritet svih prioriteta – vlast. I nema cijene koja će se platiti za to.
Da nije tako, neko bi odgovorio Dodiku i njegovoj izjavi o “patnji muslimana”.
Da su lideri konglomerata od skoro 20 stranaka iole svjesni, neko od njih bi Dodika i bukvalno otjerao tamo odakle je ispuzao prije 63 godine!
“Vidim da se ti muslimani tamo nešto pate. Blok Srbi-Hrvati će o svemu odlučiti, a ne oni. Ovdje ćemo mi birati, šta god oni mislili o tome”, reče Dodik prije tri dana.
I niko mu ne odgovori! Ni indirektno.
Ako pogledamo o čemu se priča unutar političkih blokova u Sarajevu, onda ćemo bjelodano jasno vidjeti da je iznad svega lični animozitet. Čak su i djeca u vrtićima zrelija.
Probosanske i bošnjačke stranke imaju 2 od 3 člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Isti blok ima 24, od 42 poslanika u državnom parlamentu…
A bank drže stranke u apsolutnoj manjini. I diktiraju uslove, katilski određuju ko od Bošnjaka može u vlast, a ko ne. Čović i Dodik su se potrudili da mi sasvim jasno znamo šta oni hoće.
A mi ne znamo šta hoće bošnjačke-probosanske stranke. Koji je to donji prag ispod kojeg nema ulaska u vlast?
Je li to državna imovina? Je li to ulazak u NATO u naredne četiri godine? Je li to Berlinski proces i ekspresna ratifikacija tri nedavna bitna sporazuma o integriranju i napretku regiona?Je li to kandidatski status do kraja (ove) godine?Je li to izgradnja autoputa od Sarajeva do Tuzle? Je li to regulacija toka rijeke Spreče?
BILO ŠTA!
Ne znamo. Ne vidimo to ni na profilima na društvenim mrežama brbljivih lidera koji se rado oglašavaju tamo o svemu i svačemo, samo ne o temeljnim vrijednostima.
5-ORKE, 6-0RKE, 8-ORKE, 11-ORKE… nisu na papir jasno stavile temelje svog ulaska u vlast. Bitne su pozicije i bitno je da “ovi drugi” ne budu u vlasti. I da bi se to ostvarilo ići će se u pakt s “crnim đavolom” samo da bi se ovim drugim napakostilo.
Nema selameta od takve vlasti!Demokratija podrazumijeva da se nakon izbora onima što dolaze dadne stotinu dana fore.
Živimo u vremenima kada su i minuti dragocjeni i nakon protraćenih 20 godina plus, nemamo komocije ni za sekundu “fore”.
SDP-ovom federalnom zastupniku Damiru Mašiću nadošla je genijalna ideja pa na društvenim mrežama, a gdje bi drugo, predlaže da Željko Komšić “odmah sutra sazove sjednicu Predsjedništva BiH i stavi sve “sporne” tačke na dnevni red”.
Ima od tada, možda, godina i po kada su hercegovački portali, oni koji veličaju Dragana Čovića, slavodobitno prenijeli izjave Damira Mašića koji je, govoreći o “kantonalnoj sarajevskoj vladi”, zaključio da je “Željko Komšić podvala”. Godinu prije toga SDP će na sve načine pokušati spriječiti “podvaljenog Komšića” da postane član Predsjedništva, ali, za razliku od Mašića i njegovih partijskih drugova, nekih 225 hiljada Bosanaca i Hercegovaca vidjelo je malo širu sliku. Komšić je postao član Predsjedništva BiH.
“Sjednicu Predsjedništva nije moguće održati ako fizički nisu prisutna najmanje dva člana Predsjedništva”, piše u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH, u poglavlju zvanom – “kvorum za sjednicu”.
Kada se u ljeto 2018. godine govorilo o tome, Mašić i ekipa su bili fokusarani na dizalice iz Širokog Brijega koje su im “podizale” svijest u kampanji protiv Željka Komšića i svih onih koji su govorili o bitnosti njegovog izbora. No, dobro, bitno je da je bilo kada Mašić shvatio da jedan član Predsjedništva BiH, koliko god bio vičan pisanju otvorenih pisama, ne može ništa ako dvojica drugih odluče urušiti instituciju.
Milorad Dodik je rekao da više neće učestvovati u radu Predsjedništva BiH nakon što je Valentin Inzko, koristeći bonske ovlasti u sudijskoj nadoknadi svoga mandata, odlučio nametnuti izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH prema kojima je kažnjivo negirati genocid i sve druge presude izrečene protiv ratnih zločinaca. Dragan Čović se nije izjašnjavao o Inzkovom zakonu, ali ako je suditi na osnovu izjava Borjane Krišto, nije baš da je HDZ “suglasan” sa odlazećim Visokim predstavnikom. Što će reći da bi Čović, da je u Predsjedništvu BiH, pratio stavove svog druga iz Banja Luke. I u tom bi slučaju, vjerujem da je sada jasno i Damiru Mašiću, Predsjedništvo BiH “nestalo” na potezu između izmjena i dopuna dva zakona, Krivičnog i Izbornog.
Inzkov zakon je, ako ništa, na površinu izbacio sve. Damir Mašić je (valjda) uvidio svoju pogrešnu procjenu iz ljeta 2018. godine, a njegov šef Nermin Nikšić je primijetio “da nema razlike između opozicije i pozicije u Republici Srpskoj”. Ja, ipak, mislim da ima razlike ali moje mišljenje o tome uopće nije bitno. Opozicija iz Republike Srpske jeste napravila kardinalnu grešku kada je podržala zaključke koje im je nametnuo Milorad Dodik. Prvo, ne tjera Inzkov zakon Srbe da priznaju presuđeni genocid u Srebrenici. Zakon im samo zabranjuje da ga negiraju, odnosno da likuju i veličaju svirepe zločine koje su dva međunarodna suda nazvala – genocidom. Drugo, opozicija iz Republike Srpske ponaša se, otprilike, kao SDP 2018. godine u Federaciji, ne gledajući širu sliku i kontekst. Podržavajući Dodikove zaključke, Mirko Šarović i Brano Borenović smanjuju sebi koalicijski kapacitet na državnom nivou 2022. godine. Jer sve i da osvoje 5-6 mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, zbog svog će ponašanja u vezi sa Inzkovim zakonom postati “isti kao Dodik” i bit će svejedno s kim ćete koalirati. I treće, ako pratite Milorada Dodika u rušenju institucija BiH kako, onda, uopće možete tražiti i dobiti podršku 50-ak hiljada Bošnjaka-povratnika u utrci za člana Predsjedništva BiH iz RS-a.
Koliko god u javnosti izgledalo da su svi isti – ipak, nisu. Milorad Dodik i Dragan Čović su posljednjih desetak godina ključne figure u procesu razbijanja BiH. Zato nekada treba imati hrabrosti, i na uštrb par hiljada glasova, povući državničke poteze. SDP je rušeći Komšića 2018. godine napravio grešku koja je danas mogla skupo stajati Bosnu i Hercegovinu. I ljevicu i desnicu. SDS i PDP, zarad dvadesetak hiljada glasova koje bi mogli izgubiti među “srpskom” populacijom, rizikuju gubitak 50-ak hiljada onih koji su živjeli u uvjerenju da nisu isti Mirko Šarović i Milorad Dodik. I valjda će im za konačno shvatanje greške trebati manje vremena nego Damiru Mašiću.
Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o rapisivanju Općih izbora 2022.
“Raspisuju se neposredni izbori za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predsjednika i potpredsjednika RS i skupštine kantona u Federaciji BiH”, navedeno je u Odluci Centralne izborne komisije BiH.
Izbori će se, prema ovoj odluci, održati 2. oktobra 2022. godine.
Odluku o raspisivanju izbora nije podržao Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. On je kazao da ne može podržati Odluku o raspisivanju izbora, jer “ne postoje zakonske odredbe za provedbu izbora”, istilući, pritome, popunjavanje Doma naroda FBiH, što je, prema njegovim riječima, osporeno u predmetu “Ljubić”.
Član CIK- Vlado Rogić rekao je da neće podržati odluku o raspisivanju Općih izbora 2022. Rogić je za člana CIK-a imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. pic.twitter.com/JHH18w7nRR
Rogić je, rekosmo, član Centralne izborne komisije koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH, stranke čiji kadrovi nastoje opstruirati provođenje izbornog procesa.
Član CIK-a Željko Bakalar je upozorio Rogića da se odluka o rapisivanju izbora odnosni na neposredne izbore, a ne na posredne izbore o kojima je govorio HDZ-ov član CIK-a. Bakalarovo izlaganje je podržao i predsjednik CIK-a Suad Arnautović koji je rekao da je Vlado Rogić bio član CIK-a kada je ta institucija glasala za Uputstvo o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH.
“Ti si, Vlado, glasao za to Uputstvo”, podsjetio je Arnautović koji je, također, govorio o obezbjeđivanju sredstava za provedbu izbora.
Prema odluci o raspisivanju izbora, sredstva za provedbu izbora se moraju obezbijediti 15 dana od dana raspisivanja izbora.
“Rok počinje da teče sutra. To znači da se do 19.5. moraju osigurati sredstva. Želim poslati poruku građanima BiH. Tačno je propisano zakonom kada se novac mora osigurati. Očekujemo od nadležnih organa da postupe u skladu sa zakonom i da prestanu sa opstrukcijom rada CIK-a”, kazala je Vanja Bjelica.
Šuti Sarajevo. Šuti Bosna i Hercegovina. Za razliku Bosanaca i Hercegovaca, Irci imaju potrebu da pred ruskom ambasadom u Dablinu iskažu protest protiv ruske agresije na Ukrajinu. Poljaci nose zastave, Nijemci uzvikuju Slava Ukrajini, a u Sankt Petersburgu je 2000 Rusa izašlo na ulice da protestuje protiv agresije svoje države na Ukrajinu. Izašli su, iako ne znaju hoće li dočekati jutro na slobodi.
Beograđani su se okupili ispred Ambasade Ruske Federacije. Ali Sarajevo šuti. I ljevica, i desnica, i aktivisti za ljudska prava i intelektualci.
Ruska agresija na Ukrajinu kao da se ne tiče Bosanaca i Hercegovaca koji su prije tačno trideset godina strahovali od ruskih snajperista sa okolnih brda.
Nije daleko od centra Sarajeva groblje ruskih dobrovoljaca koji su svoj život utkali u zločinački poduhvat Karadžića i Mladića. Nije tako davno bila ni godišnjica masakra na Markalama za koji su ruski državni eksperti pred Haagom pokušali optužiti Armiju Republike Bosne i Hercegovine.
Igor Kalabuhov u miru sjedi u svojoj Ambasadi u centru Sarajeva i piše protestna pisma novinarima, napada zvaničnike i podriva državnost BiH. Jer Sarajevo šuti. Ima preča posla. Ne tiče ga se Ukrajina. Ne tiče ga rušenje međunarodnog prava.
Protestirali su danas ljudi širom svijeta ispred ruskih ambasada. Samo u Sarajevu nema protesta.
Stavit će Sarajlije ukrajinsku zastavu umjesto profilne slike na Facebooku, napisati, po mogućosti anonimno, dva-tri komentara ispod članaka na portalima i otići na šišu. Jer smo navikli da pušimo. U svakom segmentu.
Gradonačelnica Benjamina Karić donekle je spasila obraz grada, bojeći Vijećnicu bojama ukrajinske zastave. Ali Sarajevo šuti. Evo, kratki test. Znate li uopće gdje je Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu? Znate li kako izgleda ambasador Igor Kalabuhov koji je već davno sa diplomatskih nota prešao na one agresorske. Ne baš onakve, ali slične onima koje je sa Trebevića devedeset i neke godine svirao ruski pisac Limonov.
BiH jeste mala država. Potpuno nebitna u međunarodnim političkim vodama. Ali ako neko nema pravo da se večeras ne suosjeća sa stanovnicima Harkova i Kijeva to su Sarajlije.
Još stotinu razloga bih mogao mogao navesti zbog kojih bi barem 5-6 hiljada Bosanaca i Hercegovaca večeras moralo biti pod prozorima Igora Kalabuhova. Ne da provode silu, već da pokažu dostojanstvo i suosjećanje sa ukrajinskim narodom koji od jutros čeka da mu u prozor udari projektil koji ispaljuje neki novi limonov.
Šuti, dakle, Sarajevo. Šuti, a Beograd protestuje. Za to vrijeme Putin ispaljuje rakete na Ukrajinu, a Igor Kalabuhov saopćenja na Bosnu i Hercegovinu. Mislite li, možda, da i mi nismo na meniju Vladimira Vladimiroviča Putina? Za one koji misle da nismo, šiša bar i jeste pravo mjesto za dugotrajni boravak.
“HDZ BiH je konačno pristao na to da Dom naroda štiti isključivo vitalni nacionalni interes, ali onda je imao neke dodatne zahtjeve o kojima ja neću sada precizno govoriti”, rekao je u srijedu lider SDA Bakir Izetbegović, nakon sastanka sa visokim predstavnikom Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost Josepom Borrellom.
I sam lider HDZ-a BiH Dragan Čović u srijedu je kazao da je “postignut dogovor” u vezi sa Domom naroda FBiH.
“Mislim da smo se usuglasili oko prijedloga za Dom naroda FBiH”, rekao je Čović.
Ali, prema informacijama Istrage, nikakav suštinski napredak u ovom slučaju ne postoji. Tačno je da je lider HDZ-a BiH Dragan Čović pristao na smanjenje ovlasti Doma naroda FBiH, svodeći ga samo na pitanje vitalnog. Međutim, takozvani katalog oblasti u kojima se može koristiti “vitalni nacionalni interes” obuhvatao bi sva bitna pitanja u Federaciji – od budžeta, preko sigurnosne politike, obrazovanja, pa sve do pitanja poreza. To znači da bi svaki klub naroda u Domu naroda FBiH mogao pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa prilikom usvajanja budžeta Federacije ili, pak, usvajanja zakona o porezima koji bi, recimo, kladionice bile vraćene u porezni sistem FBIH. Osim toga, o “vitalnom nacionalnom interesu”, predlaže HDZ BiH, umjesto Ustavnog suda FBiH odličivao bi klub naroda u Domu naroda FBiH koji je i pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
“Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na slijedeći način: ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; identitet jednog konstitutivnog naroda; ustavni amandmani; organizacija organa javne vlasti; jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; teritorijalna organizacija;sistem javnog informisanja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda”, piše u Ustavu Federacije BiH u poglavlju “definicija vitalnog nacionalnog interesa”.
U članu 17b je navedeno da o pitanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa odlučuje Ustavni sud Federacije BiH.
“U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri u skladu sa ovim ustavom. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa”, navedeno je u u Ustavu Federacije BiH.
Trenutno u Ustavnom sudu FBiH ne postoji Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, jer Sud nije popunjen iz razloga što predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara ne želi predložiti nove sudije. Iz tog razloga je Federacija BiH u blokadi. Naime, klub bilo kojeg od tri konstitutivna naroda u Domu naroda FBiH ima pravo da, ukoliko to dvotrećinska većina želi, pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. U trenutku kada se pokretane taj mehanizama zaštite, procedura usvajanja određene odluke se obustavlja dok Ustavni sud FBiH ne riješi pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Kako, međutim, Ustavni sud FBiH nije popunjen, nije moguće formirati ni Vijeće za zaštitu vitalnih interesa. Tako procedura usvajanja nekog zakona ostaje blokirana do daljnjeg. No, bolje do daljnjeg, nego zauvijek. A upravo je to ono što HDZ BiH želi.
Prema informacijama Istrage, HDZ u potpunosti želi izbaciti Ustavni sud FBiH. Prema prijedlogu dragana Čovića, o pitanjima zaštite vitalnog nacionalnog interesa bi odlučivali sami delegati koji bi i pokrenuli to pitanje. U praksi bi to izgledalo ovako. Predstavnički dom FBiH, recimo, usvoji zakon kojim se kladionice uvode u sistem direktnih poreza. No, dvije trećine delegata u, recimo, Klubu Hrvata Doma naroda FBiH bi pokrenulo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Da li je ugrožen vitalni nacionalni interes u ovom slučaju ne bi odlučivao Ustavni sud FBiH, već – Klub Hrvata u Domu naroda FBiH. Isti onaj klub koji je i pokrenuo pitanje zaštite vitalnog interesa. O svim procesima u Federaciji bi, tako, odlučivalo 12 delegata u nekom od klubova Doma naroda Federacije BiH.
Članovi Centralne izborne komisije BiH, navjerovatnije, neće biti dio interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, saznaje Istraga.ba.
Ovo je stav lidera SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojem se ne protivi šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.
“Predastavnici Delegacije EU ne insistiraju na tome da Dodik i Čović promijene svoj stav”, kazao nam je izvor iz diplomatskih krugova.
Podsjećamo, međunarodna zajednica predvođena OSCE-om zatražila je od Parlamentarne skupštine BiH formiranje Interresorne radne grupe koja bi se bavila izmjenama Izbornog zakona, vodeći računa, prevashodno, o presudama Mađunarodnog suda za ljudska prava iz Strazbura i Ustavnog suda BiH. Predloženo je da u tu Radnu grupu budu imenovani predstavnici Vijeća ministara BiH, Doma naroda BiH, Predstavničkog doma PS BiH i Centralne izborne komisije. Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. Mada prijedlog još nije formalizovan, u ime Predstavničkog doma u Radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto. Vijeće ministara BiH nije predložilo svoje članove. No, članovima CIK-a kadrovi SNSD-a i HDZ-a ne dopuštaju da budu dio Interresorne grupe.
“Ambasador Sattler u tome ne vidi problem, jer je njegov prioritet da se postigne bilo kakav napredak”, tvrdi naš sagovornih iz međunarodne zajednice.
Slična radna grupa postojala je i prije nekoliko godina i tada nije bilo prepreka da Centralna izborna komisija ima svoje predstavnike. No, tada je CIK bio pod kontrolom HDZ-a i SNSD-a, odnosno političkih partija koje čine parlamentarnu većinu. Novi saziv CIK-a, međutim, ne kontrolišu HDZ i SNSD, a Borjana Krišto nastoji, preko Suda BiH, osporiti izbor aktualnih članova Centralne izborne komisije.
Prema poslovniku ranijeg saziva Interresorne radne grupe, sve odluke bi se morale donositi tako što bi najmanje dva člana iz reda svih konstitutivnih naroda glasali za odluku. To znači da bi postojao mehanizam etničke blokade donošenja bilo kakve odluke.
Ne znam ko je tačno snimio fotografiju koju su mi poslali neposredno nakon početka jučerašnje sjednice Predsjedništva BiH, ali ona je najbolje prikazala atmosferu koja je vladala. Željko Komšić je, opisujem fotografiju, mirno čitao dnevni red, Šefik Džaferović je, kao vječni činovnik, pomno pratio predsjedavajućeg, dok je Milorad Dodik činio sve da pokaže da je nezainteresiran. Desnu nogu je prebacio preko lijeve, otprilike u visini stola. Leđa je okrenuo zastavi i predsjedavajućem Komšiću, Šefik Džaferović mu je bio desno, ali je njegov pogled bio usmjeren negdje u daljine. Pogubljeno je, vidi se na toj fotografiji, izgledao Milorad Dodik. Olovka u njegovim rukama, koju je nervozno okretao, svjedoči da je nervozan. Ušao je u slijepu ulicu iz koje može izaći samo ako glavom probije zid.
Vučićeva mirovna misija
A sam nije dovoljno jak da ga probije. I meni se činilo na početku ove priče da je nadmudrio opoziciju u Republici Srpskoj uvlačeći je, nakon Inzkovog zakona, u svoj voz za nigdje. Ali Mirko Šarović i Branislav Borenović su na vrijeme iskočili i Dodik je ostao sam. Ruku spasa traži od Aleksandra Vučića. Predsjednik Srbije mu je povremeno pruža, računajući da će zbog svake nestabilnosti koju izazove Milorad Dodik on postati faktor stabilnosti. To je, otprilike, ta politika službenog Beograda. Aleksandar Vulin i Milorad Dodik služe za pjevanje pod šatorom i paljenje širokih narodnih masa, koje, potom, dramatičnim tonom u vanrednom obraćanju naciji, smiruje “predsjednik Vučić”. Koji je za “nedjeljivu BiH”, koji je “za mir” i “suživot”.
Da li Aleksandar Vučić odobrava Dodikove poteze, pitao sam prošle sedmice u Beogradu jednog tamošnjeg političara.
Da, glasio je odgovor uz pojašnjenje da Vučićeva mirovna misija ima smisla sve dok Dodik pravi nerede po BiH.
A da li je Vučić, pitao sam dalje, spreman ići do kraja i pružiti Dodiku pomoć ukoliko ovaj krene putem Radovana Karadžića?
I upravo je tu suština Dodikovog problema. Opozicija je iskočila iz njegovog voza, a Vučić nije spreman, za razliku od Miloševića, pružiti podršku vladaru Republike Srpske kako bi probio zid koji se nalazi na kraju slijepe ulice u koju je ušao.
”Nastavit ćemo s blokadama”, kazao je Dodik nakon što je iz zgrade Predsjedništva otišao u Istočno Sarajevo da se obrati naciji.
”Ja, i?”, upitao bi Bakir Izetbegović u jednom potpuno drugom kontekstu.
I, fakat, ja, i?
Dodik će blokirati Vijeće ministara, Dodik će blokirati donošenje odluka u Predsjedništvu BiH, Dodik će blokirati gašenje požara, Dodik će blokirati donošenje zakona, Dodik će blokirati reformu Izbornog zakona.
Šta će se suštinski promijeniti? Ništa. Centralna banka Bosne i Hercegovine – funkcioniše. Dvojica članova Predsjedništva BiH govore na forumu u Sloveniji. Ministarstvo odbrane BiH nastavlja svoju saradnju sa NATO-om i vježbe se održavaju. Platni sistem BiH funkcionira, Uprava za indirektno oporezivanje ubire indirektne poreze, ambasade BiH rade, Dodik se sastaje sa međunarodnim zvaničnicima, granični policajci su i dalje na granicama BiH, SIPA hapsi osumnjičene za ratne zločine, Sud BiH sudi, Ustavni sud BiH radi i presuđuje…
Šta tačno znači Dodikova blokada? Ako ćemo gledati iz perspektive građana koji su bili ugroženi požarima – mnogo. Ako ćemo gledati iz perspektive Dragana Čovića – znači Izborni zakon. Ali ako ćemo gledati iz perspektive države Bosne i Hercegovine – ne znači ništa. Obavještajno-sigurnosna agencija funkcioniše, SIPA radi, pravosuđe radi, Centralna izborna komisija radi, sve druge vitalne institucije koje simbolizuju državu – funkcionišu.
Može li Milorad Dodik ići dalje od ovoga? Može, ali nisam siguran da bez podrške Srbije – smije. Hajmo malo pogledati stvari iz drugačije perspektive. Dušanka Majkić i njene kolege godinama su blokirale sjednice Doma naroda Bosne i Hercegovine rušeći kvorum na sjednicama. Šta se desilo? Ništa. Nakon mjeseci i mjeseci blokada, na kraju su, ipak, došli na sjednice. Prošle godine, one izborne, HDZBiH je blokirao donošenje budžeta za izbore i na kraju je, ipak, usvojen budžet pa su održani i izbori.
”Narodna skupština Republike Srpske obavezuje predstavnike Republike Srpske u institucijama BiH da obustave donošenje bilo kakvih odluka u organima BiH do usvajanja Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH i njegovog stupanja na snagu do poništenja sporne odluke Ustavnog suda BiH vezano za poljoprivredno zemljište Republike Srpske”, glasio je jedan od zaključaka Narodne skupštine RS-a usvojenih na Desetoj posebnoj sjednici, održanoj 17. februara 2020. godine.
Između blokada i blokada …
Poziv na blokadu uslijedio je zbog odluke Ustavnog suda BiH da poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj pripada Bosni i Hercegovini.
Odluka Ustavnog suda BiH nikad nije stavljena van snage. Strane sudije su ostale u Ustavnom sudu BiH. Dakle, nijedan preduslov nije bio ispunjen da bi se “predstavnici RS-a” uključili u rad institucija BiH. No, pola godine nakon ovih “obavezujućih zaključaka”, Dodikovi zvaničnici u institucijama BiH su usvojili budžet Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, proveli su lokalne izbore, izmijenili Izborni zakon koji se odnosi na Mostar i glasali za desetine odluka razmatranih na sjednicama Vijeća ministara BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Jedini zvaničnik iz RS-a koji je poštovao ove zaključke je SDS-ov Mladen Bosić. Dodikovi kadrovi nisu poštovali zaključke NSRS-a iz februara prošle godine. Kao što i sam Milorad Dodik ne poštuje svoj zaključak da neće ubuduće dolaziti na sjednice Predsjedništva. Između blokade institucija i blokade donošenja političkih odluka velika je razlika. Institucije Bosne i Hercegovine funkcionišu. Dodik ih nije blokirao. Dodik je samo blokirao donošenje odluka za koje je potreban konsenzus. Politički konsenzus. Bez političkog konsenzusa nema napretka. Ali bez institucija nema države. Milorad Dodik je jučer blokirao donošenje odluka na sjednici Predsjedništva BiH koristeći svoje ustavno i zakonsko pravo da glasa protiv odluka koje mu se ne sviđaju. Ali Dodik jučer nije blokirao Predsjedništvo BiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
