Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je na, kako je naveo, sistematske i koordinirane napade vlasti iz entiteta RS na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine, koji predstavljaju direktnu prijetnju miru i stabilnosti zagarantovanu Dejtonskim mirovnim sporazumom.
U svom izvještaju, kojeg je na uvid imao Politicki.ba, Schmidt je naglasio da su ovi napadi eskalirali nakon što je Sud BiH 26. februara ove godine nepravosnažno osudio predsjednika RS-a Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Reakcija vlasti iz RS-a, prema Schmidtovim riječima, uključivala je donošenje niza zakona koji direktno podrivaju državni suverenitet i autoritet pravosuđa.
Prijetnja Dejtonskom sporazumu
“RS se ponaša kao da je suverena država i pokušava da izgradi paralelne institucije koje suprotstavljaju državi Bosni i Hercegovini”, stoji u izvještaju. Kao posebno zabrinjavajuće, Schmidt izdvaja nacrt novog ustava RS-a kojim bi ovaj entitet bio definisan kao “suverena država” sa sopstvenom vojskom, pravosudnim sistemom i kontrolom nad državnom imovinom.
Nacrt ustava predviđa i mogućnost da institucije RS-a odbiju provođenje zakona donesenih na nivou države ako procijene da “nisu u skladu s ustavom BiH”, čime se efektivno suspenduje nadležnost Parlamentarne skupštine BiH na teritoriji RS-a.
Paralelni pravosudni sistem i kriminalizacija lojalnosti državi
Schmidt je u izvještaju dokumentovao i usvajanje zakona kojima se osporava djelovanje Suda BiH, Tužilaštva BiH, SIPA-e i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća na teritoriji RS-a. Uz to, entitetska vlast je donijela izmjene krivičnog zakona RS-a kojima se uvodi novo krivično djelo – nepoštovanje odluka entitetskih institucija, a za šta bi mogli odgovarati i državni zvaničnici porijeklom iz RS-a.
“Ovo je napad na autonomiju državnih zvaničnika i pokušaj da ih se prisili da djeluju po instrukcijama iz Banje Luke, što je direktno protivno ustavu BiH”, navodi visoki predstavnik.
Obustava budžetskog finansiranja SNSD-u i Us-u
Zbog otvorenog opstruiranja institucija i najava otcjepljenja, Schmidt je 24. aprila donio odluku kojom se obustavlja svako budžetsko finansiranje političkih stranaka SNSD i Us. Kao odgovor, entitetska vlast je 21. maja usvojila novi zakon o finansiranju političkih stranaka koji pokušava da zaobiđe Schmidtovu odluku omogućavajući indirektne transfere sredstava.
“Ovo predstavlja pokušaj da se kroz pravne rupe i manevre poništi odluka visokog predstavnika, što je još jedan dokaz nepriznavanja međunarodnog autoriteta”, navodi Schmidt.
Izbjegavanje hapšenja i sigurnosne prijetnje
Visoki predstavnik je posebno naglasio da je saradnja između entitetske i državne policije praktično prekinuta. Nakon što su izdati nalozi za hapšenje Milorada Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića, pokušaji SIPA-e da sprovede naloge bili su blokirani intervencijom entitetske policije.
“SIPA-ini pripadnici bili su fizički spriječeni u izvršavanju zakonskih naloga, a policajci koji štite osumnjičene mogli bi se suočiti s krivičnim prijavama”, upozorava Schmidt i dodaje da su osumnjičeni koristili helikoptere i lažne konvoje kako bi izbjegli hapšenje, dok izbjegavaju ulazak na teritoriju Federacije BiH.
Pripreme za moguće otcjepljenje
U svom dokumentu Schmidt konstatuje da je riječ o “dugoročnoj i sveobuhvatnoj strategiji vlasti u RS-u”, predvođenoj SNSD-om, čiji je cilj stvaranje političkih i pravnih osnova za moguće otcjepljenje entiteta od BiH.
“Ovi procesi predstavljaju najopasniji napad na ustavni poredak BiH još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma”, upozorava visoki predstavnik, dodajući da su međunarodna zajednica i domaće institucije suočene s jasnim izazovom opstanka ustavno-pravnog poretka i mira u BiH.
Visoki predstavnik nadalje zadokumentovao je cijeli niz zakonskih i političkih poteza vlasti entiteta RS za koje navodi da imaju za cilj uspostavljanje paralelnog pravnog sistema, potkopavanje državnih institucija i stvaranje temelja za secesiju RS-a iz Bosne i Hercegovine.
Izvještaj se posebno fokusira na opasnost urušavanja ustavnog poretka i Dejtonskog mirovnog sporazuma, upozoravajući da je riječ o najtežoj institucionalnoj krizi od potpisivanja Dejtona 1995. godine.
Zakon protiv nevladinih organizacija: Gušenje civilnog društva
Poseban dio izvještaja posvećen je Zakonu o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kojim se predviđa stroga kontrola nad udruženjima i fondacijama koje primaju bilo kakva sredstva iz inostranstva. Prema ovom zakonu, nevladine organizacije su obavezne registrovati se u posebni registar, nositi oznaku “NPO” na svim materijalima i dostavljati dodatne izvještaje, a istovremeno im se zabranjuju “političke aktivnosti” – termin koji je toliko široko definisan da se njime, kako Schmidt navodi, rad velikog broja organizacija praktično kriminalizuje.
“Ovaj zakon nameće nerazumne prepreke pravu na slobodu udruživanja i značajno sužava prostor za djelovanje civilnog društva”, navodi visoki predstavnik.
U međuvremenu, Ustavni sud BiH je 29. maja 2025. ovaj zakon proglasio neustavnim, ukinuvši ga u cijelosti, uz obrazloženje da je u suprotnosti s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Ustavni sud ruši temeljne zakone RS-a
Pored Zakona o NPO-ima, Ustavni sud BiH je u istom plenarnom zasjedanju ukinuo i niz drugih zakona i odluka donesenih u Narodnoj skupštini RS-a, uključujući:
– Zakon o neprimjeni odluka institucija BiH i zabrani njihovog djelovanja,
– Izmjene Krivičnog zakona RS-a,
– Zakone i odluke o tzv. Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS-a,kao i zaključke NSRS-a sa posebne sjednice održane 26. februara.
Sud je sve ove akte proglasio neustavnim i ukinuo ih ab initio – od samog početka – čime su izgubili pravno dejstvo danom objave u Službenom glasniku RS-a.
Secesija se priprema od 2023. godine
U završnom dijelu izvještaja, Schmidt upozorava da trenutna eskalacija nije iznenadna reakcija na presudu Suda BiH protiv Milorada Dodika, već kulminacija dugoročnog plana vlasti RS-a. On podsjeća da su lideri vladajuće koalicije u ovom entitetu još u aprilu 2023. godine potpisali zajedničku izjavu kojom su se obavezali na provođenje niza koraka usmjerenih ka pripremi za secesiju.
“Od juna 2023. dominiraju tri međusobno povezana procesa:
– Namjerno podrivanje institucija BiH,
– Uspostavljanje paralelnih entitetskih institucija i zakona,
– Neprekidno promovisanje secesionističke agende od strane ključnih političkih lidera RS-a“, ističe Schmidt.
Napadi na pravosuđe i sigurnosne službe.
Izvještaj detaljno dokumentuje i napade na ključne institucije koje čuvaju ustavni poredak BiH – Ustavni sud, Sud i Tužilaštvo BiH, SIPA-u – s ciljem da se obeshrabri njihovo djelovanje i onemogući provođenje zakona.
“Postoji realna prijetnja da dođe do konfrontacije između entitetskih i državnih policijskih struktura”, upozorava visoki predstavnik.
Dejton pod najtežim udarom od 1995.
“RS je preduzela radnje koje ugrožavaju sve što je postignuto od 1995. godine. Postupci NSRS-a predstavljaju najozbiljniji izazov temeljnim aspektima Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u zaključku izvještaja.
Schmidt poziva međunarodnu zajednicu da reaguje kako bi spriječila dalju destabilizaciju države i sačuvala mir koji Dejton garantuje već 30 godina.
