Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Zukan Helez neće obavijestiti Evropski sud za ljudska prava u Strazburu da je stav Borjane Krišto o statusu bh. agentica njen lični stav, a ne stav Vijeća ministara BiH.

Ovo je, u izjavi za Istraga.ba, potvrdio i sam ministar Helez, kazavši da se “dogovorio sa ministrom za ljudska prava Sevlidom Hurtićem o svemu”.

“Poslao je Hurtić, to je njegova nadležnost. Tako je dogovoreno da ne ispadamo neozbiljni”, rekao je Helez.

Sevlid Hurtić, međutim, kaže da ne postoji nikakav dogovor o slanju pisma u Strazburu i da očekuje da to učini Helez kao zamjenik predsjedavajuće Krišto koja je samoinicijativno poslala obavijest Ecvropskom sudu za ljudska prava u kojem je navela da Monika Mijić i Harisa Bavčić imaju legitimitet da zastupaju BiH u predmetu Kovačević.

Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava sredinom je oktobra zatražio od Vijeća ministara BiH izjašnjenje o tome da li su Monika Mijić i Harisa Bavčić imale aktivnu legitimaciju kada su, bez prethodnog stava Vijeća ministara, 19. septembra uputile Zahtjev za preispitivanje presude ESLJP u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH. Iako je bilo predloženo da se Vijeće ministara BiH izjasni o tom upitu ESLJP, predsjedavajuća Borjana Krišto je odlučila da će ona samoinicijativno uputiti odgovor. U tom odgovoru Krušto je, naravno, podržala stavove Monike Mijić i Harise Bavčić te, faktički, legalizovala žalbu. Bošnjački ministri u Vijeću ministara BiH sada, međutim, ne žele obavijestiti Sud da je to lični stav predsjedavjuće Krišto, a ne stav Vijeća ministara BiH.

Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno  zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.

Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Nezadovoljne ovim odlukama, bh. agentice Monija Mijić (HDZ) i Jelena Cvijetić (SNSD) uputile su zahtjev za preispitivanje. Agentica Harisa Bavčić nije potpisala ovu žalbu, iako je, kako saznajemo, podržala kolegice prilikom sačinjavanja zahtjeva za preispitivanje.

Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.

Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenst prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.

U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te dvoje potpredsjednika. Osim njih, tu je još u dvoje sudija koji se rotiraju, a koji se biraju među sudijama iz preostalih odjela. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.

Upravo od ovog zahtjeva za preispitivanje čelnici SNSD-a i HDZ-a namjeravaju, uz prećutnu saglasnost Naše stranke, NiP-a i SDP-a, poništiti odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je utvrdio da u BiH, osim etničke, postoji i teritorijalna diskriminacija. Provedbom ove presude BiH bi se dodatno približila EU.

Prema informacijama Istrage, zvaničnici Republike Hrvatske i OHR-a angažirali su se da Evropski sud preko Velikog vijeća ospori prvobitnu odluku.