Bosna I Hercegovina neće imati državni zakon o gasu. Pitanje gasa i električne energije bit će regulirano entitetskim zakonima. Ovo je suština Reformske agende koju je usvojilo Vijeće ministara BiH, i to glasovima ministara iz stranka Trojke (Elmedin Konaković, Zukan Helez i Edin Forto).
“Usvojiti i u potpunosti uskladiti zakonodavstvo u području prirodnog plina s Trećim energetskim paketom, putem dva entitetska zakona o plinu. Republika Srpska ima Zakon o plinu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 22/18 i 15/21) koji je usklađen s Trećim energetskim paketom. Federacija BiH ima Nacrt zakona o plinu (veljača 2025.). Na taj način, transpozicija i provedba Trećeg energetskog paketa (tj. dodjeljivanje regulatornih ovlasti nadležnom tijelu, provedba obveza razdvajanja operatora prijenosnog sustava, usvajanje odgovarajućih mrežnih tarifa, otvaranje tržišta itd.) bit će postignuta i u dijelu BiH (FBiH), gdje to do sada nije bilo moguće zbog korištenja plinskog zakonodavstva koje nije usklađeno s pravnom stečevinom EU. Također, definirat će se uvjeti za rješavanje alokacije kapaciteta, razvoja transportne mreže, uravnoteženja, tržišta plina, uspostavljanja mrežnih pravila, certificiranja i razdvajanja operatora transportnog sustava i drugih pitanja za sektor prirodnog plina, uključujući i u Federaciji BiH, gdje to do sada nije bilo moguće, zbog korištenja plinskog zakonodavstva koje nije usklađeno s pravnom stečevinom EU”, navedeno je u u Poglavlju 1.4.1.2.
Kako se može vidjeti, država BiH ne postoji u kontekstu zakona o gasu. Na ovaj način transpozicija i provedba Trećeg energetskog paketa bi bila na entitetskom nivou, čime bi trajno bila eliminirana obaveza usvajanja zakona na državnom nivou. Mrežne tarife, otvaranje tržišta, certificiranje kompanija, alokacija kapaciteta itd bile bi regulirane na entitetskom nivou sto niti jedna zemlja Zapadnog Balkana nema na taj način regulirano. Preciziranjem kroz Reformsku agendu da su dva entitetska zakona jednaka državnom samo može učiniti neko ko nema osnovna znanja iz ove oblasti i onaj ko ne smatra da je integracija rješenje svim problema u oblastima koje država mora propisati. Ovo praktično znači da će u oblasti gasa svaki entitet voditi posebnu politiku.
Da bi prikrili šta, uistinu, piše u Reformskoj agendi, ministri u Vijeću ministara su izmijenili tabelu 1.4.1. koja je prvobitno izgledala ovako:
U tački 1.4.1.2. se pominje plin.
“Zakonodavstvo u području plina je usvojeno i u potpunosti usklađeno s Trećim energetskim paketom”, navedeno je u tabeli gdje je dalje pisalo da je to posao Federacije, Republike Srpske i Brčko Distrikta.
Međutim, ovaj dio je izmijenjen, pa sada tabela 1.4.1. izgleda ovako.
Tačka 1.4.1.2. je spojena sa tačkom 1.4.1. No, rečenica je ista.
“Zakonodavstvo u području plina usvojeno je i u potpunosti usklađeno s Trećim energetskim paketom”, piše u novoj odredbi.
U ovom slučaju tabela u kojoj se pominju entitetska ministarstva i Brčko distrikt je izbrisan.
Međutim, u poglavlju 1.4.1.2. detaljno je objašnjeno šta će se raditi u oblasti energetike. tako u okviru te tabele piše da je nužno usvajanje zakonodavstva o plinu. Tabela se nalazi na početku ovog teksta.
Podsjećamo, Reformska agenda usvojena je u utorak, a ministri iz stranaka Trojke su to predstavili kao veliki uspjeh. Inače, Reformska agenda je dokument koji je bio uslov za pristupanje fondovima iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Taj dokument sadrži listu mjera koje će Bosna i Hercegovina provoditi u narednom periodu. Lista mjera se odnosi na reforme koje BiH mora provesti i koje znače približavanje pravnoj stečevini EU, a koje bi, u konačnici, otvorile pristup novcu izdvojenom za nasu zemlju od strane Evropske unije.
U oblasti energetike na državnom nivou član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uputio je u proceduru Zakon o transportu prirodnog gasa, regulatoru i unutrašnjem tržištu u Bosni i Hercegovini. Ovaj zakon je potpunosti usklađen sa III energetskim paketom i regulirao bi oblast transporta gasa i regulatornu nadležnost države u oblasti transporta. Sve ostale nadležnosti bi bile na entitetskom nivou. Logično bi bilo da je ova obaveza preuzeta u Reformsku agendu jer sve zemlje Zapadnog Balkana imaju Zakon o gasu na državnom nivou. Prijedlog zakona Denisa Bećirovića odražavao je ustavnu nadležnost da transport, bilo koji, bude reguliran na državnom nivou posebno iz razloga sto gasovodna cijev prolazi kroz oba entiteta.
Šta smo dobili u Reformskoj agendi?
Umjesto državnog zakona o gasu, ministri iz stranaka koje su podržale Denisa Bećirovića pristale su na stavove RS-a da pitanja gasa budu na nivou entiteta. To je suprotno i stavovima zapadnih partnera (prije svega SAD-a) koji su insistirali da gasnu politiku vodi država, a ne entiteti. Na taj način bi se smanjio utjecaj Ruske Federacije na pitanje snabdijevanja gasom.
