Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković pozvao je lidere političkih partija da Vijeće ministara BiH formiraju bez SNSD-a. Teoretski, ta mogućnost postoji. Praktično – nema šanse. O izbacivanju Milorada Dodika iz vlasti ne odlučuje nijedna politička partija iz Sarajeva. Odluka je isključivo na Draganu Čoviću koji je proteklih desetak godina bio najodaniji partner lidera SNSD-a. Prije četiri godine, recimo, Milorad Dodik je mogao biti izbačen iz Vijeća ministara BiH. Mogli su istovremeno biti izbačeni i Dodik i Čović, ali su političke partije iz Sarajeva, okupljene oko SDP-a i NiP-a odlučile skrojiti Vijeće ministara BiH sa SNSD-om i HDZ-om. U nastavku ćemo uporediti situaciju 2022. godine i sada, 2026. godine.
Predsjedništvo BiH 2022. godine
Šta se desilo: U sazivu Predsjedništva BiH u mandatu 2022-2026. bili su Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović. Dakle, dvije partije sa sjedištem u Sarajevu (SDP i DF) su imale većinu u Predsjedništvu BiH. No, Denis Bećirović se 22.12.2022. godine odlučio za partnerski odnos sa Željkom Cvijanović (SNSD). Denis Bećirović i Željka Cvijanović su preglasali Željka Komšića i imenovali Borjanu Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH. Komšić nije imao pravo na zaštitu vitalnog entitetskog interesa, jer ovo pitanje ne podliježe konsenzusu.
Šta je bilo moguće: Denis Bećirović je mogao sa Željkom Komšićem preglasati Željku Cvijanović koja ne bi imala pravo veta. Tako bi SNSD i HDZ mogli biti izbačeni iz Vijeća ministara BiH.
Predsjedništvo BiH 2026. godine
Članovi Predsjedništva BiH naredne četiri godine bit će Željka Cvijanović, Darijana Filipović i Denis Bećirović. To znači da HDZ i SNSD imaju dvije članice Predsjedništva BiH. Da bi SNSD bio izbačen iz vlasti, Darijana Filipović (HDZ BiH) bi morala, zajedno sa Denisom Bećirovićem, preglasati Željku Cvijanović. No, pitanje je da li bi i to bilo dovoljno. Jer ako se dio opozicije iz Republike Srpske pridruži Dodiku, Vijeće ministara BiH ne bi moglo dobiti potvrdu u Predstavničkom Parlamentarne skupštine BiH jer ne bi postojala entitetska većina.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 2022. godine
Da bi Vijeće ministara BiH bilo imenovano, mora ga potvrditi većina zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U tu većinu mora biti uključeno najmanje pet državnih zastupnika iz Republike Srpske (entitetska većina). U mandatu 2022.-2026. SNSD je sa svojim koalicijskim partnerima imao osam zastupnika. Opozicione stranke (SDS, PDP i Za pravdu i red) zajedno sa Bošnjacima imale su šest zastupnika. To znači da je bez SNSD-a postojala entitetska većina. HDZ je imao četiri zastupnika. To znači da su SNSD i HDZ imali ukupno 12 od 42 državna zastupnika. Postojala je, dakle, i prosta i entitetska većina za imenovanje Vijeća ministara BiH bez glasova SNSD-a i HDZ-a.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 2026. godine
U mandatu 2026-2030. SNSD će sa partnerima imati devet mandata. Miloradu Dodiku treba samo jedna od pet opozicionih ruku da bi blokirao potpuno izbor Vijeća ministara BiH, bez obzira na (ne)moguće preglasavanje u Predsjedništvu BiH (Denis Bećirović i Darijana Filipović da preglasaju Željku Cvijanović). Dodik je već pozvao opoziciju za zajednički nastup na državnom nivou, što znači da bi, u slučaju da se priključi jedan opozicionar iz RS, Dodik potpuno zaključao formiranje Vijeća ministara BiH, bez obzira na to da li je HDZ s njim ili ne. A svima je jasno da jeste.
Milorad Dodik i SNSD su, dakle, nezaobilazan faktor u formiranju novog saziva Vijeća ministara BiH. Kao što je SNSD nezaobilazan faktor i u aktualnom sazivu Vijeća ministara BiH. To, opet, znači da će svi kadrovi SNSD-a i HDZ-a u sigurnosnim agencijama i Upravi za indirektno oporezivanje BiH ostati na svojim pozicijama.
