Presuda Kovačević, “ako bude potvrđena”, “izazvat će nove podjele”, BiH treba hitno “imenovati sudiju u Strazburu” koji bi naslijedio sudiju Farisa Vehabovića “kojem je istekao mandat”, Borjana Krišto je “pokazala predanost, odlučnost i učinkovitost u napredovanju prema EU integracijama”, Trojka je “predana reformama”, Željko Komšić je govorio samo u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva BiH kada je u septembru u UN-u kritikovao Andreja Plenkovića …
Ovo je, uz kritike na račun Milorada Dodika, suština redovnog izvještaja kojeg je visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Istraga.ba je u posjedu cjelokupnog Schmidtovog izvještaja i možete ga pročitati ovdje, a u nastavku teksta ćemo obraditi ključne tačke dokumenta.
Presuda u slučaju Slaven Kovačević
Izvještavajući Vijeće sigurnosti UN-a o presuti Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Slaven Kovačević, Christian Schmidt ostavlja prostor da ova presuda bude poništena u postupju preispitivanja, te konstatuje – “Ako bude potvrđena, presuda bi mogla dodatno podijeliti političke stranke u BiH po pitanjima reforme Ustava, čineći provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda još većim izazovom, budući da one zahtijevaju ustavne amandmane”.
Schmidt problematizira i samu objavu presude na našem portalu.
“Ova nova presuda izazvala je oštre reakcije u cijeloj zemlji, neki je vide kao poželjan kraj “etnokracije” koja prevladava u BiH, a drugi je smatraju ozbiljnim napadom na ustavni poredak uspostavljen Općim okvirnim mirovnim sporazumom. Osjetljivost problematike dodatno je pojačana činjenicom da se po prvi put u povijesti Suda o presudi i njenim pojedinim elementima javno govorilo na jednom sarajevskom portalu, čime je jasno stavljeno do znanja da je sadržaj presude procurio prije službene objave. BiH je od tada zatražila da se presuda uputi Velikom vijeću na ponovno ispitivanje prema članku 43. Konvencije”, naveo je Schmidt, čime se, faktički, pridružio stavovima kadrova HDZ-a.
O sudiji Farisu Vehaboviću i ESLJP
Iako je mandat bh. sudije u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu Farisu Vehaboviću istekao prije dvije godine, Christian Schmidt to problematizira tek sada kada bi ESLJP trebao razmatrati aplikaciju kojom se osporavaju njegovi amandmani na Ustav Federacije BiH.
“Nedostatak suglasnosti u vanjskoj politici također može utjecati na mogućnost imenovanja predstavnika BiH u međunarodna tijela. Primjerice, dok je sudiji iz BiH Evropskog suda za ljudska prava istekao mandat u oktobru 2021., BiH nije ispunila obavezu da proslijedi listu kandidata Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe za izbor novog sudije iz BiH”, napisao je Christian Schmidt.
“Neusaglašena” obraćanja Cvijanovićeve i Komšića
Christianu Schmidtu je sporno i obraćanja Željke Cvijanović u Vijeću sigurnosti UN-a u maju ove godine, kao i govor Željka Komšića na Generalnoj skupštini UN-a u septembru ove godine. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović je, podsjećamo, osporavala mandat visokog predstavnika, dok je predsjedavajuči Predsjedništva BiH Željko Komšić, osim o Schmidtovim potezima, kritizirao i odnos Hrvatske prema BiH.
“Strukturalne slabosti u donošenju odluka imaju tendenciju da ometaju ili zamagljuju obavezujuće pozicioniranje BiH u međunarodnim tijelima. Vanjska politika je nadležnost Predsjedništva BiH, ali postizanje konsenzusa ili većine u domeni vanjskih poslova unutar ovog tročlanog tijela ponekad je nemoguće. Stoga izjave BiH u međunarodnim organizacijama ponekad odražavaju samo stav jednog od tri člana Predsjedništva, kao što se to dogodilo primjerice s obraćanjem Vijeću sigurnosti UN-a gospođe Željke Cvijanović, tadašnje predsjedavajuće Predsjedništva, 10. svibnja. 2023. ili uz obraćanje predjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića Općoj skupštini UN-a 20. rujna“, naveo jeSchmidt.
Pohvale Borjani Krišto
“Predsjedavajuča Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je u svom radu pokazala predanost, odlučnost i učinkovitost u napredovanju prema EU integracijama i ispunjavanju neriješenih zahtjeva iz Mišljenja Europske komisije. Dosljedno je ponavljala da članstvo BiH u EU predstavlja strateški cilj zemlje koji uživa konsenzus svih političkih aktera i svih nivoa vlasti. Predsjedateljica Krišto je 17. maja supredsjedala forumom na visokoj razini o evropskim integracijama BiH zajedno s evropskim povjerenikom za susjedstvo i proširenje Olivérom Várhelyijem. Tribini su nazočili predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti svih razina”, naveo je Schmidt.
Osim Borjane Krišto, Schmidt je pohvalio i “Trojku” (SDP, NiP, Naša stranka)
“Obećanje veće funkcionalnosti sada je također dovedeno u pitanje zbog blokade zakonodavne aktivnosti na državnom nivou od strane vladajuće stranke iz Republike Srpske. Umjesto jasnog opredjeljenja za reforme, posebno u kontekstu EU integracija, predsjednik RS Milorad Dodik pregovore često ograničava na taktičke ustupke. Partneri iz Trojke unutar vladajuće koalicije, svojim vrlo predanim pristupom integraciji u EU, pokušavaju upravljati ovom delikatnom situacijom”, naveo je Schmidt.
Visoki predstavnik je pohvalio i svoje mjere prilikom formiranja Vlade FBiH, odnosno prilikom jednodnevne suspenzije Ustava FBiH kada je obezvdijedio glas potpredsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda.
Jednodnevna suspenzija ustava – opravdana
“Budući da važeći Ustav FBiH nije nudio rješenje ako se predsjednik i dopredsjednici ne slože, donio sam Odluku kojom je novoizabranom Parlamentu FBiH omogućeno da 28. aprila izglasa buduću Vladu na temelju prijedloga predsjednik i jedan od dopredsjednika FBiH. Situacija je jasno pokazala nespremnost ili nesposobnost relevantnih političkih aktera za kompromisom i prihvaćanjem odgovornosti prema građanima. Sastavni dio ove Odluke bio je i Amandman na Ustav FBiH koji će stupiti na snagu u svibnju 2024. godine ukoliko sam Parlament FBiH ne donese amandmane na Ustav FBiH kako bi prije toga riješio ovaj problem. Amandman koji će omogućiti FBiH da prevlada slične blokade formiranja vlasti daje rokove za imenovanje Vlade i uvodi nove modalitete deblokade u slučaju da to ne uspije, uključujući raspuštanje Parlamenta Federacije i kantonalnih skupština uz naknadne prijevremene izbore. Period od 12 mjeseci od Odluke do stupanja na snagu amandmana je dovoljan da se Parlament FBiH usuglasi o ustavnim promjenama po ovom pitanju”, naveo je Schmidt, pravdajući jednodnevnu suspenziju Ustava FBiH.
Visoki predstavnik je u svom izvještaju najviše pažnje posvetio vlastima u Republici Srpskoj koje ne priznaju njegov legitimitet i legalitet.
“Iz Republike Srpske posebno su na udaru Visoki predstavnik i Ustavni sud BiH. Cilj je potkopati njihovu sposobnost da čuvaju Daytonski mirovni sporazum i ustavno-pravni poredak BiH. Pored nepriznavanja autoriteta Suda i nepoštivanja njegovih konačnih i obvezujućih odluka, sposobnost Suda da ispravno radi je ugrožena zbog neuspjeha Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske. Skupština će imenovati zamjene za dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH. Ova upražnjena mjesta dovela su Sud u poziciju u kojoj Veliko vijeće ne može donositi odluke jer ima samo četiri člana. Sve radnje Vlade RS bile su popraćene retorikom koja izaziva podjele i huškačkom retorikom i demonstracijama na međuentitetskoj crti razgraničenja koje su organizirali politički pristaše predsjednika Republike Srpske. Ovakvim ponašanjem g. Dodik je umjetno i namjerno izazvao dvije političke krize u roku od šest mjeseci, prekinute ponudom za „deeskalacijom“ tenzija koje je stvorio sam g. Dodik. U svojim izjavama nastavio je osporavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH i prijetio mi ograničenjem pristupa teritoriju Republike Srpske. U više je navrata pozivao na osamostaljenje Republike Srpske, na referendum o njezinu statusu do kraja 2023. godine te na njezino ujedinjenje sa Srbijom. Međutim, Vlada Srbije je ponovila svoju opredijeljenost za teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine”, napisao je Schmidt.
