Zločinac Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske RS-a i jedan od ključnih vojnih aktera rata u Bosni i Hercegovini, umro je danas u Haagu, gdje je služio doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tokom rata u BiH. Imao je 84 godine. Punih 16 godina Mladić je izbjegavao hapšenje, ali na koncu ipak nije uspio pobjeći od pravde i pravosnažne presude Haškog tribunala za najteže zločine počinjene u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Mladić je na čelo Glavnog štaba Vojske RS postavljen 12. maja 1992. godine i na toj funkciji ostao je najmanje do novembra 1996. godine. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) protiv njega je podigao prvu optužnicu 24. jula 1995. godine, dok je posljednja, operativna verzija optužnice potvrđena 2011. godine. Teretila ga je za ukupno 11 tačaka – dva genocida, pet zločina protiv čovječnosti i četiri kršenja zakona i običaja ratovanja.
Iako je optužen još tokom rata, Mladić je izbjegavao hapšenje sve do 26. maja 2011. godine, kada je uhapšen u selu Lazarevo kod Zrenjanina. U pritvor ICTY-ja u Haag prebačen je pet dana kasnije, 31. maja. Na prvom pojavljivanju pred Tribunalom Mladić se nije izjasnio o krivici, pa je u njegovo ime uneseno da se izjašnjava kao nevin. Suđenje je počelo u maju 2012. godine i trajalo je više od pet godina, tokom kojih je Tužilaštvo izvelo veliki broj svjedoka i predstavilo obimnu dokumentaciju o djelovanju Vojske Republike Srpske.
Za šta je osuđen
Presudom izrečenom 22. novembra 2017. godine, Raspravno vijeće ICTY-ja proglasilo je Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na doživotni zatvor. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistva, terorisanje stanovništva, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Istovremeno, oslobođen je optužbe za genocid koji se odnosio na zločine počinjene 1992. godine u šest općina u BiH. Sudsko vijeće nije utvrdilo da je u tim slučajevima dokazana genocidna namjera u mjeri potrebnoj za osudu za genocid.
Najvažniji dio presude odnosio se na Srebrenicu. Sud je utvrdio da je Mladić bio dio udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio eliminisanje Bošnjaka iz Srebrenice. Nakon pada enklave u julu 1995. godine, više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka sistematski je odvojeno, zarobljeno i ubijeno, dok su žene, djeca i starije osobe prisilno premješteni. Tijela ubijenih kasnije su premještana iz primarnih u sekundarne i tercijarne masovne grobnice kako bi se prikrili tragovi zločina.
Sud je, osim toga, utvrdio Mladićevu odgovornost za kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva čiji je cilj, prema nalazima presude, bio širenje terora među civilnim stanovništvom. U presudi su navedena četiri udružena zločinačka poduhvata u kojima je učestvovao: širi plan trajnog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata sa teritorija koje su bosanski Srbi smatrali svojim, kampanja terora u Sarajevu, plan eliminacije Bošnjaka iz Srebrenice i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kako bi se spriječili zračni napadi NATO-a na položaje Vojske RS-a.
Njegova uloga u tim poduhvatima bila je ključna za zaključak suda da Mladić nije bio tek visoki vojni oficir koji nije mogao kontrolisati postupke svojih podređenih, već osoba koja je imala „vodeću i tešku ulogu“ u njihovom provođenju.
Žalba i konačna presuda
Mladić se žalio na prvostepenu presudu, tražeći da bude oslobođen ili da mu se ponovi suđenje, odnosno da mu kazna bude smanjena. Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične tribunale razmatralo je žalbe Mladićeve odbrane i Tužilaštva, a usmena rasprava održana je u augustu 2020. godine. Konačna odluka donesena je 8. juna 2021. godine. Žalbeno vijeće potvrdilo je Mladićevu osuđujuću presudu i doživotnu kaznu zatvora. Istovremeno je odbilo žalbu Tužilaštva koje je tražilo da Mladić bude osuđen i za genocid u općinama obuhvaćenim prvom tačkom optužnice. Time je presuda postala pravosnažna.
U konačnoj presudi ostalo je zapisano da je Ratko Mladić osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilno premještanje, kao zločine protiv čovječnosti, za ubistva, teror nad civilima, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca.
Više od tri decenije nakon počinjenih zločina i 15 godina nakon što je uhapšen, Ratko Mladić tako je život završio kao pravosnažno osuđeni ratni zločinac. Haški proces protiv Ratka Mladića jedan je od najvažnijih predmeta vođenih pred međunarodnim krivičnim sudovima, a njegova presuda ostaje sudski utvrđena činjenica o ulozi koju je imao u kampanjama progona, terora, ubistava i etničkog čišćenja, posebno u genocidu počinjenom u Srebrenici.
