Iako odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Albina Zuhrića i drugih još uvijek nije u cjelosti napisana i objavljena, sama informacija o ovom predmetu, dostupna na stranici Suda, otvara mogućnost brisanja iz Ustava Federacije BiH odredaba koje je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo u izbornoj noći 2022. godine. Evo i kako.
Da bi se lakše razumio ovaj tekst, citirat ćemo odredbe Ustava Bosne i Hercegovine koje se odnose na Ustavni sud BiH.
“Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje:
– Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
– Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
b) Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini”, piše u Ustavu BiH.
Dakle, Ustavni sud BiH odlučuje po zahtjevima i po apelacijama. Kada su u pitanju zahtjevi, oni se odnose na opće akte. To znači se zahtjevima može tražiti ocjena ustavnosti i usklađenosti sa Evropskom konvencijom određenih odredaba entitetskih ustava, zakona na svim nivoima vlasti. Zahtjeve za takve ocjene mogu podnijeti članovi Predsjedništva BiH, članovi Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, te određena grupa zastupnika u Parlamentu BiH … U tom slučaju Ustavni sud BiH odlučuje da li je odredba ustava, zakona ili nekog drugog propisa usklađena sa Ustavom BiH odnosno sa međunarodnom Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.
Osim zahtjeva Ustavnom sudu BiH se može obratiti i apelacijom, ali u tom slučaju utvrđuje da li je povrijeđeno pojedinačno pravo, a ne da li određeni propis ugrožava ljudska prava.
Šta to znači u slučaju Zuhrić i drugi?
Delegat DF-a u Klubu Ostalih Doma naroda Parlamenta Federacije sa svojim je kolegama podnio Ustavnom sudu apelaciju zbog toga što mu je bilo zabranjeno da, kao delegat Ostalih, predloži kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH. Prvo je odbijen u Domu naroda FBiH. Potom je njegovu žalbu odbila Centralna komisija BiH, da bi na kraju Sud BiH presudio da Klub Ostalih nema pravo kandidirati predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH. Nakon toga upućena je apelacija Ustavnom sudu BiH. Na plenarnoj sjednici održanoj 23. januara Ustavni sud prihvata apelaciju Zuhrića i drugih.
“Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na nediskriminaciju iz članka 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju zbog toga što je u postupku za kandidiranje predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH, konačnim rješenjima Suda Bosne i Hercegovine, koja su donesena na temelju odredbi članka IV.B.2 Ustava FBiH i čl. 9.13-9.15. Izbornog zakona prvoapelantima kao delegatima u Domu naroda FBiH onemogućeno da predlažu kandidate za predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH iz reda „Ostalih“, a drugoapelantu kao pripadniku skupine ostalih onemogućeno da bude kandidat za predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH”, navedeno je u sažetku odluke Ustavnog suda BiH.
To znači da je utvrđeno da je prekršeno pojedinačno pravo delegata u klubu ostalih Doma naroda FBiH i to primjenom odredaba IV.B.2 Ustava FBiH i čl. 9.13-9.15. Izbornog zakona BiH. Sada idemo da vidimo koje su to odredbe Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH i kada su stupile na snagu.
“Odluka kojom se donose amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine”, glasi naslov odluke OHR-a donesene 2. oktobra 2022. godine nakon zatvaranja birališta. Tražimo odredbu IV.B.2 .
“Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije.”, piše u odredbi koju je nametnuo Christian Schmidt.
Ključne riječi su boldirane, a one predviđaju da samo konstitutivni narodi mogu kandidirati predsjednika i potpredsjednike Federacije. Što znači da su ostali – diskriminisani.
No, ova odredba ostat će na snazi i nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Zuhrić i drugi, jer se radilo o apelaciji, a ne o zahtjevu za ocjenu ustavnosti i usklađenosti sa Konvencijom.
Da bi ova odredba koja uvodi diskriminaciju bila izbrisana, nužno je da se neko od zvaničnika koji imaju pristup Ustavnom sudu BiH obrati za zahtjevom za ocjenu ustavnosti. Ukoliko bi se državo svojih Pravila, Ustavni sud BiH bi morao hitno odlučivati po tom zahtjevu.
“Hitno postupanje je obavezno u predmetima koji se tiču zahtjeva podnesenih na osnovu člana IV/3.f) Ustava, izbornih prava i odluka o privremenim mjerama”, piše u Pravilima Ustavnog suda BiH (član 25, stav 1).
S obzirom na to da je u pojedinačnom slučaju, kroz apelaciju Zuhrića i drugih, utvrđena diskriminacija, Ustavni sud BiH u slučaju podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti ne bi imao izbora nego da kompletnu odredbu koju je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt proglasi neustavnom, nakon čega mora narediti njeno brisanje.
“Ustavni sud može odlukom kojom se utvrđuje nesaglasnost iz člana VI/3.a) i VI/3.c) Ustava odrediti rok za usaglašavanje koji ne može biti duži od šest mjeseci. Ako se u ostavljenom roku iz stava (4) ovog člana ne otkloni utvrđena nesaglasnost, Ustavni sud će svojom odlukom utvrditi da nesaglasne odredbe prestaju važiti”, navedeno je u Pravilima Ustavnog suda BiH (član 61).
Dakle, ukoliko, recimo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić, nakon što presuda Zuhrić i drugi bude objavljena u Službenom listu BiH, zatraži ocjenu ustavnosti odredbe Ustava FBiH koju je nametnuo Christian Schmidt, izvjesno je da će sve Schmidtove odredbe koje se odnose na izbor (pot)predsjednika Federacije, a samim tim i Vlade Federacije BiH biti stavljene van snage.
