Visoki predstavnik Christian Schmidt pozdravlja intenzivnije napore domaćih političkih aktera, uključujući i Parlament BiH, da zajedničkim naporima, nakon njegovog poziva u decembru, usvoje neophodne izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurao integritet izbora. Dužnost je odgovornih političara u BiH da, nakon skoro 15 godina debate, ostvare konkretan rezultat. Nema sumnje da to očekuju i građani i evropski partneri. Pravo građana da budu sigurni da se njihov glas računa mora se striktno poštovati. Ovo bi trebalo da bude na snazi za općinske izbore u oktobru ove godine, saopćeno je iz Ureda visokog predstavnika.
Visoki predstavnik Schmidt potvrđuje da njegova očekivanja ostaju nepromijenjena. Bez obzira na ishod parlamentarne procedure, imperativ je da svako usvojeno rješenje sadrži preporuke međunarodnih tijela, uključujući GRECO, OSCE, ODIHR i Venecijansku komisiju. Ove preporuke služe kao ključne smjernice za standarde koji osiguravaju transparentan, pošten i vjerodostojan izborni proces.
Ističući hitnost i važnost ovih reformi, visoki predstavnik Schmidt naglašava da je primarni cilj vratiti povjerenje birača u izborni proces. Usvojene reforme ne bi trebale biti usmjerene ka širenju uticaja političkih stranaka, već bi, prije svega, trebale osnažiti birače i dati im mogućnost da biraju kandidate unutar izbornog procesa u koji imaju povjerenje. Suverenost u demokratskim zemljama pripada biračima, a ne političkim strankama.
Fokus mora biti na stvaranju izbornog okvira koji podstiče povjerenje i osigurava da volja naroda bude iskazana onakva kakva jeste. Integritet i napristrasnost Centralne izborne komisije i njenih članova, kao i mogućnost da ispunjavaju svoje zakonske obaveze, treba da budu zagarantirani.
Visoki predstavnik Schmidt će nastaviti konsultacije o ovoj temi.
S tim u vezi, visoki predstavnik naglašava da pažljivo prati rad svih uključenih političkih stranaka. Ova aktivnost je sastavni dio napora kako bi se osiguralo da akcije koje se provode budu usklađene sa principima navedenim u Aneksu 3 Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP), posebno sa principima transparentnosti, odgovornosti i najboljeg interesa građana Bosne i Hercegovine. Povećanje izbornog praga ne bi trebalo da utiče na mogućnost predstavljanja malobrojnijih konstitutivnih naroda.
Politički akteri treba da izbjegavaju povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta sa implementacijom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konsultacije i podršku. Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ova ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o evropskim integracijama, onda bi se Izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i prijenos rezultata, ili kvalifikacije i integritet članova biračkih odbora i pravila koja garantiraju pravično natjecanje na izborima.
