Ustavni sud Republike Srpske je na sjednici 8. juna 2026. godine usvojio Obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti izlazeći izvan okvira svojih nadležnosti. U tom Obavještenju daju mišljenje o pravnim okolnostima vezanim za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, što dostavljaju na adrese najviših organa entiteta s ciljem, kako kažu, donošenja zakona ili neke druge mjere koja će obezbijediti navodno ugroženu ustavnost i zakonitost.
Ustavni sud RS-a Obavještenje opravdava Ustavom RS-a te tvrdi da prije svega s aspekta ustavopravnog poretka RS-a i vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, “ima pravo i obavezu da ukaže na određene pojave i probleme u ostvarivanju ustavnosti i zakonitosti u Bosni i Hercegovini uopšte”.
Obavještenje je podijeljeno u tri dijela, a odmah u prvom dijelu, sud se osvrće na Aneks X Opšteg okvirnog sporazuma za mir koji definiše postojanje visokog predstavnika u BiH. Tom prilikom priznaju Bonska ovlaštenja, koja se u RS-u često negiraju, te kažu da je visoki predstavnik dobijanjem tih i drugih ovlaštenja “postao suverena institucija”.
Međutim, Ustavni sud RS tvrdi da Bonska i druga ovlaštenja koja su usvojena kroz deklaracije, nisu dio Dejtonskog sporazuma.
Drugi dio Obrazloženja je najobimniji i u njemu detaljno obrazlažu tvrdnje koje su vladajući političari i njihovi pravnici u RS-u ponovili bezbroj puta. Na te tvrdnje, poput one da visoki predstavnik djeluje vanustavno ili da ga mora potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a, u javnosti smo čuli i adekvatne argumente protiv, ali ih Ustavni sud RS-a u ovom Obrazloženju ignoriše.
Kritikuju i Ustavni sud Bosne i Hercegovine zbog (ne)odlučivanja o odlukama Christiana Schmidta. Ustavni sud RS-a ističe da je paradoksalno to što Schmidt djeluje kao domaća vlast, ali njegove odluke nisu podložne kontroli Ustavnog suda jer ima međunarodni karakter.
“Ustavni sud BiH stao je na stanovište da se ovi zakoni ne trebaju, odnosno ne mogu ispitivati s formalnopravnog aspekta jer se radi o instituciji međunarodnog karaktera, ali se istovremeno, što je samo po sebi kontradiktorno, ocjenjuje da su to zakoni Bosne i Hercegovine, tj. visokog predstavnika koji je djelovao kao institucija u BiH te da se isti mogu ispitivati s materijalnoipravnog aspekta, zato što regulišu materiju koja je predviđena Ustavom BiH”, navodi se u Obaviještenju.
No, Ustavni sud RS-a ističe tvrdnju da za ustavnost zakona nije važna samo njena materija, nego i nadležnosti za donošenje zakona i postupak donošenja. U tom smislu, tvrde da Schmidtovi zakoni nemaju legitimitet jer, prema njima, ni Schmidt nema legitimitet. Njegovu nezakonitost pojašnjavaju u dijelu u kojem citiraju stav Vlade RS-a da Schmidt nije imenovan u skladu s Dejtonskim sporazumom jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.
U ovom obrazloženju ponavljaju i svoj poznati argument da bilo kakve izmjene ili donošenje zakona visokog predstavnika mora potvrditi Parlamentarna skupština BiH da bi to stupilo na snagu, stoga navode da je Schmidt na taj način više puta prekršio Ustav BiH.
Osvrnuli su se i na proces protiv Milorada Dodika u kojem su pravnici iz RS-a lošim argumentima izgubili pravnu bitku, no u ovom Obavještenju Ustavni sud RS-a ipak ponavlja te argumente kao validne te ističu da je zakon iskorišten za uklanjanje Milorada Dodika.
“Na ovaj način, ovaj zakon visokog predstavnika poslužio je za uklanjanje lica koja nisu poštovala njegovu neustavnu političku volju”, navodi Ustavni sud RS-a.
U trećem dijelu Obavještenja, Ustavni sud RS-a konstatuje da se trenutnim percipiranjem funkcije i ovlasti visokog predstavnika “narušava načelo ustavnosti i zakonitosti i na nivou Bosne i Hercegovine, ali i na nivou entiteta, i onemogućava ostvarivanje vladavine prava”.
“Ističemo da je nužno da se s ovakvom praksom visokog predstavnika što prije prestane jer su do sada nastupile mnogobrojne štetne posljedice. Davanje prevelikih ovlaštenja bilo kojoj instituciji koja nije demokratskog karaktera, koja nije konstituisana u skladu s Ustavom bilo koje zemlje, ugrožava demokratiju, vladavinu prava, ustavnost i zakonitost, odnosno legalitet i legitimitet pravnog poretka”, zaključeno je u Obavještenju koje potpisuje predsjednik Ustavnog suda RS-a Džerard Selman.
