Vlada Federacije BiH 20. oktobra izmijenila je kriterije za izbor člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH iz reda stručnjaka, nakon čega je u Službenim novinama objavljen konkurs za tu poziciju. Novi kriteriji, za razliku od ranijih koje je Vlada FBiH utvrdila 2021. godine, otvaraju mogućnost da se na ovu poziciju prijavi i kandidat čija osnovna diploma nije iz oblasti ekonomije, ali ima viši akademski stepen iz te oblasti.
Uslovi konkursa su posebno prilagođeni Goranu Miraščiću, dugogodišnjem savjetniku za ekonomsku politiku u Vladi Federacije, koji bi trebao biti primljen na ovu poziciju, potvrđeno je za Istragu iz više izvora. Miraščić bi na toj poziciji trebao zamijeniti Zijada Krnjića koji je mjesecima tražio da se izmire međuentitetska dugovanja nastala raspodjelom prihoda od indirektnih poreza, naglašavajući da RS po tom osnovu Federaciji duguje više od 200 miliona maraka. Sada će, međutim, po svoj prilici umjesto “neposlušnog” Krnjića kojeg je Nermin Nikšić nazivao “takozvanim ekspertom”, funkciju u Upravnom odboru UIO dobiti Nikšićev savjetnik koji ima doktorat iz ekonomije, ali njegova osnovna diploma nije iz te oblasti.
Odlukom objavljenom u „Službenim novinama FBiH“, broj 32/21, kao poseban uslov za imenovanje člana Upravnog odbora UIO bilo je propisano „VSS ekonomske struke – VII stepen stručne spreme“, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja vrednovano sa 240 ECTS bodova. Uz to su se tražili najmanje osam godina iskustva u struci, iskustvo u oblasti javnih finansija te visoki moralni integritet i profesionalni ugled.

Prema novim kriterijima i konkursu objavljenom u „Službenim novinama FBiH“ broj 88/26, obrazovni uslov formuliran je drugačije. Pored prvog ciklusa visokog obrazovanja od najmanje 240 ECTS bodova, kao mogućnost se navodi i drugi, odnosno treći ciklus studija iz ekonomske struke.

Takva formulacija omogućava da kandidat čiji osnovni studij nije iz ekonomije obrazovni uslov ispuni višim akademskim stepenom iz te oblasti. Novim konkursom propisano je i najmanje osam godina radnog iskustva nakon sticanja odgovarajućeg visokog obrazovanja, od čega najmanje pet godina u oblastima javnih finansija, poreskog sistema, indirektnog oporezivanja, carina, budžeta, finansijskog upravljanja, fiskalne politike, računovodstva, revizije ili srodnih poslova javnih prihoda.
Promijenjen je i sistem bodovanja. Prema novim pravilima, kandidati mogu ostvariti ukupno 110 bodova: 90 na osnovu stručnih i drugih kriterija, a 20 na intervjuu. Posebno se boduju relevantno radno iskustvo, rukovodeće i savjetodavno iskustvo, profesionalni doprinos, poznavanje evropskih integracija, engleski jezik, institucionalno i fiskalno znanje te upravljačke i komunikacijske sposobnosti.
Kako stoji u njegovoj službenoj biografiji, Goran Miraščić je 2000. godine diplomirao poslovnu administraciju i sportski menadžment na privatnom američkom univerzitetu Lindenwood, gdje je tri godine kasnije stekao i zvanje magistra poslovne administracije (MBA) s usmjerenjem na međunarodno poslovanje. Doktorat iz ekonomije stekao je 2010. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Miraščić je godinama prisutan u institucijama Federacije BiH, uglavnom na savjetničkim funkcijama. Od 2008. do 2011. bio je savjetnik u Uredu potpredsjednika Federacije BiH, a od 2011. do 2015. godine savjetnik za ekonomsku politiku u kabinetima premijera i dopremijera FBiH. Od aprila 2015. do juna 2017. obavljao je funkciju savjetnika za javne finansije, saradnju s međunarodnim finansijskim institucijama i proces evropskih integracija u Kabinetu premijera Federacije, nakon čega je godinu dana radio kao službenik za operacije u Uredu Svjetske banke u Sarajevu. Od aprila 2023. angažiran je kao konsultant i viši savjetnik za ekonomsku politiku u Uredu premijera FBiH.