U junu 2021. godine Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova (Federalna uprava policije) i predstavnici kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova potpisali su Memorandum za saradnju u okviru kontakt tačke sa Europolom.
– U skladu sa članom 6. stav (3) Instrukcije o postupanju u cilju provedbe Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Europola, broj: 01-50-203/21-3 od 06. januara 2021. godine („Službeni glasnik BiH“, broj: 8/21 – u daljem tekstu: Instrukcija), šest (6) niže navedenih kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova (uprava kantonalnih policija) ovlašćuje Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova (Federalnu upravu policije) za zastupanje i ostvarivanje komunikacije u okviru Kontakt tačke – navodi se u zaključenom Memorandumu.
Memorandum je u ime FMUP-a potpisao Ensad Korman sa predstavnicima uprava policije MUP-a Unsko-sanskog kantona, MUP-a Tuzlanskog kantona, MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, MUP-a Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, MUP-a Srednjobosanskog kantona te MUP-a Kantona Sarajevo.
Dakle, u Memorandumu koji je potpisan 2021. godine Federalni MUP, odnosno Federalnu upravu policije, predstavlja samo šest kantona. Izostavljeni su Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački, Posavski i Kanton 10 – svi kantoni koji su dio teritorije pod dominantnim uticajem HDZ-a. Na taj način je kroz zvaničan dokument uspostavljen model prema kojem Federalna uprava policije u komunikaciji sa Europolom zastupa samo dio Federacije BiH, dok četiri kantona ostaju izvan nadležnosti FMUP-a, odnosno FUP-a.
Činjenica da su iz sporazuma izostavljeni upravo kantoni u kojima dominiraju političke stranke sa hrvatskim predznakom nije nekakav slučajni „propust“. Ovakva konstrukcija, na koju su pristali tadašnji čelni ljudi federalne policije Aljoša Čampara i Ensad Korman, nosi skandaloznu političku poruku – njome se praktično prihvata da četiri kantona funkcionišu izvan ustavno-pravnog okvira koji je uspostavljen za ostatak Federacije!
Zbog toga se mora postaviti pitanje da li su tadašnji čelnici FMUP-a, umjesto jačanja jedinstvenog sigurnosnog sistema Federacije BiH kroz saradnju sa Europolom, svojim odlukama doprinijeli dodatnoj institucionalnoj fragmentaciji Federacije. Ako je cilj bio uspostavljanje jedinstvenog mehanizma saradnje sa Europolom, logično je pitanje zbog čega navedenim dokumentom nisu obuhvaćeni svi kantoni u Federaciji? Ukoliko za to nije postojala formalna zakonska prepreka – a nije – onda odgovornost za takvo rješenje neizbježno pada na političko i policijsko rukovodstvo Federacije BiH iz tog perioda. Aljoša Čampara kao bivši ministar i Ensad Korman kao jedan od tada ključnih ljudi Federalne uprave policije dužni su javnosti objasniti zbog čega je i sa kakvim ciljem kreiran dokument kojim su praktično legitimirane političke podjele koje zagovornici trećeg entiteta u BiH godinama pokušavaju pretvoriti u formalno-pravni okvir.
U martu 2023. godine usvojen je Pravilnik o radu i operativnoj saradnji Nacionalne/Zajedničke kontakt tačke za Bosnu i Hercegovinu za saradnju sa Europolom, kojim je sistem postavljen na znatno širim osnovama nego što je to bio slučaj u Memorandumu koji su kreirali Čampara i Korman. Za razliku od Memoranduma, koji je obuhvatao samo šest kantonalnih policijskih uprava, Pravilnik polazi od koncepta uključivanja svih nadležnih policijskih i sigurnosnih institucija u BiH kroz zajedničku kontakt tačku za saradnju sa Europolom. Njime su precizno uređeni odnosi, prava i obaveze predstavnika nadležnih organa, kontakt osoba i policijskih agencija uključenih u sistem međunarodne policijske saradnje.
Upravo naknadno donošenje Pravilnika pokazuje da je postojala mogućnost uspostavljanja jedinstvenog modela saradnje svih nadležnih policijskih i sigurnosnih institucija u Bosni i Hercegovini, uključujući sve kantone u FBiH, MUP RS i Brčko Distrikt. To dodatno otvara pitanje zbog čega je ranije bio uspostavljen model koji je iz zajedničkog aranžmana isključivao četiri kantona sa hrvatskom većinom u Federaciji.
