Vlada Federacije BiH ponovo je u parlamentarnu proceduru uputila većinu zakona koje je nedavno povukla. No, ključne zakone, Zakon o južnoj interkonekciji FBIH, Zakon o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH kao i Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH, Vlada Nermina Nikšića nije vratila u parlamentarnu proceduru.
Federalni ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva dostavilo je Parlamentu Federacije sedam materijala, od čega je u pitanju pet zakona. U pitanju su Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu, Prijedlog zakona o šumama, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o vodama, Nacrt Zakona o lovstvu i Nacrt zakona o o reprodukcionom materijalu šumskog i ukrasnog drveća i grmlja.
Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova ponovo dostavilo tri ranije povučena zakona – Nacrt zakona o javnom okupljanju, Nacrt zakona o izmjenama Zakona o matičnim knjigama i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o policijskim službenicima.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je dostavilo dva zakona – Prijedlog zakona o električnoj energiji Federacije BiH, Prijedlog zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji.
Dakle, Federalno ministarstvo energije sa SDP-ovim Vedranom Lakićem na čelu nije ponovo u parlamentarnu proceduru uputilo Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji čijom bi izgradnjom bila smanjena ovisnost o ruskom plinu.
Podsjećamo, federalni premijer Nermin Nikšić nakon prve sjednice novoimenovane Vlade uputio je dopis Parlamentu Federacije BiH kojim povlači sve zakone koji su trenutno u proceduri. Na spisku povučenih zakona je i bio onaj koji se odnosi na južnu interkonekciju.
Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji u decembru 2021. godine je usvojen na Predstavničkom domu, ali HDZ BiH je više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FBiH, tražeći da “BH gas” ne bude nositelj investicije projekta ovog gasovoda. Klub Hrvata je svojim amandmanom predložio projektom upravlja preduzeće “Južna plinska interkonekcija’ d.o.o. Mostar.
“Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi se osnovalo od strane županija kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno sa Federacijom BiH”, navedeno je u obrazloženju amandmana Kluba Hrvata iz juna prošle godine.
Nakon što je Vlada FBiH povukla ovaj zakon iz parlamentarne procedure, ponovo smo na početku priče. U Federaciji više ne postoji nikakav, pa barem i djelimično usvojeni akt koji regulira pitanje gasovoda kojim bi plin iz Azerbejdžana stizao do Sarajeva i Zenice. Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu. Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.
HDZ BiH insistira da njihovi kadrovi ili njihova preduzeća upravljaju ovim gasovodom. Prema informacijama Istrage, Vlada Federacije u ovom trenutku razmatra mogućnost da HDZ-u BiH prepusti poziciju direktora BH Gasa, uz uslov da se u Mostaru osnuje ispostava “BH Gasa” koja bi se direktno bavila upravljanjem gasovodom.
Osim zakona o južnoj interkonekciji Vlada FBiH je zaboravila u parlamentarnu proceduru vratiti i set anitikorupcijskih zakona. U pitanju su Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH kao i Prijedlog zakona o zaštiti prijavilaca korupcije u FBiH koji su u resoru Federalnog ministarstva pravde kojim sada upravlja HDZ BiH. Podsjećamo, Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) uputio je dopis Vladi Federacije BiH zbog nedopustive odluke da se iz procedure povuku dva važna antikorupcijska zakona.
“Ovakva odluka dodatno će usporiti provođenje antikorupcijskih reformi jer su neki od zakona već prošli određene procedure i usaglašavanja, a njihovo povlačenje suprotno je i deklarativnoj posvećenosti vlasti ispunjavanju 14 prioriteta koje je pred BiH vlasti postavila Evropska unija”, saopćili su iz TI BiH 19. maja ove godine nakon što je postalo jasno da je Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu povukla set antikorupcijskih zakona iz parlamentarne procedure.
