Zbog rigidne nacionalističke aparthejd politike HDZ-a općina Kiseljak postala je neuralgična tačka pogoršanja nacionalnih odnosa u Srednjobosanskom kantonu.
Ova politika koja se deklarativno zalaže za evropski put i relaksaciju odnosa između Bošnjaka i Hrvata u praksi radi sve drugačije. Gdje god ima priliku da dominira, da diskriminiše, da stvara životne uslove Bošnjacima nepodnošljivim, to i čini.
Ukratko, HDZ je zadržao isti onaj odnos prema Bošnjacima koji je imala i zločinačka paradržava Herceg Bosna, samo su se metode promijenile. Sada to ne rade oružjem već sistemskim pritiskom na egzistenciju Bošnjaka.
Posljednji incident dogodio se na sjednici Općinskog vijeća Kiseljaka kada je načelnik Mladen Mišurić-Ramljak, prema svjedočenju predsjedavajućeg općinskog vijeća Elvedina Mušanovića, galamio, prekidao vijećnike i uzimao riječ mimo reda.
„Mene je nazvao ‘blesanom’, pitao ‘jesam li blesav’, … Vijećniku Nijazu rekao je da i s njim neće razgovarati, obrazlažući to tvrdnjom da svojim objavama na društvenim mrežama poziva na prelazak na islam.
Takvo obrazloženje odbijanja komunikacije smatram porukom vjerske isključivosti. U kontekstu odnosa prema bošnjačkom učešću u institucijama, takve poruke smatram šovinističkim i neprihvatljivim.
Kao predsjedavajući upozorio sam načelnika da ne može prekidati druge, samovoljno uzimati riječ i koristiti rječnik neprimjeren vijećnici. Odgovorio je da sam ja samo formalnopravno predsjedavajući, dok je sebe postavljao iznad pravila rada“, objavio je Mušanović.
INSTITUCIONALNA MARGINALIZACIJA BOŠNJAKA
Posljedica ovakve dugoročne politike je potpuna institucionalna marginalizacija Bošnjaka u Kiseljaku. Njihovo prisustvo u institucija mjeri se u promilima.
Prema posljednjem popisu iz 2013. godine Bošnjaci u Kiseljaku čine 37,82 posto stanovništva. Taj broj je u međuvremenu i porastao što nam signaliziraju podaci da je broj učenika koji se školuju po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku veći za 100, kao i demografski podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Pa ipak, i pored značajnog udjela u stanovništvu, među 11 navedenih nosilaca funkcija i rukovodioca općinskih službi samo je jedan Bošnjak.
STRATEŠKA POLITIKA APARTHEJDA
Ali, iako značajan, to je samo dio mozaika apartheida kojeg HDZ provodi nad Bošnjacima Kiseljaka. Godinama unazad u Kiseljaku se događaju incidenti vrlo slični ili isti kao i u drugim općinama u kojima politički dominira HDZ što znači da se radi o utvrđenoj recepturi odnosno strateškoj politici aparthejda.
Iako nije bilo ugrožavanja sigurnosti, svakako najznačajniji incident u proteklim godinama u Kiseljaku je intoniranje himne susjedne Hrvatske na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u julu prošle godine.
Sjednici je prisustvovala cijela svita HDZ-ovih zvaničnika od federalnog do općinskog nivoa što nam govori da se radi ili o namjernoj provokaciji ili zapravo o političkoj poruci da je to isključivo hrvatski nacionalni prostor.
Već naredni mjesec, u vrijeme najveće nacionalne radosti zbog nastupa naše reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Sjedinjenim Državama, ponovo je u fokus došla institucionalna HDZ-ova represija nad Bošnjacima.
Skandal majstor Mladen Mišurić-Ramljak, načelnik ove općine, je zabranio javno praćenje utakmica Reprezentacije BiH. Isto je tada postupila i HDZ-ova vlast u Vitezu.
Ne treba zaboraviti ni incident u selu Borina kada su turisti iz Velike Britanije bili napadnuti na vjerskoj i rasnoj osnovi, kao i incident iz oktobra ove godine kada je oskrnavljena zastava Republike BiH.
REPRESIJA NA KOJU SE MORA ODGOVORITI
Trenutno su u toku pregovori o formiranju nove Vlade Srednjobosanskog kantona. Izborni pobjednik je SDA sa 11 mandata, dok će HDZ imati 8.
Zbog brojnih ucjena koje HDZ postavlja izbornim pobjednicima iz reda probosanskih stranaka na federalnom nivou, ne bi trebalo žuriti sa formiranjem nove vlade SBK, posebno zbog mogućnosti da se vlast formira i bez HDZ-a budući da probosanske stranke imaju osvojenih 20 od ukupno 30 mandata u Skupštini SBK.
Također, u pregovorima o formiranju nove vlasti bi bilo neophodno otvoriti pitanje sistemske segregacije Bošnjaka od strane HDZ-a na lokalnom nivou – posebno u Kiseljaku ali i drugim općinama u SBK.
PREDMETI PROTIV RAMLJAKA U POSKOKU
Sistemska segregacija Bošnjaka nije jedini problem zbog kojeg bi se trebao preispitati radi i ponašanje načelnika Kiseljaka. Mladen Mišurić-Ramljak je već 20 godina na čelu ove općine. Prvi mandat je osvojio davne 2004. godine. U tih 20 godina nakupilo se mnogo (ne)djela zbog kojih su i u POSKOK stigla dva predmeta koja se odnose na njegove eventualne nezakonitosti u vezi s provođenjem javnih nabavki.
Prema informacijama magazina Žurnal, prijave se odnose na malverzacije u tenderskim procedurama, zloupotrebu resursa preduzeća Ceste Mostar, banju Kiseljak, ugrađivanje riječnog materijala iz kamenoloma suprotno tenderskoj dokumentaciji, pogodovanju u procedurama dodjele javnih poslova i drugim nezakonitim aktivnostima.
Dugo godina je, prema pisanju Žurnala, načelnik Kiseljaka Mladen Mišurić-Ramljak bio u povlaštenom položaju kod Tužilaštva SBK koje je sve prijave protiv njega odbijalo. Sada je na POSKOK-u obaveza da dokaže da ne služi samo za procesuiranje kadrova bošnjačkih partija.
