Mandat tri člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH istekao je početkom februara. Predsjedništvo BiH je 2021. godine imenovalo tri člana i to Faruka Kapidžića, Zorana Mikulića i Anđelinu Ošap Gaćanović.
Iako je još prije šest mjeseci trebalo pokrenuti proces nominacije novih članova, to se nije dogodilo. Predsjedništvo BiH trebalo bi u roku od 30 dana od dana prestanka mandata imenovati nove članove.
No, s obzirom na odluku Predsjedništva BiH o vraćanju stranih članova u Komisiju, pitanje je kako će se implementirati i ta odluka ali i izvršiti izbor novih članova.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović preglasali su u ovoj odluci Željku Cvijanović na sjednici 12. januara. Prijedlog o vraćanju stranih članova dao je Bećirović, ali o implementaciji te odluke nije razmišljao.
Iako je Komšić uputio zvaničan dopis visokom predstavniku Christianu Schmidtu 27. januara s pitanjem da li imenovanje međunarodnih predstavnika u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika predstavlja sui generis i isključivo uspostavljen postupak u skladu s Aneksom 8, u okviru kojeg se ne može proglasiti povreda vitalnog entitetskog interesa, kako je utvrđeno članom V/2 (d) Ustava Bosne i Hercegovine, kako bi izbjegao eventualni veto Željke Cvijanović, odgovor je dobio tek 20. februara. Komšić je prije toga potpisao odluku koja je objavljena u Službenom glasniku BiH čime je stupila na snagu.
Pitanje je šta je Schmidt toliko čekao sa odgovorom. A u odgovoru navodi da njegovo tumačenje sada nije potrebno.
“Bez prejudiciranja i upuštanja u meritum novousvojene Odluke, prema mom shvatanju, na temelju navedene Odluke može se izvršiti imenovanje punog sastava Komisije u skladu s procedurom propisanom u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH, koja se primjenjuje u ovom slučaju.
U tom smislu, smatram da moje tumačenje više nije potrebno, te pozdravljam napore koje je Predsjedništvo poduzelo u cilju omogućavanja deblokade procesa odlučivanja ove Komisije”, navodi se u Schmidtovom odgovoru.
Međutim, Schmidt nije odgovorio na ključno pitanje da li se može proglasiti vitalni entitetski interes.
Drugo pitanje je da li strani članovi koje treba imenovati Predsjedništvo BiH na prijedlog UNESCO-a su vanjska politika.
Iz UNESCO-a su za Odgovor.ba potvrdili da nisu primili službeni zahtjev Predsjedništva BiH. A UNESCO je do 2001. godine imenovao dva člana, te nakon te godine više nisu imali nikakvu ulogu u imenovanju jer je Predsjedništvo BiH te godine usvojilo odluku kojom vrši svih pet članova Komisije: tri domaća i dva strana.
No, novom odlukom Predsjedništva BiH očekuje se da UNESCO predloži dva člana. Ali implementacija bi mogla zapeti u procedurama. Evo kako Poslovnik o radu Predsjedništva BiH tretira pitanje imenovanje članova Komisije.
A stav 4. Člana 38 predviđa:
4. U postupku imenovanja, svaki član Predsjedništva može predložiti jedno ime. Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara. Ako se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu imenovati predsjedavajućeg.
Generalni sekretar šalje ime predsjedavajućeg Vijeća ministara Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na odobravanje. Tri člana Predsjedništva prisustvuju sjednici Predstavničkog doma na kojoj se razmatra imenovanje.
Ako Dom ne prihvati ime, odnosno ne potvrdi odluku Predsjedništva o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara, Predsjedništvo u roku od osam (8) dana imenuje drugog predsjedavajućeg Vijeća ministara.
NAP (Patria)
