Narod i pravda nema nijednog zastupnika na državnom nivou. A baš taj nivo odlučuje o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH. Pa, baš zato nije jasno zbog čega se lider HDZ-a BiH Dragan Čović u četvrtak u Mostaru susreo sa predsjednikom NiP-a Elmedinom Konakovićem. Ili, ipak, jeste.
“Trenutno u BiH ima puno aktuelnih tema, neke od najaktuelnijih naravno jesu pitanje izmjene ustava i Izbornog zakona, ali postoje i druge koje su možda više važne za građane Bosne i Hercegovine. Narod i pravda i ja lično komuniciramo sa svim akterima na političkoj sceni i danas smo porazgovarali o nekoliko važnih tema”, izjavio je Konaković za portal klix nakon sastanka sa liderom HDZ-a BiH.
Te druge teme, po Konakoviću, “možda više važne za građane Bosne i Hercegovine” od izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona odnose se na formiranje Vlade Federacije. Prema informacijama Istrage, predsjednik Naroda i pravde proteklih se dana hvalio svojim aktivistima na terenu da su u procesu formiranja nove Vlade Federacije zajedno sa HDZ-om BiH i drugim strankama koje u Sarajevu nazivaju “strankama trojke”. A upravo bi formiranje nove Vlade Federacije trebalo poslužiti Draganu Čoviću kao novo “sredstvo pritiska” na SDA kako bi ta stranka pristala na izmjene Izbornog zakona BiH u skladu sa zahtjevima Dragana Čovića.
Sastankom sa Elmedinom Konakovićem pohvalio se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. On je, ipak, iznad svega stavio da je tema bila Izborni zakon.
“Nije u redu da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH”, kazao je sredinom jula ove godine Elmedin Konaković, gostujući u emisiji Telering na Radio televiziji Republike Srpske.
Izjavu sličnu Konakovićevoj ponovio je i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić koji je prošle sedmice, zajedno sa Miloradom Dodikom, bio gost na rođendanskoj zabavi Dragana Čovića. Nakon ovih izjava uslijedile su pohvale.
“Milanović pozdravio izjave Radončića i Konakovića”, glasio je naslov u Avazu , objavljen nekoliko dana nakon što su lideri NiP-a i SBB-a podržali koncept Dragana Čovića u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH.
U tekstu je navedeno da je Milanović Željka Komšića, sadašnjeg člana Predsjedništva BiH, nazvao “lažnjakom” te da je ocijenio “ohrabrujućim što je nekoliko bošnjačkih političara poput Fahrudina Radončića i Elmedina Konakovića izjavilo da nije pošteno da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH”.
Nakon sastanka sa Čovićem, Konaković je kazao da njegov “NiP ima jasne stavove u kojima mu se čini da su najbliži u onome što oni zovu određivanje mjere između etničkog i građanskog”. Ali nije jasno kako je lider NiP-a uopće mogao razgovarati o temi o kojoj uopće ne odlučuje, jer Narod i pravda, naveli smo na početku teksta, nema nijednog zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH koja odlučuje o ovim pitanjima. No, kada je u pitanju izbor Vlade Federacije NiP može direktno odlučivati jer ima zastupnike u federalnom Zastupničkom domu te ima dopredsjedavajućeg Doma naroda FBiH Aljošu Čamparu. Da li je to tema koja je za Elmedina Konakovića bitnija od izmjena državnog Ustava?
Da bi bila izabrana nova Vlada Federacije BiH, nužno je u Zastupničkom domu FBiH skupiti 50 glasova. HDZ BiH ima 16 zastupnika. Radončićev SBB ima sedam, što u zbiru sa HDZ-om iznosi – 23 zastupnika. HDZ-u tradicionalni blizak PDA Mirsada Kukića ima tri zastupnika, dok HDZ 1990 ima dva zastupnika. A SDA ima tri zastupnika koliko ih je i u Klubu Naroda i pravde i Nezavisnog bloka. Nezavisnih zastupnika ima šest. Zbroje li se svi ovi glasovi, dolazimo do 40 zastupnika koji bi podržali eventualnu koaliciju NiP, HDZ i SBB. To znači da bez glasova SDP-a i Naše stranke ova koalicija ne bi mogla fomirati Vladu Federacije. Kao što bez SDP-a, Naše stranke i DF-a nema potrebnih ruku za izmjene Ustava BiH. No, to je za Konakovića svakako “manje bitna tema”.
