Ukoliko Željka Cvijanović i Darjana Filipović pobijede na predstojećim izborima, Predsjedništvo BiH će, odmah nakon konstituisanja novog saziva, pomilovati Milorada Dodika. Ovo je, kako saznaje Istraga.ba, dio predizbornog dogovora lidera SNSD-a i HDZ-a, Milorada Dodika i Dragana Čovića. Nakon što Dodik bude pomilovan, preuzet će funkciju premijera Republike Srpske.
Podsjećamo, sredinom prošle godine Sud Bosne i Hercegovine je, zbog krivičnog djela nepoštivanje odluka OHR-a, pravosnažno osudio Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske. Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Dakle, Dodiku je izrečena sankcija godina zatvora i bezbjednosna mjera – šest godina obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske.
Za krivično djelo zbog kojeg je Milorad Dodik osuđen, propisane su i pravne posljedice. Tako u članu 203. stav 5. Krivičnog zakona BiH piše da osuda za ovo krivično djelo za pravnu posljedicu ima:
- a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
- b) oduzimanje odlikovanja;
- c) zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i
- d) zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Prema tim pravnim posljedicama Milorad Dodik ne može obavljati nijednu funkciju u institucijama vlasti. Ove pravne posljedice, prema članu 115 KZ BiH, stav 3. prestaju brisanjem presude. No, presuda, bez obzira na zatvorsku kaznu, ne može biti izbrisana sve dok traje mjera bezbjednosti. Dodiku je izrečena mjera bezbjednosti – zabrana obavljanja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina od pravosnažnosti presude. Sve dok je na snazi ta mjera, koja je sastani dio presude, Dodik ne može izbrisat presudu Suda BiH niti može izbjeći pravne posljedice – zabrana vršenja službene dužnosti, među kojima je i funkcija premijera Republike Srpske.
Da bi, formalno, mogao djelovati kroz institucije RS, Miloradu Dodiku je potrebno pomilovanje Predsjedništva BiH koje je nadležno za presude Suda BiH.
“Pomilovanjem se poimenično određenim licima daje potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom ili se određuje brisanje osude ili se ukida, odnosno određuje kraće trajanje mjere bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, odnosno određene pravne posljedice osude. Pomilovanje za krivična djela utvrđena prema krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine može dati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine svojom odlukom na osnovu posebnog zakona“, navedeno je u Krivičnom zakonu BiH.
Evo šta u članu 2 propisuje Zakon o pomilovanju BiH:
“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo) može osuđenim licima dati pomilovanja:
a) za krivičnopravne sankcije koje su izrečene od Suda Bosne i Hercegovine ili od drugog suda u Bosni i Hercegovini kad je na njega Sud Bosne i Hercegovine prenio vođenje postupka;
b) za krivičnopravne sankcije koje nije izrekao sud u Bosni i Hercegovini, a izvršavaju se u Bosni i Hercegovini;
c) za pravne posljedice osuda”
Dakle, Predsjedništvo BiH može samo izbrisati pravne posljedice osude, čime bi se, formalno, Miloradu Dodiku omogućilo obavljanje pozicije premijera Republike Srpske. Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo BiH može donijeti odluku preglasavanjem (2:1) u slučajevima “vršenje drugih funkcija koje mogu biti potrebne za izvršenje njegovih dužnosti, koje mu može dodijeliti Parlamentarna skupština, ili za koje se slože entiteti”. Pomilovanje je “izvršenje dužnosti” koje je Predsjedništvu dodijelila Parlamentarna skupština BiH, donošenjem Zakona o pomilovanju BiH.
To znači da Darjana Filipović i Željka Cvijanović, ukoliko uđu u Predsjedništvo BiH, mogu, bez obzira na trećeg člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka, donijeti odluku o pomilovanju Milorada Dodika.
Podsjećamo, 13. jula ove godine, delegacije HDZ-a i SNSD-a su u Mostaru dogovarale predizborno i postizborno zajedničko djelovanje. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je kazao kako je “hrvatski narod ponižen i podcijenjen od strane bošnjačkog naroda i da će podržati svaku inicijativu da se pitanje izbora članova Predsjedništva BIH riješi u interesu konstitutivnog hrvatskog naroda”.
