U Misiji OSCE-a u Ukrajini angažirano je 59 bh. državljana, saznaje Istraga.ba. No, u ovom trenutku je nepoznato koliko njih je trenutno u Ukrajini.
“Posljednja informacija iz OSCE-a u Beču je da OSCE želi sačuvati operabilnost SMM bez obzira na formalne notifikacije US i UK o povlačenju ljudstva. Inače, pored BiH to su dvije najzastupljenije zemlje u SMM. Zajedno sa SMM, OSCE Beč pravi contingency planove u slučaju različitih scenarija na terenu. U SMM ima 59 angažovanih osoba iz BiH, a još nemamo informacije koliko ih je u ovom trenutku u Ukrajini i u kojim regionima. Procjena sa terena je 40-45. O svemu smo obavijestili MIP BiH, i u stalnom smo kontaktu sa čelnim ljudima u OSCE i drugim delegacijama zemalja koje imaju značajan broj ljudi u SMM”, kazao je za Istragu Siniša Bencun, ambasador BiH u sjedištu OSCE-a u Beču.

Ambasador Bencun ističe da “naši ljudi nisu zvaničan kontigent kakav imaju neke druge države”, jer su se oni samostalno zaposlili u Misiji OSCE-a u Ukrajini,  bez posredovanja države BiH.

“Zbog toga BiH nema nikakve mehanizme u pogledu donošenja odluka o njihovom boravku u Ukrajini”, objasnio je Bencun.

Ekipa Istrage, Oslobođenja i O kanala uspjela je stupiti u kontakt sa nekoliko bh. državljana koji rade u Ukrajini. O detaljima nisu mogli govoriti. No, potvrdili su nam da je veći dio bh. državljana angažiran na istoku Ukrajine, odnosno u regijama Luhansk i Donjeck, gdje je i linija razgraničenja između teritorije koja je pod kontrolom Vlade u Kijevu i one koju kontroliraju separatisti povezani sa Rusijom.
Službenici OSCE-a u ovim regijama imaju ovlaštenje da prolaze između linija razgraničenja na obe strane. Svako kršenje primirja se evidentira i objavljuje u dnevnim izvještajima.
U izvještaju objavljenom u petak, navedeno je da je u regijama Luhansk i Donjeck registrirano oko 800 kršenja primirja. Zabilježeno je nekoliko eksplozija na linijama razgraničenja.
Tokom boravka u ovoj regiji, uspjeli smo proći kroz nekoliko punktova ukrajinske vojske koja kontroliše sve putnike. Također smo zabilježili i stalne pokrete ukrajinske vojske i oklopnih vozila.

Američki obavještajni izvori navode da bi Rusija mogla započeti napad do kraja naredne sedmice. Diplomate koje su na službi u Kijevu potvrdili su za Istragu da im je rečeno da bi napad mogao biti između 16. i 18. februara.

Upravo je 16. februar krajnji rok do kojeg bi državljani Velike Britanije zaposleni u Misiji OSCE-a u Ukrajini trebali napustiti državu. Naredba iz Londona je došla u subotu ujutro. Dan ranije, u petak, SAD su pozvale svoje državljane da napuste Ukrajinu. No, ono što je posebno interesantno je odluka Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije. Glasnogovornica tog Ministarstva, Marija Zaharova obavijestila je u subotu ruske medije da će da država iz Kijeva povući niže diplomatsko osoblje, uz obrazloženje da se Rusija boji podmetanja ili odmazde.

U subotu oko podne i Njemačka je pozvala svoje državljane da napuste Ukrajinu. Ranije su to učinili Izrael, Estonija i još pedesetak drugih država. Ekipa Istrage, Oslobođenja i O kanala u subotu popodne je sa istoka Ukrajine krenula prema Kijevu. U glavnom gradu Ukrajine hiljade građana izašlo na ulice, uzvikujući ime svoje države i noseći zastave.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, pak, kaže da širenje informacija o eventualnom ruskom napadu pogoduje neprijatelju, jer širi dodatnu paniku.

“Trebali bismo biti spremni svakog dana. Razumijemo rizike, razumijemo da oni postoje. Ako vi ili bili ko drugi imate dodatne informacije o invaziji Rusije koja počinje 16. februara, molim vas dajte nam te informacije”, kazao je Zelinski, obraćajući se američkim zvaničnicima.