Nakon sinoć održanih parlamentarnih izbora u Sloveniji izgledno je da će budući sastav vlade ove zemlje zavisiti od lidera populističke stranke Resnica, Srbina Zorana Stevanovića za kojeg postoje indicije o bliskosti vlastima u Srbiji.
Slovenački Državni zbor ukupno ima 90 mjesta. Prema preliminarnim izbornim rezultatima Pokret Svoboda će imati 29 mjesta, Slovenska demokratska stranka (SDS) 28, Nova Slovenija – Kršćanski demokrati (NSi) 9, Socijaldemokrati (SD) 6, Demokrati 6, Resnica 5 i Levica 5, dok će manjinama pripasti dva mjesta.
Rezultati izbora su pokazali da ni jedan od lidera dva postojeća bloka, Robert Golob ispred stranke Svoboda kao predvodnik ljevice i Janes Janša, predsjednik najmoćnije desničarske stranke SDS-a, nemaju dovoljan broj mandata da bez Resnice formiraju Vladu.
Golob kao aktuelni premijer uživa podršku SD-a i Levice, koja u ovom trenutku, čak i sa strankama nacionalnih manjina, neće biti dostatna za novi mandat. Teško je očekivati da podršku dobije od NSi-a i Demokrata koje su ideološki bliže Janši, dok lider SDS-a uz podršku ove dvije stranke također ne može formirati vladu, što praktično u ruke Stevanovića stavlja ključ njenog budućeg sastava.
Formirana na valu antivakserskih protesta 2021. godine u Kranju, Resnica se profilisala kao stranka koja osporava postojeći sigurnosni i ekonomski okvir u kojem se nalazi Slovenija, NATO i Evropsku uniju, zalažući se za veći stepen suvereniteta i neutralnost, praktično relativizujući rusku agresiju na Ukrajinu.
U razgovoru sa portal “Srpski ugao” Stevanović je u novembru prošle godine kazao da Resnica protivi nezavisnosti Kosova, rekavši da ona nema pravno utemeljenje, dok je politiku Aleksandra Vučića okaraketrisao izbalansiranom.
“Uspostaviti kontakte i sa Briselom, i sa Moskvom, i sa Pekingom – to nije slabost, već pametna državna strategija. U vremenu kada male države nestaju u ssjenci velikih blokova, Srbija pokazuje da može sarađivati sa svima, a pripadati sebi. To je model koji bi i druge države, uključujući Sloveniju, mogle da slijede: više samostalnosti, manje slijepog praćenja ‘linije partije’ iz Brisela”, kazao je Stevanović.
Također, založio se i da srpska zajednica u Sloveniji dobije status nacionalne manjine, što su pojedini mediji u Sloveniji vidjeli kao izraz manjka odanosti državi.
Optužili su ga i za veze sa škaljarskim klanom čiji pripadnici su bili prisutni na Konvenciji Resnice, što je on negirao.
Kao uslov podrške budućoj vladi Stevanović traži resor unutrašnjih poslova, odnosno kontrolu sigurnosnog sistema.
Ukoliko su tačni navodi da je Resnica još jedna regionalna srpska stranka na koju utjecaj ima Beograd, Slovenija će pored Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova, postati još jedna od zemalja u kojoj Srbija, u manjoj ili većoj mjeri, oblikuje političku stvarnost.
Regionalni politički procesi pokazuju da je Srbija zasjenila svog jedinog, koliko toliko, ravnopravnog političkog takmaca u regionu, Republiku Hrvatsku, koja je pravljenjem pakta sa Beogradom u Bosni i Hercegovini, otvorila vrata srpskom utjecaju i ojačala ga u skoro svim zemljama koje graniče sa Hrvatskom, jer je legitimisala i ojačala etničke politike na Balkanu, igru u kojoj uvijek vodi onaj koji ima i najveću etničku zajednicu izvan vlastitog teritorija.
Čak i jedina država koja graniči sa Hrvatskom, a na koju Beograd nema direktan unutrašnji utjecaj, pokazuje puno veću bliskost sa Srbijom konfrontirajući se sve više sa Zagrebom.
Čini se da je srpski svet iluzija, smiješi nam se jugoslovenski.
