“Uspješni medijski magnat”. Tako je, u svom uvodu za intervju, HDZ-u bliski novinar Zoran Krešić opisao Fahrudina Radončića, lidera Saveza za bolju budućnost BiH koji je, prvi put, otvoreno, podržao stavove Dragana Čovića u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH.
“Moramo biti realni i učiniti sve da se i četvrti put ne dogodi ta situacija jer bi to značilo da punih 16 godina Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, kazao je Radončić, govoreći za Večernji list o izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Radončić je, potom, kazao da je Željko Komšić “projekt SDA”, ističući da “za dvanaest godina svog mandata nije doveo nijednog stranog investitora, nije susreo nijednog ozbiljnog svjetskog državnika, nije utjecao na harmoniziranje međunarodnih odnosa”.
Mediji i intelektualci miniraju sporazum
Predsjednik SBB-a je za “radikalizaciju odnosa između Bošnjaka i Hrvata” optužio SDA, a intelektualce iz Sarajeva je optužio da su “minirale dogovor”.
“U sarajevskoj javnosti i najvećem dijelu režimskih medija koji su pod kontrolom preko marketinga su slikovito rečeno posijane mine gospodinu Izetbegoviću iza leđa pa on navodno nema kud nazad s ustupcima. Time se hoće stvoriti dojam da intelektualci, nevladine organizacije, mediji, doslovno svi traže da on ne popusti. To je logika gospodina Izetbegovića. Ali tu situaciju izazvao je sam SDA tako je što je svojim političkim izjavama radikalizirala hrvatsko-bošnjačke odnose”, kazao je Radončić.
Konaković je u pravo oko Doma naroda FBiH
On je pohvalio i prijedlog lidera Naroda i Pravde Elmedina Konakovića koji se odnosio na “reduciranje” ovlasti Doma naroda.
“Gospodin Konaković je ponudio razmišljanje koje apsolutno ima mjesta. Zašto bismo od Doma naroda, gdje Hrvati imaju snažan nacionalni ključ kako bi zaštitili svoje legitimne interese, pravili Vijeće naroda kao u RS-u gdje su Hrvati i Bošnjaci nacionalna manjina. Bolje je inzistirati da Vijeće naroda dobije snažniju ulogu i tako jačamo poziciju Bošnjaka i Hrvata u RS-u. To je predstavljeno kao izdaja, što je poznata propaganda”, kazao je Radončić, govoreći o reduciranju ovlasti Doma naroda FBiH, preko kojeg HDZ B IH decenijama blokira Federaciju BiH.
“Je li točno”, upitat će Zoran Krešić, “da je ponuđenim i uglavnom usuglašenim rješenjima praktično provedene sve presude Europskog suda za ljudska prava od Sejdić-Finci, Zornić, Šlaku, Pilav, Pudarić, ali i Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić?”
Radončić će, pak, reći da “prema njegovom dojmu, ali i mišljenju naših ekspertnih timova, to zaista jest tako”. No, ni Radončić ni ni novinar Krešić nisu razjasnili kako su riješene presude Pilav i Pudarić, ako Srbi iz Federacije i Bošnjaci iz RS-a, prema ponuđenom elektorskom modelu, opet ne bi imali pravo da budu birani za člana Predsjedništva BiH.
Ovim istupom, lider SBB-a je, faktički, podržao sve stavove HDZ-a BiH u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH. No, nije samo Izborni zakon strateško pitanje oko kojeg su Radončić i Konaković bili uz HDZ BiH i Dragana Čovića.
