U junu 2022. godine Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je HDZ-ov prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona koje su se odnosile, između ostalog, na raspodjelu i principe izbora delegata u Dom naroda Federacije BiH i način izbora članova Predsjedništva BiH. Da bi stupio na snagu potrebo je da ga usvoji Predstavnički dom PS BiH, za što HDZ, Trojka i srpska opozicija imaju većinu.
Mnogi dijelovi predloženog zakona nisu uskladu sa Ustavom FBiH, naročito nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH u oktobru. 2022. godine.
Predsjedništvo BiH
Predloženi zakon predviđa da se članovi Predsjedništva BiH iz FBiH biraju tako što bi se formirale dvije liste. Pobjednik iz reda bošnjačkog naroda bi bio kandidat koji bi osvojio najviše glasova iz reda bošnjačkog naroda, dok bi pobjednik iz reda hrvatskog naroda bi onaj koji dobije najviše glasova, uz uslov da taj kandidat ima najviše glasova u tri od pet kantona (Posavski, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Kanton 10 i Srednjobosanski) u kojima Hrvati čine većinski ili značajan postotak stanovništva.
Ako ni jedan kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a koji je dobio najviše glasova u FBiH, ne osvoji većinu u tri od pet kantona, onda bi bilo potrebno da ima većinu glasova u dva od pet kantona. Ukoliko ni taj kriterij niko od kandidata ne bi zadovoljio onda bi uslov bio da ima najveći broj glasova u FBiH i većina glasova u jednom od pet nabrojanih kantona.
Dom naroda FBiH
Prijedlog zakona predviđa, u smislu načina popune Doma naroda FBiH, da se oduzme mogućnost da svaki kanton delegira po jednog Hrvata, Srbina i Bošnjaka, ako je takav izabran u skupštinu kantona, a što je protivnom Ustavu FBiH.
“Kantoni u kojima je zastupljenog nekog od konstitutivnih naroda manja od 5 posto u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji BiH zajednički biraju jednog izaslanika u Dom naroda Federacije BiH”, stoji u prijedlogu.
U skladu s tim samo kantoni koji imaju iznad 5 posto pripadnika određenog konstitutivnog naroda u odnosu na ukupan broj pripadnika tog konstitutivnog naroda davali bi delegata u Dom naroda FBiH.
Ovo je bio i prijedlog tog neumskih pregovora (tzv. 16+1), oko kojeg u konačnici nije postignuta saglanost.
Također, dodatni problem s ovim dijelom zakona je u tome što danas umjesto 17 delegata u svakom klubu konstitutivnih naroda imamo 23 delegata.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uoči usvajanja ovog prijedloga zakona u Domu naroda BiH, u kojem je tada bio delegat, oštro se usprotivio njegovom usvajanju.
“Kada je riječ o prijedlogu HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona, želim reći da to je jedan antievropski zakon, zakon koji je u potpunoj suprotnosti sa evrposkim principima i zakon koji bi u ovu zemlju uveo još veću diskriminaciju i ‘apartheid’i želim podvući da u cijelovitoj parlamentarnoj procedu takav prijedlog nikada ne može biti usvojen”, rekao je tada Bećirović.
Mogući plan HDZ
Predstavnicima HDZ-a predstavlja problem to što bi svaki drugi prijedlog izmjena Izbornog zakona, osim spomenutog, morao proći i Dom naroda BiH, gdje opozicione stranke u Klubu Bošnjaka imaju većinu i mogu srušiti kvorum.
Iz tog razloga HDZ bi mogao usloviti partnere da usvoje ovaj prijedlog Izbornog zakona, a koji bi onda vjerovatno bio osporen od opozicije pred Ustavnim sudom BiH. HDZ bi se uzdao u to da dio prijedloga zakona koji se odnosi na Predsjedništvo BiH Ustavni sud ne obori i u konačnici proglasi ustavnim. Sudbina drugih odredbi bila bi im manje značajna jer su Schmidtovim izmjenama djelimično zadovoljni.
Identičan prijedlog, u kontekstu predsjedništva BiH, HDZ je ranije nudio Trojki kao način da se izbjegne promjena Ustava Bosne i Hercegovine, jer većina nije imala dovoljan broj ruku u PS BiH. Međutim, uz oštro protivljenje američke ambasade do dogovora nije došlo.
Ipak, predsjednik HDZ Dragan Čović uoči sastanka sa srpskom opozicijom na Kupresu, gdje se razgovaralo o formiranju nove većine u Vijeću ministara, nije rekao da li se njegovo insistiranje na usvajanju Izbornog zakona, kao preduslovu za dogovor, odnosi na spomenuti prijedlog zakona koji je prošao Dom naroda BiH.
Iz poruka koje posljednjih dana šalju lideri srpske opozicije jasno je da je jedna od tema sastanka bio i izbor člana Predsjedništva iz reda Hrvata, a iz kojih se iščitava da bi oni podržali one principe koji odgovaraju HDZ-u, sve dok ne zadiru u interese Republike Srpske.
S druge strane, predstavnici Trojke nakon poruka Čovića da je Izborni zakon jedan od uslova nove većine nisu se javno oglašavali, pa je njihov stav po tom pitanju još uvijek nejasan. Ranije su u javnosti isticali da riješenje mora biti u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, a što se za spomenuti HDZ-ovo prijedlog ne može reći.
