Za deset dana Ustavni sud BiH neće imati kvorum za održavanje sjednica Velikog vijeća. Sudija Miodrag Simović 3. novembra odlazi u penziju, a od sredine avgusta je upražnjeno i mjesto penzionisanog Mate Tadića. Tako će od početka novembra u Ustavnom sudu BiH biti samo četvero domaćih sudija. Kvorum za održavanje sjednice Velikog vijeća je pet.
“Veliko vijeće čine sudije koje su izabrali nadležni zakonodavni organi entiteta”, piše u članu 10. Pravila Ustavnog suda BiH.
U članu 11. Pravila Ustavnog suda BiH piše da “većina svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija) čini kvorum za održavanje Plenarne sjednice i sjednice Velikog vijeća.
Od domaćih sudija, odnosno onih koje je su imenovali entitetski parlamenti, u mandatu su trenutno Valerija Galić, Seada Palavrić, Mirsad Ćeman i Zlatko Knežević. No, prisustvo njih četvero nije dovoljno da bi se održala sjednica Velikog vijeća Ustavnog suda BiH.
Za ovu situaciju direktno je odgovoran aktualni saziv Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH kojim predsjedava Mirsad Zaimović iz SDA. Evo i kako.
Ustavni sud BiH ima devet sudija. Dvoje sudija imenuje Narodna skupština Republike Srpske, dok četvero sudija imenuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.
“Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, piše u Ustavu BiH.
Sredinom avgusta, sudija Mato Tadić koji dolazi iz kvote federalnih sudija, napunio je 70 godina zbog čega je, u skladu sa Ustavom BiH, morao u penziju.
Dva i po mjeseca prije nego što će Mato Tadić napuniti sedamdeset godina, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je odluku o imenovanju članova Radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Za članove Radne grupe su imenovani Mladen Bošković (HDZ BiH), Ismet Osmanović (SDA), Samer Rešidat (DF), Hakija Zajmović (Udruženje sudija FBiH) i Božana Banduka (Općinski sud Kiseljak). Na prijedlog SDA-ovog predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Mirsada Zaimovića, za predsjednika Radne grupe je imenovan Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Od tog trenutka počinju opstrukcije.
Krajem jula je istekao rok za podnošenje prijava koje je trebala razmatrati ova Radna grupa. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Međutim, Mladen Bošković (HDZ) nije sazvao nijednu sjednicu Radne grupe. Istodobno, grupa zastupnika iz Parlamenta Federacije tražila je od Mirsada Zaimovića da on sazove Radnu grupu ili da ovlasti nekog od drugih članova Radne grupe da sazovu sjednicu. Zaimović je, međutim, to odbio. Iako je mogao tražiti da sva imena budu dostavljena Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, pa da zastupnici izaberu sudiju, ovaj SDA-ov kadar ni to nije uradio. Zbog toga je Tadićevo mjesto upražnjeno od sredine avgusta.
Početkom novembru ove godine, u penziju mora i Miodrag Simović. Njega je imenovala Narodna skupština Republike Srpske. Iako je procedura bila pokrenuta, NSRS do danas nije imenovala Simovićevog nasljednika. Tako će i njegovo mjesto nakon 3. novembra ostati upražnjeno, zbog čega više neće biti kvoruma za održavanje sjednica Velikog vijeća.
“Veliko vijeće, većinom glasova svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija), odlučuje o predmetima iz nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3.a), kada ih pokrenu neovlašteni podnositelji, i člana VI/3.b) Ustava, koji nisu uvršteni u dnevni red Ustavnog suda u Plenarnoj sjednici, i o drugim pitanjima koja se uvrste na dnevni red sjednice u skladu sa Ustavom i ovim pravilima“, navedeno je u članu 10. Pravila Ustavnog suda BiH.
