Općinski sud u Visokom i Kantonalni sud u Zenici nezakonito su knjižili državnu imovinu u mjestu Budoželje kod Vareša, utvrdio je Ustavni sud BiH. U pitanju je državno zemljište koje je, uprkos zabrani raspolaganja, 2019. godine uknjiženo na Mjesnu zajednicu Budoželje. Uknjižbu je proveo Općinski sud u Visokom, dok je Kantonalni sud u Zenici potvrdio njihovo rješenje, odbijajući žalbu Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine. Na kraju je sve završilo na Ustavnom sudu BiH koji je na sjednici održanoj 11. maja ove godine utvrdio povredu Ustava Bosne i Hercegovine.
“Usvaja se apelacija Bosne i Hercegovine.Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. Ukida se Rješenje Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 Dn 012013 20 Gž od 28. augusta 2020. godine. Predmet se vraća Kantonalnom sudu u Zenici, koji je dužan da po hitnom postupku donese novu odluku u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.Nalaže se Kantonalnom sudu u Zenici da, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke”, piše u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj ove sedmice na stranici Ustavnog suda BiH.
Priča počinje u novembru 2019. godine, kada Općinski sud u Visokom, unatoč zabranama raspolaganja državnom imovinom, donosi Rješenje o knjiženju nekoliko parcela u mjestu Budoželje/Borovac kod Vareša na mjesnu zajednicu Budoželje.
“Rješenjem Općinskog suda broj 041-0-Dn-19-003844 od 27. novembra 2019. godine uspostavljen je zemljišnoknjižni uložak broj 2236 u katastarskoj općini Budoželje, dozvoljen upis u A list zemljišnoknjižnog uloška broj 2236 katastarska općina Budoželje, parcela k. č. br. 365/1 „BOROVAC“ Pašnjak 4. klase površine 1904 m2, k. č. br. 365/4 „BOROVAC“ Pašnjak 4. klase površine 601 m2, k. č. br. 365/5 „BOROVAC“ Oranica/Njiva 6. klase površine 126 m2, Pašnjak 3. klase površine 86 m2, k. č. br. 365/2 „BOROVAC“ Pašnjak 4. klase površine 875 m2 (u daljnjem tekstu: predmetne nekretnine). Rješenjem je dalje na osnovu člana 69. Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ZZK) dozvoljena uknjižba prava vlasništva u kolonu Upisi u B listu zemljišnoknjižnog uloška broj 2236 u katastarskoj općini Budoželje u korist Mjesne zajednice Budoželje, sa dijelom 1/1. Rješenjem je, također, određeno da na nekretninama iz A lista nema ograničenja ni tereta”, navedeno je u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH.
U samom Rješenju o uknjižbi, Općinski sud u Visokom navodi da je Mjesna zajednica Budoželje u decembru 1982. godine upisana kao “posjednik” ove nekretnine, te da iz toga proizilazi da je MZ “vlasnik ili najvjerovatniji vlasnik” zemljišta.
Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine je, međutim, imalo dokumentaciju koja dokazuje da je ta parcela, zapravo, državna imovina. Upućena je žalba Kantonalnom sudu u Zenici, ali je ona odbijena. Nakon toga, Pravobranilaštvo BiH upućuje apelaciju prema Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
“Ustavni sud zaključuje da se i u konkretnom predmetu, suštinskim nerazmatranjem apelanticinih navoda da je prvostepena odluka donesena suprotno odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja, osporenim odlukama došlo do proizvoljne primjene materijalnog prava”, navedeno je u Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH.
Osim toga, Ustavni sud BiH je zaključio da postoji i “kršenje ustavnog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine jer redovni sud nije razmotrio važno pitanje da li se u konkretnom slučaju radi o državnoj imovini u smislu Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja”.
U vezi s tim, navodi se u odluci, Ustavni sud, prije svega, ukazuje da je u postupku kojem su donesene osporene odluke nesporno utvrđeno da dio nekretnine starog premjera označena kao k. č. broj 62/1 KO SP Budoželje odgovara predmetnim nekretninama novog premjera, označenim kao u dispozitivu rješenja, i da su predmetne nekretnine bile upisane kao društvena svojina.
“Ustavni sud podsjeća da je u konkretnom slučaju, prije svega, sporno da li je, razmatrajući apelanticine žalbene navode, a kakve ponavlja i u apelaciji, Kantonalni sud, kada je potvrdio prvostepeno rješenje, proizvoljno primijenio materijalno pravo dozvolivši upis predmetnih nekretnina u korist Mjesne zajednice Budoželje, na kojima je upisana društvena svojina, a koje nekretnine, prema apelanticinom mišljenju, predstavljaju državnu imovinu u smislu Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja”, piše u obrazloženju Odluke Ustavnog suda BiH.
Podsjećamo, 13. jula 2012. godine Ustavni sud BiH donio odluku u predmetu br. U-1/11 kojom je utvrdio da je država Bosna i Hercegovina titular državne imovine te da isključiva nadležnost države BiH, tj. Parlamentarne skupštine BiH da regulira pitanje državne imovine. Međutim, suprotno odlukama Ustavnog suda, vlasti u oba entiteta (Federacija i Republika Srpska) počele su knjižiti državnu imovinu bez saglasnosti države Bosne i Hercegovine. Republika Srpska je, čak, otišla i korak dalje pa je usvojila i vlastiti Zakon o imovini kojeg je, na kraju, suspendirao visoki predstavnik Christian Schmidt. Za to vrijeme, vlasti u Federaciji BiH su to radile u tišini, knjižeći državnu imovinu na niže nivoe vlasti.
